10.3.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 79/30


Mišljenje Europskog odbora regija – Sporazum gradonačelnika nakon 2020.

(2020/C 79/06)

Izvjestiteljica

:

Benedetta BRIGHENTI (IT/PES), načelnica Općine Castelnuovo Rangone (Pokrajina Modena)

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Važnost Sporazuma gradonačelnika u europskim klimatskim politikama

1.

naglašava da se u glavnim međunarodnim studijama o klimatskim promjenama (1) ističe hitnost potrebe da se provedu ambiciozne klimatske politike te da je u europskom javnom mnijenju osjetna sve veća zabrinutost u tom pogledu. Stoga s nestrpljenjem očekuje prijedloge nove Europske komisije za uspostavu europskog zelenog plana i europskog zakona o klimi te poziva Europsku komisiju i sve države članice da Sporazum gradonačelnika prepoznaju kao jedan od glavnih instrumenata za reagiranje na klimatsku krizu i usmjeravanje lokalnih i regionalnih vlasti u prijelazu na klimatsku neutralnost i prilagodbi klimatskim promjenama, u skladu s obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma i dugoročne strategije za 2050 (2). On može biti važna dopuna uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u izradu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova;

2.

podsjeća da Sporazum okuplja gradove koji svojim većim ambicijama i bogatijim iskustvom na području lokalne klimatske politike često nadmašuju standarde svojih država članica. Stoga bi – kada rade na uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u izradu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova – države članice trebale potpisnike i koordinatore Sporazuma smatrati privilegiranim sugovornicima;

3.

poziva Europsku komisiju da u okviru Sporazuma gradonačelnika odlučnije promiče cilj za 2050. i da razmotri širenje područja primjene te inicijative kako bi se bolje odgovorilo na međusektorske izazove i prilike koje klimatska neutralnost stavlja pred lokalne i regionalne vlasti, uključujući nova fakultativna područja, kao što su industrija, poljoprivreda, upravljanje šumama i nova okolišna pitanja kao što su kvaliteta zraka, kružno gospodarstvo, biološka te biokulturna raznolikost i prirodni ponori ugljika kako bi se podržale ambicije najnaprednijih općina. To bi trebalo biti više usredotočeno na akcijski plan, uz izbjegavanje dodatne obveze izvješćivanja i praćenja za potpisnike. Istodobno je važno podupirati druge oblike suradnje u području klimatskih promjena i okoliša u koju su uključene lokalne i regionalne vlasti u brojnim državama članicama, kao i promicati integraciju sa Sporazumom gradonačelnika. Njih bi, ako raspolažu odgovarajućim potencijalom za poticanje lokalnog rada, trebalo na odgovarajući način priznati i podržati;

4.

iznova poziva Europsku komisiju da odlučnije prizna stratešku ulogu OR-a u upravljanju Sporazumom gradonačelnika, uključujući u njegovim globalnim aspektima, i pritom osigura da ta inicijativa ostane potpuno vjerna svojem europskom podrijetlu, da i dalje odgovara na potrebe gradova u EU-u i istodobno promiče djelovanje u području klime diljem svijeta;

5.

pozdravlja inicijativu „Green City Accord” i poziva Europsku komisiju da iskoristi tu priliku kako bi dodatno ispitala mogućnost uključivanja novih područja zaštite okoliša kao što su kvaliteta zraka, biološka raznolikost, buka i kružno gospodarstvo u protokol Sporazuma gradonačelnika. To ne bi trebalo dovesti do složenijih minimalnih zahtjeva za potpisnike, već im pružiti priliku da se postupno suoče s novim aspektima i izazovima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, kao i s izazovima energetske tranzicije usvajanjem transverzalnijeg i sveobuhvatnijeg pristupa te iskorištavanjem sinergija;

6.

smatra da se održivi razvoj lokalnih i regionalnih vlasti mora temeljiti na ciljevima održivog razvoja (3). Odbor u skladu s tim smatra da Sporazum gradonačelnika treba izričito uklopiti u okvir ciljeva održivog razvoja i smatrati jednim od ključnih instrumenata za praćenje njihove provedbe na lokalnoj razini. Stoga poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da u metodološki okvir Sporazuma uključe poveznicu na ciljeve održivog razvoja tako što će povezati mjere Sporazuma s relevantnim ciljevima održivog razvoja;

7.

pozdravlja proširenje Sporazuma gradonačelnika na globalnu razinu i napore za stvaranje dosljednog referentnog okvira te smatra da je Globalni sporazum važan alat za diplomaciju i dijalog s trećim zemljama. Također prepoznaje njegovu ključnu ulogu u osiguravanju toga da napori EU-a ne budu ugroženi nedostatkom ambicije trećih zemalja. Međutim, upozorava na to da nastojanje da se referentni okvir Sporazuma gradonačelnika uskladi na globalnoj razini ne bi smjelo dovesti do njegovog udaljavanja od potreba i praksi lokalnih i regionalnih vlasti u EU-u, čime bi se ugrozio njegov budući uspjeh;

8.

pozdravlja različite inicijative „odozdo prema gore” koje je Europska komisija provela za gradove i regije, kao što su Platforma za regije bogate ugljenom u tranziciji, Platforma za pametnu energetsku specijalizaciju (S3PEnergy), Čista energija za otoke EU-a, Pametni gradovi i zajednice, Zelena prijestolnica Europe i druge. U tom pogledu poziva Europsku komisiju da iskoristi rezultate pregleda već provedenog putem jedinstvene kontaktne točke za gradove (4) i da u potpunosti istraži svrhe i uloge tih inicijativa, kao i, posebice, njihove potencijalne sinergije sa Sporazumom gradonačelnika, a kako bi se pronašla struktura najlakša za upotrebu. Tim bi se pristupom stvorio jasan i dosljedan okvir za različite inicijative povezane s ciljevima održivog razvoja, a da se pritom ne dovedu u pitanje njihove specifičnosti i posebnosti;

9.

podsjeća države članice na to da se pri izradi nacionalnih klimatskih i energetskih planova potrebno savjetovati s podnacionalnom razinom te ih poziva da pri izradi, reviziji i provedbi svojih planova i dugoročnih strategija do 2050. uzmu u obzir iskustvo i povratne informacije zajednice Sporazuma gradonačelnika, kao i energetskih agencija kojih u EU-u ima više od 400 i od kojih mnoge obnašaju funkciju koordinatora ili promicatelja Sporazuma gradonačelnika i odgovorne su za regionalno energetsko planiranje;

Upravljanje Sporazumom gradonačelnika

10.

iznova izražava potporu sustavu regionalno i lokalno utvrđenih doprinosa kao načinu formalnog priznavanja, praćenja i poticanja smanjenja emisija ugljika od strane gradova, lokalnih vlasti i regija u cijelom svijetu. Traži od Europske komisije da surađuje s OR-om kako bi se istražilo na koji način bi SECAP-ovi ili drugi istovjetni planovi mogli djelovati kao regionalno i lokalno utvrđeni doprinosi UN-ovom Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama;

11.

napominje da se Sporazum gradonačelnika povećao i tijekom godina razvio kako bi se nosio s izrazito promjenjivim okruženjem te da je njegovo restrukturiranje od ključne važnosti za zadovoljavanje trenutačnih i budućih očekivanja. U tom pogledu Odbor podsjeća na svoju stratešku ulogu zahvaljujući kojoj Europskoj komisiji može osigurati stalni kanal za dvosmjernu komunikaciju s lokalnim i regionalnim zajednicama. Kako bi se to ostvarilo, traži od Europske komisije da dodatno formalizira ulogu OR-a u okviru europskog Sporazuma gradonačelnika, među ostalim uključivanjem OR-a u tijela nadležna za praćenje i usmjeravanje te inicijative;

12.

poziva Europsku komisiju da surađuje s Uredom Sporazuma gradonačelnika i OR-om kako bi se Sporazum gradonačelnika i odgovarajuće nacionalne i regionalne inicijative na lokalnoj i regionalnoj razini uvrstili u nacionalne referentne okvire, a posebno u nacionalne energetske i klimatske planove te dugoročne nacionalne strategije do 2050. Stoga poziva Europsku komisiju da osnuje skupinu stručnjaka za Sporazum gradonačelnika koja bi se sastojala od predstavnika nacionalnih koordinatora, ambasadora OR-a, predstavnika Ureda Sporazuma gradonačelnika, Europske komisije i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), kao i drugih stručnjaka, uključujući predstavnike drugih inicijativa za suradnju na području klime i okoliša, kako bi se redovito raspravljalo o izazovima i prilikama u provedbi Sporazuma gradonačelnika u različitim nacionalnim kontekstima, uključujući u vezi s drugim postojećim inicijativama te vrste;

13.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da ojačaju nacionalnu strategiju, posebno kad je riječ o ulozi nacionalnih i regionalnih koordinatora i promicatelja. Regionalni koordinatori trebali bi imati veće ovlasti, a Europska komisija trebala bi tehnički i financijski podupirati njihovo djelovanje, uključujući u vidu odgovarajućih sredstava predviđenih u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. To bi omogućilo koordinatorima da posebice malim lokalnim tijelima omoguće pristup tehničkoj potpori. Stoga poziva upravljačka tijela da u obzir uzmu činjenicu da su aktivnosti povezane sa Sporazumom ključne za suočavanje s klimatskim, energetskim i okolišnim izazovima na njihovom području te da o njima vode računa pri planiranju za sljedeće programsko razdoblje;

14.

naglašava da je jačanje mreže nacionalnih, a posebno regionalnih koordinatora od strateške važnosti kako bi se osiguralo da Sporazum nastavi biti relevantan i ključan instrument za potporu provedbi i praćenju nacionalnih i regionalnih politika te za razmjenu najboljih praksi. Stoga poziva Europsku komisiju da Uredu Sporazuma gradonačelnika dodijeli dovoljno sredstava za koordinaciju nacionalnih partnera i pružanje tehničke potpore te da osigura paralelne mehanizme za financijsku potporu nacionalnim aktivnostima koordinacije;

15.

podsjeća na ključnu važnost regionalnih koordinatora Sporazuma gradonačelnika u podupiranju malih i srednjih općina potpisnica kako u početnoj fazi planiranja tako i u osmišljavanju, provedbi i praćenju mjera. Također podsjeća na važnu ulogu organizacija potpore koje olakšavaju pristupanje Sporazumu jer djeluju kao posrednici i imaju vodeću ulogu u aktivnostima promicanja. Stoga Odbor poziva Europsku komisiju da podrži koordinatore i ojača ulogu organizacija potpore kako bi se osigurala dugoročna održivost njihove uloge;

16.

poziva Europsku komisiju da osigura da OR bude zastupljen u Političkom odboru europskog Sporazuma gradonačelnika kako bi se osigurala čvršća veza između upravljanja Sporazumom gradonačelnika na razini EU-a i ambasadora Sporazuma, a u cilju pružanja političke potpore inicijativi, promicanja Sporazuma i olakšavanja dijaloga s nacionalnim tijelima. U tom pogledu preuzima obvezu mobilizacije potrebnih resursa kako bi se u bliskoj suradnji s Europskom komisijom i Uredom Sporazuma gradonačelnika osigurala veća aktivnost i učinkovitost mreže ambasadora Sporazuma;

17.

poziva Europsku komisiju da podatke iz Sporazuma gradonačelnika stavi na raspolaganje javnosti i za njih navede geografske reference: ti bi podaci mogli doprinijeti uspostavi Opservatorija EU-a za klimatsku neutralnost, platformi za podatke o urbanim područjima (5) te Opservatoriju za energetsko siromaštvo, koji bi trebao prikupljati raščlanjene podatke barem na razini NUTS2;

18.

istodobno poziva lokalne i regionalne vlasti da Sporazum gradonačelnika koriste kao priliku za jačanje kapaciteta svoje uprave i osposobljavanje državnih službenika, čime bi se izbjegla prekomjerna eksternalizacija poslova koja bi mogla ugroziti sposobnost uprave da provodi i ažurira akcijske planove za održivu energiju i klimatsku politiku (SECAP);

19.

poziva JRC EU-a da uspostavi bliskije veze s regionalnim koordinatorima Sporazuma gradonačelnika te da im pruži tehničku i znanstvenu potporu tijekom prikupljanja i analize podataka, te u pružanju dostatne tehničke pomoći općinama za provedbu SECAP-ova, pri utvrđivanju financiranja i uspostavi participativnih postupaka;

20.

poziva Europsku komisiju, JRC i Ured Sporazuma gradonačelnika da nastave raditi na jednostavnijem i stabilnom okviru praćenja koji ne zahtijeva neprestano osposobljavanje i ažuriranje, ali omogućava fleksibilnost nužnu za reagiranje na politike koje se stalno mijenjaju. Ističe da obveze u pogledu praćenja, iako važne za funkcioniranje i vjerodostojnost sustava Sporazuma gradonačelnika, ne bi smjele biti prepreka lokalnim tijelima, posebno manjima, u pridruživanju Sporazumu i iskorištavanju njegova potencijala za poticanje ambicioznih mjera. U tom kontekstu također poziva na to da se istraži kako bi se praćenje moglo bolje upotrijebiti i za komunikaciju i u smislu postupaka radi olakšavanja najšireg mogućeg sudjelovanja u mreži;

21.

predlaže da se razmotri mogućnost uspostave tematskih mreža među potpisnicima sličnih karakteristika ili suočenim sa sličnim izazovima, koji proizlaze, primjerice, iz njihove veličine ili geografske, socijalne ili gospodarske situacije;

22.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da promiču mjere u okviru SECAP-ova, posebno u području prilagodbe klimatskim promjenama, koje ne bi bile određene općinskim, regionalnim i nacionalnim administrativnim granicama, u cilju uspostave skupina koje bi se bavile ekološki osjetljivim područjima;

23.

poziva Europsku komisiju i JRC da uz potporu regionalnih koordinatora i promicatelja preispitaju postupak evaluacije SECAP-ova kako bi se osiguralo da on bude brži i da se pružaju smjernice prilagođenije korisnicima i usmjerenije na političke odluke. Trebalo bi nastojati smanjiti administrativne postupke, pojednostaviti obveze izvješćivanja i poboljšati upotrebu podataka;

24.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da uvijek koriste najjednostavniji, najaktualniji i najjasniji jezik i načine komunikacije kako bi se zajamčilo da Sporazum gradonačelnika i drugi oblici suradnje lokalnih i regionalnih vlasti u području klime i okoliša postanu prepoznati kao brend održivosti i dokaz izvrsnosti za djelovanje u području klime u okviru kojeg su ostvareni određeni zacrtani ciljevi;

Participativni prijelaz na klimatsku neutralnost

25.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma na promicanje mjera kako bi se pomoglo onim potpisnicima koji se suočavaju s poteškoćama pri ispunjavanju ciljeva na koje su se obvezali potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, i to zbog razloga koji su izvan njihove kontrole;

26.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da dodatno ojačaju aktivnosti osposobljavanja i ažuriranja potpisnika kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri prevladale jezične prepreke. Podsjeća da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti prilagodbi klimatskim promjenama i energetskom siromaštvu, koji su i dalje relativno nove teme, a stoga i najveći izazov za većinu potpisnika;

27.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da dodatno ojačaju ulogu stručne skupine na lokalnoj razini (6) i učine je transparentnijom objavljivanjem njezinog sastava: ta skupina važan je resurs kako bi se osiguralo da postupak donošenja odluka u Sporazumu gradonačelnika slijedi načelo „odozdo prema gore” i da su potrebe lokalnih i regionalnih vlasti primjereno uvažene. Europska komisija mogla bi razmotriti organiziranje visokostručnog osposobljavanja stručnih osoba usporedo s postojećim sastancima i kao njihova dopuna. Te aktivnosti osposobljavanja, s posebnim naglaskom na pružanju pomoći stručnim osobama iz manjih zajednica, mogle bi se organizirati uz potporu skupine akademske zajednice („akademski kutak”) iz zajednice Sporazuma gradonačelnika;

28.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da dodatno razviju ulogu takozvanog „akademskog kutka” čiji je cilj stvaranje veza između akademskih i istraživačkih ustanova te lokalnih i regionalnih tijela; podsjeća na to da su takve veze od ključne važnosti za razvoj znanja i kompetencija potrebnih za tranzicije, kao i da je ujedno potrebno ojačati potporu istraživanjima i studijama te širiti rezultate takvih aktivnosti unutar šire zajednice Sporazuma gradonačelnika;

29.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da dodatno promiču i šire primjere dobrih praksi u pogledu mjera čija provedba podrazumijeva niske troškove, primjerice uvođenjem kriterija održivosti u postojeće ili planirane aktivnosti općine, što vrlo često ne bi iziskivalo nove izvore financiranja, već samo bolju raspodjelu raspoloživih sredstava. U tom pogledu podsjeća na posebnu važnost sustavne primjene zelene i održive javne nabave. Smjernice za procjenu izdataka za potrebno radno vrijeme osoblja i drugih povezanih izdataka također bi bile korisne za povećanje sudjelovanja i političkog nadzora;

30.

poziva Europsku komisiju da naglasak stavi na socijalni aspekt, počevši od energetskog siromaštva, ali i na zdravlje, osjetljivost na klimatske promjene, upravljanje rizicima i kvalitetu života;

31.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da povećaju uključenost škola i obrazovnih centara na svim razinama u razvoj, provedbu i preispitivanje SECAP-ova. To će također biti od ključne važnosti za stvaranje dugoročnih promjena u ponašanju koje su potrebne kako bi se osigurao učinkovit prijelaz na klimatsku neutralnost, kao što je uvelike naglašeno i u dugoročnoj strategiji do 2050.;

32.

ponavlja kako je od ključne važnosti usvojiti pristup „peterostruke spirale” kako bi se izradili učinkoviti akcijski planovi prilagođeni budućnosti koji se mogu nositi sa složenošću tog nužnog prijelaza: to zahtijeva uključivanje javne uprave, industrije, akademske zajednice, nevladinih organizacija i građana. Stoga poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da ojačaju formalnu ulogu privatnog sektora, drugih neopćinskih javnih tijela (zdravstvenih ustanova, istraživačkih tijela itd.), neprofitnih organizacija i civilnog društva u razvoju i provedbi SECAP-ova;

Sustavno planiranje uz potporu odgovarajućih financijskih instrumenata

33.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da predlože mjere za promicanje bliskijih veza s aktivnostima planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini, koje se temelje na planovima za održivu mobilnost i urbanističkom planiranju. Odbor u tom kontekstu podsjeća na to da je u nedavnom izvješću IPCC-a o klimatskim promjenama i zemljištu (7) dodatno naglašena ključna uloga politika korištenja zemljišta u borbi protiv klimatskih promjena. Također podsjeća na to da bi SECAP-ovi trebali postati djelotvoran, fleksibilan i dinamičan alat za lokalne uprave koji je usko povezan s drugim planovima i programima;

34.

traži od Europske komisije da uzme u obzir činjenicu da su za okvir nadležnosti u pogledu ublažavanja i prilagodbe u velikoj mjeri odgovorne upravo lokalne vlasti. To je potrebno prepoznati kako bi se u okviru sustava financiranja različitih zemalja pridala važnost SECAP-ovima;

35.

poziva Europsku komisiju i Ured Sporazuma gradonačelnika da ojačaju status SECAP-a kako bi on postao sveobuhvatni strateški dokument koji treba horizontalno uključiti u opće planiranje lokalnih vlasti, uzimajući pritom u obzir različite lokalne potrebe. Svaka mjera trebala bi se odnositi na konkretne planove ili instrumente koji već postoje na općinskoj razini. S pomoću SECAP-ova također bi se mogli definirati kvalitativni ili kvantitativni kriteriji za potporu postupcima planiranja i odlučivanja na općinskoj razini kako bi se postigli ciljevi Sporazuma gradonačelnika;

36.

poziva Europsku komisiju da prepozna i nagradi napore potpisnika, koordinatora i promicatelja u okviru najrelevantnijih financijskih instrumenata EU-a. Države članice također bi trebalo poticati da učine isto u cilju pravilne provedbe svojih nacionalnih klimatskih i energetskih planova;

37.

poziva Europsku komisiju da dodijeli veću ulogu regijama kao važnim elementima u sustavu višerazinskog upravljanja; u tom kontekstu traži od Komisije da predvidi poticaje poput raspodjele tereta kako bi potaknula regije da postignu ciljeve smanjenja emisija CO2; nadalje, smatra da bi europski strukturni i investicijski fondovi trebali uključivati mehanizme za potporu radu regionalnih koordinatora;

38.

smatra da bi raspolaganje važećim SECAP-om ili istovrijednim energetskim i klimatskim planom trebalo postati preduvjet za pristup svim relevantnim programima financiranja (City Facility, Obzor Europa, Life itd.);

39.

podsjeća da bi zbog međusektorske prirode akcijskih planova povezanih s klimom mnoge mjere mogle zadovoljavati uvjete za podršku iz fondova EU-a za ruralni razvoj i pomorsko djelovanje: stoga potiče koordinatore Sporazuma da detaljnije istraže tu mogućnost, a Ured Sporazuma gradonačelnika da u tom pogledu pruži smjernice;

40.

poziva Europski parlament da istraži mogućnosti suradnje s OR-om i njegovim članovima u kontekstu projekta „Ambasadori Sporazuma gradonačelnika” kako bi se povećao doseg i vidljivost političke potpore Sporazumu;

41.

poziva Europsku komisiju da regijama pruži jasne upute za razvoj, da u suradnji sa svim relevantnim glavnim upravama izradi smjernice o tome kako podupirati provedbu SECAP-ova uz pomoć regionalnih operativnih programa EFRR-a i ESF-a te da razmjenjuje dobre prakse i imenuje stručnjake za potporu općinama;

42.

poziva EIB da dodatno ojača komunikaciju sa Zajednicom Sporazuma gradonačelnika s ciljem jačanja kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti kako bi na najbolji mogući način iskoristile instrumente EIB-a, s posebnim naglaskom na razvoju instrumenata za potporu malim i srednjim lokalnim vlastima;

43.

pozdravlja osnivanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) (8), koji odgovara na veliku potrebu za potporom i smjernicama za lokalne i regionalne vlasti u području mogućnosti financiranja. Napominje, međutim, kako se čini da je taj instrument dosad imao ograničen učinak na lokalne i regionalne vlasti. Stoga poziva Europsku komisiju da preispita zbog čega je to tako i stvori veće sinergije između tog instrumenta i inicijativa „odozdo prema gore”, posebno sa Sporazumom gradonačelnika, te izražava svoju spremnost da podrži Europsku komisiju u daljnjem promicanju tog instrumenta i istraživanju strategija kako bi ga se učinilo funkcionalnijim.

Bruxelles, 5. prosinca 2019.

Predsjednik

Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ


(1)  https://www.ipcc.ch/2018/10/08/summary-for-policymakers-of-ipcc-special-report-on-global-warming-of-1-5c-approved-by-governments/.

(2)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52018DC0773.

(3)  https://www.un.org/sustainabledevelopment/.

(4)  https://ec.europa.eu/info/eu-regional-and-urban-development/topics/cities-and-urban-development_hr.

(5)  https://urban.jrc.ec.europa.eu/#/en.

(6)  https://www.eumayors.eu/about/support-the-community/group-of-practitioners.html.

(7)  Posebno izvješće IPCC-a o klimatskim promjenama i zemljištu.

(8)  https://eiah.eib.org/about/initiative-urbis.htm.