Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2019/C 3/06)

Europska komisija odobrila je ovaj zahtjev za manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene objavljuje se u Komisijinoj bazi podataka DOOR.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Lammefjordskartofler”

EU br.: PGI-DK-02209 – 15.12.2016.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1.   Naziv(i)

„Lammefjordskartofler”

2.   Država članica ili treća zemlja

Danska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Krumpir „Lammefjordskartofler” (krumpir iz Lammerfjorda) odlikuje se tankom korom koja je znatno glađa i sjajnija od kore krumpira koji se uzgaja drugdje. Krumpir „Lammefjordskartofler” zbog svoje se tanke kore razlikuje od drugih vrsta kasnog krumpira po tome što se može jesti zajedno s korom. To znači i da njegovo meso zadržava blijedu boju tijekom skladištenja, za razliku od kasnog krumpira koji se uzgaja u drugim vrstama tla, čija površina s vremenom postaje tamnija, a meso sve žuće. Posebna obilježja kore ovog krumpira proizlaze iz posebne vrste tla u Lammefjordu koje sprečava oštećenja kore tijekom rasta i vađenja krumpira.

Krumpir „Lammefjordskartofler” zreo je krumpir, odnosno nije „mladi krumpir”. Dozrijeva u tlu i zbog toga se ne vadi prije početka srpnja.

Krumpir „Lammefjordskartofler” pere se.

Krumpir „Lammefjordskartofler” prikladan je za kuhanje tijekom čitave sezone.

Mora biti u skladu sa standardima kvalitete za kasni krumpir 1. razreda, vidjeti Prilog 13. Odluci br. 450 od 16. svibnja 2011. o proizvodnji itd. krumpira, ili ispunjavati zahtjeve utvrđene normom UNECE-a za kasni krumpir (FFV-52).

Najviše 5 % površine krumpira smije biti prekriveno običnim krastama, prašnim krastama, mrežastim krastama ili sklerocijima koje uzrokuje bijela noga krumpira. Takve nedostatke smije imati najviše 8 % (po težini) gomolja u jednoj seriji krumpira „Lammefjordskartofler”.

Opseg krumpira u jednom pakiranju smije varirati najviše 15 mm kako bi se potrošačima isporučio proizvod ujednačenih dimenzija.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje krumpira „Lammefjordskartofler”, od skladištenja u zemlji do razvrstavanja, provode se na određenom zemljopisnom području.

Uzgoj

Krumpir „Lammefjordskartofler” (ZOZP) uzgaja se u skladu s normom Global GAP (globalnog partnerstva za dobre poljoprivredne prakse). Krumpir „Lammefjordskartofler” mora se uzgajati bez upotrebe otpadnog mulja kao gnojiva.

Krumpir iz Lammefjorda ne vadi se prije početka srpnja kako bi se osiguralo da je dovoljno zreo i stoga spreman za skladištenje. Kada je to moguće, vađenje se dovršava do sredine listopada zbog pada temperature.

Skladištenje

Krumpir „Lammefjordskartofler” skladišti se u manjim drvenim sanducima pri čemu ne smije biti ni rasut ni previše stisnut. Mora se skladištiti na temperaturi koja ne prelazi 5 °C, a prije pakiranja mora se zagrijati. Time se umanjuje rizik od oštećenja krumpira.

Razvrstavanje

Razvrstavanje krumpira „Lammefjordskartofler” u skladu s posebnim zahtjevima u pogledu obične krastavosti, prašne krastavosti, mrežaste krastavosti ili sklerocija koje uzrokuje bijela noga krumpira zahtijeva posebnu stručnost i pažnju te se stoga provodi u registriranim pakirnim centrima u Lammefjordu.

Norme Global GAP moraju se pridržavati i poduzeća koja pakiraju krumpir iz Lammefjorda.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pakiranja krumpira „Lammefjordskartofler” koja se isporučuju krajnjim korisnicima smiju težiti najviše 15 kg.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na svoj ambalaži, bilo da je pretpakirana ili otvorena, mora se nalaziti sljedeće:

(a)	oznaka: „Lammefjordskartofler”; naziv i adresa pakirnog centra;

(b)	konzumni krumpir;

(c)	veličina kako je navedena u specifikaciji proizvoda;

(d)

sorta.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Regiju Lammefjord čine četiri isušena područja morskog rukavca u Odsherredu u Zealandu:

—	isušeni dio Lammefjorda, koji je fizički ograničen Ringkanalom i branom Audebo;

—	Svinninge Vejle, koji je s juga, zapada i sjevera omeđen Ringkanalom, a s istoka željezničkim pravcem Svinninge – Hørve;

—	Sidinge Fjord, koji je ograničen branom Sidinge i kanalom površinske vode;

—	Klintsø, koji je ograničen odvodnim kanalima.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Proizvod se uzgaja na isušenom morskom dnu Lammefjorda koje je prekriveno slojem mulja. Na području regije Lammefjord prvo je bilo isušeno područje Sidinge Fjorda (postupak je započeo 1841.), a potom je isušeno područje Svinnige Vejlea. Postupak isušivanja najvećeg područja, Lammefjorda, započeo je 1873. Posljednje je isušeno područje bilo područje Klintsøa.

Podzemni se sloj sastoji od gline i lapora ili muljevitog pijeska na kojem leži sloj mulja debljine od nekoliko metara koji se sastoji od životinjskih i biljnih tvari. Velika su područja Lammefjorda uglavnom bez kamenja, a velika količina starih ljuštura dagnji i kamenica osigurava tlu prirodno visok sadržaj kalcija.

Klima u Lammefjordu idealna je za uzgoj krumpira jer su zime blage, a ljeta svježa uz padaline ravnomjerno raspoređene tijekom cijele godine. Iako Odsherred ima relativno malo kiše, odvodni kanali u području oko Lammefjorda omogućuju učinkovito navodnjavanje. Na taj način lokalni proizvođači mogu do određene mjere sami odrediti koliko će vode dobiti njihov krumpir. Budući da uglavnom nema dovoljno kišnih padalina, proizvođači sami mogu pridonijeti optimizaciji uvjeta uzgoja, za razliku od drugih dijelova zemlje u kojima prevelike količine kiše mogu naštetiti prinosu krumpira.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Krumpir iz regije Lammefjord znatno se razlikuje od krumpira koji se uzgaja na drugim područjima po tome što zadržava svoju karakterističnu blijedu površinu čak i tijekom skladištenja. Krumpir zadržava svoju boju zbog toga što je pijesak u tlu ulašten te je mekši i zaobljeniji nego na klasičnim pjeskovitim tlima, što znači da u trenutku vađenja krumpir na svojoj površini nema nikakvih pukotina. Krumpir iz regije Lammefjord stoga se može skladištiti na hladnome i njime se može rukovati tijekom cijele godine, a da se pritom ne promijeni boja površine. Ako je površina krumpira napuknuta, tijekom skladištenja će potamnjeti.

Za razliku od drugih vrsta zrelog kasnog krumpira, krumpir iz Lammefjorda može se jesti zajedno s korom.

5.3   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Posebna kvaliteta krumpira iz Lammefjorda povezana je s uvjetima uzgoja na nekadašnjem dnu fjorda. Posebni uvjeti tla omogućuju pažljivo rukovanje krumpirom koji zbog tih uvjeta ima glatku površinu. Zaobljena zrnca pijeska u pjeskovitu tlu sprječavaju nastanak pukotina na površini krumpira tijekom vađenja, što znači da pri skladištenju ima glatku površinu. Krumpir glatke površine manje je podložan razvoju krastavosti od krumpira koji se uzgaja u tlima s većim sadržajem kamenih i pjeskovitih čestica, zbog kojih na njima tijekom uzgoja i vađenja mogu nastati pukotine. Krumpir iz Lammefjorda stoga je prikladan za skladištenje.

Naziv „Lammefjordskartoffel” poznat je na čitavu području Danske. Mnoge trgovine prodaju krumpir u ambalaži s oznakom „Lammefjordskartofler”, a svakog dana kamioni s velikim logotipom „Lammefjordskartofler” podižu svijest o području Lammefjorda prevozeći krumpir s tog područja do velikih terminala trgovina oko glavnoga grada i na poluotoku Jylland.

Krumpir iz Lammefjorda jedan je od razloga zbog kojih javnost povezuje Lammefjord s kvalitetnim povrćem, a posebno krumpirom. U enciklopediji Den store danske Encyklopædi područje Lammefjorda opisuje se kako slijedi: „Isušeno dno morskog rukavca iznimno je pogodno za uzgoj žitarica, sjemenja i povrća Područje Lammefjorda poznato je po mrkvi i krumpiru. Do 1980. bilo je poznato i po lukovicama cvijeća i šparogama.”

U izvješćima danskih i stranih medija područje Lammefjorda često se izdvaja zbog velikog uspjeha danskih restorana u posljednjih nekoliko godina, s jelovnicima koji se temelje na nordijskim sastojcima.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.foedevarestyrelsen.dk/SiteCollectionDocuments/Kemi%20og%20foedevarekvalitet/Varestandarder-handelsnormer-kvalitet/Revideret%20varespecifikation%20BGB-Lammefjordskartofler%20april%202017.pdf

---

(1)  SL L 179, 19.6.2014., str. 17.