Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Lanac blokova i jedinstveno tržište: što dalje?”

(samoinicijativno mišljenje)

(2020/C 47/03)

Izvjestiteljica: Ariane RODERT

Suizvjestitelj: Gonçalo LOBO XAVIER

Odluka Plenarne skupštine	21.2.2019.
Pravni temelj	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika (samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini	18.10.2019.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju	30.10.2019.
Plenarno zasjedanje br.	547
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani)	182/1/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Ovo se mišljenje bavi lancima blokova kao tehnologijom. Njezina upotreba može dovesti do pozitivnih promjena u brojnim sektorima društva i donijeti vrijednosti kao što su povjerenje i transparentnost, demokracija i sigurnost. U konačnici, može pomoći preosmišljavanju socioekonomskih modela i time pružiti potporu društvenim inovacijama potrebnima za suočavanje s današnjim društvenim izazovima. Međutim, budući da se o pitanju kriptovaluta vode brojne rasprave, EGSO bi u skorijoj budućnosti trebao te instrumente zasebno preispitati u pogledu rizika od pranja novca i/ili utaje poreza.

1.2.

Društvo već ima koristi od lanaca blokova. Oni doprinose postizanju ciljeva održivog razvoja, jačaju položaj građana, potiču poduzetništvo i inovacije, poboljšavaju mobilnost i poduzećima nude veće prekogranične mogućnosti, a potrošačima povećavaju transparentnost. Mogu smanjiti utaju poreza i korupciju te doprinijeti razvoju privatnih i javnih usluga. Međutim, postoje određeni izazovi s kojima se još treba pozabaviti, a posebice hitno pitanje pravne jasnoće i sigurnosti te zaštite privatnosti.

1.3.

Unatoč činjenici da su institucije EU-a u određenoj mjeri preispitale lance blokova, još uvijek je potreban zajednički pristup na razini EU-a. S obzirom na dosadašnje rezultate, EU-u se pruža jedinstvena priliku da zadrži vodeći položaj na globalnom tržištu, ali samo ako smjesta poduzme određene mjere.

1.4.

EGSO stoga poziva Europsku komisiju da pokrene sveobuhvatnu inicijativu za lance blokova u kojoj će izložiti zajednički pristup EU-a i viziju u čijoj se srži nalaze ciljevi održivog razvoja. To valja dopuniti akcijskim planom kojim se nastoji postići da Europa postane referentna točka za lance blokova na globalnoj razini. Postojeće Europsko partnerstvo za lance blokova te Promatračka skupina i Forum za lance blokova treba ojačati uspostavom platforme EU-a za dionike u području lanaca blokova koja će okupiti predstavnike institucija EU-a (uključujući EGSO i OR), industrije, potrošača, država članica, akademske zajednice itd. kako bi osigurala prostor za zajedničko učenje i izgradnju kapaciteta, umrežila mreže i omogućila razmjenu dobrih praksi.

1.5.

EGSO može imati aktivnu ulogu kao pružatelj usluga smještaja takve „platforme” i osiguravati transparentnost, uključivost, suradnju i uključenost organiziranog civilnog društva.

2.   Uvod

2.1.

Lanac blokova i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) imaju potencijal za promjenu društva. Lanac blokova matematička je struktura koja podatke pohranjuje na način kojim se ograničavaju korupcija i lažni podaci. Tom se tehnologijom na novi način uspostavlja povjerenje potrebno za sigurnu razmjenu nečeg vrijednog. Lanac blokova smatra se novom transformativnom fazom internetskog doba, ali valja napomenuti da je to jedna od mnogih novih tehnoloških mogućnosti.

2.2.

Ovo se mišljenje bavi lancima blokova kao tehnologijom koja se može primijeniti na cijeli niz područja i industrija, kao što su energetika, financije, prehrana i poljoprivreda, medicina i zdravstvena skrb, izbori i upravljanje. Upravo je to tema ovog mišljenja, a posebice lanac blokova u odnosu na jedinstveno tržište EU-a. Primjenjuje li se na pravilan način, lanac blokova transformira koncepte poput tržišnog natjecanja i upravljanja, a time rješava društvene probleme i probleme povezane s tranzicijom. Međutim, budući da se o pitanju kriptovaluta vode brojne rasprave, EGSO bi u skorijoj budućnosti trebao te instrumente zasebno preispitati u pogledu rizika od pranja novca i/ili utaje poreza.

2.3.

U nedavnom mišljenju EGSO-a „Lanac blokova i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija kao idealna infrastruktura za socijalnu ekonomiju” (1) lanac blokova definiran je kao „kôd, odnosno komunikacijski protokol, i javni registar u kojem se vrlo transparentno i u nepromjenjivom obliku jedna za drugom ‚bilježe’ sve transakcije koje obavljaju sudionici mreže”. Ta je definicija dopunjena mišljenjem Europske komisije, prema kojem je „lanac blokova tehnologija za promicanje povjerenja korisnika. Omogućuje razmjenu informacija putem interneta, postizanje suglasnosti o transakcijama i njihovo evidentiranje na provjerljiv, siguran i trajan način” (2).

2.4.

Institucije EU-a već su poduzele neke korake za pružanje potpore razvoju lanaca blokova. Služba Europskog parlamenta za istraživanja je 2017. objavila izvješće naslovljeno „Kako tehnologija lanaca blokova može promijeniti naše živote” (3), a Europska komisija je 2018. pokrenula Promatračku skupinu i Forum za lance blokova (4). Svrha tih koraka jest ubrzavanje inovacija i razvoja u području lanaca blokova kako bi Europa zadržala svoj položaj globalnog predvodnika u ovoj transformativnoj novoj tehnologiji.

2.5.

Travanj 2018. bio je značajan jer je Komisija zajedno s 21 državom članicom i Norveškom potpisala deklaraciju o uspostavi Europskog partnerstva za lance blokova i suradnji u svrhu uspostave europske infrastrukture za usluge lanaca blokova (5), čiji je cilj podržati prekogranične digitalne javne usluge uz najviše standarde sigurnosti i privatnosti. Otad se partnerstvu pridružilo 27 država članica.

2.6.

Europski parlament je 2018. donio nezakonodavnu rezoluciju (6) o lancima blokova i tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, u kojoj je istaknuta prilika za EU da postane „globalni predvodnik” i „vjerodostojan akter” u oblikovanju razvoja tržišta na globalnoj razini i diljem sektora, uz napomenu da je, u usporedbi sa SAD-om i Kinom, EU predvodnik u području razvoja i primjene lanaca blokova (7).

3.   Lanac blokova – prilike za jedinstveno tržište i EU

3.1.

Iako je tehnologija lanaca blokova razmjerno nova pojava, u kontekstu jedinstvenog tržišta već su se pojavile značajne prilike.

3.2.

Lanac blokova doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja. Povjerenje, otvorenost i transparentnost dio su same strukture i prijedloga vrijednosti lanaca blokova (8), što je naglašeno u kontekstu postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja (9).

3.3.

Neki su primjeri toga (10): — 1. cilj, „iskorjenjivanje siromaštva”, i uporaba kriptovaluta za stanovništvo koje nema bankovni račun; — 3. cilj, „zdrav život i dobrobit”, i mogućnost za sigurniju i učinkovitiju razmjenu zdravstvene evidencije bolesnika, te — 12., 14. i 15. cilj za „odgovornu proizvodnju i potrošnju”; u tom se području lancima blokova može zajamčiti podrijetlo uzduž čitavih lanaca opskrbe. Lanci blokova doprinose ostvarenju drugih ciljeva održivog razvoja, kao što su jednake mogućnosti, ljudska prava u pogledu osobnih podataka, dostojanstven rad i gospodarski rast, demokratsko sudjelovanje itd.

3.4.

Osnaživanje građana. Lanci blokova mogu vratiti moć informacija ljudima koji ih posjeduju. Transparentnom razmjenom informacija i smanjenjem potrebe za posrednicima lanci blokova mogu osnažiti aktere koji su prethodno bili u ranjivom položaju u odnosu na centralizirana tijela.

3.5.

Poticanje poduzetništva i inovacija. Zahvaljujući tome što lanci blokova djeluju na temelju suradnje i konsenzusa pojavljuju se inovativna rješenja i nova poduzeća utemeljena na gospodarskoj, okolišnoj i socijalnoj održivosti. Uključivost, koju omogućuju lanci blokova, pruža temelj za ekonomiju platformi i druge nove poslovne modele te, kako je EGSO već razmatrao, socijalnu ekonomiju.

3.6.

Poboljšanje mobilnosti i prekograničnih mogućnosti za poduzeća uz istovremenu zaštitu potrošača: smanjivanjem prepreka trgovini u EU-u i na globalnoj razini, uz istovremenu zaštitu sigurnosti u pogledu plaćanja i transakcija u postupku razmjene. Time će se poboljšati tržišni uvjeti i pristup robi i uslugama u EU-u, uz istovremenu zaštitu privatnosti potrošača, povjerljivosti i razmjene informacija (11).

3.7.

Pružanje potpore jedinstvenom digitalnom pristupniku. Jedinstvenim digitalnim pristupnikom uvodi se načelo „samo jednom”, koje znači da se bilo koji podatak može unijeti u platformu samo jednom. Stoga razvoj europske infrastrukture za usluge lanaca blokova, koji je uvjetovan primjenom načela „samo jednom”, može služiti kao alat i čimbenik za učinkovito, otporno i održivo jedinstveno tržište.

3.8.

Razvojem javnih i privatnih usluga na lancima blokova omogućeni su znatni pozitivni učinci digitalne transformacije gospodarstva EU-a i njegova društva u cjelini. U okviru europske infrastrukture za usluge lanaca blokova trenutno se razvijaju četiri primjera upotrebe (12). To su: ovjeravanje i autentifikacija, diplome, europski identitet kojim korisnik upravlja bez posrednika, oporezivanje i pouzdana razmjena podataka. Na razini država članica ekonomska korist ostvaruje se izravnim pristupom tržištima, uz nikakve ili minimalne troškove posrednika, čime se stvarna vrijednost prenosi korisnicima. To se može poboljšati visokom razinom sigurnosti potrošača koju omogućavaju sljedivost u lancima blokova i participativno zajedničko stvaranje robe i usluga. Nadalje, sustavi glasovanja koji se temelje na lancima blokova mogu učiniti registraciju i identifikaciju glasača sigurnom i osigurati otporan i provjerljiv sustav glasovanja.

3.9.

Stvaranje i provjera digitalnih identiteta pojedinaca i organizacija. Kombiniranjem decentraliziranih načela lanaca blokova s provjerom identiteta i kriptografijom može se stvoriti digitalni identitet koji se dodjeljuje svakoj internetskoj transakciji imovine. To donosi nekoliko potencijalnih koristi za potrošače, poduzeća i regulatore. Digitalni identitet na lancu blokova pruža mogućnost uzajamnog priznavanja i provedbe operacija uz uporabu pametne šifre ugovora, čime se također pojednostavljuje uspostava poduzeća. Ti digitalni identiteti i elektronički potpisi moraju slijediti eIDAS i osigurati interoperabilnost i kompatibilnost.

3.10.

Ublažavanje posljedica povreda zaštite osobnih podataka. Rizici povezani s povredom zaštite podataka mogu se ublažiti ili izbjeći odgovornim uvođenjem podatkovnih struktura koje se temelje na lancima blokova. Time će se pomoći u zaštiti osjetljivih podataka, uz istodobno jamčenje sigurnog prijenosa podataka kako bi se zaštitilo pravo pojedinaca na povjerljivost i privatnost. To se među ostalim može postići izbjegavanjem otvorene pohrane privatnih podataka na lancu blokova. Privatni podaci umjesto toga mogu se pohranjivati izvan lanca i razmjenjivati samo po potrebi te u okviru stručnih komunikacija.

3.11.

Procesi standardizacije uvjet su prekogranične interoperabilnosti i primjene lanaca blokova. Neke od njih regulatori su testirali i ispitali, ali kao kod svih inovacija, mora se uspostaviti ravnoteža između inicijativa za standardizaciju i stvaranja okruženja koje potiče istraživanje svih mogućnosti koje ta tehnologija pruža.

3.12.

Napore treba uložiti i u usklađivanje kriptografskih standarda među tehnologijama koje se temelje na lancima blokova i drugim tehnologijama povezanima s eIDAS-om (13) radi uspostave novih razina interoperabilnosti među sadašnjim i budućim tehnološkim modelima. Time bi se riješio rizik nastanka izoliranog sustava lanaca blokova (eng. blockchain silos). Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) predložila je plan za normizaciju koji obuhvaća razdoblje do 2020. godine i u kojem se razmatra normizacija područja kao što su terminologija, taksonomija, provjera identiteta, interoperabilnost, upravljanje, sigurnost i privatnost, primjeri uporabe i pametni ugovori.

3.13.

Veća transparentnost zahvaljujući pametnim ugovorima. Rješenja koja se temelje na lancima blokova omogućavaju transparentnost putem decentralizacije, što sudionicima omogućuje ostvarivanje uvida u podatke i njihovo provjeravanje. Primjer toga su „pametni ugovori” (14).

3.14.

Ograničavanje utaje i izbjegavanja poreza. Jedinstveno tržište EU-a može ojačati e-trgovinu, a istodobno zajamčiti smanjenje negativnih vanjskih učinaka koji prate današnju međunarodnu trgovinu. Sustavi za obradu poreza koji se temelje na lancima blokova mogu i poreznicima i vladama zajamčiti veću transparentnost. Lanci blokova mogu ograničiti utaju poreza i pranje novca povećanjem odgovornosti za transakcije i operacije i time povećati konkurentnost jedinstvenog tržišta EU-a. Europska komisija mogla bi pokrenuti studiju o tome kako lanac blokova može biti od pomoći u tom području.

3.15.

Stvaranje novih modela financiranja, kao što su skupno financiranje, inicijalne ponude povezane s kriptovalutama ili tokenima kao modaliteti univerzalnog prikupljanja sredstava (na zemljopisnoj ili demografskoj osnovi) izdavanjem namjenske valute za pojedine projekte s posebnim mehanizmom vrednovanja. To predstavlja vrhunac trenda skupnog financiranja.

3.16.

Ponovno osmišljavanje socioekonomskih modela. Društvo se može transformirati ako pojedinci ponovno preuzmu vlast. Iako je glavna prednost lanaca blokova mogućnost rješavanja problema povjerenja između pojedinaca bez korištenja treće strane, oni istodobno omogućavaju i uspostavu novih vrsta upravljanja i odnosa temeljenih na transparentnosti interakcija. Kao što je slučaj sa svim društvenim promjenama, treba se zaštiti od stvaranja struktura koje dovode do zloupotrebe, a istodobno osigurati prostor za eksperimentiranje, koje može donijeti znatne koristi za čovječanstvo. Nadalje, ne smije se dozvoliti da tehnologije i mreže lanaca blokova stvore jaz između osoba koje ih kontroliraju ili osoba koje si ih mogu priuštiti te osoba koje im mogu pristupiti samo putem modela koje kontroliraju velike korporacije. Podupiranje i poticanje organizacija kao što su zadruge, s otvorenim i demokratskim modelima upravljanja, da razviju poduzeća koja se temelje na lancima blokova ključno je za uspjeh lanaca blokova među MSP-ovima i manjim organizacijama.

4.   Lanac blokova – neki izazovi s kojima se moramo suočiti

4.1.

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal lanaca blokova na jedinstvenom tržištu EU-a i u europskim društvima, potrebno je riješiti nekoliko pitanja, a prioritet je trenutna pravna nesigurnost. Iako postoje pojedina regulatorna rješenja za kriptovalute i inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, zakonodavni okviri i dalje su nejasni u pogledu strukture sustava i područja u kojima se primjenjuje tehnologija lanaca blokova, što na razini država članica dovodi do rascjepkanog pristupa. Bez zajedničke inicijative EU-a za pravnu sigurnost i jasnoću prekogranične mogućnosti bit će ograničene. Slučajevi uporabe i regulatorna sigurna testna okruženja (engl. sandboxes) za određene vrste usluga i uporabe mogli bi biti početna faza u razumijevanju budućih zakonskih zahtjeva. Iskustvo EU-a u razvoju složenih prekograničnih propisa i politika može biti prednost u pogledu regulacije lanaca blokova.

4.2.

Zaštita privatnosti od ključne je važnosti. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) (15) uvedena je radi rješavanja najhitnijih pitanja povezanih s podacima. Međutim, budući da je u vrijeme izrade GDPR-a tehnologija lanaca blokova bila uvelike nepoznata, treba preispitati njihovu potencijalnu neusklađenost. EGSO poziva Europsku komisiju da ispita Opću uredbu o zaštiti podataka i predloži izmjene i daljnje korake u pogledu odnosa između dotične uredbe i lanaca blokova.

4.3.

Pravna razlika između anonimiziranih i pseudonimiziranih podataka odnosi se na kategorizaciju osobnih podataka. Pseudonimizirani podaci i dalje omogućuju neki oblik ponovne identifikacije (čak i ako je neizravna i daljinska), dok se anonimni podaci ne mogu ponovno identificirati. Iako se u lancima blokova kojima pristup ima samo ograničena skupina korisnika (eng. permissioned blockchain) pseudonimizacija smatra rješenjem za odnose koje omogućava tehnologija lanaca blokova, anonimizacija je i dalje regulatorna prepreka za širu uporabu lanaca blokova kojima pristup imaju svi korisnici (eng. permissionless blockchain), što se može ukloniti rješenjima za digitalni identitet ugrađenima u regulatorna ograničenja.

4.4.

Mehanizam konsenzusa koji se temelji na „dokazu rada”troši mnogo energije. To važno pitanje okolišne održivosti može se riješiti razvojem alternativnog mehanizma konsenzusa koji se temelji na dokazu uloga (engl. proof-of-stake consensus). Već postoje rješenja koja se moraju razmjenjivati i u potpunosti primjenjivati (16).

4.5.

Interoperabilnost s različitim platformama lanaca blokova još je jedan tehnički izazov. Različiti lanci blokova možda nisu kompatibilni zbog toga što predstavljaju rizik za strane koje trebaju razmjenjivati podatke. Kompatibilnost između platformi lanaca blokova i postojećih sustava vlasti također predstavlja razlog za zabrinutost, što vlade sprječava da se prebace s postojećih platformi na interoperabilnost koja se temelji na lancima blokova. U bliskoj budućnosti, prioritet onih koji rade na razvijanju lanaca blokova bit će jačanje interoperabilnosti čime se omogućuje masovno usvajanje te tehnologije.

4.6.

Stopa usvajanja lanaca blokova ovisi o mjeri u kojoj ga usvajaju razni oblici poduzeća, s tim da u EU-u većinu čine MSP-ovi. Troškovi transakcija danas su u brojnim slučajevima prohibitivni, zbog čega tehničke i savjetodavne usluge nisu dostupne MSP-ovima. Pružanje potpore uspostavi mreža lanaca blokova, kao što su zadruge, od ključne je važnosti za osiguranje pravednog pristupa za MSP-ove i druge manje subjekte, što omogućuje poboljšano demokratsko upravljanje.

4.7.

Kao i kod svake disruptivne tehnologije, treba riješiti pitanje društvenih izazova. Od iznimne je važnosti točno informirati opću javnost o disruptivnim tehnologijama. One zaista utječu na svakodnevni život građana i mora im se pristupiti s oprezom, zbog čega je civilni i socijalni dijalog od ključne važnosti. EGSO će i dalje unaprjeđivati znanje i pružati perspektivu organiziranog civilnog društva o sljedećim koracima koje treba poduzeti u razvoju lanaca blokova.

4.8.

Od ključne je važnosti u potpunosti razumjeti i preispitati kako tehnologija lanaca blokova utječe na zaštitu i prava potrošača. Potrebno je jasno utvrditi odnose između, primjerice, povjerljivosti i privatnosti koji se ostvaruju putem zakonodavstva (npr. zakonodavstvo EU-a o zaštiti podataka), propisa (povjerljivost u odnosu na klijente) ili ugovora (komercijalna povjerljivost).

4.9.

Kao kod svih novih tehnologija i poslovnih modela koji se temelje na tehnologiji, bilo bi primjereno i relevantno analizirati učinke i moguće posljedice po radna mjesta, uvjete rada, prava i zaštitu radnika te socijalni dijalog. U okviru analize trebalo bi ocijeniti i posljedice koje to ima za posredničke organizacije. Vještine u području STEM-a vjerojatno će postajati sve važnije u industrijama koje koriste lance blokova. S obzirom na to da građani nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s funkcioniranjem i potencijalnim ograničenjima lanca blokova, EGSO poziva na to da se za njih organizira cjeloživotno učenje, koje će im omogućiti da stječu vještine i da se prekvalificiraju i usavršavaju kako bi bolje iskoristili mogućnosti i izazove koje pružaju lanci blokova.

5.   Daljnji koraci

5.1.

Unatoč činjenici da su institucije EU-a u određenoj mjeri preispitale lance blokova, i dalje ne postoji sveobuhvatan i zajednički pristup EU-a. S obzirom na dosadašnje rezultate, EU ima jedinstvenu priliku da zadrži vodeći položaj na globalnom tržištu, ali samo ako poduzme određene korake.

5.2.

Razvoj lanaca blokova u državama članicama još uvijek nije cjelovit. EGSO stoga potiče institucije EU-a da osiguraju jasnoću i zajednički temelj za oslobađanje potpunog potencijala lanaca blokova za Europu. Europska komisija prvo treba predstaviti komunikaciju o razvoju tehnologije lanaca blokova i decentraliziranog vođenja evidencije transakcija EU-a na temelju načelâ lanaca blokova (17) kako bi izrazila političku volju, odgovornost i izložila viziju i akcijski plan i time stvorila poticajno okruženje. Tu inicijativu treba dopuniti ponovnom uspostavom međukluba EP-a za digitalizaciju, koji će rješavati pitanja povezana s lancima blokova i decentraliziranim vođenjem evidencije transakcija.

5.3.

Zajedničkom vizijom EU-a moglo bi se nastojati postići da Europa postane svjetski pilot-kontinent koji se temelji na lancima blokova, čime bi se zajamčila njezina daljnja konkurentnost i istodobno razvijanje vlastitog pristupa digitalizaciji temeljenog na ciljevima održivog razvoja, podržanog javnim pilot-inicijativama i programima na razini država članica i EU-a.

5.4

Iako već postoje Europsko partnerstvo za lance blokova te Promatračka skupina i Forum za lance blokova, došlo je vrijeme za jačanje inicijative uspostavom EU-ove platforme dionika za lance blokova koja okuplja predstavnike institucija EU-a, uključujući EGSO i OR, industrije, potrošača, civilnog društva, država članica, akademske zajednice itd. Ta bi platforma trebala biti otvorena svim građanima EU-a kako bi mogli surađivati i biti dio projekta lanaca blokova.

5.5.

Ta bi platforma pružala prostor za zajedničko učenje i izgradnju kapaciteta, ali i okupljala dionike te djelovala kao mreža koja umrežuje druge mreže i pružala prilike za sastajanje i razmjenu dobrih praksi. EGSO je na pravom mjestu i ima potrebno iskustvo za aktivno sudjelovanje u pružanju usluga smještaja takve „platforme” uz osiguranje transparentnosti, uključivosti, suradnje i uključenosti organiziranog civilnog društva, po uzoru na slične postojeće inicijative (18).

---

(1)  SL C 353, 18.10.2019., str. 1.

(2)  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/blockchain-technologies.

(3)  http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2017/581948/EPRS_IDA(2017)581948_EN.pdf.

(4)  https://www.eublockchainforum.eu/.

(5)  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/european-countries-join-blockchain-partnership.

(6)  https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-8-2018-0373_HR.html.

(7)  Samo tijekom 2018. u Europi je prikupljena 4,1 milijarda USD za inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, što je gotovo dvostruko više od 2,3 milijarde USD, koliko je dosad prikupljeno u Aziji te znatno više od 2,6 milijardi USD u SAD-u. https://www.newsbtc.com/2018/10/16/europe-surpasses-us-and-asia-in-cryptocurrency-token-sales.

(8)  Prijedlog društvene vrijednosti lanaca blokova odnosi se na identitet kojim korisnik upravlja bez posrednika (eng. self-sovereign identity) (autentifikacija, ovlaštenje), povjerenje i transparentnost, demokraciju, nepromjenjivost i načelo rada bez posrednika.

(9)  https://blockchain4sdg.com/how-blockchains-can-tackle-the-un-sustainable-development-goals/.

(10)  UN/CEFACT, ECE/TRADE/C/CEFACT/2019/INF.3: Blockchain in trade facilitation: sectoral challenges and examples („Lanac blokova u olakšavanju trgovine: sektorski izazovi i primjeri”), http://www.unece.org/fileadmin/DAM/cefact/cf_plenary/2019_plenary/CEFACT_2019_INF03.pdf.

(11)  Povjerljivost se odnosi na zaštitu podataka koji se razmjenjuju između subjekta (npr. pojedinca ili organizacije) i ovlaštene strane od neovlaštenih trećih strana. Privatnost se odnosi na zaštitu od zadiranja u osobni identitet i osobne transakcije.

(12)  https://ec.europa.eu/cefdigital/wiki/display/CEFDIGITAL/EBSI.

(13)  Npr. elektronički potpisi i vremenski pečati, koji koriste trenutačne uzajamno kompatibilne kriptografske algoritme.

(14)  To su elementi ugovora koji se sami izvršavaju, pohranjeni na lancu blokova koje nitko ne kontrolira, zbog čega svi mogu imati povjerenja u njih. Primjeri toga su trgovinsko poravnanje i namira, darovni kuponi i kuponi za lojalnost, elektronička zdravstvena evidencija, raspodjela tantijema, podrijetlo proizvoda, plaćanja između pojedinaca, pozajmljivanje, osiguranje, energetski krediti i glasovanje.

(15)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.), https://gdpr-info.eu/.

(16)  www.tolar.io kao slučaj lanaca blokova niske potrošnje energije.

(17)  Načela lanaca blokova jesu: identitet kojim korisnik upravlja bez posrednika – autentifikacija, ovlaštenje; sljedivost; povjerenje; nepromjenjivost; demokracija; rad bez posrednika.

(18)  Primjerice, Europska platforma za kružno gospodarstvo zajednička je inicijativa s Komisijom, a Odbor je također aktivan u Stručnoj skupini na visokoj razini za umjetnu inteligenciju (AI HLEG) i Stručnoj skupini za socijalno poduzetništvo (GECES).