Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Digitalna pismenost na području zdravlja – za zdravstvenu skrb prilagođenu potrebama građana Europe u doba demografskih promjena”

(samoinicijativno mišljenje)

(2019/C 228/01)

Izvjestiteljica: Renate HEINISCH

Odluka Plenarne skupštine:	20.9.2018
Pravni temelj:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika samoinicijativno mišljenje
Nadležna stručna skupina: Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju	Nadležna stručna skupina: Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.3.2019.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	21.3.2019.
Plenarno zasjedanje br.:	542
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	153/0/2

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava nastojanja Europske komisije da se digitalnoj pismenosti na području zdravlja da visoki prioritet u okviru Digitalnog programa. EGSO preporučuje da se razvije sveobuhvatna strategija EU-a s jasnim i pomno praćenim ciljevima zdravstvene pismenosti kako bi se podržala prava ljudi u pogledu zdravlja i izbjegle nejednakosti uz pomoć digitalnih uređaja.

1.2.

EGSO podržava rezultate projekta IC-Health (1), pri čemu je osobito vrijedna pozornosti preporuka o uključivanju aktivnih građana u te napore. EGSO stoga preporučuje da se nastavi provedba projekta IC-Health kako bi se nastavili programi osposobljavanja putem interneta koji su već u tijeku.

1.3.

EGSO naglašava da je za poboljšanje digitalne pismenosti na području zdravlja potrebno primijeniti različite pristupe za različite generacije, ovisno o tome kako te generacije upotrebljavaju digitalne alate u svakodnevnom životu. U razvoj izvora digitalnih izvora informacija potrebno je uključiti građane svih dobnih skupina i kultura, osobe s različitim vrstama oštećenja te migrante. Potrebno je usredotočiti se na osobe koje pripadaju starijim generacijama i kojima se sve češće povjerava upravljanje vlastitom dobrobiti i zdravstvenom skrbi.

1.4.

EGSO preporučuje ulaganje većih napora kako bi se obuhvatile i digitalne informacije o lijekovima i medicinskim uređajima kao i uključivanje svih organizacija koje bi tome mogle doprinijeti. EGSO preporučuje povezivanje s Europskom agencijom za lijekove (EMA), čelnicima agencija za lijekove i Europskom komisijom.

1.5.

EGSO podupire stajalište da bi rješenja e-zdravstva trebalo upotrebljavati kao troškovno učinkovite alate u okviru sustava zdravstvene skrbi. Privlačnim digitalnim alatima mogla bi se povećati razina otvorenosti pojedinaca prema digitalnim medijima.

1.6.

Međutim, EGSO naglašava da se prednosti digitalnih usluga mogu u cijelosti upotrijebiti samo ako im pojedinci mogu pristupiti te u cijelosti razumjeti pružene informacije. Vještina čitanja i osnovno znanje matematike ključni su preduvjeti za zdravstvenu pismenost pojedinaca te se trebaju steći tijekom školskog obrazovanja u cilju osnaživanja pojedinaca.

1.7.

EGSO naglašava potrebu za time da se akcijskim planom za e-zdravstvo potakne široka suradnja i u cijelosti obuhvati životni vijek pojedinaca. Početna točka za postizanje digitalne pismenosti na području zdravlja na lokalnoj razini jesu vrtići i škole. Osobe zadužene za skrb o djeci, učitelji, roditelji te bake i djedovi trebali bi zajedno s relevantnim osobljem u području zdravstvenih usluga (liječnicima, primaljama, medicinskim sestrama, farmaceutima i njegovateljima) izraditi inicijative za poboljšanje digitalne pismenosti na području zdravlja. Poboljšanju zdravstvene pismenosti pacijenata osobito može pridonijeti bliska suradnja liječnika (liječnici opće medicine) i farmaceuta. To je iskustvo potrebno uvrstiti u daljnju izradu akcijskog plana. Države članice trebaju izraditi i provesti akcijski plan za poboljšanje digitalne pismenosti na području zdravlja.

2. Uvod

2.1.

Digitalne informacije imaju sve veću ulogu u društvu. Digitalna pismenost građana na području zdravlja ključan je element za uspješnu provedbu e-zdravstva. Zdravstvena pismenost sposobnost je traženja, razumijevanja, vrednovanja i primjene informacija koje se odnose na zdravstvenu skrb, prevenciju ili promicanje zdravlja. Za to su, s jedne strane, potrebne osobne vještine i, s druge su strane, pogodni okvirni uvjeti kao što je pružanje informacija na razumljivom jeziku. To su prvi koraci, a za upotrebu interneta u tu svrhu potrebne su dodatne vještine.

2.2.

Aspekti digitalne pismenosti na području zdravlja mogu se veoma pragmatično opisati: nije riječ toliko o pronalaženju informacija o zdravlju, koliko o saznanju o tome gdje ih valja tražiti, pružaju li korišteni izvori odgovarajuće i korisne informacije te jesu li informacije o zdravlju pouzdane (2).

2.3.

„Digitalni zdravstveni alati” odnose se na digitalne usluge koje korisnicima pružaju opće zdravstvene informacije, zdravstvene aplikacije (daljnji koraci i praćenje liječenja), alate koji će ljudima omogućiti da ostanu kod kuće (nadzor za starije osobe na daljinu), razmjenu medicinske dokumentacije, digitalne alate za zdravstvene djelatnike (sigurne usluge slanja poruka, telemedicina, stručno mišljenje na daljinu) i opće digitalne informacije o zdravlju.

2.4.

Europska komisija objavila je 2012. akcijski plan u kojemu su navedene prepreke potpunoj upotrebi digitalnih rješenja u europskim zdravstvenim sustavima. Taj se plan trenutačno provodi pod nazivom „Akcijski plan za e-zdravstvo 2012. –2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće” (3).

2.5.

Ciljevi tog akcijskog plana za e-zdravstvo nadopunjeni su u travnju 2018. Komunikacijom o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi: osnaživanje građana i stvaranje zdravijeg društva (4).

2.6.

U toj komunikaciji citira se izvješće „Stanje zdravlja u EU-u” (5), u kojemu je zaključeno da se samo temeljitim preispitivanjem naših sustava zdravstva i skrbi može zajamčiti da će i dalje služiti svojoj svrsi. Jedan od stupova te inicijative jest uvođenje digitalnih rješenja za zdravstvo i skrb. S pomoću tih digitalnih alata znanstvene spoznaje mogu se primijeniti za pomaganje građanima da ostanu zdravi.

2.7.

Sredstvima EU-a podupiru se istraživanje i inovacije u pogledu digitalnih rješenja u području zdravstva i skrbi u okviru programa Obzor 2020. (6) i javno-privatnih partnerstava. U svojem preispitivanju provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sredinom razdoblja (7) Komisija iznosi svoju namjeru o poduzimanju dodatnih mjera u trima područjima:

—	području sigurnog pristupa građana vlastitima podacima o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i njihova dijeljenja;

—	području pružanja boljih podataka u cilju naprednih istraživanja, prevencije bolesti i personaliziranog zdravstva i skrbi;

—	području digitalnih alata za osnaživanje građana i skrb usmjerenu na pojedinca.

Osim toga, države članice potrebno je poticati na razvoj mehanizama za prepoznavanje i, koliko je to moguće, uklanjanje internetskih stranica s pogrešnim informacijama, odnosno osiguravanje da će se pouzdane internetske stranice tijekom pretraživanja pojaviti kao prvi rezultat.

2.8.

Europski ured WHO-a objavio je u svojem izvješću WHO-HEN-Report-57 (8) veoma opsežan pregled projekata čija je provedba u tijeku i njihovih rezultata. U zaključku autori navode da je razvijanje vještina tijekom života ključno za zdravstvenu pismenost, uključujući predškolske aktivnosti, službenu izobrazbu u školama i učenje u odrasloj dobi. Predlažu razmatranje politike koja bi mogla pridonijeti razvoju sveobuhvatnih politika u području zdravstvene pismenosti u državama članicama te razvoju, provedbi i strogom ocjenjivanju aktivnosti povezanih s politikom kako bi se građanima i društvu pokazale prednosti politika u području zdravstvene pismenosti.

2.9.

Europska komisija svojim je istraživačkim strategijama obuhvatila programe za poboljšanje digitalne pismenosti na području zdravlja te ujedno financirala važne projekte u okviru sedmog okvirnog programa i Obzora 2020. (9)

2.10.

Primljeno je na znanje da starije osobe i/ili osobe s nižim stupnjem obrazovanja imaju i nižu razinu digitalne pismenosti na području zdravlja. To utječe na njihovo sudjelovanje u vlastitoj zdravstvenoj skrbi i mogućnost pristupa informacijama o zdravlju. U okviru projekta IROHLA pružaju se rješenja za starije generacije. (10) EGSO (11) je već obuhvatio mnoge aspekte e-uključenosti (u skladu s Deklaracijom iz Rige (12)).

2.11.

Projektom IC-Health (13) pruža se cijeli niz analiza i resursa o digitalnoj pismenosti na području zdravlja. IC-Health je projekt u okviru kojeg se razvija niz masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC) za poboljšanje digitalne pismenosti europskih građana na području zdravlja i razumijevanje digitalne pismenosti na području zdravlja te načina na koji se može upotrebljavati za poboljšanje rezultata u zdravstvu. Rezultati projekta trenutno se obrađuju.

3. Opće napomene

3.1.

Pitanje promicanja pismenosti i vještina još je važnije u kontekstu prepoznatog društvenog izazova demografskih promjena. Kako bi sustav zdravstva i skrbi i dalje bio održiv, našem društvu koje brzo stari potrebni su dodatno osposobljavanje osoblja u području zdravstva i skrbi kako bi se osiguralo da njihove vještine odgovaraju novim potrebama, optimalno upravljanje rashodima u zdravstvu kao i poboljšanje opće digitalne pismenosti stanovništva.

3.2.

EGSO podupire aktivnosti Europske komisije u području promicanja osnaživanja građana koje su usmjerene na transformaciju zdravstvenog sustava. Međutim, EGSO smatra da građanima istodobno treba omogućiti upotrebu tih digitalnih alata te da je akcijski plan za poboljšanje zdravstvene pismenosti i digitalne pismenosti na području zdravlja potrebno provesti u svim državama članicama.

3.3.

Neke europske zemlje, koje su bile zabrinute rezultatima komparativne studije OECD-a (14) provele su vlastite studije. U Francuskoj je u razdoblju 2004. –2005. bilo 3,1 milijuna odraslih osoba koje su klasificirane kao funkcionalno nepismene (9 % radno sposobnog stanovništva). U studiji provedenoj 2011. u Ujedinjenoj Kraljevini utvrđeno je da je 14,9 % (više od 5 milijuna) Britanaca funkcionalno nepismeno. Studija u Njemačkoj pokazala je da je 4,5 % njemačkih građana u dobnoj skupini od 18 do 64 godine potpuno nepismeno. Funkcionalna nepismenost pogađa 10 % osoba u toj dobnoj skupini. Ukupni broj stanovnika koji su potpuno ili funkcionalno nepismeni iznosi 7,5 milijuna. (15) Ta se činjenica mora uzeti u obzir prilikom rasprave o digitalnoj pismenosti u području zdravlja.

3.4.

EGSO naglašava da je potrebna suradnja svih zanimanja u područjima obrazovanja, istraživanja i zdravstva. Članovi EGSO-a trebali bi promicati tu suradnju preko svojih organizacija. Cilj napora trebala bi biti veća, informirana i relevantna upotreba digitalnih alata u svim skupinama društva.

3.5.

EGSO preporučuje da se u daljnjoj provedbi prioriteta Komisije za e-zdravstvo poziva na rezultate projekta IC-Health kako bi se postigla veća razina osviještenosti o rješenjima e-zdravstva objavljenima u komunikaciji iz travnja 2018. (16) Mjere i zaključke donesene u okviru tog projekta kao i iskustvo stečeno u okviru masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC) trebalo bi obuhvatiti u programu Obzor 2020. (17)

3.6.

Važno je da građani svih dobnih skupina i kultura kao i osobe s oštećenjima sudjeluju u svakom procesu povezanom s digitalnom zdravstvenom pismenošću. Kako bi se ujedno postiglo da zdravstveni radnici i radnici koji pružaju skrb kod kuće prihvate promjene u svojem radnom okruženju i kako bi se odgovorilo na njihove potrebe, EGSO preporučuje da se te skupine također uključe u izradu novih digitalnih alata. To također uključuje i osposobljavanje i dodatno obrazovanje medicinskih sestara.

3.7.

EGSO prima na znanje inicijativu organizacije Friends of Europe koja je usmjerena na preispitivanje zdravstvenog sustava u Europi i razvoj ideja za događanje Smart (dis)investment choices in healthcare (18) („Pametni izbori u pogledu ulaganja i smanjenja ulaganja u području zdravstvene skrbi”). Cilj je napredovati prema utvrđivanju i ukidanju neučinkovitih mjera u području sustava zdravstvene skrbi, čime se jamči da se dostupna dodatna sredstva mogu usmjeriti na postizanje učinkovitih rezultata u zdravstvu.

3.8.

EGSO podupire koncept organizacije Friends of Europe o osnaživanju radne skupine za zdrave građane svih dobnih skupina s obzirom na preporuke Europskog vijeća iz 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. (19) Pojedinci trebaju znati za „elemente zdravog uma, tijela i načina života”. To je dobar temelj za uključivanje i pokretanje građana. Države članice to bi trebale smatrati međusektorskim prioritetom politika u području obrazovanja, zdravstva i zapošljavanja te socijalne politike, kao i ključnim mehanizmom za smanjenje troškova povezanih sa zdravstvenom skrbi i poboljšanje rezultata u zdravstvu. Na primjer, iako zatvaranje bolnice uvijek predstavlja određeni gubitak, ono je ponekad potrebno ako institucija više nije troškovno učinkovita ili ako ne pruža obećanu skrb. Automatizacija može pojednostaviti postupak organizacije skrbi. Na primjer, u nedavnom pilot-projektu provedenom u tri bolnice koje se nalaze u Ujedinjenoj Kraljevini utvrđeno je da su virtualni asistenti koji rade s umjetnom inteligencijom osam puta produktivniji od medicinskog osoblja u obavljanju rutinskih zadaća i upravljanju rezultatima testiranja.

3.9.

Informirani građani poduzimaju mjere kako bi poboljšali svoje zdravlje. To dovodi do odabira zdravijeg načina života, porasta primjene cjepiva, zdravog starenja, boljeg pridržavanja liječenja i veće primjene mjera za prevenciju rizičnih ponašanja. Digitalni alati bi stoga mogli biti korisni za informiranje o terapiji, odnosno doveli bi do boljeg upoznavanja osoba s kroničnim oboljenjima s postupkom liječenja.

3.10.

EGSO (20) je već naglasio važnost digitalne pismenosti na području zdravlja u kontekstu cijepljenja radi omogućivanja pristupa cijepljenju i obrade digitalnih informacija o cjepivima.

3.11.

Digitalnim uslugama osobito se može pružiti potpora niskokvalificiranim osobama (npr. koje imaju problema s čitanjem ili nepismenošću) te osobama s oštećenjem vida ako se informacije pružaju putem videa ili podcastova. Na taj bi se način mogla pružiti potpora i programima za migrante s ograničenim znanjem jezika zemlje domaćina. Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće mjere i resurse koji bi tim skupinama omogućili pristup digitalnim alatima u području zdravlja.

3.12.

Neovisno o dobi ili stanju pojedinaca, potrebno ih je osnažiti u pogledu uporabe tih digitalnih resursa (internetske stranice, aplikacije) kako bi pronašli odgovore na svoja pitanja i upravljali vlastitim zdravstvenim podacima (npr. recepti koje izdaju zdravstveni djelatnici, digitalni zdravstveni podaci, digitalne informacije o njihovim lijekovima itd.). Primjerice, fondovi u području zdravstva trebali bi sustavno informirati svoje osiguranike. Inicijativom EGSO-a (21) obuhvaćene su daljnje mjere u pogledu zdravstvenog osiguranja.

3.13.

Školske programe i druge napore koji se ulažu u obrazovanje djece i adolescenata ujedno bi trebalo upotrebljavati za poticanje dijaloga među generacijama. Rasprava će obuhvatiti projekte kao što je njemačka zaklada za čitanje („Stiftung Lesen”) (22) i druge.

3.14.

EGSO predlaže raspravljanje o mogućnosti da poslodavci šire opće informacije o zdravlju. Ljudi se na poslu često koriste digitalnim alatima. Osposobljavanje o sprečavanju nesreća na radnom mjestu postalo je uobičajeno. Moglo bi se proširiti i na informacije o zdravlju.

3.15.

EGSO ponavlja svoje mišljenje o tome da je veoma važno osposobiti pacijente za pristup vlastitim podacima, koji su trenutačno u mnogim slučajevima „zaključani” u zdravstvenim informacijskim sustavima, kao i uporabu tih podataka, što je i propisano u Općoj uredbi o zaštiti podataka (23), te o tome da je ključno da e-zdravstvo bude dio programa osposobljavanja za zdravstvene djelatnike (24).

4. Posebne napomene

4.1. Infrastruktura

4.1.1.

Komisija EU-a pokrenula je nekoliko programa za poboljšanje tehničke infrastrukture i omogućivanje prekogranične suradnje.

4.1.2.

Rezultati istraživanja provedenog u okviru projekta IC-Health pokazuju da se u nekim slučajevima ljudi s nižim razinama pismenosti radije služe mobilnim uređajima nego internetskim izvorima na računalu. EGSO predlaže dodatno istraživanje tih aspekata te da oni budu obuhvaćeni preispitivanjima na kojima će se temeljiti budući programi.

4.2.

Europska komisija, EMA i direktori agencija za lijekove pokrenuli su postupak za utvrđivanje ključnih načela za pružanje elektroničkih informacija o proizvodu za lijekove (25). U mnogim državama članicama već postoje baze podataka koje su prilagođene pacijentima, s elektroničkim informacijama o proizvodu koje je odobrilo regulatorno tijelo. U svojem mišljenju „Ususret digitalnom zdravstvu – elektronički podaci za sigurno korištenje medicinskih proizvoda” (26) EGSO je već detaljno izložio važnost pouzdanih elektroničkih informacija o proizvodu za lijekove. Taj pristup i prioritet usmjeren na pouzdanost digitalnih informacija trebali bi uključivati i medicinske uređaje.

4.3.

EGSO smatra da bi se te informacije, uz izvore o kojima se dosad raspravljalo, mogle upotrijebiti za poboljšanje zdravstvene pismenosti. Primjerice, potrebno je razmotriti informacije o lijekovima koje je odobrilo regulatorno tijelo. One su potrebne kako bi se zajamčilo stalno pružanje ažuriranih informacija o lijekovima i liječenju. EGSO smatra da bi se na taj način mogla zajamčiti sigurna i učinkovita upotreba lijekova, poboljšati pridržavanje rasporeda uzimanja lijekova i postići najbolji rezultati liječenja.

4.4. Potreba za dodatnim istraživanjem

4.4.1. Tehnička istraživanja i tehnički razvoj

4.4.1.1.

EGSO preporučuje da se istraže sinergije s pomoću dodatnih javno-privatnih partnerstava koja uključuju osobe svih dobnih skupina i različitih pozadina kako bi se oblikovali privlačni digitalni izvori informacija i ostali digitalni alati koji idu u korak s komercijalnim digitalnim izvorima informacija, društvenim medijima i digitalnim zabavnim sadržajima te se mogu koristiti, na primjer, kada se provode mjere koje je predložila Europska komisija. Ta partnerstva moraju se odvijati u skladu s poveljom o pouzdanosti podataka i nepostojanju sukoba interesa.

4.4.2. Obrazovni aspekti

4.4.2.1.

Upotreba interneta uvelike se razlikuje među različitim socijalnim i dobnim skupinama. Mnogi upotrebljavaju društvene mreže, ali ne iskorištavaju dobivene informacije. Postoji mala skupina koja nikad ne upotrebljava internet. U skladu s prethodnim inicijativama EGSO-a (27), potrebno je pokrenuti istraživanja kako bi se odgovorilo na sljedeća pitanja:

—

Kako možemo potaknuti trajno aktivno učenje, i o načinu pristupanja informacijama i o razlikovanju pouzdanih od nepouzdanih digitalnih izvora, npr. promicanje masovnih otvorenih internetskih tečajeva u okviru projekta IC-Health? S obzirom na činjenicu da 47 % radne snage u EU-u nema dostatne e-vještine (28) za rješavanje tog problema, potrebne su masovne mjere potpore i izobrazbe.

—	Kako možemo osigurati sredstva (npr. zabavne metode) s pomoću kojih se pobuđuje zanimanje pojedinaca za iskorištavanje pouzdanih digitalnih izvora informacija?

—

Na koje načine možemo podržati prijenos uspješnih programa? Jedan od primjera je „Sophia” (29), inovativni alat u okviru zdravstvenog osiguranja u Francuskoj namijenjen za pacijente s dijabetesom ili KOPB-om (kronična opstruktivna plućna bolest), koji se temelji na informiranju o zdravlju. Program Sophia nadahnut je eksperimentalnim programima upravljanja bolestima koji su provedeni u SAD-u, Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini. (30)

—	Koju ulogu mogu imati različite obrazovne ustanove (sveučilišta, centri za obrazovanje odraslih itd.) u jačanju raznih vještina potrebnih za, na primjer, rad s novim tehnologijama, dobrotvorni rad u zdravstvu i prosljeđivanje tehničke stručnosti?

—	Kako se može upotrijebiti postojeći materijali (npr. informacije o lijekovima koje je odobrilo regulatorno tijelo)?

—	Kako možemo potaknuti međugeneracijsku razmjenu znanja i iskustava o zdravstvenoj pismenosti i digitalnim vještinama?

4.4.2.2.

U okviru projekta IC-Health utvrđen je novi pristup učenju, obrazovna zabava: „Kako bi se postiglo razumijevanje procesa promjena stajališta i ponašanja, jasno je da su potrebni kontroliraniji eksperimenti kako bi se otkrili kognitivni i/ili afektivni čimbenici koji posreduju učinke obrazovne zabave” te je potrebno utvrditi uvjete u kojima bi obrazovno-zabavne retorike mogle biti uspješne ili neuspješne.

4.4.3.

Potreba za širom strategijom za razvoj zdravstvene pismenosti:

—	Pojam zdravstvene pismenosti ovisi o kontekstu i sadržaju. Razvoj strategije za razvoj zdravstvene pismenosti u Europe preporuča se kako bi se poduprla prava građana u zdravstvu, uključujući naglasak na digitalnu pismenost na području zdravlja tijekom cijelog životnog vijeka osobe.

—	Digitalna pismenost na području zdravlja povezuje digitalne sposobnosti i zdravlje, pri čemu je za oboje potrebno posebno obrazovanje i osposobljavanje.

—	Potrebni su strategija i plan provedbe.

4.4.4.

Potreba za jednakim pristupom internetu:

—

Digitalni svijet dostupan je samo onima s pristupom internetu. Kako možemo premostiti digitalni jaz u Europi, koji uzrokuje isključivanje regija, otoka i ruralnih područja iz pristupa internetu, što znači da će ljudi u budućnosti biti isključeni iz pristupa digitalnoj zdravstvenoj skrbi? Europa i države članice moraju uložiti znatna sredstva kako bi osigurali pristup internetu za sve ako želimo da svi iskoriste prednosti ovih postignuća.

—	Brojne javne usluge temeljene su na internetu i zahtijevaju posebne vještine i resurse za njihovo korištenje. Digitalni jaz može povećati nejednakosti u europskim socijalnim društvima.

—	Okolina, životno okruženje, zajednice i gradovi mogu pomoći u osiguravanju otvorenog i besplatnog pristupa internetu za građane te im na taj načini omogućiti aktivno sudjelovanje u društvu.

—	Javno-privatna partnerstva mogu doprinijeti uspostavi besplatnog pristupa internetu za sve u Europi.

—	Pristup internetu ljudsko je pravo kada se vlade u toliko velikoj mjeri oslanjaju na digitalne usluge.

Bruxelles, 21. ožujka 2019.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) Ovaj projekt dobio je sredstva iz programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Europske unije u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava br. 727 474.

(2) https://ichealth.eu/wp-content/uploads/2018/10/ICH-FC_Final-Presentation_allDay.pdf

(3) COM(2012) 736 final.

(4) COM(2018) 233 final.

(5) Stanje zdravlja u EU-u „Popratno izvješće za 2017.”, https://ec.europa.eu/health/state/summary_hr.

(6) COM(2011) 808 final.

(7) COM(2017) 228 final.

(8) http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/373614/Health-evidence-network-synthesis-WHO-HEN-Report-57.pdf?ua=1

(9) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

(10) https://www.age-platform.eu/project/irohla

(11) SL C 318, 29.10.2011., str. 9.

(12) EU, Ministarska deklaracija o IKT-u za uključivo društvo, Riga, Latvija, 11. lipnja 2006., točka 4.

(13) https://ichealth.eu/

(14) http://www.oecd.org/skills/piaac/newcountryspecificmaterial.htm

(15) https://ec.europa.eu/epale/hr/node/40675

(16) COM(2018) 233 final.

(17) COM(2018) 435 final.

(18) https://www.friendsofeurope.org/event/smart-disinvestment-choices-healthcare

(19) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018H0604(01)&rid=7

(20) SL C 440, 6.12.2018., str. 150.

(21) SL C 434, 15.12.2017., str. 1.

(22) https://www.stiftunglesen.de/

(23) SL L 119, 4.5. 2016., str. 1.

(24) SL C 271, 19.9.2013., str. 122.

(25) https://www.ema.europa.eu/NL/events/european-medicines-agency-ema-heads-medicines-agencies-hma-european-commission-ec-workshop

(26) SL C 13, 15.1.2016., str. 14.

(27) SL C 13, 15.1.2016., str. 14.

(28) SL C 13, 15.1.2016., str. 161.

(29) Naziv zajedničke nadzorne službe za zdravstveno osiguranje.

(30) https://www.oecd.org/governance/observatory-public-sector-innovation/innovations/page/sophia.htm