Mišljenje Europskog odbora regija – Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a

(2019/C 404/02)

Izvjestitelj	:	Christophe ROUILLON (FR/PES), gradonačelnik Coulainesa
Referentni dokument	:	Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću: Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a, od 15. siječnja 2019. COM(2019) 8 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

dijeli stajalište Komisije koja tvrdi da globalizacija, digitalizacija i razvoj gospodarstva usluga pridonose vrlo dinamičnom razvoju porezne politike;

2.

podsjeća da je već poticao Komisiju da upotrijebi prijelaznu klauzulu kako bi se primjenjivalo glasovanje kvalificiranom većinom, osobito u području oporezivanja. (1) U tom kontekstu izražava zadovoljstvo zbog odluke Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o gospodarskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (izvješće odbora TAX3) u kojem Parlament poziva Komisiju da, prema potrebi, upotrijebi postupak predviđen člankom 116. UFEU-a;

3.

ističe da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. UFEU-a, unutarnje tržište spada u područje podijeljene nadležnosti EU-a i država članica i da članak 113. UFEU-a osigurava mehanizme koji omogućavaju usklađivanje zakonodavstva povezanog s poreznim politikama između država članica kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. Smatra da bi se radi prijedloga o uvođenju glasovanja kvalificiranom većinom na toj osnovi, što u skladu s obvezom Komisije ne bi smjelo utjecati na ovlasti država članica da utvrde stope izravnog oporezivanja ili oporezivanja fizičkih osoba ili trgovačkih društava, trebala osigurati veća uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih i regionalnih parlamenata, vodeći računa o tome da postoje regije sa zakonodavnim ovlastima u području porezne politike;

4.

napominje da svrha prijedloga Komisije nije dodjela novih nadležnosti EU-u; Komisija također ne predlaže uplitanje u isključiva prava država članica kada je riječ o određivanju stopa za izravno oporezivanje pojedinaca ili društava;

5.

podsjeća na to da se pojačana suradnja (članci 326–334. UFEU-a) može primijeniti na porezna pitanja i da se time omogućava da se najmanje devet država članica dogovori o zajedničkom zakonodavstvu, kao što je bio slučaj s predloženim porezom na financijske transakcije. Međutim, pojačana suradnja trebala bi biti opcija za krajnju nuždu, nakon što se iscrpe mogućnosti koje se pružaju u okviru normalnog funkcioniranja institucija jer može dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta i temelji se na međuvladinom pristupu;

6.

pozdravlja činjenicu što je Komisija tijekom svojeg trenutnog mandata predstavila 26 zakonodavnih prijedloga za jačanje borbe protiv financijskog kriminala i agresivnog poreznog planiranja (2), kao i za jačanje učinkovitosti naplate poreza i pravednosti oporezivanja; naglašava da je u Vijeću postignut određeni napredak u pogledu glavnih inicijativa za reformu oporezivanja poduzeća, ali da još nisu sve dovršene;

7.

također napominje da je manjina država članica u Vijeću blokirala inicijative koje nisu povezane s utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza, među kojima su prijedlozi poreza na financijske transakcije koji se podnose od 2011., i oporezivanja digitalnih usluga, kojima je OR pružio svoju potporu;

Europsko oporezivanje i demokracija

8.

podsjeća na neodvojivu vezu između oporezivanja i demokracije s obzirom na to da je povijest liberalnih demokracija usko povezana s nastojanjem da porezni obveznici pristanu na podvrgavanje sredstava i poreznih rashoda demokratskom nadzoru, u skladu s krilaticom „nema oporezivanja bez zastupanja” (eng. No taxation without representation);

9.

ističe da je prema nedavnom istraživanju Eurobarometra (3) borba protiv štetnih poreznih praksi za tri četvrtine ispitanika prioritetno područje za djelovanje EU-a; stoga ocjenjuje da je Komisija odabrala pravi trenutak da objavi svoj prijedlog kako bi pridonijela demokratskoj raspravi uoči europskih izbora; osim toga, smatra da će Europska unija moći bolje potisnuti antieuropski populizam ako se europskom politikom u području oporezivanja upravlja transparentnije i demokratskije („ponovno preuzimanje kontrole”, eng. Take back control);

10.

primjećuje da izbjegavanje plaćanja poreza od strane multinacionalnih poduzeća i dalje predstavlja problem u EU-u te da bi trebalo pojačati pojedinačne istrage jer prijestupi jednog subjekta ne odražavaju ponašanje cijele zajednice;

Trošak jednoglasnosti u području oporezivanja

11.

ističe da u istom gospodarskom okviru treba pronaći ravnotežu između, s jedne strane, zakonodavnog uređenja porezne konkurencije među državama članicama, a katkad i unutar njih, i, s druge strane, činjenice da je potrebno izbjeći nacionalni porezni suverenitet jedne države članice zadire u nacionalni porezni suverenitet neke druge države članice, primjerice zbog neutvrđene primjerene najveće razlike između odgovarajućih poreznih stopa ili postojanja agresivnih poreznih sustava. Porezne odluke jedne države članice doista mogu u znatnoj mjeri utjecati na prihode drugih država članica i na njihov manevarski prostor u pogledu vlastitih političkih odabira. Osim toga, nacionalni porezni suverenitet ograničava se kako porezna osnovica postaje mobilnija. OR stoga smatra da bi bolje bilo poticati zajednički porezni suverenitet na europskoj razini;

12.

primjećuje da je, usporedno s napretkom europske integracije te značajnom i brzom preobrazbom gospodarstva, došlo do neravnoteže u integraciji, pri čemu se kapital i usluge slobodno kreću EU-om dok države članice samostalno utvrđuju svoja porezna pravila. Naime, u okolnostima u kojima je razvoj jedinstvenog tržišta bio ograničen uglavnom na trgovinu robom, prekogranični učinci oporezivanja bili su mnogo manji nego danas jer se poduzeća uvelike oslanjaju na nematerijalnu imovinu, podatke i automatizaciju, čiju je dodanu vrijednost teško izmjeriti;

13.

ističe da su zajednički napori na europskoj i nacionalnoj razini nužni kako bi se proračuni Unije i država članica zaštitili od gubitaka uzrokovanih poreznom prijevarom i neplaćenim porezima; primjećuje da će samo potpuno i učinkovito prikupljanje poreznih prihoda omogućiti državama i lokalnim tijelima, a neizravno i Europskoj uniji, među ostalim, da pružaju kvalitetne i troškovno učinkovite javne usluge, osobito u području pristupačnog obrazovanja, zdravstva i stanovanja, sigurnosti i borbe protiv kriminala te da financiraju borbu protiv klimatskih promjena, promicanje rodne ravnopravnosti, javni prijevoz i bitnu infrastrukturu radi napretka u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja; to bi s vremenom moglo dovesti do smanjenja ukupnog poreznog opterećenja europskih građana i poduzeća;

14.

smatra da je jednoglasnost u području oporezivanja bila prepreka i za provedbu drugih uspješnih rješenja Europske unije, što se osobito odnosi na Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030., uključujući reviziju Direktive o oporezivanju energije kojom se emisije CO2 željelo uvesti u stopu oporezivanja goriva, kružno gospodarstvo i reformu sustava vlastitih sredstava;

15.

ističe da su prema nedavnom ispitivanju brojne strategije poduzeća da izbjegnu plaćanje poreza uzrokovale gubitke prihoda u Uniji čiji se procijenjeni iznos kreće u rasponu od 50 – 70 milijardi eura, što se odnosi samo na prihode izgubljene zbog premještanja dobiti i odgovara udjelu od najmanje 17 % porezâ na dohodak poduzeća naplaćenih 2013., pa do 160 – 190 milijardi eura ako se dodaju individualizirani porezni dogovori velikih multinacionalnih poduzeća;

16.

podsjeća da su lokalna i regionalna tijela također žrtve izbjegavanja plaćanja poreza s obzirom na to da se lokalni ili regionalni porezi naplaćuju na temelju nacionalne porezne osnovice i da lokalna i regionalna tijela u većini država članica ubiru dio poreza koji dolazi iz nacionalnog oporezivanja poduzeća;

17.

ističe da su propisi EU-a u području PDV-a izrađeni još 1993., a trebali su biti prijelazni. Zahtjev za jednoglasnost onemogućio je bilo kakvu značajnu reformu usprkos najnovijim tehnološkim dostignućima i promjenama na tržištu. Države članice u brojnim slučajevima i dalje primjenjuju različita pravila na nacionalne i prekogranične transakcije. OR ističe da to predstavlja veliku prepreku dovršetku jedinstvenog tržišta i dovodi do skupih postupaka za sve veći broj europskih poduzeća s prekograničnim poslovanjem. Pojednostavnjenje i modernizacija pravila o PDV-u na razini EU-a doveli bi do smanjenja administrativnih opterećenja prekograničnih poduzeća, što bi za poduzeća dovelo do ukupne uštede od 15 milijardi eura godišnje. Sadašnje stanje osobito je otežavajuće za MSP-ove koji nemaju financijska sredstva ni odgovarajuće osoblje za suočavanje s pravnom složenošću poreznih propisa;

18.

smatra da bi ukidanje zahtjeva za jednoglasnost u području oporezivanja omogućilo Europskoj uniji da ne brani samo položaj najmanjeg europskog zajedničkog nazivnika i da stoga bude ambicioznija u kontekstu međunarodnih promišljanja u pogledu oporezivanja, osobito u okviru radova OECD-a o digitalnom oporezivanju i premještanju dobiti (BEPS);

Plan

19.

podržava načelo postupnog pristupa koji je predložila Komisija i smatra da bi taj pristup trebalo poduprijeti u okviru Europskog semestra te da bi se njime trebalo omogućiti rješavanje pitanja mehanizama agresivnog poreznog planiranja;

20.

želi da se najprije glasovanje kvalificiranom većinom uvede za inicijative koje nemaju izravnog utjecaja na porezna prava, osnovice ili stope država članica, ali su potrebne za poboljšanje administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama u borbi protiv prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza. OR također želi da prvom fazom budu obuhvaćene i inicijative kojima će se poduzećima EU-a olakšati da ispunjavaju porezne obveze;

21.

želi znati zašto Komisija predlaže da se posebna prijelazna klauzula iz članka 192. stavka 2 UFEU-a u području okoliša primjenjuje tek u drugoj fazi, iako je oporezivanje bitan element za provedbu ciljeva održivog razvoja u Europskoj uniji; stoga predlaže da Europska komisija predloži upotrebu prijelazne klauzule za ekološko oporezivanje već u prvoj fazi. Osobito je važno što prije uvesti usklađeni europski pristup u području oporezivanja zrakoplovnog sektora, koji trenutno ne podliježe nikakvom europskom poreznom sustavu, na primjer u pogledu uvođenja PDV-a na zrakoplovne karte ili oporezivanja kerozina.

---

(1)  Vidjeti točku 6. Rezolucije o Programu rada Europske komisije za 2019. (RESOL-VI/33) donesenu 6. veljače 2019.

(2)  Europska komisija agresivno porezno planiranje definira kao „iskorištavanje tehničkih karakteristika određenog poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava radi smanjenja poreznih obveza”.

https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/taxation_papers_71_atp_.pdf

(3)  https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/economy/20160707STO36204/eurobarometar-o-poreznim-prijevarama-75-gradana-trazi-vise-mjera-od-eu-a.