Mišljenje Europskog odbora regija – Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima

(2020/C 440/09)

Izvjestitelj: Declan MCDONNELL (IE/EA), član Gradskog vijeća Grada Galwaya Referentni dokument/i: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europa u svibnju 2019.: pripreme za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju u sve nesigurnijem svijetu. Doprinos Europske komisije neslužbenom sastanku čelnika EU-27 u Sibiuu (Rumunjska) 9. svibnja 2019. COM(2019) 218 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Preambula

1.

ponavlja važnost razumijevanja percepcija i očekivanja građana i lokalnih i regionalnih predstavnika u vezi s EU-om i izvješćivanja o njima, važnost ukorjenjivanja politika EU-a na lokalnoj razini radi ostvarenja konkretnih promjena u životu građana te važnost izgradnje naše unije odozdo prema gore, kao što je navedeno u mišljenju „Promišljanje o Europi: glas lokalnih i regionalnih vlasti za obnovu povjerenja u Europsku uniju” (1); smatra da se daljnji koraci za demokratsko oživljavanje EU-a moraju temeljiti na angažmanu na lokalnoj razini koji nadilazi postojeće mjere;

2.

smatra da komunikacijski kanali odozdo prema gore i instrumenti sudjelovanja nadopunjuju i jačaju predstavničku demokraciju te promiču aktivnu supsidijarnost tako što građanima daju veći utjecaj i to ne samo u vrijeme izbora; uvjeren je da transparentna, ozbiljna i relevantna uključenost javnosti iziskuje angažiranje, a time i konkretno sudjelovanje građana u donošenju odluka, te smatra da je isključivo formalna komunikacija nedostatna. Istinsko sudjelovanje povećava legitimnost i djelotvornost predstavničke demokracije: (1) povećanjem komunikacije radi sprečavanja sukoba, (2) omogućavanjem stvaranja konsenzusa i, prije svega, (3) jačanjem snage donesenih odluka i objašnjavanjem razloga za donošenje odluka;

3.

slaže se sa stajalištima iznesenima u doprinosu Europske komisije neslužbenom sastanku čelnika EU-27 u Sibiuu (2), posebno s dijelom o komunikacijskim izazovima, uključujući rascjepkanost i dezinformiranje; svjestan je da je komunikacija preduvjet da građani donose informirane odluke i u potpunosti sudjeluju u demokraciji EU-a;

4.

naglašava da se europske institucije moraju obvezati na bliskiju suradnju s građanima kako bi se povećalo razumijevanje oblikovanja europskih politika, poboljšala njegova učinkovitost i djelotvornost te izbjegla nagla rješenja koja nudi populizam i koja neminovno dovode do slabljenja dobrog funkcioniranja demokracije;

5.

odlučan je otvoriti dvosmjerne komunikacijske kanale između europskih institucija i građana, čime će se usredotočiti na rješavanje svakodnevnih problema ljudi te poticati angažman građana u oblikovanju europskih politika. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je pokazala da postoji potreba za komunikacijskim kanalom koji može ostati operativan unatoč krizama, a posebno tijekom kriza;

6.

svjestan je činjenice da je pandemija COVID-a 19 pridonijela upotrebi digitalnih medija i internetskih konferencijskih sustava te uviđa da digitalizacija nudi prilike za sudjelovanje građana u kriznim vremenima; tijekom posljednjih mjeseci građanski angažman odvijao se putem digitalnih foruma i konferencija, koji su omogućili brže, šire i uključivije sudjelovanje građana u donošenju odluka;

7.

pozdravlja predstojeću konferenciju o budućnosti Europe i podržava poziv Europskog parlamenta iznesen u njegovoj rezoluciji od 18. lipnja 2020. da se u mandat te konferencije uključi predanost istinskom praćenju rezultata i istinskom izravnom sudjelovanju građana te njegovo stajalište da „izravno sudjelovanje građana, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i izabranih predstavnika mora ostati prioritet konferencije”;

8.

naglašava da konferencija o budućnosti Europe ne bi smjela biti samo jednokratan postupak na određeno vrijeme nego prilika da se ponovno razmotri i reformira način na koji EU funkcionira te način na koji ga građani doživljavaju; stoga želi predložiti mehanizam za trajni dijalog s građanima koji bi se mogao testirati tijekom konferencije, ali bi mu cilj bio uvođenje dugoročnog strukturnog mehanizma za sudjelovanje građana u oblikovanju politika EU-a. Vodile bi ga lokalne i regionalne vlasti kao razina vlasti koja je najbliža građanima, a sadržavao bi jasan mehanizam povratnih informacija;

9.

ponavlja svoj poziv Komisiji iznesen u „Rezoluciji o prijedlozima Europskog odbora regija za Program rada Europske komisije za 2021.” (3) da „surađuje s OR-om na razvoju pilot-modela za trajni i strukturirani dijalog s građanima posredstvom lokalnih i regionalnih vlasti, koji bi omogućio dvosmjeran proces komunikacije između građana i institucija EU-a i kasnije mogao poslužiti za dugoročno poboljšanje postupka donošenja odluka u EU-u”;

10.

ustraje u tome da se u svim javnim savjetovanjima povezanima s građanskim dijalozima zajamči maksimalni pluralizam; naglašava da to znači da svi programi, popisi govornika, panel-rasprave, literatura, dokumenti itd. moraju biti uravnoteženi i da se njima mora zajamčiti predstavljanje velike raznolikosti stajališta, kao odraz raznolikosti mišljenja u Europi, kako bi se potaknula dubinska rasprava. Naglašava da se odabir sudionika na svim takvim sastancima mora provesti potpuno neovisno i bez ikakvog političkog uplitanja;

Lokalne i regionalne vlasti kao most između građana i institucija EU-a

11.

dijeli zabrinutost da bi se europske institucije mogle doimati fizički, pa čak i kulturološki daleko od svakodnevnog života europskih građana; poziva predstavničke institucije kao što su regionalne i lokalne vlasti, posebno one koje trenutačno ne sudjeluju u mehanizmima uključivanja građana, da preuzmu aktivnu ulogu u uspostavi djelotvornih i istinskih komunikacijskih kanala s građanima radi osmišljavanja i provedbe politika EU-a koje se temelje na onome što traže građani. Pritom građani ne smiju gubiti vrijeme i moraju moći vidjeti rezultate;

12.

poziva lokalne i regionalne vlasti iz cijelog EU-a da preuzmu središnju ulogu u obrazovanju građana o EU-u kako bi se građane potaknulo na sudjelovanje u participativnoj demokraciji. Prepoznato je da građani mogu sudjelovati samo ako se koriste inovativne metode i ako su građani u potpunosti informirani o posljedicama razvoja politika i/ili odluka o financiranju na njihovo lokalno područje. Potiče se uporaba digitalnih tehnologija i društvenih medija te suradnja s volonterskim organizacijama; skreće pozornost na uspješne pristupe uključivanju, kao što su nasumičan odabir građana (uz pomoć telefonskih poziva, izvadaka iz registra stanovništva ili posjetima „od vrata do vrata”) koji omogućuju dopiranje do mnogo šireg presjeka stanovništva;

Mreža CitizEN – Uključivanje građana u mrežu EU-a – ekosustav sudjelovanja građana

13.

predlaže uspostavu paneuropske mreže utemeljene na dobrovoljnom sudjelovanju građana – mreže CitizEN – koja bi djelovala kao središnji resurs za strategije, metodologije i instrumente te izravno i neizravno komunicirala putem postojećih inicijativa s građanima diljem EU-a o europskim pitanjima i njihovu utjecaju na ljude;

14.

međutim, svjestan je da u većini država članica i regija postoje brojni mehanizmi raspravljanja i sudjelovanja te stoga predlaže da ih mreža CitizEN uzme u obzir i nadograđuje postojeće dobre prakse. Mreža bi tako olakšala međuregionalni dijalog i usklađenost među institucijama nužnu za osiguravanje dosljednog pristupa, poštujući pritom raznolikost pristupa u različitim političkim i društvenim okolnostima;

15.

poziva na to da članice mreže CitizEN budu organizacije na regionalnoj (uglavnom NUTS 2, ali i NUTS 1 ili NUTS 3, ovisno o državnom ustroju) i gradskoj razini koje se već bave angažmanom građana, kao i volonterske organizacije aktivne na lokalnoj i regionalnoj razini, koje zastupaju širok spektar interesa;

16.

očekuje da ta mreža ima tri cilja: (1) da jača interakciju između europskih institucija i građana izravnim metodama sudjelovanja na lokalnoj i regionalnoj razini, (2) da pruža primjere metoda sudjelovanja koje se mogu koristiti formalno i neformalno te (3) da služi kao repozitorij za informacije i razmjenu najboljih praksi nacionalnih, regionalnih i lokalnih inicijativa za sudjelovanje diljem Europske unije;

17.

spreman je osmisliti skup zajedničkih principa za mrežu CitizEN koji neće biti obvezujući, ali će služiti kao smjernice za dobru praksu, za izgradnju zajedničkog pristupa (uz priznavanje različitih metoda) i za uspostavu skupa minimalnih standarda za organizacije sudionice;

18.

predlaže da se mreža organizira po tematskim radnim skupinama koje će se sastojati od članskih organizacija okupljenih oko niza glavnih tema (kao što su participativna izrada proračuna, digitalno građanstvo, uključivost u sudjelovanju građana) te tematskih pitanja kao što su klimatske promjene, socijalna kohezija, okoliš, sport, kultura, mladi, obrazovanje, urbane i ruralne organizacije i umjetnost;

19.

predlaže da mreža utvrdi, koordinira i provodi zajedničku strategiju osposobljavanja o sudjelovanju građana. Lokalne i regionalne vlasti te javna i privatna tijela potaknulo bi se na sudjelovanje u inicijativama za osposobljavanje kako bi se javnim službenicima i lokalnim čelnicima omogućilo da u potpunosti surađuju s građanima i pridonesu iskorištavanju golemog potencijala sudjelovanja građana. Također će biti važno surađivati sa školama i obrazovnim ustanovama kako bi se osiguralo da aktivno europsko građanstvo postane dio nastavnih planova i programa diljem EU-a;

20.

spreman je, u suradnji sa svim drugim europskim institucijama, predvoditi osmišljavanje, provedbu i upravljanje mrežom CitizEN, raditi na promicanju zajedničke radne metodologije i uvođenju skupa instrumenata za sudjelovanje (postupci raspravljanja, građanske inicijative, participativna izrada proračuna, postupci otvorene eksternalizacije koje provode vlasti, koncept mini-javnosti itd.), uključujući zajedničku digitalnu platformu koja se može koristiti za upravljanje primjerima najboljih praksi koji će se prikupiti iz raznih država članica;

21.

traži da se u ograničenom vremenskom razdoblju, sve dok mreža ne pronađe trajne izvore sredstava ili tehničke pomoći iz programa EU-a za financiranje, mreži stave na raspolaganje sredstva za rad;

22.

očekuje od mreže da promiče i povećava vidljivost praksi sudjelovanja građana u regijama sudionicama, što bi trebalo dovesti do više razine aktivnog sudjelovanja;

23.

smatra da bi mreža mogla pomoći organizacijama da zadobiju povjerenje građana kako bi dobivale povratne informacije o utjecaju svog rada na oblikovanje politike EU-a; stoga predlaže da OR djeluje kao posrednik između mreže, njezinih članova i institucija EU-a te da služi kao dvosmjerni kanal;

24.

predlaže da se mreža pokrene tijekom konferencije o budućnosti Europe kako bi postala čvrsta i trajna infrastruktura koja se može nadovezati na rad te konferencije i osigurati da građani budu dobro informirani i da se mogu uključiti u faze praćenja, evaluacije i ocjene konferencije o budućnosti Europe;

Ekosustav za sudjelovanje građana

25.

smatra da bi sve članske organizacije u mreži te lokalne i regionalne vlasti trebale uložiti napore za interakciju s građanima na neformalne i informalne načine, upotrebom nekonvencionalnih prostora (kao što su sportski klubovi) i praksi sudjelovanja, kako bi osmislile instrumente za sudjelovanje kojima bi se omogućilo da se „odlazi na mjesta gdje se građani okupljaju”, a ne da se od njih „traži da dođu” i kako bi neformalno sudjelovanje prilagodile formalnom oblikovanju politika te kako bi osmislile strategije za sudjelovanje institucija u neformalnim okolnostima bez njihova ugrožavanja ili mijenjanja njihove biti. Takvi instrumenti i strategije mogu doprinijeti potpuno novom paketu instrumenata za sudjelovanje u rasponu od aktivnog praćenja na društvenim medijima do metodologija društvenih inovacija i živih laboratorija za demokratsko eksperimentiranje; to je osobito važno za građane koji su nedovoljno zastupljeni u demokratskim institucijama (etničke manjine, osobe s invaliditetom, mladi, starije osobe);

26.

stoga očekuje da će taj ekosustav metoda sudjelovanja kontinuirano nadopunjavati institucijske, službene kanale komunikacije i predstavljanja europskih demokratskih institucija. Njegova svrha ne bi bila nadomještanje predstavničke demokracije, nego njezino obogaćivanje instrumentima i sredstvima deliberativne, a katkad i izravne demokracije;

27.

ističe da građani napreduju prema novim oblicima političkog angažmana – tehnopolitici – što je rezultat digitalnih tehnologija i otvorenih podataka. Time se omogućuje sudjelovanje u neformalnim prostorima i izvan uobičajenih formaliziranih okruženja. Političke institucije trebale bi prihvatiti taj novi način angažmana kako bi se potaknuo ekosustav angažmana;

28.

smatra da je korištenje internetskih platformi ključno za upravljanje vrstama metoda sudjelovanja, omogućavanje sudionicima iz cijelog EU-a neovisno o socijalnom podrijetlu da sudjeluju u raspravama, te za osiguravanje sljedivosti i odgovornosti za prijedloge na jednostavan i pristupačan način. Digitalne tehnologije trebale bi dopunjavati metode za sudjelovanje uživo i trebalo bi ih koristiti za poticanje sudjelovanja građana koji se ne osjećaju zastupljenima od strane organizacija civilnog društva ili građana koji obično ne sudjeluju u tradicionalnim participativnim instrumentima;

29.

smatra da bi taj ekosustav sudjelovanja trebao imati jasnu potporu javnih uprava na svim razinama i biti dovoljno fleksibilan za promicanje novih i inovativnih načina uključivanja građana te omogućivati korištenje alata digitalne tehnologije koji u dijalogu s građanima nude višejezičnost;

30.

u okviru transnacionalne solidarnosti očekuje od regija koje su naprednije u pogledu sudjelovanja građana da svojim znanjem i inicijativama pomažu slabije razvijenim regijama u sudjelovanju u europskom ekosustavu; također očekuje da će se ekosustavom EU-a poštovati autonomija država članica, regija i gradova, uz stupanj fleksibilnosti dovoljan za prilagođavanje kulturnim, društvenim i političkim potrebama i prioritetima;

Građanski dijalozi tijekom konferencije o budućnosti Europe

31.

poziva na to da se strategije informiranja, komunikacije i interakcija između europskih institucija i građana tijekom konferencije o budućnosti Europe provode preko odgovarajućih lokalnih i regionalnih predstavničkih tijela, u suradnji s organizacijama civilnog društva;

32.

potiče regionalne i lokalne organizacije da vode participativne procese na razini konferencije o budućnosti Europe koristeći se kombinacijom otvorenih procesa rasprave. Prijedlozi i rezultati procesa rasprave zatim se mogu sažeti i uključiti u doprinos OR-a konferenciji o budućnosti Europe, a mogu pomoći i u izgradnji baze znanja i iskustva u komunikaciji s građanima;

33.

zalaže se za transnacionalno sudjelovanje građana u konferenciji o budućnosti Europe jer rasprava mora imati prekograničnu i paneuropsku dimenziju; za rješavanje zajedničkih problema potreban je forum građana iz cijele Europe koji će djelovati transnacionalno;

Ususret novom pristupu oblikovanju politika i donošenju odluka

34.

uvjeren je da je, povećanjem sudjelovanja građana i iskorištavanjem potencijala građana u aktivnom oblikovanju politika, otvorena vlada jedan od odgovora na krizu demokratskih institucija;

35.

smatra da su transparentnost i otvoreni podaci nezaobilazni za povjerenje. Uprave bi trebale ojačati vezu između politika sudjelovanja s jedne strane i strategija transparentnosti i otvorenih podataka s druge, te raditi na otvorenosti svih sredstava i javnih dobara za oblikovanje politika i donošenje odluka: podataka, informacija, metodologija, sredstava osposobljavanja i tehnoloških platformi;

36.

očekuje da se na razini EU-a uvedu kriteriji za otvoreno upravljanje koji će biti primjereni i za sve druge razine upravljanja;

37.

lokalne i regionalne vlasti jedina su tijela koja najbolje poznaju potrebe i izazove građana na lokalnoj razini te su odgovorna za provedbu politika EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini. Stoga propisi EU-a moraju sadržavati obvezu prema kojoj su države članice dužne ne samo savjetovati se s lokalnim i regionalnim vlastima i uključivati ih u postupak donošenja odluka o zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu nego i delegirati upravljanje sredstvima i financijskim instrumentima na temelju načela supsidijarnosti. Tako će građani, zahvaljujući odluka koje se donose na razini bližoj njima, moći bolje razumjeti EU. To bi omogućilo novi pristup oblikovanju politika i donošenju odluka, uz veću otvorenost, veći stupanj sudjelovanja i uz vodstvo lokalnih i regionalnih vlasti kroz stalni dijalog s građanima: ukratko, novu zajedničku europsku političku i demokratsku kulturu.

---

(1)  CoR 2018/C 461/02 (SL C 461, 21.12.2018., str. 5.).

(2)  COM(2019) 218 final.

(3)  RESOL-VII/007 (SL C 324, 1.10.2020., str. 16.).