Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Uzimanje u obzir stavova europskih građana u cilju održive budućnosti (Sibiu i šire)”

(2019/C 228/06)

Izvjestitelji: Vladimíra DRBALOVÁ

Peter SCHMIDT

Yves SOMVILLE

Odluka Predsjedništva Odbora:	16.10.2018.
Pravni temelj:	pravilo 29., stavak 2. Poslovnika
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.3.2019.
Plenarno zasjedanje br.:	542
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	217/6/8

Uzimanje u obzir stavova europskih građana u cilju održive budućnosti

1. Uvod

1.1.

Zahvaljujući raznolikosti među članovima, EGSO predstavlja most između institucija EU-a i njegovih građana te bi u tom svojstvu htio predložiti svoju ambicioznu viziju budućnosti, u kojoj Europa postaje globalni predvodnik u održivom razvoju.

1.2.

Osnivanje Europske unije jedan je od najuspješnijih mirovnih, socijalnih i gospodarskih projekata u europskoj povijesti. Naša je Europa utemeljena na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, nediskriminacije, tolerancije, pravde, solidarnosti i ravnopravnosti žena i muškaraca, demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. (1) Te vrijednosti moraju ostati u središtu budućeg razvoja i politika EU-a.

1.3.

Sedam desetljeća mira i stabilnosti u Europi predstavljaju povijesni uspjeh izvanrednih razmjera. To su omogućili europski projekt i izgradnja Europske unije, koji su stvorili uniju među narodima Europe i, korak po korak, povezali europske države osjećajem zajedničke svrhe. To objašnjava trajnu privlačnost EU-a u očima zemalja kandidatkinja i zemalja koje sudjeluju u politici susjedstva EU-a. Međutim, Europa mora biti spremna na nova geopolitička kretanja. EGSO bi trebao imati ulogu u podizanju svijesti o tome da se mir ne može zauvijek uzimati zdravo za gotovo.

1.4.

U središtu europske integracije nalazi se jedinstveno tržište, sa svim svojim gospodarskim, socijalnim i ekološkim aspektima. Stoga bi ono trebalo biti u stanju stvoriti održiv rast i inovacije, privući ulaganja i poticati održivu konkurentnost europskih poduzeća na globaliziranim tržištima. Međutim, važno je i priznati da pozitivan učinak jedinstvenog tržišta nije ravnomjerno raspoređen i da njegovo bogatstvo ne donosi korist svim građanima.

1.5.

Održiv rast znači da se rast ne bi trebao temeljiti samo na kvantiteti nego i u još većoj mjeri na kvaliteti, a to podrazumijeva: (i) neeksploataciju okoliša i radne snage, (ii) pravedne životne uvjete, (iii) gospodarski rast koji se mjeri ne samo godišnjim prometom već i prikupljenim bogatstvom i njegovom distribucijom, (iv) zadovoljavanje potreba svih bića u okvirima mogućnosti planeta, (v) razvijanje gospodarstava koja nam omogućuju prosperitet bez obzira na to rastu li ili ne i (vi) zatvoren tok prihoda između kućanstava, poduzeća, banaka, vlada i trgovine, u okviru kojeg se uvažavaju potrebe društva i okoliša. Energija, materijali, prirodni svijet, ljudsko društvo, moć i bogatstvo koje dijelimo – sve to nedostaje u postojećem modelu. Neplaćeni rad njegovatelja – uglavnom žena – zanemaruje se iako nijedno gospodarstvo bez njih ne bi moglo funkcionirati. (2)

1.6.

S druge strane, održiva konkurentnost model je kojim se uspostavlja ravnoteža između gospodarskog blagostanja, pitanja okoliša i socijalne uključivosti. U tom kontekstu Indeksom globalne konkurentnosti, prilagođenim kako bi se u obzir uzela održivost, potrebno je obuhvatiti dvije nove dimenzije: okoliš i društvo. (3)

1.7.

Bit Europe čine četiri slobode, odnosno sloboda kretanja proizvoda, građana, usluga i kapitala, koje zajedno omogućuju trgovinu i gospodarski razvoj, zapošljavanje, kreativnost i inovacije te razmjenu vještina i razvoj infrastrukture u udaljenim područjima. Ekonomske slobode i pravila tržišnog natjecanja koji dobro funkcioniraju idu ruku pod ruku s temeljnim socijalnim pravima, ali ih ne smiju ugrožavati.

1.8.

S druge strane, EU se i dalje suočava s izuzetnim unutarnjim i vanjskim gospodarskim, socijalnim, okolišnim i političkim izazovima (4) koji predstavljaju prijetnju njegovom postojanju: protekcionizam na jedinstvenom tržištu, socijalne nejednakosti, populizam, nacionalizam i ekstremizam (5), kao i velika previranja na geopolitičkoj sceni i znatne tehnološke promjene.

1.9.

Ubrzane klimatske promjene, nagli gubitak biološke raznolikosti, drugi rizici za okoliš i kolektivni neuspjeh u osiguravanju uspješnih politika također su velika prijetnja europskom stanovništvu, gospodarstvu i ekosustavima. Zato nam je potrebna odvažna strategija EU-a za provedbu Programa UN-a do 2030. Ravnopravnija društva bolje postupaju prema okolišu i u boljem su položaju da postupno postanu održivija.

1.10.

Jasno je da je potrebno odgovoriti na zahtjev građana diljem Europe za kvalitetnim radnim mjestima, a naročito u regijama s visokom stopom nezaposlenosti, posebno među mladima, ili u regijama zahvaćenima strukturnim promjenama. To svima – institucijama, vladama, socijalnim partnerima i drugim organizacijama civilnog društva – nameće obvezu da redefiniraju održivu Europu kako bi se poticalo stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

1.11.

Hitno je potrebno poboljšati pristup tržištima rada jačanjem poveznice između stvaranja kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanja obrazovnog sustava kako bi se stvorili odgovarajući skupovi vještina, na primjer s pomoću dvojnog sustava.

1.12.

Socijalna i ekološka dimenzija isprepletene su, a gospodarstvo mora omogućiti društvenu, gospodarsku i kulturnu obnovu, među ostalim promicanjem i razvijanjem ključnih vještina i većom diversifikacijom. Program UN-a do 2030. mora potaknuti privatni sektor da doprinese postizanju gospodarskih, socijalnih i ekoloških ciljeva održivog razvoja, čime bi se poticalo pravedno i održivo povećanje dobrobiti za sve, kao i zaštita socijalnih, ljudskih i radničkih prava. (6)

1.13.

U svim politikama EU-a mora se uvažiti i kulturna dimenzija europskog projekta, u svoj svojoj raznolikosti. To podrazumijeva razumijevanje i promicanje kulturne baštine, integraciju kulturne i kreativne dimenzije u obrazovanje i podupiranje suvremenog stvaralaštva kao pokretača kohezije i razvoja.

1.14.

Održivost je proces okrenut budućnosti, koji mora voditi čvrsta politička volja i odlučnost da se stvori održiva Europska unija usmjeravanjem naših gospodarstava prema otpornoj i kooperativnoj, resursno učinkovitoj, niskougljičnoj i socijalno uključivoj budućnosti (7), pri čemu se ponašanje, djelovanje i odluke vlada, poduzeća, radnika, građana i potrošača temelje na njihovom odgovornom utjecanju na gospodarstvo, okoliš i društvo.

—	EGSO prije svega poziva na sveobuhvatnu strategiju za održivost u provedbi Programa održivog razvoja do 2030., osiguranu ambicioznim proračunom EU-a.

—

Konkurentnost i održivost nisu u suprotnosti, pod uvjetom da socijalni i okolišni aspekti budu sastavni dio definicije konkurentnosti. Konkurentnost se ne smije određivati samo na temelju količine i cijene već, po mogućnosti, i uvažavanjem europskih vrijednosti, kvalitete i održivosti, u sklopu u potpunosti razvijenog i funkcionalnog jedinstvenog tržišta.

—	Europi je potreban novi model rasta, koji je kvalitativno različit od dosadašnjeg, socijalno uključiviji i ekološki održiv te koji može poticati i podupirati konvergenciju digitalne i ekološke tranzicije u našim zemljama i društvima.

—

Održivo ulaganje ključan je instrument za poticanje i promicanje procesa kojim se jača vodeća uloga Europe na putu prema održivom društvu. Njime se moraju poticati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, obnovljiva energija, obrazovni sustavi, dostupan i cjenovno pristupačan zeleni javni prijevoz, ekološki osmišljena digitalna tehnologija, istraživanje i inovacije.

—	Europska poduzeća moraju ispuniti svoju ulogu i svoje odgovornosti te djelovati kao predvodnici u očima ostatka svijeta ako se konkurentnost i gospodarska održivost našeg europskog sustava redefiniraju tako da uvažavaju granice jedinog planeta koji imamo.

2. Europa građana

2.1.

Europski građani Europu sve manje smatraju rješenjem, a sve više problemom. Nacionalizam i protekcionizam aktualne su prijetnje. Europa, koja se suočava s gubitkom osjećaja identiteta i vrijednosti te koja je u svom projektu zanemarila kulturnu dimenziju, sada ne uspijeva pronaći prikladne odgovore za pitanja koja se javljaju na lokalnoj i globalnoj razini.

2.2.

Izuzetno je važno uvažiti legitimna pitanja građana, a posebno mladih, i povećati njihovo sudjelovanje u demokratskim procesima. Od presudne je važnosti poboljšati i reformirati postojeće participativne mehanizme i postupke savjetovanja EU-a. Pitanja mladih ugrađena su u europski stup socijalnih prava, UN-ov Program održivog razvoja do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja, kao i u druge programe.

—	Strukturirani građanski dijalog mora postati istinski alat demokratskog sudjelovanja kako je predviđeno člankom 11. stavkom 1. i stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). (8)

—	Kao institucionalni predstavnik organiziranog civilnog društva EU-a, EGSO će nastaviti sa svojom aktivnom ulogom u procesu kreiranja politika.

—

Europska građanska inicijativa predviđena člankom 11. stavkom 4. UEU-a, koja predstavlja prvi transnacionalni participativni alat u svijetu, također treba dodatnu potporu i unapređenje. EGSO se bori za jednostavnija i razumljivija pravila njezine provedbe, (9) a djeluje i kao posrednik između Komisije i građana, posebno organizacijom godišnje konferencije na Dan europske građanske inicijative i pružanjem pomoći i podrške organizatorima europskih građanskih inicijativa.

—

Mlade je potrebno angažirati kako bi sudjelovali u europskom političkom procesu, (10) i to promicanjem šireg građanskog angažmana, među ostalim putem glasanja, volontiranja, učlanjivanja u organizacije mladih i sudjelovanja u demokraciji na radnom mjestu i socijalnom dijalogu. (11) EGSO će u svojim aktivnostima poticati sudjelovanje mladih i organizirati događanja usmjerena na mlade ljude, kao što je inicijativa „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”i nagrada za mlade poduzetnike.

—

Potrebno je poduzeti mjere kojima će se osigurati veća odgovornost i transparentnost u postupku odlučivanja institucija EU-a i nacionalnih vlada, pri čemu je potrebno uključiti i regionalnu i lokalnu razinu kako bi se dobila podrška građana. Primjer takve mjere bila bi reforma metoda rada Vijeća s ciljem povećanja transparentnosti i rješavanje pitanja odgovornosti i transparentnosti povezanih s raširenom upotrebom zatvorenih „trijaloga”prije usvajanja akata u prvom i drugom čitanju redovnog zakonodavnog postupka. (12) (13)

—

Potrebno je uspostaviti institucionalne mehanizme kako bi se povećao utjecaj mišljenja EGSO-a u procesu osmišljavanja politika i donošenja odluka u EU-u, i to primjerice intenzivnijim praćenjem daljnjih mjera koje se poduzimaju u vezi s mišljenjima Odbora i sklapanjem sporazuma o suradnji s Vijećem EU-a kako bi se radnim skupinama Vijeća osiguralo, među ostalim, sustavno pružanje informacija o mišljenjima Odbora.

—	Od izuzetne je važnosti zadobiti podršku javnosti za provedbu UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. za novi socijalni dogovor.

3. Socijalna Europa

3.1.

Europski socijalni model trebao bi svim građanima pružiti čvrstu i pravednu zaštitu te istovremeno ublažiti siromaštvo i svima pružiti priliku da se u potpunosti ostvare. Pristojnim prihodima trebalo bi smanjiti jaz između bogatih i ugroženih osoba te osigurati kvalitetne životne uvjete. Svi bi trebali imati koristi od prednosti koje proizlaze iz pristojnih radnih standarda, jednakosti, veće dobrobiti i smanjenja razlika u zdravlju unutar i između zemalja i generacija. Socijalna uključenost i zaštita, visokokvalitetna radna mjesta, rodna jednakost, kvalitetno, cjenovno pristupačno i dostupno javno zdravstvo i zdravstvena skrb, pristup cjenovno pristupačnom kvalitetnom stanovanju, okolišna pravda, visokokvalitetno javno obrazovanje i jednak pristup kulturi – to moraju biti glavna načela prema kojima se vode nacionalni i europski politički programi.

—	Neophodan je nov „socijalni dogovor”koji bi svim građanima ponudio pravednije i ravnopravnije društvo. Stoga EGSO poziva na program socijalnih mjera kako bi se Program UN-a do 2030. prenio na sve razine.

—

EGSO poziva na opće poboljšanje obrazovnih sustava i veća ulaganja u njih te podupire univerzalno pravo na cjeloživotno učenje koje ljudima omogućuje da stječu vještine, da se prekvalificiraju i usavršavaju. Povećanje ulaganja u institucije, politike i strategije koje će podupirati građane kroz tranzicije u okviru budućnosti rada i provedba transformativnog i mjerljivog programa za rodnu ravnopravnost elementi su koji bi trebali imati široku podršku. (14)

—

Javnim politikama i zakonodavnim mjerama mora se osigurati da svi europski građani i osobe koje borave u Europi uživaju jednaku razinu zaštite i mogu ostvarivati svoja temeljna prava i slobode. EU mora poboljšati svoje politike i mjere kako bi se osigurala rodna ravnopravnost, a mora i osigurati da sve osobe koje se suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije imaju jednake mogućnosti u društvu.

—

U kontekstu sve veće zabrinutosti zbog razlika u napretku koji ostvaruju države članice, mjere kojima će se osigurati minimalna plaća i minimalni dohodak, u sklopu procesa socijalne konvergencije u EU-u, mogle bi biti važan element socijalne zaštite. Time bi se doprinijelo postizanju pristojnog životnog standarda u svim zemljama, ali i podupiranju rasta i jačanju konvergencije, odnosno izbjegavanju povećanja razlika, unutar EU-a. (15)

—	Za održivu tranziciju potrebna su ulaganja u učinkovite i integrirane sustave socijalne zaštite koji nude kvalitetne usluge. (16)

—	Socijalni dijalog i čvrsti sustavi kolektivnog pregovaranja između socijalnih partnera trebali bi biti glavni alati za predviđanje i upravljanje tranzicijama i promjenama.

—	Gore navedene mjere trebale bi pridonijeti uspostavi jednakih uvjeta kako bi se olakšala potpuna provedba jedinstvenog tržišta.

4. Održiv okoliš

4.1.

Rizici u pogledu okoliša i dalje zauzimaju najvažnije mjesto u rezultatima godišnje Ankete o percepciji globalnih rizika. Ove su godine tri rizika u pogledu okoliša bili među pet rizika za koje se smatra da su najrealniji i među četiri rizika za koje se smatra da će imati najveći učinak. Najveću zabrinutost izaziva rizik od ekstremnim meteoroloških pojava, ali su ispitanici sve više zabrinuti i zbog neuspješnosti politike za zaštitu okoliša: zabrinutost u vezi s „neuspjehom na području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima”smanjila se nakon Pariškog sporazuma, no ove je godine opet na drugom mjestu kad se prosuđuje učinak. (17)

4.2.

Na mrtvom planetu neće biti ni života, ni radnih mjesta ni poduzetništva. Nagli gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene stoga znači da je neophodno da EU stvara visokokvalitetna radna mjesta (18) i osigura rješenje koje bi donijelo korist poslodavcima, radnicima i drugim predstavnicima civilnog društva. Odgađanje prilagodbe ili izostanak ikakvog djelovanja mogli bi znatno povećati ukupni trošak klimatskih promjena, (19) kao i njihov smrtonosni učinak na biološku raznolikost, uključujući ljudska bića.

4.3.

O nacrtu europskog pakta za financiranje klimatskih mjera raspravlja se već nekoliko godina, a rasprava i dalje teče. Taj bi pakt EU-u omogućio da zadrži vodeći položaj u području održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena. (20)

—

Tom se strategijom mora osigurati da se barem Pariški sporazum treba u potpunosti i odmah provesti te da se on mora odražavati u usklađivanju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisija za 2030. i 2050., uz obavezu da se porast temperature ograniči na najviše 1 °C, kao i u ambicioznim klimatskim politikama EU-a, uključujući brzo postupno ukidanje korištenja svih fosilnih goriva, pri čemu se s koncepta energetske učinkovitosti prelazi na apsolutno smanjenje potrošnje energije. EU bi trebao ubrzati pravedan i održiv prelazak na najvišu moguću razinu opskrbe obnovljivom energijom (21) koja je čista, cjenovno pristupačna, podupire vlasništvo zajednice te ne uzrokuje energetsko siromaštvo i ne ugrožava održivu konkurentnost europskih poduzeća na globalnoj razini.

—	Paktom o financiranju klimatskih mjera moraju se obuhvatiti svi aspekti klimatske politike, kao što su pravedna tranzicija radi ublažavanja učinaka promjena i naknađivanja štete i gubitaka te konkretne politike za prilagodbu klimatskim promjenama.

—

EGSO ponovno poziva na razradu sveobuhvatne prehrambene politike (22) u EU-u u cilju osiguravanja zdrave prehrane iz održivih prehrambenih sustava, uz povezivanje poljoprivrede s ishranom i uslugama ekosustava te osiguravanje lanaca opskrbe kojima se štiti javno zdravlje svih segmenata europskog društva. Od ključne je važnosti pravedna raspodjela dodane vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

—

Poljoprivreda bi mogla biti dio rješenja za ublažavanje klimatskih promjena (kružno gospodarstvo, skladištenje CO2 itd.) jer poljoprivredne površine pokrivaju golem dio europskog teritorija. Povrh toga, održiva poljoprivreda ima važnu ulogu u održavanju socioekonomske strukture u ruralnim područjima.

—	EU mora pretvoriti linearno gospodarstvo u kružno gospodarstvo bez emisija ugljika. Politike kružnog gospodarstva trebale bi osigurati da ciklusi budu trajni, kratki, lokalni i čisti. Ti su krugovi u pojedinim industrijskim djelatnostima često dugi. (23)

—

Potrebno je uspostaviti zajedničke standarde za osiguravanje čistog zraka i vode i za zaštitu naših oceana te osigurati njihovu primjenu. Moraju se provesti ambiciozne mjere kako bi se zaustavilo krčenje šuma i gubitak biološke raznolikosti u Europi i svijetu te kako bi se zaustavilo neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa, i na globalnom jugu. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se količina europske potrošnje uskladila s kapacitetom proizvodnje Zemlje, među ostalim i uz pomoć provedbe strategija dostatnosti. (24)

5. Jačanje uloge europskog poslovanja kao globalnog predvodnika na području održivosti

5.1.

Poslovanje omogućuje razvoj društva i okoliša, a održiva konkurentnost nužan je preduvjet kako bi poduzeća mogla ostvariti svoju ulogu u društvu. Poduzeća sve više posluju na održiv način, na temelju vlastitih specifičnih okolnosti i resursa te u suradnji sa svojim dionicima, kako bi pratila, ocjenjivala i izvještavala o utjecaju poslovanja na socijalnu zaštitu te zaštitu okoliša i potrošača, kao i na ljudska prava. Europa bi stoga u svojim politikama trebala zauzeti pristup koji je u skladu s njezinom ambicijom da preuzme vodeći položaj u održivom razvoju. Među poduzećima u Europi već postoje predvodnici, ali oni moraju biti ambiciozniji i proširiti svijest o održivosti na sve lance vrijednosti, uz posebne poticaje za MSP-ove.

5.2.

Mnoštvo novih modela mijenja odnos između proizvođača, distributera i potrošača. Neki od tih novih modela (primjerice, funkcionalna ekonomija, ekonomija dijeljenja i odgovorno financiranje) nastoje riješiti druge ključne izazove za ljude i planet koji su od presudne važnosti za održiv razvoj, kao što su socijalna pravda, participativno upravljanje te očuvanje resursa i prirodnog kapitala.

—

Četvrta industrijska revolucija, koja je u tijeku, radikalno mijenja svjetsko gospodarstvo, a osobito proizvodnju i usluge povezane s industrijom. Europi je potrebna istinska digitalna transformacija kako bi ponovo postigla održivu konkurentnost na globalnoj sceni i osigurala održiv rast i radna mjesta. Europi je potrebna sveobuhvatna promjena kako bi postala najdinamičnija digitalna regija na svijetu, pri čemu je potrebno uzeti u obzir globalnu prirodu digitalnog gospodarstva i integraciju poslovanja u globalne vrijednosne lance.

—	Podupiranje inovativnih modela Europskoj uniji daje priliku da preuzme vodeću ulogu na polju inovativnih održivih gospodarskih modela koji neraskidivo povezuju načela gospodarskog blagostanja, kvalitetne socijalne zaštite i ekološke održivosti te definiraju „europski žig”.

—

Europska poduzeća moraju ostati pokretači inovacija i kreativnosti te poštovati visoke standarde u području rada, potrošača i okoliša u cijeloj Europi. Unatoč važnosti kreiranja pametnih politika i dobrog upravljanja u utvrđivanju ispravnog okvira, poduzeća, sa svojim radnicima, su ta koja u uskoj suradnji sa znanstvenicima i istraživačima osmišljavaju inovacije i rješenja kao odgovor na potrebe društva.

—	Poslovno okruženje koje omogućuje da se pripremi za budućnost utemeljeno je na otvorenim tržištima i poštenom tržišnom natjecanju, pri čemu su socijalni i okolišni aspekti dio definicije, ono također osigurava poticajne i povoljne uvjete za poslovanje.

—

Potrebno je osigurati smjernice i potporu kako bi se svim poduzećima, a naročito MSP-ovima, omogućilo prihvaćanje digitalizacije te kako bi se uz pomoć podizanja svijesti, poticanja financiranja, podupiranja istraživanja i razvoja i ulaganja u odgovarajuće vještine promijenili nezadovoljavajući trendovi u pogledu ulaganja u tehnologiju i inovacije.

6. Slobodna i pravedna trgovina

6.1.

Trgovinska politika EU-a ključan je čimbenik koji se primjenjuje na EU u cjelini i koji ujedinjuje sve države članice. Trgovinska politika doprinijela je povećanju prosperiteta u EU-u na temelju trgovinske razmjene s brojnim partnerima. Danas je EU vodeća sila svjetske trgovine, uz više od 30 milijuna radnih mjesta povezanih s međunarodnom trgovinom, (25) važnu ulogu u trgovini uslugama i znatne trgovinske viškove u trgovini robom, primjerice sa SAD-om (više od 107,9 milijardi EUR tijekom prvih 11 mjeseci 2018.). Istodobno, EU putem trgovine utjelovljuje i promiče vrijednosti socijalne uključenosti i zaštite okoliša koje su presudne za ostvarivanje održive globalizacije – odnosno vid globalizacije koji će biti od koristi ne samo velikim poduzećima i ulagačima već i običnim ljudima, radnicima, poljoprivrednicima, potrošačima i MSP-ovima.

6.2.

Cilj je EU-a promicati – i to multilateralno, bilateralno i unilateralno – viziju trgovinske politike u kojoj se objedinjavaju tradicionalni merkantilistički stav o pristupu tržištu (carine i necarinske mjere) i ciljevi održivog razvoja u skladu s borbom protiv klimatskih promjena.

6.3.

Trgovinska politika EU-a ojačala je ulogu civilnog društva tijekom faze pregovora i faze provedbe zahvaljujući doprinosima unutarnjih savjetodavnih skupina. EGSO podržava profesionalizaciju svih organizacija koje građanima omogućuju veći utjecaj pri utvrđivanju sadržaja trgovinskih sporazuma i veću kontrolu u pogledu toga ispunjavaju li trgovinski partneri „kvalitativne”obveze i standarde. (26)

—

Kao i u okviru diplomacije i politike susjedstva, i u trgovinskoj politici EU-a moraju se odražavati njegove unutarnje vrijednosti kao globalnog predvodnika u području održivosti te ta politika mora biti u skladu s njima. EU bi trebao moći zadržati svoju konkurentnost i upravljati savezima s ključnim partnerima istodobno održavajući, jačajući i unapređujući svoj model visokih standarda u području okoliša i na socijalnom polju.

—	EGSO osobito poziva na donošenje ambicioznog plana trgovinske politike na sve tri razine (unilateralnoj, bilateralnoj i multilateralnoj), i to politike koja će dovesti do rasta i otvaranja radnih mjesta u EU-u uz promicanje trgovinske politike utemeljene na pravilima na globalnoj razini.

—	Što se tiče unilateralne dimenzije, EU bi trebao modernizirati i poboljšati sustav općih carinskih povlastica i inicijativu „Sve osim oružja”kako bi potaknuo razvoj najnerazvijenijih zemalja i zemalja u razvoju.

—	Na bilateralnoj razini EU bi trebao nastaviti otvarati nova tržišta i nove poslovne mogućnosti te pospješivati zadovoljstvo potrošača zahvaljujući većem broju partnera, osiguravajući pritom visoke socijalne i okolišne standarde u poljoprivredi, industriji i uslugama.

—

Na multilateralnom planu EU bi trebao imati vodeću ulogu u reformi WTO-a kako bi se izbjegla paraliza žalbenog tijela u okviru Tijela za rješavanje sporova. EGSO je nedavno usvojio ambiciozan skup prijedloga usmjeren na budućnost u vezi s tom reformom u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. (27) Cilj je osigurati da će WTO, kao jedini zaštitnik međunarodne trgovine, pružati ključan doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja, održavati dosljednost između trgovinskih pravila i međunarodnih radnih standarda te olakšavati ispunjavanje obveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma.

—	Otvorenost trgovini iziskuje učinkovite instrumente trgovinske zaštite i operativan mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja u strateškim sektorima EU-a u cilju zaštite EU-a, njegovih potrošača, radnika i poduzeća od nepoštenih i predatorskih trgovinskih praksi.

—	Od ključne je važnosti produbiti suradnju na međunarodnoj razini sa svim relevantnim organizacijama (OECD-om, UNECE-om, ILO-om, WTO-om itd.) kako bi se učinkovito prevladali globalni izazovi poput klimatskih promjena, siromaštva, prijevara, utaje poreza i kibernapada.

7. Javna dobra i usluge

7.1.

U skladu s 20. načelom europskog stupa socijalnih prava: „Svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu, kanalizaciju, energiju, promet, financijske usluge i digitalnu komunikaciju.” (28) Te se usluge ne mogu pružati isključivo u skladu sa zajedničkim pravilima tržišnog natjecanja i tržišnim pravilima: nužna su posebna pravila kako bi se svim građanima osigurao cjenovno prihvatljiv pristup tim uslugama, koje se smatraju osnovnim uslugama i uvažavaju kao zajedničke vrijednosti Unije. (29)

—	Tijela javne vlasti trebaju promicati ciljeve održivog razvoja u okviru svojih ugovora o javnoj nabavi proaktivnom primjenom okolišnih i socijalnih kriterija javne nabave utvrđenih u novom europskom zakonodavstvu o javnoj nabavi.

—	Osnovne javne usluge (30) kao što su obrazovanje, zdravstvo, skrb o djeci i javni prijevoz te javna dobra poput čiste vode za piće, čistog zraka, neuništenog zemljišta itd. moraju biti dostupni svima po pristupačnim cijenama.

8. Pravedno oporezivanje

8.1.

Porezna politika u EU-u sastoji se od dva elementa: izravnog oporezivanja, koje je i dalje u isključivoj nadležnosti država članica, i neizravnog oporezivanja, koje utječe na slobodno kretanje robe i na slobodu pružanja usluga na jedinstvenom tržištu. Što se tiče izravnog oporezivanja, EU je ipak uspostavio neke usklađene norme za oporezivanje poduzeća i pojedinaca, a države članice poduzimaju zajedničke mjere za sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza i dvostrukog oporezivanja. Međutim, EU mora nastaviti promicati pravedan porezni sustav kojim se od pojedinaca i pravnih subjekata zahtijeva da razmjerno plaćaju porez na svoje prihode i dobit. Što se tiče neizravnog oporezivanja, EU koordinira i usklađuje zakonodavstvo u području poreza na dodanu vrijednost (PDV) i trošarina te osigurava da se tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ne narušava zbog razlika u stopama neizravnog oporezivanja i sustava koji poduzećima u jednoj zemlji daju nepoštenu prednost u odnosu na druga.

8.2.

Nedostatak transparentnosti, diskriminacija, narušavanje tržišnog natjecanja i štetne porezne prakse povećavaju gospodarske nejednakosti te smanjuju ulaganja i zapošljavanje, što dovodi do nezadovoljstva u društvu, nepovjerenja i demokratskog deficita. Stoga je na razini EU-a potrebno provesti pravednu poreznu politiku koja će biti u skladu, a ne u suprotnosti s općom strategijom održivosti radi promicanja gospodarske i socijalne konvergencije, socijalne kohezije i ulaganja u održivi razvoj.

—	Potrebna reforma EMU-a trebala bi uključivati veću poreznu koordinaciju među članicama i jedinstveno zastupanje europodručja u međunarodnim organizacijama.

—

EGSO podupire pravedno oporezivanje i borbu protiv prijevara, utaje poreza, pranja novca i financijskih praksi utemeljenih na poreznim oazama; zajednički cilj institucija, vlada i poduzeća EU-a mora biti suradnja u cilju uspostave učinkovitih mehanizama kao što su dvije direktive o suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza. (31)

—

Koordinacija u borbi protiv prijevara i utaje poreza trebala bi uključivati mjere protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti poduzeća: prema procjenama Europske komisije to je iznosilo 50 – 70 milijardi EUR godišnje prije nego što su se počele primjenjivati mjere. Procjenjuje se da nenaplaćeni PDV iznosi oko 150 milijardi EUR godišnje.

—	EU mora surađivati s drugim gospodarskim regijama u cilju učinkovite borbe protiv korupcije i utaje poreza diljem svijeta te kako bi se osigurala jasna, transparentna, objektivna i predvidljiva međunarodna pravila o porezu na dobit.

—	Javnost sve više zahtijeva da se oporezivanje koristi za osiguravanje socijalne kohezije, borbu protiv globalnog zagrijavanja i promicanje održivog rasta.

—

EGSO poziva na usvajanje učinkovitih i koordiniranih mjera oporezivanja kako bi se osiguralo da sva poduzeća snose pravedan udio poreznih obveza i doprinose nacionalnom i europskom javnom proračunu kako bi se vladama omogućilo ostvarivanje socijalnih prava. (32) EGSO podržava prijedlog Komisije o uspostavi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB). (33)

—

Novi poslovni modeli koji se koriste internetskim platformama i drugim digitalnim alatima doveli su do pojave poduzeća koja se sve manje oslanjanju na fizičku prisutnost u određenoj zemlji. EGSO smatra da je vrlo važno razviti nova načela o tome kako dobit trgovačkih društava pripisati određenoj zemlji EU-a i kako je oporezivati, u dijalogu s trgovinskim partnerima, te aktivno sudjelovati u tekućim raspravama na razini OECD-a i skupine G20 o globalnom sporazumu o digitaliziranom gospodarstvu kako bi se izbjeglo povećanje trgovinskih i poreznih napetosti među najvećim gospodarskim akterima na svijetu. (34)

9. Upravljanje

9.1.

Poticanje prelaska na održivi razvoj iziskuje nov pristup upravljanju te nova pravila i instrumente pri određivanju i provedbi politika EU-a. Za održivi razvoj potreban je holistički i međusektorski pristup politikama kako bi se osiguralo da se gospodarska, socijalna i okolišna pitanja zajedno rješavaju.

—	EU treba osigurati dosljednost svih svojih unutarnjih i vanjskih politika te njihovu usklađenost s ciljevima održivog razvoja kako bi se na odgovarajući način uzela u obzir načela učinkovitosti, proporcionalnosti i održivosti.

—

Upotreba Komisijinih alata za bolju regulativu još je jedan način na koji se može osigurati daljnje uključivanje održivog razvoja u europske politike. U svim Komisijinim procjenama učinka mora se procijeniti utjecaj na okoliš, klimu, društvo i gospodarstvo kako bi se održivost na odgovarajući način uzela u obzir i uračunala. I u ex-post evaluacijama moraju se analizirati sve tri dimenzije u sklopu snažnog integriranog pristupa. Nužna su i savjetovanja sa socijalnim partnerima, u skladu s odredbama Ugovora kojima se zahtijeva posebno savjetovanje s radnicima i rukovodstvom u vezi sa zakonodavstvom o socijalnim pitanjima (članak 154. stavak 2.); savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Europskim odborom regija i nacionalnim parlamentima još su jedna sastavnica paketa instrumenata za bolju regulativu kako bi se ispunio zahtjev uključivosti, koji je okosnica Programa održivog razvoja do 2030.

—

Uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, platforma REFIT te procjene učinka i evaluacije moraju doprinijeti tome da zakonodavstvo donosi korist poduzećima i građanima. U okviru tih bi se alata ubuduće trebali i dalje koristiti svi dostupni izvori, uključujući civilno društvo, kako bi se procijenilo na koji način poboljšati djelotvornost i učinkovitost zakonodavstva EU-a imajući u vidu njegove ciljeve. Ti bi alati trebali doprinijeti opsežnom poboljšanju regulative o održivom razvoju u svim njezinim dimenzijama. Njihov bi cilj trebao biti ne samo pojednostaviti i smanjiti nepotrebno opterećenje te osigurati djelotvorno ostvarivanje zakonodavnih ciljeva, a da se oni pritom ne snize, nego i doprinijeti preispitivanju, potvrđivanju, izmjeni, poboljšanju ili boljem provođenju postojećeg zakonodavstva.

—

Europski semestar kao okvir EU-a za gospodarsko upravljanje u određenoj je mjeri usmjeren na zapošljavanje i socijalne rezultate, ali se u njemu nedovoljno uzimaju u obzir opasnosti od klimatskih promjena i napredak EU-a u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, kao što je navedeno u Godišnjem pregledu rasta za 2019. (35) EGSO poziva na usvajanje strategije održivog razvoja usmjerene na budućnost koja bi bila integrirana u ciklus održivog razvoja na temelju komplementarnih socijalnih, gospodarskih i okolišnih pokazatelja i konkretnih ciljeva.

—

Socijalni dijalog mora biti priznat kao instrument za provedbu programa razvoja. Socijalni dijalog iziskuje poticajno okružje i učinkovit institucijski okvir, što se temelji na poštovanju slobode udruživanja i prava na kolektivno pregovaranje. EU bi trebao surađivati sa socijalnim partnerima na promicanju zdravih radnih odnosa te uprava za rad koje dobro funkcioniraju.

—

Europska unija trebala bi ojačati svoje veze s državama članicama i ponovno pridobiti povjerenje građana uz pomoć dobro provedenog pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) kojim se omogućuje integrirani lokalni razvoj te uključivanje građana i njihovih organizacija na lokalnoj razini. EGSO je uvjeren da bi CLLD mogao imati brojne prednosti kao uspješan instrument europskog lokalnog razvoja. (36)

10. Sveobuhvatan pristup migracijskoj politici

10.1

U sklopu rasprave o budućnosti održive Europe ne može se zanemariti europski pristup migracijama. Demografske promjene upućuju na to da će Europa trebati migrante, njihove talente, vještine i poduzetnički potencijal. Hitno je potrebno promijeniti diskurs i politike u području migracija na temelju pojačane suradnje s trećim zemljama kako bi se osigurala racionalna rasprava zasnovana na činjenicama. Izbjeglice i migrante ne treba doživljavati kao prijetnju, već kao priliku za europski gospodarski i socijalni model. (37) Za to su nam potrebni sveobuhvatan pristup i strategija za migracije.

—	EU bi trebao usvojiti politike i mjere kojima se podržavaju sigurne, propisne i zakonite migracije te jačaju uključenost i socijalna kohezija. EU bi se u vezi s programima u području migracija i integracije radne snage trebao više koordinirati s ILO-om.

—

EGSO poziva na uspostavu sigurnih i zakonitih ruta za izbjeglice koje dolaze u EU. Potreban je koordinirani pristup svih država članica te europskih i nacionalnih dionika, zasnovan na zajedničkoj odgovornosti, pravednoj raspodjeli, konvergenciji i poštovanju temeljnih prava, kako bi se osigurale brojnije mogućnosti za spajanje obitelji, premještanje i preseljenje.

—	Neintegracija donosi gospodarske, društveno-kulturne i političke rizike i troškove. Stoga su ulaganja u integraciju migranata najbolje osiguranje od potencijalnih budućih troškova, problema i napetosti.

—

Integracija je dvosmjeran proces u kojem i zajednica domaćin i migranti imaju prava i dužnosti te stoga odgovornost treba biti zajednička. Nije pravedno ni održivo očekivati od novopridošlih osoba da se integriraju bez pomoći dok su istovremeno suočeni sa znatnim društvenim, kulturnim i gospodarskim preprekama. Kako bi se olakšao taj proces, u javnim bi se politikama trebali uzimati u obzir strahovi, bojazni i brige različitih skupina stanovništva u društvima EU-a kako bi se izbjegla antieuropska i ksenofobna retorika. U tu bi svrhu relevantne politike trebale sadržavati jasan, dosljedan i obrazložen skup obveza, kao i dosljednu osudu antimigrantske retorike i ponašanja.

—

Rat, klimatske promjene i nedostatak perspektive u trećim zemljama mogu uzrokovati neprekidan, pa čak i povećan priljev izbjeglica i migranata. Ograničavanje čimbenika koji općenito pokreću migracije izazov je na svjetskoj razini. Zbog sve većeg broja raseljenih osoba doći će do povećanja svih vrsta migracija (uključujući klimatske izbjeglice). Stoga EU mora biti pripravniji za koordinaciju njihove raspodjele među državama članicama. EGSO je već naglasio kako neuravnoteženi gospodarski procesi mogu doprinijeti destabilizaciji u tom kontekstu. EGSO stoga podržava stajalište da je Ugovorom iz Lisabona utvrđen dovoljno širok mandat za reviziju imigracijske politike kako bi se regulirao status „osoba raseljenih zbog stanja okoliša”.

11. Proračun EU-a

11.1.

EGSO prepoznaje visoku europsku dodanu vrijednost programâ za koje se u prijedlozima Komisije u vezi s višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. predviđaju najveća povećanja rashoda (istraživanje, razvoj i inovacije, Erasmus+). Međutim, Odbor dovodi u pitanje činjenicu da se ta povećanja ostvaruju zahvaljujući velikim rezovima u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), u kohezijskoj politici i u zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) zbog nastojanja da se smanji proračun EU-a, i to s 1,16 % bruto nacionalnog dohotka (BND) zemalja EU-27 u sadašnjem proračunu na samo 1,11 % u VFO-u nakon 2020.

11.2.

EGSO dovodi u pitanje predložena smanjenja planiranih obveza za ZPP. Zbog tih će smanjenja biti nemoguće provesti model održivog ruralnog razvoja, jedan od općih ciljeva nove reforme ZPP-a, i druge ciljeve sadržane u nedavnoj komunikaciji Komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede.

11.3.

Nažalost, prijedlog Komisije po svemu sudeći suviše je usmjeren na očuvanje statusa quo te EGSO izražava žaljenje zbog nesklada između prirode i razmjera novih izazova s kojima se EU suočava s jedne strane te ambicija EU-a i sredstava za njihovo ostvarivanje s druge strane.

11.4.

Nepovjerenje građana prema nacionalnim i europskim demokratskim institucijama uzrok je jačanja političkih pokreta koji dovode u pitanje demokratske vrijednosti i načela te sam EU. Neki od tih političkih pokreta sada su dio vlade određenih država članica EU-a.

—

Kako bi se u ovom politički kritičnom trenutku mogao nositi s gospodarskim, socijalnim i okolišnim prioritetima, kako novim tako i aktualnim, EU-u je potreban snažan proračun. Prijedlog Komisije o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. skroman je i neambiciozan. Poput Europskog parlamenta i Europskog odbora regija, EGSO poziva na to da proračunska sredstva iznose 1,3 % BND-a, a da se prihodi uglavnom osiguravaju iz vlastitih sredstava EU-a, uz uspostavu oporezivanja koje predlaže Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva (HLGOR) s Mariom Montijem na čelu. (38)

—	Prema mišljenju EGSO-a, sredstva se državama članicama moraju prenositi u skladu s kriterijima pravedne raspodjele kako bi se ponovno uspostavila gospodarska i socijalna konvergencija koja je prekinuta zbog krize. (39)

—

EGSO smatra da je u sljedećem VFO-u potrebno povećati financijska sredstva kako bi se (i) državama članicama omogućila provedba Deklaracije iz Göteborga o europskom stupu socijalnih prava radi poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u kontekstu održivog razvoja; (ii) omogućilo ostvarivanje Programa UN-a do 2030.; (iii) omogućila provedba Pariškog sporazuma kojim se promiče pravedan prelazak na zeleno i digitalizirano društvo.

—

EU-u su potrebni ambiciozni proračuni koji bi bili instrumenti politika kojima se razvija jasna strategija za jačanje Unije, uz veću integraciju i demokraciju, snažniju potporu organizacijama civilnog društva u EU-u i izvan njega, veću potporu poduzećima pri suočavanju s okolišnim i digitalnim izazovima, jaču socijalnu dimenziju te veću potporu ruralnom načinu života. Jedino tako EU može obuzdati i nadvladati unutarnje centrifugalne sile i nositi se s vanjskim geopolitičkim rizicima.

—	EGSO podržava prijedlog da se dodjela sredstava EU-a državama članicama uvjetuje poštovanjem načela vladavine prava, temeljnog stupa vrijednosti Unije u skladu s člankom 2. UEU-a.

12. Komunikacija

12.1.

Čak i najambiciozniji politički koncepti i programi na razini EU-a neće doprinijeti uklanjanju postojećeg jaza između Unije i njezinih građana ako ne postoji odgovarajuće informiranje o njima.

12.2.

Ta neusklađenost između inicijativa, aktivnosti i odluka na razini EU-a i njihove percepcije među građanima dovodi do začaranog kruga neinformiranih ili loše informiranih građana, a posljedica toga je porast populizma u većini država članica. Istovremeno smo svjedoci pojavljivanja antieuropskih stavova u određenim skupinama stanovništva, što potkopava kontinuirani rad na izgradnji europskog projekta.

12.3.

Stoga je za borbu protiv tog manjka informacija, kao i namjerno obmanjujućih informacija, hitno potrebna sveobuhvatna zajednička komunikacijska strategija za sve institucije EU-a, na svim razinama, uključujući sve aktere civilnog društva.

12.4.

Učinkovita komunikacijska politika mora se ostvarivati u obliku istinskog dijaloga između onih koji pružaju informacije i onih koji te informacije primaju kako bi se izbjegao pristup odozgo prema dolje.

12.5.

Sadržajne, pouzdane i zanimljive informacije o europskim temama doprinose osvještavanju i stvaranju interesa za europska pitanja.

12.6.

EGSO, kao most između EU-a i europskih građana te uz pomoć svojih 350 članova, treba olakšavati takve koordinirane mjere. Raznolikost članova EGSO-a velika je prednost u pogledu dopiranja do najvećeg mogućeg broja građana u cijeloj Europi. Osobito je potrebno posvetiti više pozornosti mladima.

—	EU mora u većoj mjeri uvažiti i podržati ključnu ulogu EGSO-a u premošćivanju jaza između Unije i njezinih građana.

—	EU ujedno mora decentralizirati svoje dijaloge s građanima kako bi općine i regije mogle početi stvarati zajednički europski cilj i identitet.

—	U politikama EU-a trebali bi se u mnogo većoj mjeri uzimati u obzir prijedlozi građana, zajednica i organizacija civilnog društva, čime bi im se dao povod da se angažiraju.

—	EGSO bi trebao svake godine evaluirati provedbu politika EU-a u državama članicama, na temelju ciljeva politika navedenih u ovom mišljenju, kako bi se građanima pružili konkretni odgovori o utjecaju članstva u EU-u na njihovu svakodnevicu.

Bruxelles, 20. ožujka 2019.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) Ugovor o Europskoj uniji, članak 2.

(2) Kate Raworth iz Instituta za promjene u okolišu pri Sveučilištu u Oxfordu autorica je ove definicije održivog rasta, kao i koncepta „gospodarstvo krafne”, koji predstavlja revolucionarnu alternativu gospodarstvu rasta i nov održiv gospodarski model za 21. stoljeće uz pomoć kojeg bi se moglo stati na kraj nejednakosti (https://www.kateraworth.com/doughnut/).

(3) Ta se definicija temelji na članku o održivoj konkurentnosti Stena Thorea i Ruzanne Tarverdyan: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0040162516000664?via%3Dihub

(4) Mišljenje EGSO-a od 18. listopada 2017.„Prijelaz u održiviju europsku budućnost – strategija za 2050.”(SL C 81, 2.3.2018., str. 44.).

(5) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o porastu neofašističkog nasilja u Europi.

(6) Mišljenje EGSO-a od 7. prosinca 2017.„Središnja uloga trgovine i ulaganja u ostvarivanju i provedbi ciljeva održivog razvoja”(SL C 129, 11.4.2018., str. 27.).

(7) Mišljenje EGSO-a od 21. rujna 2016.„Održivi razvoj: pregled unutarnjih i vanjskih politika EU-a”(SL C 487, 28.12.2016., str. 41.).

(8) Mišljenje EGSO-a od 14. studenog 2012.„Načela, postupci i mjere za provedbu članka 11. stavka 1. i članka 11. stavka 2. Ugovora iz Lisabona”(SL C 11, 15.1.2013., str. 8.).

(9) Mišljenje EGSO-a od 13. srpnja 2016.„Europska građanska inicijativa (revizija)”(SL C 389, 21.10.2016., str. 35.).

(10) Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada Europske unije za mlade za razdoblje od 2016. do 2018.

Strategija za sudjelovanje djece mreže Eurochild od 5. travnja 2017.

Program UN-a za mlade – Sudjelovanje mladih u razvoju – Sažetak smjernica za razvojne partnere.

(11) Mišljenje EGSO-a od 18. listopada 2018.„Komunikacija Komisije: Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade”(SL C 62, 15.2.2019., str. 142.).

(12) Mišljenje EGSO-a od 17. rujna 2015.„Poboljšanje Ugovora iz Lisabona”(SL C 13, 15.1.2016., str. 183.).

(13) Rezolucija EGSO-a od 5. srpnja 2017.„Bijela knjiga Komisije o budućnosti Europe i šire”(SL C 345, 13.10.2017., str. 11.).

(14) Globalna komisija o budućnosti rada Međunarodne organizacije rada (ILO) – Rad za svjetliju budućnost, 22. siječnja 2019.

(15) Mišljenje EGSO-a od 20. veljače 2019. o Komunikaciji Komisije „Godišnji pregled rasta za 2019.: za snažniju Europu suočenu s globalnom nesigurnošću”(SL C 190, 5.6.2019., str. 24.).

(16) Dokument Europske komisije za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, 30. siječnja 2019.

(17) Globalno izvješće o riziku za 2019. za Svjetski gospodarski forum – Sažetak.

(18) Mišljenje EGSO-a od 25. siječnja 2017.„Europski stup socijalnih prava”(SL C 125, 21.4.2017., str. 10.).

(19) OECD — Izvješće o gospodarskim posljedicama klimatskih promjena, 2. rujna 2016.

(20) Mišljenje EGSO-a od 17. listopada 2018.„Europski pakt za financiranje klimatskih mjera”( SL C 62, 15.2.2019., str. 8.).

(21) Mišljenje EGSO-a od 2. srpnja 2015.„Pariški protokol – Plan za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020.”(SL C 383, 17.11.2015., str. 74.).

(22) Mišljenje EGSO-a od 6. prosinca 2017.„Doprinos civilnog društva razvoju sveobuhvatne prehrambene politike u EU-u”(SL C 129, 11.4.2018., str. 18.).

(23) Mišljenje EGSO-a od 27. travnja 2016.„Paket za kružno gospodarstvo”(SL C 264, 20.7.2016., str. 98.).

(24) „Manifest za održivu Europu u interesu građana”, 28. rujna 2018.

(25) Komunikacija Komisije od 14. listopada 2015.„Trgovina za sve”.

(26) Mišljenje EGSO-a od 23. siječnja 2019.„Uloga unutarnjih savjetodavnih skupina u praćenju provedbe sporazumâ o slobodnoj trgovini”(SL C 159, 10.5.2019., str. 28.).

(27) Mišljenje EGSO-a od 23. siječnja 2019.„Reforma WTO-a radi prilagodbe razvoju svjetske trgovine”(SL C 159, 10.5.2019., str. 15.).

(28) Te usluge, koje Komisija opisuje kao „osnovne usluge”i koje se u 20. načelu ne navode u potpunosti, pripadaju „uslugama od općeg interesa”koje podliježu obvezi pružanja javne usluge. Pojam „osnovne usluge”ne postoji u pravu EU-a, u kojem se razmatraju samo javne usluge (promet) i usluge od općeg interesa (gospodarske i negospodarske).

(29) EGSO trenutno priprema samoinicijativno mišljenje „Za bolju provedbu stupa socijalnih prava, uz promicanje osnovnih usluga”u sklopu doprinosa Odbora sastanku na vrhu u Sibiuu i šire.

(30) Mišljenje EGSO-a od 17. listopada 2018.„Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)”(SL C 62, 15.2.2019., str. 165.).

(31) Mišljenje EGSO-a od 20. rujna 2017.„Porezni sustav povoljan za pošteno tržišno natjecanje i rast”(SL C 434, 15.12.2017., str. 18.).

(32) Vidjeti bilješku 31.

(33) Mišljenje EGSO-a od 20. rujna 2017.„Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit”(SL C 434, 15.12.2017., str. 58.).

(34) Mišljenje EGSO-a od 12. srpnja 2018.„Oporezivanje dobiti multinacionalnih poduzeća u digitalnom gospodarstvu”(SL C 367, 10.10.2018., str. 73.).

(35) Vidjeti bilješku 22.

(36) Mišljenje EGSO-a od 7. prosinca 2017.„Prednosti pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) za integrirani lokalni i ruralni razvoj”(SL C 129, 11.4.2018., str. 36.).

(37) Mišljenje EGSO-a od 12. prosinca 2018.„Troškovi ‚ne-imigracije’i neintegracije”(SL C 110, 22.3.2019., str. 1.).

(38) „Završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva o financiranju EU-a u budućnosti”– prosinac 2016.

(39) Mišljenje EGSO-a od 19. rujna 2018.„Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.”(SL C 440, 6.12.2018., str. 106.).

Za	:	75
Protiv	:	132
Suzdržani	:	11

Za	:	66
Protiv	:	148
Suzdržani	:	9

Za	:	56
Protiv	:	138
Suzdržani	:	9