Mišljenje Europskog odbora regija – Doprinos OR-a novom Teritorijalnom programu s posebnim naglaskom na lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice

(2020/C 39/05)

Izvjestitelj

Radim SRŠEŇ (CS/EPP), član vijeća Olomoučke pokrajine

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

poziva na intenzivnije korištenje teritorijalnih instrumenata (lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD), integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) itd.) u državama članicama i na obvezno izdvajanje sredstava iz svih fondova kako bi se proveo novi Teritorijalni program i ispunili ciljevi kohezije;

naglašava da su kohezijska politika i teritorijalna kohezija međusobno povezane i da bez stvarnog vođenja računa o teritorijalnoj koheziji nema ni istinske kohezijske politike;

podsjeća da je OR bio prva institucija EU-a koja je iznijela konkretan prijedlog o tome kako ostvariti CLLD. (1) OR i dalje smatra da je integrirani lokalni razvoj koji se financira iz više izvora bolje definirati kao holistički koncept usmjeren na izazove i potencijal u regijama svih vrsta, bilo da je riječ o urbanim, ruralnim, ruralno-urbanim ili funkcionalnim područjima;

traži da se Teritorijalnim programom za razdoblje nakon 2020. ojača teritorijalna dimenzija u većem broju područja politike i aktivno potiču teritorijalne vizije/strategije „odozdo prema gore”, koje trebaju biti u skladu sa širim okvirom;

naglašava da su teritorijalni instrumenti poput CLLD-a ili ITI-ja dokazane mjere za približavanje Europe građanima. Dostignuća LEADER-a i CLLD-a pokazala su da lokalne akcijske skupine (LAG) mogu braniti europske vrijednosti ako ih se prepozna kao lokalne pokretače promjena i razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Zahvaljujući aktivnom sudjelovanju svih lokalnih dionika i građana, s pomoću lokalnih sredstava može se odgovoriti na europske potrebe i time potaknuti legitimnost EU-a. Nadalje, LEADER i CLLD također su snažan alat za provedbu ciljeva održivog razvoja na lokalnoj razini. Stoga OR poziva na veće ambicije i razvoj teritorijalnih instrumenata na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini u razdoblju nakon 2020.;

naglašava da bi intervencije integriranih teritorijalnih instrumenata trebale pratiti posebna obilježja i potrebe regija, kako je utvrđeno u njihovim integriranim strategijama „odozdo prema gore”, a ne samo ponavljati mjere te tematsku i teritorijalnu koncentraciju operativnih programa iz kojih se navedeni instrumenti financiraju;

poziva na to da se Teritorijalnim programom za razdoblje nakon 2020. ojačaju kako povezanost ruralnih i gradskih područja tako i općenito različite vrste područja, budući da je regionalni i lokalni razvoj tek jedan od niza aspekata koji zahtijeva holistički i integrirani pristup;

naglašava da su u okviru Teritorijalnog programa 2020. doista postignuti rezultati, uglavnom zahvaljujući kohezijskoj politici dostupnoj putem njegovih sredstava i financiranja, kojom su se na svim razinama upravljanja uveli lokalizirani pristup i sudjelovanje lokalnih zajednica u uspostavi i provedbi održivih lokalnih strategija. Međutim, još ima prostora za poboljšanje: konkretno, treba poboljšati njegovu vidljivost na podnacionalnoj razini (što će se rješavati u okviru CLLD-a, ITI-ja, EGTS-a, europske teritorijalne suradnje itd.), valja ojačati utjecaj teritorijalnog pristupa na cjelokupno donošenje politika u EU-u, a Teritorijalni program kao takav treba bolje provoditi u okviru nacionalnih politika;

smatra da je novi Teritorijalni program prilika za predstavljanje novog i pozitivnog diskursa za budućnost EU-a i uravnoteženi razvoj svih regija. Građanima i široj javnosti trebalo bi pružiti sveobuhvatan i razumljiv dokument s utvrđenim vizijama za njihovu budućnost koji odražava njihove stvarne potrebe i probleme koje treba riješiti. Trebalo bi im pružiti jamstva da se nikog neće zapostaviti i da će svi imati jednaku priliku za dostojanstven život, bez obzira na to gdje žive;

10.

traži snažniju povezanost kohezijske politike i Teritorijalnog programa u svim fazama osmišljavanja, provedbe i praćenja programa te ističe znatnu potrebu da se savlada trenutačna zemljopisna i sektorska razdvojenost fondova EU-a. Države članice ipak bi trebale osigurati da se u okviru postupka europskog semestra uzmu u obzir teritorijalna dimenzija i lokalne posebnosti, uz odgovarajuće savjetovanje s lokalnim akterima prilikom utvrđivanja nacionalnih prioriteta;

11.

ističe sposobnost CLLD-a da pokrene i uključi lokalne zajednice, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i partnere iz civilnog društva te privatni sektor. Primjenom participativnog pristupa osigurava se da strategije lokalnog razvoja budu usklađene s promjenama lokalnih uvjeta i prilagođene njima (socijalna kohezija, migracije, regionalni klasteri, zeleno gospodarstvo, klimatske promjene, pametna rješenja, tehnologije itd.);

12.

ističe da CLLD igra važnu ulogu u povećanju vjerodostojnosti kohezijske politike jer pokazuje da se različiti fondovi EU-a doista mogu zajedno provoditi na integriran i učinkovit način;

13.

primjećuje da OR i dalje podržava ideju da Teritorijalni program za razdoblje nakon 2020. ne bi trebao biti potpuno nov dokument s obzirom na to da je postojeći Teritorijalni program 2020. i dalje na snazi u pogledu glavnih aspekata;

14.

smatra da je Teritorijalni program za razdoblje nakon 2020. ključan za rješavanje pitanja nejednakosti među mjestima i ljudima koji u njima žive, i to s pomoću prilagođenih mjera, npr. putem integriranog teritorijalnog razvoja;

15.

naglašava važnost bolje koordinacije i umrežavanja svih tijela vlasti i dionika koji provode i financiraju Teritorijalni program na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Bolja koordinacija i načelo snažnog partnerstva ključni su za djelotvoran učinak Teritorijalnog programa. Koordinacija Teritorijalnog programa u Češkoj, Švedskoj, Austriji i drugim državama članicama primjer je dobre prakse u tom području;

16.

ističe potrebu da se strategije integriranog teritorijalnog razvoja u većoj mjeri uzmu u obzir kako bi se ulaganja u regiju bolje prilagodila njezinim prioritetima. Oblikovanje strategija integriranog teritorijalnog razvoja, u sklopu kojih se provodi niz operativnih programa u državama članicama, trebalo bi biti usmjereno na potrebe građana te ih ne bi trebalo samo priopćavati građanima, nego i o njima konkretno raspravljati s građanima;

17.

naglašava potrebu fleksibilne i jednostavne primjene integriranih teritorijalnih instrumenata, koja se može prilagoditi području i koristi metodologiju koja promiče pristup odozdo prema gore, stavljajući naglasak na partnerstvo i poticanje te na ulogu lokalnih strategija teritorijalnog razvoja. Moguća rješenja su pojednostavljene mogućnosti obračuna troškova, jednostavan model provedbe teritorijalnih instrumenata (jedan nacionalni operativni program i jedno upravljačko tijelo), rješenja prema načelu „sve na jednom mjestu”, zajednički skup jednostavnih pravila utvrđenih na razini EU-a radi sprečavanja prekomjernih propisa (skup alata za CLLD, jasne smjernice kojima se definira struktura strategija, postupci odobravanja, upotreba glavnog fonda, evaluacija itd.) itd.;

18.

ističe potencijal rješenja informacijske tehnologije za pojednostavnjenje i automatizaciju prikupljanja podataka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Informatički sustavi moraju se razvijati uz istinsku uključenost svih dionika i biti usmjereni na doprinos cjelokupnoj strategiji pojednostavnjenja ESIF-ova na svim razinama;

19.

poziva na neometani prijelaz struktura provedbe Teritorijalnog programa između programskih razdoblja EU-a kako bi se uklonio rizik gubitka znanja, ljudskih resursa i partnerstava;

20.

naglašava ulogu integriranih teritorijalnih instrumenata kao pravog instrumenta za lokalizaciju, provedbu, praćenje i reviziju ciljeva održivog razvoja;

21.

izvrstan potencijal CLLD-a promatra kao učinkovit alat EU-ove pristupne, susjedske i razvojne politike. Program ENPARD u Gruziji može se smatrati primjerom dobre prakse;

Novi Teritorijalni program

22.

naglašava da postojeći izazovi za teritorijalni razvoj, koji su potvrđeni u okviru Teritorijalnog programa 2020., uglavnom ostaju nepromijenjeni, uz dvije napomene: 1. promjene su povezanije s rastućim novonastalim izazovima, što zahtijeva veću solidarnost među državama članicama EU-a; 2. sadašnja će se migracijska kretanja najvjerojatnije smatrati neznatnom krizom u odnosu na moguće učinke klimatskih promjena;

23.

predlaže da se uvede mehanizam za brzo ažuriranje Teritorijalnog programa za razdoblje nakon 2020. kako bi se brzo odgovorilo na novonastale izazove koji bi mogli oblikovati Teritorijalni program za razdoblje nakon 2020., a da pritom ne bude potrebno u potpunosti revidirati cijeli dokument;

24.

predlaže budućim predsjedništvima ili ugovaratelju koji izrađuje nacrt Teritorijalnog programa za razdoblje nakon 2020. da u provedbu istraživanja o prioritetima i sadržaju novog Teritorijalnog programa za razdoblje nakon 2020. uključe više dionika, posebno lokalne i regionalne vlasti te civilno društvo;

25.

ponavlja poziv OR-a koji se odnosi na sljednika strategije Europa 2020.;

26.

skreće pozornost na odredbu primarnog zakonodavstva sadržanu u članku 174. stavku 3. UFEU-a, kojom se zahtijeva da se posebna pozornost posvećuje ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama izloženima ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Radi postizanja jednakovrijednih životnih uvjeta u svim regijama ubuduće bi se u okviru Teritorijalnog programa 2020. te europskih strukturnih i investicijskih fondova više pažnje trebalo posvećivati tom prioritetu;

27.

napominje da bi se u sklopu Teritorijalnog programa 2020. trebala i dalje promicati uloga regionalnih glavnih gradova u osiguravanju jednakih mogućnosti razvoja njihovih funkcionalnih područja te da bi se tim programom trebalo pridonositi rješavanju problema metropolskih regija diljem EU-a;

28.

naglašava da bi Teritorijalni program za razdoblje nakon 2020. trebao podržati ulogu malih i srednjih gradova u postizanju uravnoteženog, policentričnog razvoja u cijelom EU-u;

29.

s tim u vezi ponovno poziva na izradu programa za ruralna područja u kojemu se ona definiraju kao područja za život i gospodarske aktivnosti, a ne samo kao poljoprivredne površine;

30.

ističe da Teritorijalni program ne bi trebao podržati samo cilj održivog razvoja koji se brine za gradove (cilj br. 11.), nego i zagovarati širu perspektivu teritorijalnog razvoja, uključujući ruralni razvoj;

31.

kako bi se širu javnost upoznalo s glavnim porukama Teritorijalnog programa za razdoblje nakon 2020., predlaže da se sastavi popis od 10 – 12 ključnih poruka na jeziku prilagođenom korisnicima i u jasno definiranom obliku koje bi priopćavale sve države članice i institucije EU-a;

32.

traži od Europske komisije da osigura jednostavne modele i smjernice te uvede najbolje prakse u pogledu načina provedbe integriranih teritorijalnih instrumenata u državama članicama u okviru pristupa koji se financira iz više fondova;

33.

smatra da Teritorijalni program može učinkovito pridonijeti ublažavanju tendencija urbanizacije i s njima povezanih izazova za velike gradove u svim državama članicama;

34.

ističe priče o uspjehu na polju europske teritorijalne suradnje u kojima je teritorijalna suradnja u graničnim regijama ili na transnacionalnoj razini odličan primjer dodane vrijednosti europske integracije;

35.

naglašava da je potrebno jasno definirati ulogu tajništva/ureda za podršku Teritorijalnog programa koji bi se mogao osnovati. U prilogu Teritorijalnom programu za razdoblje nakon 2020. trebalo bi definirati ciljeve, mjerljive pokazatelje za praćenje postizanja ciljeva, zadaće i proračun koji je potreban za takvu jedinicu/tijelo;

36.

navodi Deklaraciju iz Bukurešta koju su ministri zaduženi za urbana pitanja donijeli 14. lipnja 2019., u kojoj je prepoznata „potreba da se razvije funkcionalan odnos između nove Povelje iz Leipziga, Plana EU-a za gradove i Teritorijalnog programa 2020.+”;

37.

smatra da je međuvladina, nezakonodavna priroda Teritorijalnog programa Europske unije idealna za suradnju sa sadašnjim i budućim državama koje nisu članice EU-a jer bi mogla pomoći u razvoju paneuropskog pristupa teritorijalnom razvoju, koji bi se mogao oslanjati na niz programa kao što su LEADER, Interreg ili ESPON, u okviru kojih se, u skladu s aktualnim prijedlozima za razdoblje 2021. –2027., omogućuje dobrovoljno sudjelovanje i sufinanciranje od strane država koje nisu članice EU-a. Ti su se programi pokazali kao uspješni instrumenti stabilizacije i pomirenja (npr. uloga LEADER-a u Sporazumu na Veliki petak ili uključivanju civilnog društva i izgradnji lokalne demokracije u Turskoj);

CLLD

38.

potiče mogućnost obvezne provedbe CLLD-a financiranog iz više fondova u svim regijama EU-a, čime bi se osigurala primjena pristupa CLLD-a za sve vrste regija: ruralne (uključujući udaljene, planinske i otočne), gradske i obalne. Sve regije EU-a moraju imati mogućnost korištenja svih mogućih fondova za zadovoljavanje potreba navedenih u njihovim strategijama lokalnog razvoja;

39.

poziva na obvezno izdvajanje 8 % sredstava za CLLD iz svih strukturnih i investicijskih fondova i EPFRR-a kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal alata i sinergija različitih fondova za integrirani lokalni razvoj;

40.

naglašava potrebu vraćanja korijenima jačanja metodologije LEADER-a i CLLD-a, posebno načela pristupa „odozdo prema gore”, partnerstva, animacije i uloge strategija integriranog lokalnog razvoja;

41.

predlaže da se u svakoj državi članici upravljanje CLLD-om prilagodi konkretnim područjima i da se poštuju lokalna dinamika, strukture i pristupi;

42.

pohvaljuje rad OR-a (2) i Europskog parlamenta (3) na tome da se osigura da CLLD koji se financira iz više izvora obuhvaća EPFRR i u razdoblju od 2021. do 2027. te poziva na to da se odgovarajuće odredbe koje zagovaraju te dvije institucije zadrže u konačnom sporazumu s Vijećem jer se prednosti CLLD-a ne mogu u potpunosti ostvariti ako ne postoji mogućnost integriranja intervencija financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i EPFRR-a;

43.

poziva na reguliranje CLLD-a na razini EU-a na temelju stroge procjene učinka i utvrđivanjem jedinstvenog skupa pravila za sve strukturne i investicijske fondove kako bi se smanjili ogromno birokratsko opterećenje i prekomjerni propisi u državama članicama i istodobno spriječila zlouporaba ovlasti upravljačkih tijela ili agencija za plaćanje;

44.

ponavlja poziv OR-a da Uredba o zajedničkim odredbama ostane u potpunosti primjenjiva na EPFRR. Savršena kompatibilnost svih fondova od ključne je važnosti za financiranje teritorijalnih instrumenata, a posebice CLLD-a i LEADER-a te njihovih lokalnih razvojnih strategija;

45.

poziva na bolji dijalog i koordinaciju između svih aktera CLLD-a (lokalne akcijske skupine, upravljačka tijela, glavne uprave Europske komisije, agencije za plaćanja, mreže LEADER-a kao što je ELARD te nacionalne mreže LEADER-a i ruralne mreže) kako bi se spriječili sve veća birokracija i znatna kašnjenja u pokretanju programskog razdoblja i isporuci financijskih sredstava podnositeljima projekata. OR stoga predlaže da Komisija osnuje jedinicu za potporu CLLD-a na razini EU-a kako bi se pružila potpora komunikaciji, jačanju kapaciteta, umrežavanju i transnacionalnoj suradnji svih lokalnih akcijskih skupina u svim fondovima;

46.

predlaže da se pruži veća potpora CLLD-u koji se financira iz više fondova, primjerice putem veće stope sufinanciranja. OR izražava žaljenje jer je iz prijedloga nove Uredbe o zajedničkim odredbama izostavljen članak 120. stavak 5. trenutačne Uredbe o zajedničkim odredbama koji se odnosi na veće stope sufinanciranja za operacije podržane alatima integriranog teritorijalnog razvoja;

47.

traži veću upotrebu pojednostavnjenih troškova u skladu s člancima 48. do 51. nove Uredbe o zajedničkim odredbama, čime bi se moglo smanjiti revizijsko opterećenje za upravljačka tijela i krajnje korisnike. Osim toga, opseg upotrebe pojednostavnjenih troškova trebao bi se proširiti na EPFRR, također u cilju usklađivanja postupaka u slučaju operacija koje se financiraju iz više fondova;

48.

konstatira da bi CLLD trebao biti odlična početna točka za često korištenu metodu provedbe lokalnih projekata: lokalne akcijske skupine ne bi smjele u cijelosti ovisiti o financiranju iz EU-a, već bi trebale služiti i kao alat za provedbu nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova s obzirom na to da lokalni razvoj nadilazi europske strukturne i investicijske fondove;

49.

poziva Vijeće i Europski parlament da iznova razmotre Komisijin prijedlog od 12 mjeseci od dana odobrenja posljednjeg dotičnog programa za upravljačka tijela radi dovršenja prvog kruga odabira strategija i osiguravanja toga da odabrane lokalne akcijske skupine mogu ispuniti svoje zadaće;

50.

poziva na to da se pojasni uloga lokalnih akcijskih skupina u odabiru projekta kako bi se izbjeglo da upravljačka tijela udvostručavaju njihove zadaće. S obzirom na to da je riječ o jednom od osnovnih načela LEADER-a i CLLD-a, uloga lokalne akcijske skupine u odabiru projekta treba biti prevladavajuća, a ne samo formalna;

51.

poziva na jasne i jednostavne modele evaluacije i praćenja strategija lokalnog razvoja CLLD-a. Evaluacija mora biti dio procesa učenja u zajednici te je stoga vrlo važno kontinuirano prikupljati informacije i evaluirati provedbu strategija lokalnih akcijskih skupina. Potrebno je uvesti napredna informacijska rješenja za prikupljanje podataka i analizu, kao i participativne postupke i kvalitativnu analizu;

52.

naglašava kako je vrlo izgledno da vlasništvo nad rezultatima pozitivno pridonosi stabilnosti dugoročnijih strategija razvoja i dugotrajnim učincima, koje razvijaju iste osobe koje ih provode i imaju koristi od njihovih ishoda;

53.

napominje da bi uspješni primjeri postojećih lokalnih partnerstava koja se financiraju iz EPFRR-a i/ili EFPR-a trebali biti osnova za daljnje financiranje CLLD-a iz EFRR-a i ESF-a. Umrežavanje i suradnja u okviru postojećih mreža ili stvaranje novih mreža na regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj/međuregionalnoj razini imaju ključnu ulogu, baš kao i osposobljavanje i mentorstvo;

54.

naglašava potrebu za boljim informiranjem o CLLD-u i prilikama koje taj alat donosi: iako se u okviru ruralnog razvoja taj instrument upotrebljava već dulje vrijeme, urbanom je razvoju osobito potreban snažniji poticaj u pogledu njegove upotrebe. Potrebno je izraditi nacrt temeljite evaluacije i analize načina na koji mu je svaka država članica pristupila, uključujući preporuke za učinkovitu provedbu;

55.

primjećuje da CLLD i LEADER kao instrument upotrebljava 3 000 sličnih tijela (lokalnih akcijskih skupina i lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu) u cijeloj Europskoj uniji. Tu bi činjenicu trebalo uzeti u obzir kako bi se dodatno poboljšala teritorijalna suradnja i prihvatila europska različitost u okviru transnacionalne suradnje među građanima prema načelu „odozdo prema gore”. Kako bi se dodatno potaknula teritorijalna suradnja u okviru CLLD-a, potrebno je stvoriti uvjete koji lokalnim akcijskim skupinama omogućuju da se usredotoče na svoju ulogu animacije područja i poticanja nastanka najboljih ideja, kao i njihove naknadne provedbe. Za tekuće troškove i troškove animacije, kao i za transnacionalnu suradnju, potrebno je osigurati odgovarajuć udio proračuna. OR istodobno snažno preporučuje uspostavu zajedničkog skupa načela i pravila za projekte međunarodne suradnje CLLD-a na europskoj razini kako bi se osigurala njegova učinkovita i neometana provedba;

56.

podsjeća na povezanost CLLD-a s drugim alatima integriranog razvoja: kao neobavezan instrument, zajedno s integriranim teritorijalnim ulaganjima, pridonosi provedbi šire strategije razvoja koja omogućuje lokalizaciju politika. OR u tom pogledu traži bolje sinergije između CLLD-a i ITI-ja: CLLD se u programskom razdoblju 2021.–2027. može koristiti kao dodatan instrument u urbanoj ili teritorijalnoj strategiji, tako da može biti dio pristupa ITI-ja u kojem participativni pristup koji se nudi u okviru CLLD-a može pridonijeti rješavanju određenih konkretnih lokalnih problema;

57.

smatra da je CLLD ključan instrument za provedbu prijedlogâ OR-a (4), koje je podržao i Europski parlament (5), pri čemu se u programima sufinanciranima iz EFRR-a koji se primjenjuju na područja s ozbiljnim i trajnim prirodnim i demografskim poteškoćama navedena u članku 174. UFEU-a osobita pozornost poklanja rješavanju posebnih poteškoća tih područja;

58.

lokalne akcijske skupine smatra idealnim partnerima za obavljanje funkcije inovacijskih posrednika za pristup utemeljen na pametnim selima i za pospješivanje potencijala ruralnih područja, kao što u brojnim slučajevima to već rade. Lokalne akcijske skupine snažan su instrument endogenog razvoja na svojim područjima, izravno su povezane s lokalnim poduzećima, općinama i civilnim društvom te stoga stvaraju veliki kapacitet na tim područjima, a pritom uključuju lokalne i regionalne resurse i vještine ljudi;

59.

podržava prijedlog Europskog parlamenta da se 5 % sredstava EFRR-a namijenjenih planovima za područja koja se suočavaju sa strukturnim demografskim padom može izdvojiti za integrirani teritorijalni razvoj u neurbanim područjima s prirodnim, geografskim ili demografskim poteškoćama ili nedostacima ili u područjima koja imaju problema s pristupom osnovnim uslugama, pri čemu se barem 17,5 % tog iznosa treba izdvojiti za razvoj projekata kao što su pametna sela u ruralnim područjima i zajednicama. OR smatra da je CLLD u mnogim područjima idealan za ostvarenje tog ambicioznog prijedloga;

60.

uključivanje i jačanje kapaciteta lokalnih aktera smatra jednom od najvećih prednosti metodologije CLLD-a. Integrirani lokalni razvoj pokazao se vrlo učinkovitim za izgradnju veza i sinergija među različitim dionicima i pitanjima na polju lokalnog razvoja. Lokalne akcijske skupine vrlo su uspješan instrument strateškog planiranja, animacije, umrežavanja i koordinacije aktivnosti, npr. izrade lokalnih akcijskih planova za obrazovanje ili socijalne usluge u nekim državama članicama.

Bruxelles, 8. listopada 2019.

Predsjednik

Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Mišljenje Odbora regija „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice”, Bruxelles, 29. studenog 2012., izvjestitelj: Graham Garvie, CdR-1684-2012, COTER-V-031 (SL C 17, 19.1.2013., str. 18.)..

(2) Mišljenje OR-a „Uredba o zajedničkim odredbama”, izvjestitelji: Michael Schneider i Catiusca Marini, Bruxelles, 5. prosinca 2018., CdR-3593/2018 (SL C 86, 7.3.2019., str. 41.).

(3) Europski parlament, Zajedničke odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijska pravila za njih (izvješće Krehl/Novakov), Strasbourg, srijeda, 27. ožujka 2019. P8_TA-PROV(2019)0310 (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) Mišljenje Europskog odbora regija „Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond”, izvjestitelj Michiel Rijsberman, CdR 3594/2018 (SL C 86, 7.3.2019., str. 115.).

(5) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (COM(2018)0372 – C8-0227/2018 – 2018/0197(COD)) (još nije objavljeno u Službenom listu).