EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 11.9.2019.
COM(2019) 620 final
2019/0188(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Odluke 573/2014/EU o pojačanoj suradnji između javnih
službi za zapošljavanje (JSZ-ova)
(Tekst značajan za EGP)
{SWD(2019) 319 final} - {SWD(2019) 1350 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Javne službe za zapošljavanje (JSZ) glavne su agencije koje provode politike zapošljavanja kojima se olakšava uključivanje tražitelja zaposlenja na tržište rada. Iako se struktura javnih službi za zapošljavanje razlikuje od države do države, svi JSZ-ovi pomažu u usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada pružanjem usluga informiranja, upućivanja i aktivne podrške na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Javne službe za zapošljavanje također su glavni akteri koji provode aktivacijske politike u državama članicama te imaju važnu ulogu u olakšavanju uspješnih prijelaza na tržištu rada i uključivanju na njega. Kvaliteta njihovih usluga izravno utječe na učinak politika zapošljavanja na terenu. Stoga su JSZ-ovi ključni dionici u borbi protiv nezaposlenosti u Europi i za jamčenje uspješne provedbe relevantnih inicijativa politika EU-a.
Suradnja među JSZ-ovima na europskoj razini započela je 1997. kada je Komisija osnovala neslužbenu savjetodavnu skupinu šefova JSZ-a (Europska mreža šefova JSZ-ova). Cilj te mreže bio je promicati suradnju, razmjenu i uzajamno učenje među organizacijama članicama i primati povratne informacije o inicijativama politike zapošljavanja.
Na temelju toga Komisija je 2013. predložila da se ta suradnja formalizira kako bi se poduprle inovacije, „benchmarking” i uzajamno učenje na europskoj razini. Odlukom br. 573/2014/EU
Europskog parlamenta i Vijeća o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje uspostavljena je 2014. Europska mreža javnih službi za zapošljavanje („Mreža”) do 31. prosinca 2020.
Cilj je ovog prijedloga daljnje jačanje kapaciteta, djelotvornosti i učinkovitosti JSZ-ova tako da se uspostavi platforma za uspoređivanje njihovih rezultata na europskoj razini, utvrđivanje dobrih praksi i razvoj sustava za uzajamno učenje. Isto tako, njime se nastoji pružiti JSZ-ovima više prilika za razvijanje inovativnih politika utemeljenih na dokazima.
Mreža bi trebala osigurati da se njome dopunjuju, a ne zamjenjuju niti udvostručavaju djelovanja poduzeta u okviru Europske strategije zapošljavanja u smislu glave IX. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a osobito djelovanja Odbora za zapošljavanje (EMCO) i njegovi alati, poput Zajedničkog ocjenjivačkog okvira, kao i djelovanja u okviru Programa uzajamnog učenja. Nadalje, Komisija bi radi promicanja sinergija trebala i dalje osiguravati blisku suradnju tajništva Mreže s tajništvom EMCO-a.
Provedena je evaluacija kako bi se utvrdilo stanje provedbe prethodne Odluke te s njome povezani izazovi i mogućnosti za nastavak rada Mreže i nakon 31. prosinca 2020. Na temelju evaluacije može se zaključiti da je Odluka uspješno provedena osobito s pomoću inicijative za „benchlearning” 1 , koja je uspješan primjer zajedničkog instrumenta na razini EU-a kojim se promiče usporedivost, učenje i zrelost među JSZ-ovima EU-a. Na temelju nje se također zaključuje da je Mreža učinkovita u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u Odluci.
Cilj je prijedloga o izmjeni Odluke 573/2014/EU nadovezati se na pozitivno postignuće Mreže koje je razvidno iz rezultata te evaluacije 2 i istodobno odgovoriti na potrebe i pružiti snažnu potporu dionicima Mreže da nastave provoditi tu dragocjenu suradnju i nakon 2020. Stoga je njegov cilj produljiti razdoblje uspostave Mreže do 31. prosinca 2027.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Na pravnoj osnovi članka 149. UFEU-a uspostavlja se Mreža kako bi se pridonijelo suradnji među državama članicama i poduprle njihove aktivnosti u području zapošljavanja. Mreža je dio okvira politike zapošljavanja EU-a koji se razvija kako bi se odgovorilo na nove prioritete i promjene na tržištu rada. U skladu s člankom 148. stavkom 4. Ugovora, Vijeće je Odlukom 2010/707/EU donijelo smjernice za politike zapošljavanja država članica, koje su ažurirane (Odluka Vijeća (EU) 2018/1215 od 16. srpnja 2018.) i koje su se provodile tijekom 2019.
Zajedno sa smjernicama gospodarske politike, smjernice za zapošljavanje državama članicama daju upute za utvrđivanje njihovih nacionalnih programa reformi i provedbu tih reformi. U sedmoj smjernici naglašava se da bi „države članice trebale nastojati ostvariti djelotvornije i efikasnije javne službe za zapošljavanje osiguravanjem pravodobne i prilagođene pomoći tražiteljima zaposlenja, podupirući potražnju na tržištu rada i upravljanje na temelju rezultata”. Integrirane smjernice temelj su preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće upućuje državama članicama u okviru postupka europskog semestra. Posljednjih su godina te preporuke obuhvaćale konkretne preporuke u vezi s funkcioniranjem i kapacitetom JSZ-ova i učinkovitošću aktivnih politika tržišta rada u državama članicama. To uključuje potrebu za uslugama koje su više personalizirane i prilagođene potrebama nezaposlenih, sveobuhvatnijim sustavom za mjerenje uspješnosti, bolje određivanje ciljeva i prioriteta te bolju koordinaciju između središnjih i regionalnih uprava.
Aktivna potpora zapošljavanju jedan je od prioriteta europskog stupa socijalnih prava 3 (četvrto načelo). Prioritet se odnosi na ciljanu potporu onima kojima je potreban pristup tržištu rada, primjerice putem JSZ-ova. Primjer toga je veća usredotočenost na ulogu JSZ-ova u dopiranju do neaktivnog stanovništva.
Jedan je od ciljeva Mreže pridonijeti provedbi inicijativa politike EU-a u području zapošljavanja, kao što su Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Garancija za mlade i Preporuka Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada, pri čemu JSZ-ovi imaju ključnu ulogu. Nadalje, Mrežom bi se trebala podupirati provedba inicijative EU-a usmjerene na bolju usklađenost vještina, dostojan i održiv rad, poboljšanu dobrovoljnu mobilnost radne snage i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja i osposobljavanja na posao.
Aktivnosti Mreže spadaju u područje nadležnosti JSZ-ova te nadopunjuju inicijative drugih dionika i pridonose ukupnim aktivnostima koje se poduzimaju u tom području politike. U evaluaciji Mreže dokazana je ta komplementarnost te da inicijative pokrenute u okviru Mreže nisu zamijenile druge inicijative.
EURES 4 , europski portal za zapošljavanje i Mreža imaju određene komplementarne ciljeve povezane s poboljšanjem funkcioniranja tržišta rada. Mreža ima za cilj suradnju među JSZ-ovima radi poboljšanja uspješnosti JSZ-ova te se njome pridonosi provedbi inicijativa politike u području zapošljavanja, dok je EURES usmjeren na stvaranje baze podataka o ponudi i potražnji radnih mjesta te na pružanje usluga mobilnosti radi olakšavanja slobodnog kretanja radnika i daljnje integracije tržišta rada.
Naposljetku, Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA), novo tijelo EU-a za pružanje potpore državama članicama u provedbi pravila u području mobilnosti radne snage 5 , olakšat će pristup pojedinaca i poslodavaca informacijama o njihovim pravima i obvezama te odgovarajućim uslugama, uključujući putem jedinstvenog digitalnog pristupnika. ELA će posredovati i u slučajevima prekograničnih sporova među nacionalnim tijelima. Stoga Mreža i ELA imaju različite ciljeve, koji se međusobno nadopunjuju kako bi se poboljšalo funkcioniranje europskog tržišta rada.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Strategija Europa 2020. program je EU-a za rast i otvaranje radnih mjesta u ovom desetljeću. Općenito, u evaluaciji Odluke br. 573/2014/EU utvrđeno je da postoji visoki stupanj usklađenosti između Odluke i okvira politike EU-a. Sinergije bi se mogle poboljšati, primjerice suradnjom s drugim dionicima na tržištu rada, uključujući druge pružatelje usluga zapošljavanja i, prema potrebi, agencije EU-a u području zapošljavanja, socijalne politike te obrazovanja i osposobljavanja, zatim socijalne partnere, organizacije koje predstavljaju nezaposlene osobe ili ranjive skupine, nevladine organizacije koje djeluju u području zapošljavanja, regionalnih i lokalnih tijela. Međutim, nijedan od dionika nije primijetio udvostručavanje djelovanja.
EU ima važnu ulogu u oblikovanju i provedbi Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda i njegovih ciljeva održivog razvoja (SDG-ova) 6 . Mreža pridonosi promicanju održivog i uključivog gospodarskog rasta, potpunog i produktivnog zapošljavanja i dostojnog rada za sve (cilj održivog razvoja br. 8) 7 .
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna osnova prijedloga ista je kao i ona za Odluku 573/2014/EU.
Pravo na djelovanje proizlazi iz članka 149. UFEU-a, u kojem se navodi da „Europski parlament i Vijeće [...] mogu donijeti mjere namijenjene poticanju suradnje među državama članicama i podupiranju njihovog djelovanja u području zapošljavanja inicijativama koje su usmjerene na razvijanje razmjena podataka i najboljih praksi, pružanje usporednih analiza i savjeta te promicanje inovativnih pristupa i ocjenu iskustava, a posebice korištenjem pilot-projekata [...]”.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti s obzirom na to da se njime državama članicama želi pružiti potpora u modernizaciji njihovih JSZ-ova s ciljem postizanja općih europskih ciljeva u području zapošljavanja.
U ovoj fazi nema informacija o tome kako bi se suradnja između JSZ-ova mogla organizirati ako ne dođe do produljenja valjanosti Odluke br. 573/2014/EU. Iako je vjerojatno da će suradnja bez Mreže i dalje postojati, dionici smatraju da je njezina formalna uloga koja se podupire Odlukom, kao i tehnička i financijska potpora koju Komisija pruža presudna. Stoga je vjerojatno da bi suradnja između JSZ-ova bila manje učinkovita i manje sustavna ako ne dođe do produljenja valjanosti Odluke.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer se predlaže u obliku poticajne mjere za JSZ-ove, a njegovo je trajanje ograničeno na razdoblje do 2027.
Iako su države članice i dalje odgovorne za organizaciju, osoblje i rad svojih JSZ-ova, ovim se prijedlogom produljuje razdoblje uspostave Mreže, osigurava platforma za uspoređivanje uspješnost JSZ-ova na europskoj razini, prepoznaju primjeri dobre prakse i potiče uzajamno učenje s ciljem povećanja njihove sposobnosti pružanja usluga i učinkovitosti. Iskustvo je pokazalo da JSZ-ovi sami po sebi ne sudjeluju dovoljno u aktivnostima uzajamnog učenja i „benchmarkinga”, čime se umanjuju izgledi za rano prepoznavanje slabih rezultata JSZ-ova na nacionalnoj razini i potencijalnih strukturnih problema na tržištu rada koji bi iz toga mogli proizaći.
•Odabir instrumenta
Odabrani instrument je odluka, u skladu s izvornim izmijenjenim instrumentom.
Odluka 573/2014/EU o pojačanoj suradnji javnih službi za zapošljavanje poticajna je mjera u smislu članka 149. S obzirom na prirodu te poticajne mjere odabir odluke kao pravnog instrumenta i dalje je najprikladniji.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Provedena je evaluacija 8 provedbe Odluke br. 573/2014/EU kako bi se procijenilo trenutačno stanje i stupanj provedbe te kako bi se utvrdile i istražile mogućnosti za buduću suradnju među europskim JSZ-ovima nakon 2020. Ta se evaluacija nije zahtijevala Odlukom 573/2014/EU, no poduzeta je kako bi se osiguralo da dobro upravljanje bude u skladu s načelom „prvo ocijeni” 9 kako bi se uzelo u obzir iskustvo stečeno iz prošlih djelovanja EU-a. U okviru te evaluacije procjenjuje se je li Mreža ispunila svoje pravne obveze i ostvarila svoje ciljeve. Njome je obuhvaćeno pet kriterija utvrđenih u zahtjevima za bolju regulativu, a to su relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, usklađenost i dodana vrijednost EU-a.
Odluka je i dalje od presudne važnosti za JSZ-ove. Ciljevima i inicijativama Mreže, kako je navedeno u člancima 3. i 4. Odluke, obuhvaćaju se ključna područja odgovornosti JSZ-ova i pruža pouzdan okvir za politiku i konkretne aktivnosti Mreže. Osiguravanjem opsežnog okvira za aktivnosti Mreže, ciljevima se omogućuje fleksibilan pristup rješavanju prioriteta djelovanja ovisno o kretanjima na tržištu rada.
U evaluaciji je dokazano da je Mreža učinkovita u ostvarivanju svojih ciljeva i inicijativa. Mreža se pokazala učinkovitom u pružanju potpore nacionalnim JSZ-ovima u rješavanju konkretnih izazova te za poticanje europske suradnje. Konkretno, inicijativa za „benchlearning” (kombiniranje „benchmarkinga” i uzajamnog učenja) služi kao učinkovit primjer zajedničkog instrumenta EU-a kojim se promiče usporedivost, učenje i zrelost među JSZ-ovima. JSZ-ovi su preuzeli rezultate ocjenjivanja s pomoću „benchlearninga” te su tako postali zreliji kao organizacije. Učinkovitost se prije svega može pripisati inicijativi za „benchlearning”, kao i razmjeni znanja putem događaja posvećenih uzajamnom učenju, izvješćima i najboljim praksama JSZ-ova.
Neke je aktivnosti Mreže teško izmjeriti, a četiri godine je kratko razdoblje za ostvarenje određenih postignuća i povećanje njihove vidljivosti, kao što su promjene u organizacijskoj kulturi. Međutim, spremnost JSZ-ova na sudjelovanje u događajima posvećenim „benchlearningu” i uzajamnom učenju te pozitivne povratne informacije JSZ-ova pokazuju da su rezultati Mreže vrlo učinkoviti i da ih cijene svi članovi Mreže. Općenito, manje napredni JSZ-ovi imali su više koristi od sudjelovanja u Mreži u smislu napretka koji su postigli u pogledu uspješnosti, ali su napredak ostvarili i razvijeniji JSZ-ovi. Kako bi se dodatno poboljšala učinkovitost, u evaluaciji se utvrđuju neka područja, kao što je usredotočenost na manja i bolje usmjerena događanja posvećena učenju i mogućnosti za daljnju primjenu digitalnih rješenja.
Evaluacija pokazuje kako postoji zadovoljavajući stupanj usklađenosti između
Odluke br. 573/2014/EU i okvira politike EU-a. Mreža najviše pridonosi političkim inicijativama EU-a u okviru provedbe Garancije za mlade i integracije dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada. Mreža je pokazala fleksibilnost za usmjeravanje na nove teme, kao što su integracija migranata i izbjeglica, sprečavanje nezaposlenosti i rješavanje problema nedostatka vještina. Ti su rezultati jasno pridonijeli boljoj analizi gospodarskih rezultata/uspješnosti zapošljavanja država članica u kontekstu europskog semestra.
Osim toga, Mreža podupire nacionalne JSZ-ove u provedbi preporuka za pojedinu zemlju upućenih državama članicama u pogledu aktivnih politika tržišta rada i JSZ-ova u kontekstu europskog semestra. Kao ključni dionici u provedbi Europskog socijalnog fonda, JSZ-ovi imaju aktivnu ulogu i u razvoju sveobuhvatnog političkog okvira za aktivne politike tržišta rada unutar svojih država članica, čime se pridonosi djelotvornom i učinkovitom trošenju sredstava EU-a.
Dodana vrijednost mreže JSZ-ova strukturirani je okvir za procjenu uspješnosti JSZ-ova i njihovih sposobnosti te za olakšavanje usporedbi, uzajamnog učenja i poboljšanja. Iz evaluacije je vidljivo da je ostvareno nekoliko drugih rezultata Odluke, koji nisu postignuti prije uspostave Mreže 2014., a koji se ne bi ostvarili dobrovoljnom suradnjom nacionalnih JSZ-ova. Neka od važna postignuća su veća odgovornost, osiguravanje učenja pojedinačnih JSZ-ova i zajedničko uzajamno učenje, čime se osigurava zajednički nastup i službena platforma za oblikovanje politika na razini EU-a te pridonosi ciljevima strategije Europa 2020. Evaluacija pokazuje i da je financijska, organizacijska i stručna potpora na razini EU-a ključna za osiguravanje kontinuiranog sudjelovanja svih JSZ-ova.
•Savjetovanja s dionicima
Kako bi se osiguralo da su stajališta zainteresiranih dionika na odgovarajući način uključena u evaluaciju, u postupak savjetovanja uključen je širok raspon dionika. Ciljani dionici uključivali su predstavnike 32 JSZ-a uključena u Mrežu 10 , relevantne organizacije i tijela na razini EU-a (npr. EMCO, privatne službe za zapošljavanje na razini EU-a i poduzeća za privremeno zapošljavanje, Europsku mrežu politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja), relevantne međunarodne organizacije (npr. ILO, OECD, Svjetska banka, WAPES), kao i tajništvo JSZ-ova, ugovaratelje, bivše članove Mreže JSZ-ova ili osobe uključene u suradnju JSZ-ova prije 2014. Radionica o evaluaciji provedena je sa savjetnicima za pitanja europskih JSZ-ova (AFEPA). Javno savjetovanje na internetu otvoreno je za sve zainteresirane strane i javnost.
Savjetovanjem s različitim dionicima dobiveni su dosljedni rezultati. Postoje određene razlike koje se odnose na procjenu učinkovitosti različitih aktivnosti Mreže ili stupanj njihova doprinosa ostvarenju svakog cilja. Na primjer, većina dionika navela je da postoji određena suradnja između Mreže i drugih relevantnih dionika na tržištu rada (kako je utvrđeno u članku 5. Odluke 573/2014/EU), ali da postoji prostor za napredak u budućnosti tako da se razvije snažniji odnos s partnerima na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Povratne informacije prikupljene od dionika predstavljaju važan doprinos za utvrđivanje budućih prioriteta Mreže u skladu s ciljevima Odluke 573/2014/EU.
•Prikupljanje i primjena stručnih znanja
Kako bi se poduprlo prikupljanje dokaza, stajališta i mišljenja dionika, kao i analitički dio evaluacije, od izvođača je naručena vanjska studija 11 .
•Procjena učinka
Produljenje valjanosti Odluke 573/2014/EU podrazumijeva nastavak primjene postojećeg okvira i inicijativa. Ovaj je prijedlog ograničen na produljenje razdoblja uspostave mreže iz članka 1. i nekoliko tehničkih ažuriranja. Uz prijedlog je priložena prethodno navedena evaluacija. Ovaj prijedlog, koji je rutinski, trebalo bi u skladu s pravilima za bolju regulativu smatrati manje značajnom inicijativom.
Zasebna procjena učinka nije provedena jer:
–evaluacija pokazuje da Odluka o JSZ-ovima dobro funkcionira te se u njoj ne predlažu nikakve značajne izmjene postojeće politike;
–rezultati evaluacije podupiru produljenje valjanosti Odluke o JSZ-ovima;
–evaluacija (u kombinaciji s pozivom nacionalnih JSZ-ova i Odbora mreže) već pruža dostatne dokaze o tome da produljenje valjanosti Odluke ne bi imalo negativne učinke;
–iz navedenog logično proizlazi predložena inicijativa te je ona u skladu s rezultatima evaluacije.
•Temeljna prava
Odlukom 573/2014/EU poštuju se temeljna prava i slijede načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Odlukom nastoji osigurati puno poštovanje prava na pristup besplatnim uslugama posredovanja pri zapošljavanju i promicati primjenu članka 29. Povelje. Ovaj prijedlog ne podrazumijeva nikakve izmjene.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Za prijedlog nisu potrebni dodatni resursi iz proračuna EU-a, uključujući osoblje.
Financijska potpora Mreži JSZ-ova na razini Unije već je predviđena u prijedlogu Uredbe o ESF+ za razdoblje od 2021. do 2027. u okviru predloženog proračuna za dio Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 12 . Odgovarajući rashodi predstavljaju jednostavno proširenje potpore Mreži koja je već dodijeljena u okviru tekućeg programskog razdoblja od 2014. do 2020.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Godišnja izvješća Mreže šalju se Europskom parlamentu i Vijeću te se objavljuju.
Evaluacija primjene prijedloga podnosi se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Europskom odboru regija do rujna 2026.
2019/0188 (COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Odluke 573/2014/EU o pojačanoj suradnji između javnih
službi za zapošljavanje (JSZ-ova)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 149.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija 14 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Odlukom 573/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća 15 uspostavlja se Europska mreža javnih službi za zapošljavanje („Mreža”) na razdoblje od 17. lipnja 2014. do 31. prosinca 2020.
(2)Cilj je Mreže jačanje kapaciteta, djelotvornosti i učinkovitosti JSZ-ova uspostavom platforme za uspoređivanje njihovih rezultata na europskoj razini, prepoznavanjem primjera dobre prakse i razvojem sustava za uzajamno učenje. Isto tako, njezin je cilj pružiti JSZ-ovima više prilika za razvijanje inovativnih politika utemeljenih na dokazima u skladu s relevantnim inicijativama politike Unije.
(3)Mreža je bila ključna za poticanje daljnje suradnje među državama članicama u području nadležnosti JSZ-ova, kao i za doprinos modernizaciji i jačanju JSZ-ova. Evaluacija stanja provedbe Odluke 573/2014/EU 16 pokazuje da je Mreža imala pozitivan učinak i utvrđuje spoznaje stečene na temelju različitih aktivnosti i iskustava.
(4)Kako bi se ostvarila korist od dosad postignutih rezultata i dodatno potaknula suradnja među JSZ-ovima, razdoblje uspostave Mreže trebalo bi produljiti do 31. prosinca 2027.
(5)Daljnjim radom Mreže trebalo bi podupirati provedbu europskog stupa socijalnih prava, čija načela uključuju pružanje aktivne potpore zapošljavanju. Trebalo bi pridonijeti i cilju održivog razvoja br. 8. Programa održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. i to doprinosom uključivom i održivom gospodarskom rastu, zapošljavanju i dostojanstvenom radu za sve.
(6)Mreža bi i dalje trebala organizirati suradnju i kontakte s drugim dionicima na tržištu rada kako bi se promicale sinergije među njima, uključujući osobito suradnju s agencijama Unije u području zapošljavanja, socijalne politike, obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osigurao dosljedan okvir za politike.
(7)Financijsku potporu Unije za Mrežu trebalo bi staviti na raspolaganje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom 2021.–2027.
(8)Odluku br. 573/2014/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(9)Kako bi se osigurao nesmetan nastavak aktivnosti Mreže, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021.,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka br. 573/2014/EU mijenja se kako slijedi:
(1)u članku 1. prvi se stavak zamjenjuje sljedećim:
„Uspostavlja se mreža javnih službi za zapošljavanje (JSZ) na razini Unije („Mreža”) na razdoblje do 31. prosinca 2027.”
(2)u članku 3. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:
„Cilj je ove Odluke putem Mreže poticati suradnju među državama članicama u području zapošljavanja u okviru područja za koja su JSZ-ovi nadležni kako bi se pridonijelo provedbi politika zapošljavanja Unije. Time će se pridonijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i tako pružiti potpora:”
(3)u članku 4. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
„(c) doprinosi modernizaciji i jačanju JSZ-ova u ključnim područjima, u skladu s politikama zapošljavanja Unije, europskim stupom socijalnih prava i ciljevima održivog razvoja;”
(4)članak 5. zamjenjuje se sljedećim:
„Suradnja
Mreža razvija suradnju s relevantnim dionicima na tržištu rada, uključujući druge pružatelje usluga zapošljavanja i, prema potrebi, agencije EU-a u području zapošljavanja, socijalne politike te obrazovanja i osposobljavanja, socijalne partnere, organizacije koje predstavljaju nezaposlene osobe ili ranjive skupine, nevladine organizacije koje djeluju u području zapošljavanja i regionalnih i lokalnih tijela te Europsku mrežu politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, tako što ih uključuje u odgovarajuće aktivnosti i sastanke Mreže te putem razmjene informacija i podataka s njima.”
(5)članak 7. zamjenjuje se sljedećim:
„Financijska potpora
Ukupna sredstva za provedbu ove Odluke stavljaju se na raspolaganje prema potrebi u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027., a godišnja odobrena sredstva u tu svrhu odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama financijskog okvira.”
(6)u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„Delegiranje ovlasti iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.”
(7)članak 10. zamjenjuje se sljedećim:
„Preispitivanje
Komisija mora do rujna 2026. podnijeti evaluaciju o primjeni ove Odluke Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.”
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik