Mišljenje Europskog odbora regija – Pastoralizam

(2020/C 39/14)

Izvjestitelj

:

Jacques Blanc (FR/EPP), gradonačelnik La Canourguea

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

smatra da je održavanje pastoralizma od ključne važnosti za očuvanje poljoprivrede u svim regijama i održavanje vitalnosti ruralnog društva radi ostvarenja cilja teritorijalne kohezije sadržanog u Ugovoru iz Lisabona, ali i naših ciljeva na području okoliša, klime i zaštite bioraznolikosti;

2.

podsjeća na to da se pastoralizam suočava s raznovrsnim poteškoćama koje je teško poredati po važnosti i koje nisu iste u svim regijama, no od kojih neke mogu ugroziti opstanak te djelatnosti: poteškoće u uvažavanju specifičnosti te djelatnosti pri dodjeli potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike (grmoviti i šumoviti pašnjaci, mobilnost, kolektivni pašnjaci itd.), poteškoće povezane s gospodarskim okruženjem, konkurencija u pogledu zemljišta, poteškoće u prijenosu znanja, ograničenja u pogledu zaštite okoliša koja utječu na organizaciju ispaše, rivalstvo s drugim korisnicima za upotrebu pašnjaka, naročito u rekreativne svrhe, i naposljetku, prijetnja koju za stada predstavljaju velike zvijeri;

3.

traži da se prilikom preusmjeravanja potpora u okviru ZPP-a u većoj mjeri uzmu u obzir pastoralizam te ekstenzivno i održivo stočarstvo s obzirom na njihovu pozitivnu ulogu u uravnoteženom razvoju teritorija i radi postizanja naših ciljeva na području okoliša i klime, u skladu s preporukama iz mišljenja Odbora o reformi ZPP-a;

4.

pozdravlja prijedlog odbora AGRI Europskog parlamenta o Uredbi o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kojim se želi izmijeniti članak 4. te uredbe kako bi se omogućilo da se grmoviti i šumoviti pašnjaci priznaju kao površine za poljoprivrednu proizvodnju koje zadovoljavaju uvjete za primanje osnovnog plaćanja; međutim, traži da se konačna verzija tog članka revidira kako bi se u njega uvrstio pojam pašnjaka koji može, ali ne mora sadržavati travolike resurse (primjerice, ispod šumskog svoda). Kako bi se razjasnio status pašnjaka i pitanje zadovoljavaju li uvjete za potporu, pašnjaci se moraju kategorizirati kao poljoprivredna površina različita od trajnih travnjaka. Definicija pašnjaka trebala bi biti odvojena od definicije trajnih travnjaka, a u njoj se ne bi navodilo da je nužna prisutnost travolikih resursa; trajni travnjaci i pašnjaci mogli bi se grupirati zajedno pod nazivom „trajni pašnjaci”;

5.

preporučuje da se – u sklopu stabilnog i pouzdanog regulatornog okvira, koji uključuje stvarnu gornju granicu potpore u okviru ZPP-a, kao i drugim sektorima – pašnjaci koji se koriste u potpunosti priznaju kao površine za poljoprivrednu proizvodnju;

6.

podsjeća na to da pastoralno stočarstvo, koje se za ishranu stoke oslanja na prirodna staništa sa spontanim resursima, osigurava određenu razinu fleksibilnosti i sigurnosti za zaštitu od klimatskih rizika. Naime, stočarima su potrebne takozvane tampon-površine koje se ne moraju koristiti svake godine ili se koriste za ispašu izuzetno različitim intenzitetom, ali su nužne u slučaju sezonske suše; to su obično ledine, poplavna područja i šume, a zbog klimatskih promjena koje su u tijeku povećava se potreba za njihovim korištenjem; instrumentima za priznavanje pašnjaka u okviru prvog stupa trebala bi se priznati i osigurati pravna sigurnost za korištenje tih površina, do kojeg ne dolazi svake godine i koje se ne može predvidjeti na dan predavanja dosjea u okviru ZPP-a. Jednako tako, u pastoralizmu se razvijaju agroekološke prakse razmjene usluga ekosustava jer ta djelatnost dodatno koristi površine namijenjene drugih svrhama, naročito vinograde i voćnjake, što potiče smanjenje ulaznih proizvoda i mehaniziranih postupaka; u europskim politikama potrebno je prepoznati i poticati te prakse te iznaći pravno pouzdana rješenja koja bi stočarima omogućila da koriste površine koje je već naveo drugi poljoprivrednik. Jednako tako, u pastoralizmu se razvijaju prakse povezane sa silvikulturom, takozvani silvipastoralizam, koji donosi korist i šumarima i poljoprivrednicima; u europskim javnim politikama trebala bi se uvažiti i potaknuti kombinirana upotreba tih površina i te prakse koja je u određenim uvjetima posebno korisna za zaštitu šuma od požara, kao i za prilagodbu stočarstva klimatskim promjenama, a ujedno je u skladu s potrebama za regeneracijom i proizvodima šuma;

7.

podržava prijedlog Odbora ENVI Europskog parlamenta o Uredbi o potpori za strateške planove koje države članice izrađuju u okviru ZPP-a, kojim se želi odrediti granica za gustoću životinja na poljoprivrednom gospodarstvu i ograničiti subvencije poljoprivrednim gospodarstvima koja tu granicu ne poštuju;

8.

pozdravlja prijedlog Odbora AGRI Europskog parlamenta kojim se želi izmijeniti članak 68. iste uredbe kako bi se osiguralo da se iz EPFRR-a i dalje podupire kupnja pasa za zaštitu stoke od velikih grabežljivaca zaštićenih Direktivom o staništima;

9.

traži da za države članice čiji teritorij obuhvaća planine uvede obveza provedbe integrirane politike za planinska područja u okviru koje će se ciljano upotrebljavati znatan dio dostupnih instrumenata (plaćanja za površine s prirodnim ograničenjima, potpore područjima u nepovoljnom položaju iz drugog stupa, poseban potprogram za planinska područja) te da se toj politici stavi na raspolaganje proračun razmjeran važnosti tih područja;

10.

traži od EU-a da uvaži usluge ekosustava za koje su zaslužni stočari te planinski i mediteranski šumoposjednici kao lokalni nosioci znanja u smislu u kojem ih definira Međuvladina platforma za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES) i da dodijeli pravedne naknade za te usluge koje osiguravaju dobrobit cjelokupne populacije;

11.

želio bi da svaka država članica ima mogućnost primijeniti određene mjere iz prvog (zeleno plaćanje) i drugog stupa na sve pašnjake, a ne samo na površine koje zadovoljavaju uvjete za potporu. Određene mjere, kao što su određene lokalizirane poljoprivredno-okolišno-klimatske mjere, primjerice mjere za sprečavanje šumskih požara, moraju se moći primijeniti na cjelokupnom fizičkom području;

12.

predlaže da naknada za teške prirodne uvjete, kojom se podupire održavanje poljoprivrede u područjima s težim uvjetima gospodarenja i u nepovoljnom položaju, bude obavezna u državama članicama u kojima bi se mogla primijeniti;

13.

potiče države članice te lokalne i regionalne vlasti da financiraju ulaganja u pastoralna područja, kojima je često nemoguće pristupiti mehaniziranim sredstvima. Izgradnja infrastrukture (nastambe za pastire, torovi, ograde, pojila itd.) te obavljanje radova na održavanju i čišćenju raslinja nužni su za održivo upravljanje tim područjima;

14.

smatra da je potrebno podupirati upravljanje poljoprivrednim zemljištem i pašnjacima na lokalnoj razini. Kada vlasništvo nad zemljištem dijeli više vlasnika, uspostava odgovarajuće organizacije vlasništva neizostavan je element za osiguravanje dinamičnog pastoralizma;

15.

potiče države članice te lokalna i regionalna tijela da pastoralnim stočarima olakšaju pristup zemljištu, naročito uz pomoć posebnih višegodišnjih sporazuma kojima bi se stočarima i kolektivima korisnika jamčilo da će se zemljište koristiti isključivo kao pašnjak;

16.

potiče države članice te lokalna i regionalna tijela da uspostave odgovarajuće sustave potpore za kolektivno upravljanje. Kako bi osigurali infrastrukturu i ljudske resurse potrebne za korištenje pašnjaka, pastoralni stočari morali su vrlo rano razviti originalne oblike kolektivne organizacije, koji se odnose na načine korištenja, a ne zadiru u pitanja vlasništva. Ti sustavi omogućuju da se privatna zemljišta i javne površine pregrupiraju i koriste kao pašnjak, unutar jednog perimetra i jednog upravljačkog tijela, te osiguravaju siguran odnos s upravom i različitim vrstama partnera ili korisnika;

17.

poziva EU da nastavi promicati razvoj poljoprivrednih proizvoda obilježenih znakom kvalitete i stvarati dodanu vrijednost zahvaljujući zaštiti kvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda pastoralnog stočarstva. Na primjer, valja poticati države članice na upotrebu neobavezne oznake kvalitete „planinski proizvod”, koja se još uvijek ne primjenjuje u većini zemalja unatoč tome što je usvojena 2014.;

18.

traži da se oznaka „mlijeko, sir i meso s pašnjaka”koristi isključivo u slučaju kad se može jamčiti da u sezoni ispaše više od 80 % hrane životinja koje su izvor tih proizvoda dolazi s pašnjaka;

19.

napominje da su stočari izloženi nepoštenom tržišnom natjecanju zbog jeftinog uvoza koji ugrožava opstanak pastoralizma u Europi. Zbog tog nepoštenog tržišnog natjecanja EU isplaćuje kompenzacije u obliku potpora za pastoralno stočarstvo, kao i za druge sektore; poziva EU da iskoristi sav svoj utjecaj kao najveći uvoznik i izvoznik hrane u svijetu kako bi izmijenio međunarodna trgovinska pravila u poljoprivredi (WTO, 1994.) u smjeru pravednijih i solidarnijih trgovinskih odnosa, u skladu s mišljenjem Odbora o ZPP-u nakon 2020. godine;

20.

pozdravlja pilot-projekt Europskog parlamenta za osnivanje regionalnih platformi posvećenih vukovima, medvjedima, gorskim kunama i risovima kako bi se mogle rješavati konfliktne situacije; traži da se u okviru tih platformi u potpunosti uvaže posljedice koje uzrokuju grabežljivci i potrebe zaštite stada i da ih se uzme u obzir u relevantnim planovima upravljanja te zahtijeva da se razmotre svi pravni instrumenti, uključujući i one koji dopuštaju odstrel u cilju većeg odvraćajućeg učinka; napominje da su neke regije samoinicijativno osnovale platforme za raspravu;

21.

traži da se uspostavi prekogranična suradnja u području pastoralizma kako bi se izbjegla nestabilnost koja proizlazi iz kontradiktornih mjera koje nisu prilagođene europskom prostoru u cijelosti;

22.

traži da se strategija za biološku raznolikost oslanja na poseban novi fond namijenjen očuvanju vrsta. Iz tog bi se fonda trebala pokrivati naknada za štetu koju uzrokuju velike zvijeri, čiji se troškovi znatno povećavaju, kao i troškovi zaštite stada, na koje bi mogao otpasti sve veći dio EPFRR-a u trenutku kad se njegov proračun znatno smanjuje. Ako se takav novi fond ne osnuje, treba iskoristiti postojeće financijske instrumente na (ovisno o okolnostima) regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije (uključujući EPFRR);

23.

poziva Komisiju da procijeni je li potrebno revidirati Direktivu o staništima na temelju idućeg izvješća o stanju prirode 2020., vodeći računa o rezultatima Akcijskog Plana za prirodu, ljude i gospodarstvo i stanju očuvanosti populacije raznih vrsta i staništa. Moguća revizija Direktive o staništima trebala bi istražiti mogućnost da se u budućnosti prilozi toj direktivi mijenjaju u okviru postupka komitologije kako bi se moglo brže reagirati na promjene u pojedinim populacijama te ili ublažiti ili pooštriti status zaštite u određenoj zemlji ili teritorijalnoj jedinici, kad je to opravdano zbog povećanja ili smanjenja broja jedinki zaštićene vrste i zbog prijetnje pastoralnim aktivnostima;

24.

poziva Komisiju da u znanstvenim studijama u većoj mjeri koristi agronomsku i zootehničku znanost kao osnovu za donošenje političkih odluka. Političke odluke trebale bi se temeljiti na najboljim raspoloživim spoznajama u području prirodnih, agronomskih i društvenih znanosti, kao i na dovoljno opsežnim povratnim informacijama i dovoljno dugim razdobljima kako bi se usmjeravale javne politike. Konkretno, potrebno je detaljno objasniti posebne situacije iz analiziranih studija slučaja koje se odnose na pastoralizam i velike zvijeri kako bi se razumjeli lokalni uvjeti i procijenilo u kojoj su mjeri navedeni primjeri zaštite stada i upravljanja populacijom velikih grabežljivaca učinkoviti i mogu li ili ne doprinijeti kolektivnom promišljanju i smjernicama na drugim područjima te kako bi se iz poteškoća i neuspjeha izvukle pouke radi bolje prilagodbe europskog zakonodavstva i potrebnih mjera stvarnim uvjetima na terenu u svrhu boljeg upravljanja vrstama, a osobito populacijom vukova;

25.

poziva Komisiju da promiče istraživanja o priznavanju organoleptičkih svojstava proizvoda koji dolaze iz pastoralnog stočarstva i životinja koje se hrane ispašom;

26.

traži od EU-a da pripremi ambicioznu politiku zaštite šuma od požara poticanjem prisutnosti stada u šumama i na ledinama, koje, kao što je gore navedeno, prethodno treba priznati kao proizvodna područja;

27.

pozdravlja Unesco-ov projekt „Baština i EU”u okviru kojeg se svjetska baština želi iskoristiti za jačanje gospodarske i socijalne održivosti ruralnih područja u Europi te potiče europske institucije da podrže tu inicijativu. Pastoralni krajolici nalaze se na popisu svjetske baštine, ne samo kao kulturni krajolici već i kao povijesni krajolici ili kao motivi pećinske umjetnosti, što povećava turističku privlačnost tih područja;

28.

traži od EU-a da promiče pastoralna zanimanja; države bi trebale više vrednovati rad pastoralnih stočara i zaposlenih pastira te poboljšati vidljivost tog zanimanja u sektoru poljoprivrede i izvan njega. Bolja izobrazba – posebno u pogledu izgona životinja na pašu i sanitarnih pitanja, ali i u pogledu zaštite stada i dresiranja pasa za zaštitu – te uvođenje mentorskih programa u kojima bi sudjelovali iskusni pastiri omogućili bi bolji prijenos znanja. Kad je riječ o pastirima, mogle bi se razraditi sljedeće šire poticajne mjere: poboljšanje uvjeta života i rada pastira na planinskim pašnjacima i poljoprivrednim gospodarstvima, posebno na Sredozemlju; ulaganje u infrastrukturu koja bi im osigurala pristojne životne uvjete i primjerene radne uvjete; uspostava kolektivnih ugovora i burzi rada u svrhu pronalaska sezonskih radnika. U svojem mišljenju o inovacijama i modernizaciji ruralnih područja Odbor regija među ostalim preporučuje modernizaciju strukovnog obrazovanja koje se nudi u ruralnim regijama i njegovo prilagođavanje uvjetima globalnog tržišnog natjecanja i potrebama lokalnih poduzeća te povećanje sredstava iz ESF-a namijenjenih strukovnom obrazovanju u ruralnim područjima, koje je trenutačno vrlo slabo razvijeno.