Mišljenje Europskog odbora regija – Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma

(2020/C 324/08)

Izvjestitelj:

Roby BIWER (LU/PES), član Općinskog vijeća Općine Bettembourg, Luksemburg

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma

COM(2019) 352 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja predanost Europske komisije jačanju djelovanja za zaštitu i obnovu svjetskih šuma; sa žaljenjem uočava ograničene razmjere iznesenih prijedloga;

odaje priznanje naporima koje je Europska unija proteklih desetljeća uložila u povećanje šumskog pokrova, uključujući opsežne programe pošumljavanja, kao i strogo zakonodavstvo država članica o šumama kojim se osigurava ponovno pošumljavanje te prirodna obnova; međutim, zabrinut je zbog zabrinjavajuće brzine degradacije šuma na svjetskoj razini, naročito primarnih šuma, koje uključuju i netaknute šume i šume kojima se gospodari (1);

ističe važnost primarnih šuma kao centara biološke raznolikosti koji pružaju usluge ekosustava koje doprinose zdravlju ljudi (farmaceutska uporaba, prehrana, ljekovito bilje) i socijalnoj uključenosti (mentalno zdravlje, promicanje zapošljavanja u ruralnim područjima, ekoturizam itd.); ujedno naglašava i njihovu ključnu ulogu u očuvanju okoliša od dezertifikacije, poplava, degradacije hidrogeološke strukture, erozije tla, ekstremnih vremenskih uvjeta, gubitka oborina, zagađenog zraka itd.; uviđa da posađene šume kojima se gospodari na održiv način, kao i zrele autohtone šuma, doprinose zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti;

uviđa da je deforestacija izuzetno složen fenomen koji uzrokuju brojni faktori, među kojima glavnu ulogu ima povećana potražnja sve brojnijeg stanovništva svijeta za hranom za ljude i životinje, bioenergijom, drvom i drugim proizvodima; ističe da je deforestacija drugi najveći izvor antropogenih emisija stakleničkih plinova i značajan faktor u gubitku biološke raznolikosti (2);

naglašava da sprečavanje gubitka šuma može donijeti višestruku korist za ljude i ekosustave, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje emisija stakleničkih plinova putem apsorpcije ugljika, što je jedna od najdjelotvornijih mjera za ublažavanje klimatskih promjena, pružanje usluga ekosustava kojima se može poticati održivi rast, kao i novo šumsko biogospodarstvo utemeljeno na racionalnom i održivom korištenju resursa;

poziva Komisiju i države članice da predlože regulatorne mjere i preporuke prilagođene nacionalnim, regionalnim i lokalnim posebnostima za djelotvornu borbu protiv svih oblika deforestacije i degradacije izvornih šumskih ekosustava koji osiguravaju zalihe ugljika i biološku raznolikost, te da istovremeno osiguraju odgovarajuća financijska sredstva;

ističe da je obnova šuma, posebno u europskim regijama s najvećom deforestacijom, i dalje među najdjelotvornijim strategijama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima; s obzirom na to, sve bi važniju ulogu moglo imati širenje agrošumarskih sustava sadnjom drveća na poljoprivrednim zemljištima i pašnjacima i oko njih;

poziva na usklađenost politika kako bi se napori, ciljevi i rezultati različitih politika, uključujući novi ZPP (zajednička poljoprivredna politika), međunarodne obveze EU-a, odnosno Strategiju EU-a za biološku raznolikost do 2030., Program održivog razvoja do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama, trgovinsku politiku EU-a i europski zeleni plan, objedinili u sveobuhvatnu strategiju održivosti s jasnim ciljevima i provedbenim mjerama te uz uvažavanje socijalne, gospodarske i ekološke ravnoteže;

Prioritet 1.: smanjenje potrošačkog učinka EU-a na zemljište i osiguravanje potrošnje proizvoda iz lanaca opskrbe koji ne uzrokuju krčenje šuma u EU-u

naglašava da EU mora osigurati mogućnost potrošnje proizvoda iz lanaca opskrbe izvan EU-a čija proizvodnja ne uzrokuje deforestaciju, što bi bila okosnica procesa zaštite i obnove svjetskih šuma; poziva EU da potrošače aktivno uključi u proces utjecanja na tržišta koja se oslanjaju na problematično krčenje primarnih šuma u svrhu proizvodnje proizvoda široke uporabe kao što su kava, kakao, palmino ulje i u svrhu uzgoja stoke;

10.

skreće pozornost na teško kršenje ljudskih prava i uništavanje okoliša u okviru opskrbnih lanaca raznih proizvoda (primjerice soje, palminog ulja, šećera, kakaa, govedine, sirovina za biogoriva) te ističe da dobrovoljne inicijative privatnog sektora i financijske industrije dosad nisu bile dovoljne za zaustavljanje deforestacije i osiguravanje pošumljavanja na svjetskoj razini; stoga poziva Komisiju da odredi da je obvezno pridržavati se standarda dužne pažnje u pogledu ljudskih prava (3) i okoliša;

11.

ističe da su šumski požari glavna prijetnja očuvanju šumskih ekosustava u mnogim državama članicama i regijama EU-a. Potpora lokalnim i regionalnim vlastima da dodatno povećaju svoju otpornost na katastrofe ključna je s obzirom na to da one prve interveniraju. Obuzdavanje katastrofa djelovanjem na razini lokalnih zajednica najbrži je i najdjelotvorniji način ograničavanja štete koju uzrokuju šumski požari;

12.

poziva Komisiju da poduzme niz mjera za poticanje aktivnog sudjelovanja potrošača u odabiru, promidžbi i korištenju održivijih proizvoda. Te bi mjere među ostalim trebale uključivati uspostavu posebnog sustava certificiranja EU-a za proizvode koji nisu povezani s krčenjem šuma. On bi trebao objediniti već postojeće sustave certificiranja za šumske proizvode – uključujući i upravljanje šumama i lanac nadzora (4) – te time omogućiti širu procjenu koja se ne bi primjenjivala isključivo na šumske proizvode, već bi uključivala i: održivo gospodarenje šumama; gospodarenje šumama i proizvodne sustave u kojima se koristi manje prirodnih resursa (npr. vode), kemijskih tvari (npr. pesticida) i energije (fosilnih goriva i energije iz neobnovljivih izvora općenito); proizvodnju proizvoda koji nisu šumski, a u čijoj proizvodnji ne dolazi do deforestacije; promidžbu proizvoda čiji prijevoz ima manji učinak na okoliš (primjerice, oznaka lokalnog područja, ugljični otisak); i procjenu životnog ciklusa proizvoda kako bi se kvantificirao njihov učinak na okoliš i omogućila usporedba njihovih karakteristika u pogledu okoliša;

13.

poziva Komisiju da uloži veće napore u borbu protiv nezakonite sječe stabala uz pomoć potpune i djelotvorne provedbe Plana rada EU-a za FLEGT (provedba zakona, upravljanje i trgovina u području šuma) za razdoblje 2018. – 2022., naročito jačanjem provedbe Uredbe EU-a o drvu;

14.

poziva Komisiju da poboljša komunikaciju s potrošačima i promidžbu proizvoda iz održivog šumarstva tako što će osmisliti posebnu oznaku na kojoj se navodi stopa deforestacije uzrokovana određenim proizvodom te poboljšati već postojeće europske baze podataka / informacijske sustave (npr. baza podataka Ecolabel) i u njih uključiti proizvode čija proizvodnja ne uzrokuje deforestaciju, a koji će biti lako prepoznatljivi;

15.

poziva Komisiju da uvede postupke kojima bi se provjeravala točnost informacija i ocjena prikupljenih u europskom informacijskom sustavu kako bi se povećalo povjerenje u te informacije, uključujući stroge uvjete u pogledu sljedivosti radi jamčenja porijekla proizvoda te strože sustave praćenja i provedbe kako bi se pridonijelo sprečavanju prevara i netočnog označivanja proizvoda; predlaže da se razmotre druge politike nabave, naročito u zemljama s visokom stopom deforestacije i slabom uporabom certificiranja i/ili visokom stopom nezakonite sječe drva, primjerice obveza da se dokaže da proizvodi dolaze iz održivih izvora, uključujući dokumentaciju o trgovini materijalima između gospodarskih subjekata i informacije o politikama nabave svih dionika u određenom lancu opskrbe;

16.

potiče sve institucije i agencije EU-a da vlastitim primjerom pokažu što treba učiniti, odnosno da promijene svoje ponašanje i izmijene ugovore o nabavi i okvirne ugovore kako bi se okrenulo korištenju proizvoda iz održivog šumarstva; povrh toga, poziva svoje osoblje i članove da emisije ugljika povezane s letovima koje poduzimaju zbog dužnosti u OR-u nadoknade financijskom potporom za projekte održivog šumarstva;

17.

naglašava da je javna nabava, koja čini oko 14 % BDP-a u EU-u, potencijalno snažna poluga za osiguravanje ugovora o opskrbi održivijim proizvodima u okviru ugovaranja radova i kupovine robe ili usluga od poduzeća. U tu svrhu uvođenje zabrane javne nabave proizvoda koji su rezultat deforestacije u Direktivu 2014/24/EU o javnoj nabavi može imati znatan pozitivan učinak na promicanje proizvoda proizvedenih bez deforestacije;

18.

ističe da se poticanjem potrošača na zdraviju, većinom biljnu prehranu s velikim udjelom voća i povrća (koje bi trebalo imati certifikat da je proizvedeno bez deforestacije) – čime bi se ujedno smanjila globalna potrošnja mesa – može promicati i očuvati zdravlje građana i planeta u skladu s Deklaracijom C40 gradova za dobru hranu (5); tom bi se promjenom trebale uzeti u obzir preporuke iznesene u strategiji „od polja do stola” u kojima se, koliko je to moguće, potiče lokalna potrošnja koja je održiva kako u pogledu okoliša tako i u pogledu zdravlja ljudi;

19.

potiče Komisiju da pronađe sinergije i veze među tekućim projektima i inicijativama povezanima sa stvaranjem gradskih ili prigradskih šuma i ekoloških koridora na podnacionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, kao i izvan Europe; ističe da te inicijative donose višestruku okolišnu i socijalnu korist (usluge ekosustava) ljudima koji žive u obližnjim gradovima, uključujući čist zrak, reguliranje protoka vode, zaštitu tla od erozije vodom i vjetrom, obnovu degradiranog zemljišta, otpornost na katastrofe i klimatske promjene, niže ljetne dnevne temperature, osiguravanje hrane, povećanje urbane biološke raznolikosti, bolje tjelesno i mentalno zdravlje, veću vrijednost nekretnina itd.;

20.

poziva na uključivanje europskih građana te lokalnih i regionalnih vlasti, komercijalnih aktera i dionika koji prodaju svoje proizvode na europskom tržištu (npr. multinacionalnih poduzeća) u te aktivnosti; ističe njihovu ulogu u zaštiti šuma i potrebu za većom transparentnošću u izvješćivanju poduzeća o njihovim društvenim i ekološkim odgovornostima (u skladu s Direktivom 2014/95/EU);

Prioritet 2.: suradnja sa zemljama proizvođačima na smanjenju pritiska na šume i na oblikovanju razvojne suradnje EU-a koja neće uključivati krčenje šuma i prioritet 3.: jačanje međunarodne suradnje radi zaustavljanja krčenja i propadanja šuma te poticanje njihove obnove

21.

skreće pozornost na činjenicu da do krčenja šuma dolazi uglavnom u zemljama izvan EU-a. Većina drva proizvedenog u tim zemljama troši se lokalno, a certificiranje proizvodnje drva i dalje se slabo koristi jer je trošak dobivanja certifikata previsok, posebno za male poljoprivrednike, koji se usto suočavaju s konkurencijom jeftinijeg konvencionalno ili čak nezakonito posječenog drva. Jednako tako, posebnu pozornost treba posvetiti tome kako certificirati šumske proizvode, kao što su prirodni kaučuk, koje proizvodi velik broj malih poljoprivrednika;

22.

poziva na unapređenje obrazovanja o okolišu u zemljama u razvoju u kojima se nalaze primarne šume kao ključni aspekt u podizanju svijesti o važnosti vlastitih okolišnih resursa u tim zemljama; ističe da bi izravno uključivanje građana u te inicijative za obrazovanje o okolišu moglo donijeti višestruku korist, primjerice:

a)	veću svijest o važnosti usluga ekosustava koje šume kojima se gospodari na održiv način i primarne šume pružaju društvu;

b)	prepoznavanje izravne i neizravne višestruke koristi koju donosi održivo gospodarenje šumama;

c)	veću vjerojatnost da lokalno djelovanje u svrhu ograničavanja deforestacije i degradacije šuma bude uspješno; više prilika da se zaštita prirodnih resursa pretvori u održivo gospodarenje njima, a time i pridonese zelenim radnim mjestima i zelenom rastu za lokalno stanovništvo itd.;

23.

ističe da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost prijedloga da se primarne šume proglase baštinom UNESCO-a kako bi se pridonijelo zaštiti od deforestacije i kako bi se povećala vjerojatnost skretanja javne pozornosti na zaštitu tih šuma;

24.

naglašava da je, uz multifunkcionalnost, biološka raznolikost ključna tema koju je potrebno uzeti u obzir prilikom rasprave o okviru politike EU-a za šume; ističe da svakim krčenjem šume, uništavanjem primarne šume ili zrele autohtone šume dolazi do gubitka biološke raznolikosti tipične za šume koju je teško nadoknaditi jer u predmetnom području dolazi do velike degradacije;

25.

pozdravlja novu Strategiju EU-a za biološku raznolikost za razdoblje do 2030. kojom se povećava razina ambicije EU-a da bude pokretač mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i degradacije ekosustava u cijeloj Europi te da se EU pozicionira kao predvodnik u svijetu kada je riječ o prevladavanju globalne krize biološke raznolikosti, uključujući, npr. uspostavu zaštićenih područja za barem 30 % zemljišta, uvođenje pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu prirode i strožu zaštitu preostalih primarnih i starih šuma u EU-u, primjenu održivog gospodarenja sekundarnim šumama (6), obnovu degradiranih ekosustava i zemljišta obnovom šuma, tla i močvarnih zemljišta te stvaranje zelenih površina u gradovima;

26.

poziva na ulaganje većih napora u ostvarivanje ciljeva povezanih sa šumarstvom u okviru nove Strategije EU-a za biološku raznolikost za razdoblje do 2030. te na dogovor o ambicioznom političkom okviru u području biološke raznolikosti koji će se usvojiti na predstojećoj 15. Konferenciji ugovornih stranka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 15), među ostalim na temelju evaluacije provedbe strategije do 2020.;

27.

insistira na tome da se trgovinski sporazumi ocijene u pogledu cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova te da budu utemeljeni na održivom razvoju; poziva na jačanje poglavlja u tim sporazumima o održivom gospodarenju šumama i borbi protiv deforestacije te na uključivanje deforestacije u procjene utjecaja na okoliš. S tim u vezi, budući da je deforestacija u brazilskoj Amazoni dosegla rekordnu razinu, s prašumskim požarima koji su se povećali za 84 % (7), poziva EU i njegove države članice da obustave ratifikaciju sporazuma EU-a i Mercosura sve dok brazilska vlada ne promijeni taj trend;

28.

poziva na povećani doprinos aktivnog, prilagodljivog i participativnog šumarstva strategiji EU-a za šume za razdoblje nakon 2020. u pogledu održavanja i poboljšanja biološke raznolikosti, čime bi se u potpunosti ostvarila korist koju mogu donijeti biološka raznolikost i usluge ekosustava. Sve te aktivnosti i napori trebali bi doprinijeti ambicioznijoj globalnoj politici biološke raznolikosti, kao i njenom promicanju, u čemu bi Europa na odgovoran način trebala preuzeti vodstvo;

Prioritet 4: preusmjeravanje financijskih sredstava radi podupiranja održivijih praksi uporabe zemljišta i prioritet 5.: osiguravanje dostupnosti i kvalitete informacija te pristupa informacijama o šumama i lancima opskrbe robom te unapređenje istraživanja i inovacija Potpora za istraživanje i inovacije

29.

naglašava da je europske građane potrebno opsežno obavijestiti o mjerama koje je Komisija uvela za zaštitu i obnovu šuma u EU-u i svijetu kako bi se povećala potpora tim mjerama i njihova djelotvornost;

30.

poziva Komisiju da uspostavi europsku bazu podataka u kojoj bi se popisali tekući i dosadašnji projekti EU-a i trećih zemalja, kao i bilateralni projekti između država članica EU-a i trećih zemalja radi ocjenjivanja njihovog učinka na svjetske šume; skreće pozornost na sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi tih projekata;

31.

potiče EU da pokrene strategiju industrijalizacije, digitalizacije i dekarbonizacije (IDD) radi promicanja zamjenskih ekomaterijala od drva o čijem se podrijetlu i ugljičnom otisku informira potrošače te da potiče certificiranje „nulte stope deforestacije”, čime bi se povećala primjena tog načela u sektorima kao što su građevinarstvo, tekstil, kemijski proizvodi ili ambalažna industrija;

32.

poziva EU da dodatno razvije programe istraživanja i praćenja kao što su Copernicus, Europski program za promatranje Zemlje i drugi programi praćenja da bi se nadzirali lanci opskrbe robom kako bi se moglo uočiti proizvode koji su u proizvodnoj fazi uzrokovali krčenje šuma ili degradaciju okoliša te na njih upozoriti u ranoj fazi;

33.

poziva Komisiju da razmotri mogućnost osnivanja europske agencije za šumarstvo s obzirom na važnost zaštite i obnove svjetskih šuma.

Bruxelles, 2. srpnja 2020.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) https:/ /www.cbd.int/forest/definitions.shtml.

(2) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959378018314365#fig0005.

(3) Dužna pažnja u pogledu ljudskih prava općenito se shvaća kao način na koji poduzeća mogu identificirati, spriječiti, ublažiti i odgovarati za negativan učinak svojih aktivnosti, ili aktivnosti povezanih s njihovim poslovnim partnerima, na ljudska prava. https://corporatejustice.org/priorities/13-human-rights-due-diligence.

(4) Na primjer, Vijeće za nadzor šuma® (FSC®), Program za potporu certificiranju šuma TM (PEFCTM) itd.

(5) U toj deklaraciji gradovi se obvezuju na usklađivanje politika za nabavu hrane s planetarno zdravom prehranom, po mogućnosti proizvedene u organskoj poljoprivredi, te na opće povećanje zdrave, u većoj mjeri biljne, prehrane u gradovima postupnim odbacivanjem neodržive, nezdrave prehrane; https://www.c40.org/press_releases/good-food-cities.

(6) https:/ /www.cbd.int/forest/definitions.shtml.

(7) Brazilski nacionalni institut za svemirska istraživanja, 2019.