EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 6.11.2019.
COM(2019) 565 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o provedbi Preporuke Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje
1.Uvod i kontekst
U Preporuci Vijeća o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje („Preporuka Vijeća”) 1 , donesenoj u studenome 2013., Komisija se poziva da svake tri godine podnese izvješće o njezinoj provedbi i ostvarenoj dodanoj vrijednosti. Prvo izvješće o napretku objavljeno je u prosincu 2016. i obuhvaćalo je razdoblje od 2014. do 2016. 2 Ovo je drugo izvješće koje obuhvaća razdoblje od 2017. do 2019.
Sport i tjelesna aktivnost pridonose fizičkom, psihičkom i socijalnom zdravlju, no posebno istraživanje Eurobarometra iz 2018. o sportu i tjelesnoj aktivnosti 3 pokazuje da previše ljudi u EU-u ne ostvaruje minimalnu razinu tjelesne aktivnosti koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Cilj je Preporuke Vijeća riješiti taj problem. Bavljenje sportom i tjelesnom aktivnošću razlikuje se ovisno o dobi, spolu, razini obrazovanja i socioekonomskom statusu te među državama, što upućuje na to da nacionalne politike i smjernice mogu utjecati na ponašanje. Preporukom Vijeća države članice EU-a potiče se na razvoj nacionalnih strategija i akcijskih planova za promicanje tjelesne aktivnosti kojima će biti obuhvaćeni svi relevantni sektori, uključujući, ali ne isključivo, sektore sporta i zdravlja. Njome se države članice ujedno potiču na to da blisko surađuju međusobno i s Komisijom tako da redovito razmjenjuju informacije i najbolje prakse.
Ovaj pregled provedbe Preporuke Vijeća pokazuje pozitivne pomake, uključujući donošenje nekoliko novih politika, poboljšanje međusektorske suradnje na nacionalnoj razini i jaču prekograničnu suradnju.
2.Metoda
U Prilogu Preporuci Vijeća navodi se skup od 23 pokazatelja („okvir za nadzor”) koji se upotrebljavaju za praćenje napretka koji države članice ostvaruju u pogledu politika za promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje i za ocjenjivanje razina tjelesne aktivnosti. Smatra se da je pokazatelj proveden ako je država članica uvela politiku ili program koji se prati s pomoću tog pokazatelja.
Preporukom Vijeća svaka je država članica EU-a pozvana da imenuje nacionalnu kontaktnu točku za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje koja će na nacionalnoj razini koordinirati prikupljanje podataka za okvir za nadzor. Od prvog izvješća o napretku u provedbi Preporuke Vijeća mreža kontaktnih točaka održala je pet sastanaka 4 uz potporu Komisije i Svjetske zdravstvene organizacije. Ti su sastanci služili kao forum za proširenje međusektorske suradnje koja uključuje druge važne dionike u tom području. Za promicanje tjelesne aktivnosti potreban je višesektorski pristup. Koordiniranim i usklađenim djelovanjem svih relevantnih sektora izbjegavaju se preklapanja i nedosljednosti. Na primjer, sastanak u listopadu 2018. u Luxembourgu organiziran je kao zajednički sastanak sa Skupinom na visokoj razini za prehranu i tjelesnu aktivnost osnovanom u okviru zdravstvene politike. Na sastanku u lipnju 2019. u Bruxellesu sudjelovali su predstavnici država članica u Skupini na visokoj razini za prehranu i tjelesnu aktivnost i u Odboru za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (program voća, povrća i mlijeka u školama), koji je osnovan u okviru poljoprivredne politike.
Od stupanja na snagu Preporuke Vijeća Komisija je surađivala sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi podržala države članice i njihove kontaktne točke u okviru programa Erasmus+. Podatke upotrijebljene u ovom Izvješću prikupile su nacionalne kontaktne točke.
Izvješće o napretku odražava i doprinose Svjetske zdravstvene organizacije 5 i radne skupine Vijeća za sport.
3.WHO-ov pristupnik europskim zdravstvenim informacijama (European Health Information Gateway) i informativni pregledi po državama o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje
Svi podaci prikupljeni s pomoću okvira za nadzor unose se na WHO-ov pristupnik europskim zdravstvenim informacijama 6 , koji je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula 2016. kako bi zamijenila svoju dotadašnju europsku bazu podataka o prehrani, pretilosti i tjelesnoj aktivnosti. Pristupnik omogućuje da sve 53 države članice europske regije WHO-a na jednostavan način pristupe zdravstvenim podacima, informacijama i resursima te pridonosi poboljšanju zdravlja Europljana tako što poboljšava informacije na kojima se temelji politika. Ta interaktivna jedinstvena točka za zdravstvene informacije omogućuje vizualizaciju i analizu podataka o više od 3 500 pokazatelja.
Komisija je blisko surađivala sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom na prikupljanju doprinosa država članica na temelju kojih su izrađeni informativni pregledi po državama o tjelesnoj aktivnosti 7 , koji su objavljeni u rujnu 2018. U informativnim pregledima sažeto se navodi na koji se način problem tjelesne neaktivnosti nastoji riješiti na razini politika. Razvijeni su i tematski informativni pregledi o tjelesnoj aktivnosti usmjereni na zdravlje i obrazovanje, u kojima se daje sažetak trenutačnog stanja u pogledu promicanja tjelesne aktivnosti u tim dvama sektorima i iznose odabrane priče o uspjehu ili primjeri dobre prakse iz država članica EU-a. Te uspješne mjere politike mogu nadahnuti razvoj i širenje novih inicijativa za promicanje tjelesne aktivnosti u tim sektorima.
4.Razvoj i provedba politike za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje na nacionalnoj razini
Svih 28 država članica EU-a prikupilo je podatke o provedbi 23 pokazatelja na nacionalnoj razini. Na temelju prikupljenih podataka dobiven je dobar pregled promicanja tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje u EU-u.
Od prvog izvješća zabilježen je opći porast broja država koje imaju politike i strategije za promicanje tjelesne aktivnosti među stanovništvom. Većina država dostavila je podatke iz nacionalnih sustava za praćenje i nadzor tjelesne aktivnosti. To je ohrabrujuće s obzirom na to da ti podaci omogućuju analizu trendova i utvrđivanje djelotvornih mjera i nedovoljno obuhvaćenih područja politike i skupina stanovništva. Ohrabruje i povećanje broja država koje imaju nacionalni koordinacijski mehanizam i namjenska sredstva iz nekoliko sektora za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje. To pokazuje da sve više država upotrebljava sveobuhvatan i višesektorski pristup promicanju tjelesne aktivnosti te da se sve više prepoznaje važnost tjelesne aktivnosti.
Vidljivo je da je u razdoblju od 2015. do 2018. došlo do općeg poboljšanja 16 pokazatelja, od kojih se njih 11 poboljšalo za više od 20 % (vidjeti sliku 1.). Međutim, izravna usporedba podataka za 2015. i 2018. zahtijeva oprez jer su se metode istraživanja pomalo razlikovale, nove kontaktne točke možda su drukčije prikupile podatke, a više država članica odgovorilo je na anketu 2018. nego 2015. (Grčka nije sudjelovala u anketi 2015.). Pokazatelji čije je zahtjeve 2015. ispunilo samo nekoliko država (kao što su pokazatelji 7. i 18., a oba se odnose na primjenu smjernica) i dalje su bili u nedovoljnoj mjeri provedeni. Finska je jedina država koja je u potpunosti razmotrila i provela sva 23 pokazatelja okvira za nadzor (vidjeti Prilog).
Slika 1. – Broj država članica koje su ispunile zahtjeve 23 pokazatelja
U nastavku se daje pregled rezultata okvira za nadzor. Pojedinosti o državama dostupne su na WHO-ovu pristupniku europskim zdravstvenim informacijama 8 i u informativnim pregledima po državama o tjelesnoj aktivnosti.
Nacionalne preporuke o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje uvedene su u 22 države. U devet od tih država preporuke su se temeljile isključivo na globalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije o tjelesnoj aktivnosti za zdravlje, dok su se ostale preporuke upotrebljavale u pet država. Deset je država slijedilo druge međunarodne preporuke ili kombinaciju njih.
Dvadeset i dvije države izvijestile su da imaju nacionalni koordinacijski mehanizam za promicanje tjelesne aktivnosti. U nekim su državama to bile male radne skupine zadužene za koordinaciju komponente nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nezaraznih bolesti koja se odnosi na tjelesnu aktivnost, dok je u drugima bila riječ o ministarskim vijećima na visokoj razini.
Dodjela posebnih financijskih sredstava za promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje snažan je pokazatelj djelovanja vlada i državnih sektora na promicanju tjelesne aktivnosti. Dvadeset i šest država izvijestilo je da su osigurale namjenska financijska sredstva za promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje, pri čemu su najviše sredstava osigurali sektor sporta i sektor zdravlja.
Sve su države izvijestile o barem jednoj nacionalnoj politici „sport za sve” ili akcijskom planu za promicanje tjelesne aktivnosti. Države članice izvijestile su o ukupno 148 politika „sport za sve” ili drugih nacionalnih politika ili akcijskih planova za promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. U provedbu nacionalnih politika ili akcijskih planova za promicanje tjelesne aktivnosti najčešće je bio uključen sektor sporta.
Sedam država izvijestilo je da se koristilo smjernicama za „sportske klubove za zdravlje”. Tim se smjernicama potiče sportske klubove da ulažu u sportske aktivnosti povezane sa zdravljem i u promicanje ideje da je zdravlje povezano sa sportskim aktivnostima. Dodatnih 10 država izvijestilo je da su primjenjivale slične programe, smjernice ili okvire za sportske klubove ili sportske saveze.
Dvadeset i četiri države izvijestile su da imaju programe za promicanje tjelesne aktivnosti među određenim skupinama. Od 148 politika i akcijskih planova za promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje o kojima je izviješteno, 72 su usmjerena na određene skupine. Ciljne skupine najčešće su bile one niskog socioekonomskog statusa, starije osobe i osobe s invaliditetom. Dvadeset je država izvijestilo o posebnim politikama, programima ili poticajima za smanjenje troškova kako bi se povećao pristup objektima za tjelovježbu za socijalno ugrožene skupine, a 13 ih je izvijestilo o programima lokalnih zajednica za promicanje tjelesne aktivnosti među starijim osobama.
Dvadeset i jedna država imala je nacionalni program za promicanje savjetovanja o tjelesnoj aktivnosti koje provode zdravstveni djelatnici (nekoliko je država izvijestilo o lokalnim ili regionalnim programima ili projektima koji se još ne provode na nacionalnoj razini). Sedam je država izvijestilo da osobe koje pružaju savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti ili propisuju vježbanje dobivaju nadoknadu iz nacionalnog sustava zdravstvenog osiguranja.
Dvadeset i dvije države izvijestile su da je osposobljavanje o tjelesnoj aktivnosti korisnoj za zdravlje uključeno u obrazovne programe za jednu vrstu zdravstvenih djelatnika ili više njih. Sve su države omogućile takvu vrstu osposobljavanja liječnicima, a 18 ih je to omogućilo i fizioterapeutima, 17 medicinskim sestrama i 11 drugim zdravstvenim djelatnicima kao što su nutricionisti, radni terapeuti, kineziolozi i farmaceuti.
Kad je riječ o sektoru obrazovanja, sve su države članice izvijestile da se u školama održava nastava tjelesnog odgoja. U informativnim pregledima po državama naveden je broj nastavnih sati u svakoj državi. U 21 državi nastava tjelesnog odgoja obvezna je u osnovnim školama, a u 20 je država obvezna u srednjim školama. Dvadeset i četiri države izvijestile su o najmanje jednom programu za promicanje tjelesne aktivnosti u školama. U najvećem broju slučajeva (20 država) riječ je o izvanškolskim programima; 15 država izvijestilo je o nacionalnim inicijativama za aktivne školske odmore, a njih 14 imalo je programe za aktivne odmore tijekom nastavnih sati. Petnaest država izvijestilo je o nacionalnom programu promicanja aktivnog putovanja do škole. Dvadeset i jedna država izvijestila je da je osposobljavanjem nastavnika tjelesnog odgoja obuhvaćena i tjelesna aktivnost korisna za zdravlje.
Pet država izvijestilo je da su na nacionalnoj razini provele Europske smjernice za poboljšanje infrastrukture za tjelesnu aktivnost tijekom slobodnog vremena. Navele su niz povezanih nacionalnih programa za poboljšanje infrastrukture za tjelesnu aktivnost tijekom slobodnog vremena ili za rekreacijsku tjelesnu aktivnost.
Petnaest država izvijestilo je da imaju program za promicanje tjelesne aktivnosti na radnom mjestu, a 19 ih je izvijestilo o programima za poticanje aktivnog putovanja na posao.
Dvadeset i tri države izvijestile su o pokrenutoj nacionalnoj kampanji za promicanje tjelesne aktivnosti, koja se provodi putem nekoliko vrsta medija. U 21 državi u kampanji je upotrijebljeno više od jedne vrste medija.
Ukupno gledajući, 54 % politika i akcijskih planova o kojima je izviješteno sadržavalo je plan evaluacije (77 % u 2015).
5.Mjerenje učestalosti tjelesne aktivnosti
Da bi se mogle usmjeravati i razvijati odgovarajuće i djelotvorne politike za tjelesnu aktivnost koje mogu pomoći u poticanju sudjelovanja i uklanjanju prepreka, važno je u potpunosti razumjeti razloge za visoku razinu tjelesne neaktivnosti. Podaci omogućuju analizu trendova i utvrđivanje djelotvornih mjera i nedovoljno obuhvaćenih područja politike i skupina stanovništva.
Dvadeset i šest država izvijestilo je o najmanje jednom sustavu za nadzor tjelesne aktivnosti u jednom sektoru (dok je 2015. o tome izvijestilo 17 država), a 24 ih je izvijestilo o postojanju jednog sustava u sektoru zdravlja. Teško je usporediti razine tjelesne aktivnosti stanovništva među državama jer se za nadzor tjelesne aktivnosti primjenjuju različite metode i instrumenti. U prvom izvješću iz 2016. utvrđeno je da je objavljivanje različitih, ponekad proturječnih, podataka dobivenih različitim instrumentima istraživanja problem koji je potrebno riješiti.
Stanje se nije promijenilo jer države članice i dalje upotrebljavaju čitav niz različitih instrumenata istraživanja i upitnika za prikupljanje podataka. Dvadeset i jedna država dostavila je podatke o razinama tjelesne aktivnosti odraslih osoba dobivene neovisnim nacionalnim istraživanjima. Dostavljeni su i podaci iz istraživanja koja je proveo EU (pet država dostavilo je podatke iz istraživanja Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti, a sedam ih se koristilo rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS) 9 kao svojim nacionalnim podacima o razinama tjelesne aktivnosti). Podaci za djecu i adolescente uglavnom su dobiveni na temelju nacionalnih istraživanja ili Ankete o ponašanju povezanom sa zdravljem kod djece školske dobi 10 .
S obzirom na to, suradnja država članica razvijena u okviru mreže kontaktnih točaka za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje te sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom dovela je do uspostave projekta EUPASMOS (Sustav Europske unije za praćenje tjelesne aktivnosti i sporta) 11 , koji se financira u okviru programa Erasmus+ i u kojem sudjeluje 20 država članica EU-a. Cilj je projekta stvoriti usklađen sustav za praćenje sporta i tjelesne aktivnosti razvojem integriranog i zajedničkog metodološkog postupka čijom će se upotrebom osigurati dobivanje usporedivih, valjanih i pouzdanih podataka o sudjelovanju u sportskim i tjelesnim aktivnostima u svim državama članicama EU-a. Projektom će se dobiti podaci i validirana metodologija do sredine 2020. U okviru projekta dat će se i preporuke za proširenje Europske zdravstvene ankete, koja trenutačno sadržava vrlo malen odjeljak o tjelesnoj aktivnosti.
6.Europski statistički podaci o tjelesnoj aktivnosti
Preporukom Vijeća Komisija je pozvana da ispita mogućnost izrade europskih statističkih podataka o razinama tjelesne aktivnosti koji bi se temeljili na podacima prikupljenima na temelju okvira za nadzor.
Podaci o tjelesnoj aktivnosti prikupljaju se u okviru istraživanja koja provodi EU, uglavnom Europske zdravstvene ankete, i dostupni su na internetskim stranicama Eurostata, u odjeljcima „Zdravlje” i „Sport” u bazi podataka Eurobase. Eurostat je 2018. objavio letak o statističkim podacima povezanima sa sportom 12 , koji su uključivali i podatke o razinama tjelesne aktivnosti dobivene u valu Europske zdravstvene ankete iz 2014. Modul koji se odnosi na zdravlje u statističkim podacima Europske unije o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) 13 izrađenima 2017. uključivao je i nekoliko varijabli o tjelesnoj aktivnosti.
U okviru za nadzor samo se sedam država članica koristilo podacima iz Europske zdravstvene ankete za izvješćivanje o razinama tjelesne aktivnosti. Spajanje Europske zdravstvene ankete s postojećim nacionalnim i regionalnim anketama i dalje je problematično zbog različitih prioriteta anketa i organizacija odgovornih za osmišljanje, potvrđivanje i provedbu anketa, posebno u državama u kojima se sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti i sportu dobro nadzire. U skladu s postojećom okvirnom uredbom o statističkim podacima o javnom zdravlju 14 treće izdanje Europske zdravstvene ankete provodi se 2019. Naknadne će ankete biti provedene na temelju buduće uredbe o integriranim europskim socijalnim statistikama 15 . Eurostat, ostale službe Komisije i države članice surađuju kako bi se dogovorili o instrumentima istraživanja i eventualno ih poboljšali.
7.Suradnja među državama članicama i suradnja s Komisijom u pogledu tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje
Preporukom Vijeća potiče se države članice na blisku međusobnu suradnju i suradnju s Komisijom u pogledu promicanja tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje redovitom razmjenom informacija i najboljih praksi. Komisija je pozvana da olakša te razmjene i podrži države članice.
Mreža nacionalnih kontaktnih točaka omogućila je korisnu razmjenu dobrih praksi i potaknula suradnju EU-a. Predstavljanja dobrih praksi u području promicanja tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje sustavno su bila uključivana u dnevne redove sastanaka kako bi se olakšala razmjena iskustava i stečenih spoznaja. Osim toga, skup dobrih praksi sastavljen je u tematskim informativnim pregledima o zdravlju i obrazovanju (vidjeti prethodni odjeljak 3.).
Komisija je podržala WHO u pružanju tehničke pomoći pojedinačnim državama kako bi im pomogla u izradi na dokazima utemeljenih smjernica, preporuka i planova za politike promicanja tjelesne aktivnosti u različitim sektorima. Smjernice o tjelesnoj aktivnosti izrađene su za jednu državu. Izrađene su i dvije publikacije kako bi se državama pomoglo u razvoju ili širenju njihovih nacionalnih smjernica o tjelesnoj aktivnosti 16 .
U razdoblju 2017.–2019. EU je u okviru poglavlja o sportu programa Erasmus+ sufinancirao i ukupno 33 suradnička partnerstva te osam neprofitnih europskih sportskih događanja čiji je cilj bio potaknuti sudjelovanje u sportu i tjelesnoj aktivnosti. Ti su projekti uključivali niz dionika iz visokog obrazovanja, javnih tijela, nevladinih organizacija i sportskih klubova iz svih 28 država članica. To je omogućilo informiranje građana u cijelom EU-u u njihovim lokalnim okruženjima te usmjeravanje na različite skupine stanovništva, uključujući djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom. U prosincu 2017. Komisija je organizirala skupni sastanak na temu „Poticanje sudjelovanja u sportu i tjelesnim aktivnostima” 17 na kojem su se razmatrali svi povezani projekti koje je EU sufinancirao u razdoblju 2014.–2016. s drugim relevantnim dionicima kako bi se utvrdili ishodi relevantni za politiku i njihova moguća primjena nakon završetka projekata.
U okviru Obzora 2020., Okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije, Komisija podupire zajedničku programsku inicijativu „Zdrava prehrana za zdrav život” (2016.–2021.) 18 . Inicijativa okuplja 26 država iz Europe i izvan nje kako bi se uskladile nacionalne strategije za istraživanja i razvoj te kako bi se financirala nova istraživanja o odnosu između prehrane, tjelesne aktivnosti i zdravlja te sprječavanju ili suzbijanju nezaraznih bolesti povezanih s načinom života. Sredstvima koja premašuju 85 milijuna EUR već je financirano više od 50 projekata, kao što je centar znanja o odrednicama prehrane i tjelesne aktivnosti (DEDIPAC) 19 , koji je okupio 300 znanstvenika iz 13 država.
Države članice i Komisija surađuju i u okviru Europskog tjedna sporta s ciljem informiranja o koristima od sporta i tjelesne aktivnosti, bez obzira na dob, podrijetlo i tjelesnu pripremljenost. Europski tjedan sporta 2018. održan je u svim državama koje sudjeluju u programu Erasmus+, a bio je proširen i na regije Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana. Organizirano je više od 48 000 događanja u svim uključenim regijama i partnerskim organizacijama.
Nadalje, u rujnu 2017. povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics, povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis i povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan pokrenuli su inicijativu pod nazivom „Poziv iz Tartua na zdrav način života” s ciljem promicanja zdravog načina života u Europi, osobito među djecom. Nakon dvije godine prvi rezultati pokazuju da za borbu protiv nezdravih načina prehrane i tjelesne neaktivnosti Komisija daje više sredstava, pomaže u boljem razumijevanju i prikuplja više spoznaja nego prije dvije godine.
Naposljetku, Komisija je predana pomaganju lokalnim i regionalnim tijelima u promicanju sporta i zdravog načina života jer su najbliži građanima. Primjerice, Komisija je 2018. pokrenula inicijativu SHARE (SportHub: Savez za regionalni razvoj u Europi) 20 kako bi se naglasila uloga sporta u regionalnom razvoju.
8.Evaluacija dodane vrijednosti ostvarene primjenom Preporuke Vijeća
Preporukom Vijeća državama članicama EU-a daje se poticaj za rješavanje problema tjelesne neaktivnosti s pomoću javne politike. Od ukupno 148 politika i akcijskih planova o kojima su izvijestile države članice EU-a u svim sektorima relevantnima za promicanje tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje (u prvom izvještajnom razdoblju izvijestile su o njih 152), 89 ih je doneseno nakon donošenja Preporuke Vijeća u studenome 2013. Strategija za tjelesnu aktivnost za europsku regiju 2016.–2025. Svjetske zdravstvene organizacije pruža dodatni poticaj državama članicama EU-a da djeluju.
Održavanje i jačanje mreže kontaktnih točaka za tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje ključni je element Preporuke Vijeća. Predstavnici država članica EU-a redovito se sastaju kako bi raspravljali i stjecali spoznaje o novim trendovima, dostupnim dokazima i najnovijim događajima u području tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. Time im se omogućuje da i dalje budu dobro informirani o tome kako promicati tjelesnu aktivnost korisnu za zdravlje u svojim državama te isticati njezinu važnost. Dok je mreža kontaktnih točaka korisna za razmjenu dobrih praksi (uključujući i izvan strukturiranog okvira sastanaka), podaci koje te kontaktne točke prikupljaju na temelju okvira za nadzor pružaju revidirani pregled provedbe politika i mjera povezanih s tjelesnom aktivnošću korisnom za zdravlje u cijelom EU-u.
Od ključne je važnosti upotreba planova evaluacije za ocjenu učinka i djelotvornosti politika te akcijskih planova na nacionalnoj razini. Unatoč tome, od 148 politika ili akcijskih planova o kojima je izviješteno samo ih je 80 sadržavalo plan evaluacije. Usto, nisu dostavljene nikakve sustavne informacije o tome jesu li te evaluacije stvarno provedene. To bi pitanje trebalo riješiti u sljedećem krugu nadzora.
Doprinosi kontaktnih točaka okviru za nadzor bili su općenito vrlo dobri. Za buduće krugove prikupljanja podataka instrument istraživanja može se dodatno poboljšati kako bi se smanjila mogućnost različitog tumačenja podataka, olakšala usporedba podataka među državama te izbjegle situacije u kojima promjene kontaktne točke u nekoj državi dovode do različitih metoda izvješćivanja.
Strukturirana suradnja s Regionalnim uredom WHO-a za Europu u kontekstu Preporuke Vijeća pokazala se uzajamno korisnom i uključivala je zajedničke aktivnosti u pogledu širenja informacija i poboljšanje WHO-ova pristupnika europskim zdravstvenim informacijama. Posebno su kontaktne točke smatrale da je potpora Komisije i Regionalnog ureda WHO-a za Europu bila korisna.
Komisija je primila pozitivne povratne informacije od radne skupine Vijeća za sport, a informativni pregledi o tjelesnoj aktivnosti po državama ocijenjeni su kao vrlo korisni. Najvrjedniji dio postupka bile su aktivnosti koje su različiti sektori zajednički provodili na nacionalnoj razini. Sastanci kontaktnih točaka isto se tako smatraju vrlo korisnima za poboljšanje međusektorske i prekogranične suradnje te za produbljivanje rasprava. Tematski informativni pregledi o obrazovanju i zdravlju smatrali su se korisnima do vrlo korisnima i trebalo bi ih ponoviti u budućnosti, po mogućnosti izradom sličnih informativnih pregleda za druge sektore, kao što su promet, urbanističko planiranje, tjelesna aktivnost na radnom mjestu, socijalna sigurnost (starije osobe) ili turizam. Tematski sastanci mogli bi se organizirati u sektorima kao što su urbanističko planiranje i tjelesna aktivnost.
9.Zaključci
Ovaj pregled provedbe Preporuke Vijeća za razdoblje od 2017. do 2019. pokazuje pozitivne pomake. Doneseno je nekoliko novih politika. Najveća poboljšanja zabilježena su u broju država koje imaju nacionalne programe za rad zdravstvenih djelatnika na savjetovanju o tjelesnoj aktivnosti i propisivanju vježbanja te nacionalne programe za tjelesnu aktivnost u školama i aktivno putovanje do škole. Osim toga, više je država izvijestilo o programima za povećanje pristupa objektima za tjelovježbu ili rekreaciju za socijalno ugrožene skupine, što upućuje na bolje prepoznavanje nejednakih mogućnosti za tjelesnu aktivnost. Komisija potiče države članice EU-a da nastave pojačavati usmjerenost svojih nacionalnih programa na djecu i mlade te da redovito pružaju informacije o aktivnostima koje poduzimaju.
Međusektorska suradnja na nacionalnoj razini dodatno je poboljšana, a kontaktne točke postale su snažna i korisna mreža za prekograničnu suradnju. Komisija potiče države članice EU-a da nastave razmjenjivati dobre prakse i surađivati u relevantnim inicijativama.
Prikupljeni podaci o tjelesnoj aktivnosti stanovništva upućuju na to da su razine i dalje preniske. Budući da je dostupnost pouzdanih podataka ključna za oblikovanje politike, objavljivanje proturječnih podataka iz različitih instrumenata istraživanja i dalje je problem koji treba riješiti. Komisija pozdravlja nastojanja država članica EU-a da poboljšaju praćenje i nadzor tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje te napominje da trebaju nastaviti u tom smjeru.
Od početka provedbe Preporuke Vijeća može se vidjeti opći napredak u promicanju i praćenju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje u državama članicama EU-a, ali daljnja potpora bit će korisna. Komisija će i dalje surađivati s WHO-om kako bi poduprla države članice EU-a u pogledu razvoja pokazatelja, metoda prikupljanja podataka, širenja i razmjena dobre prakse i alata za izgradnju kapaciteta te razvoja politika.
Komisija će podnijeti sljedeće izvješće o provedbi Preporuke Vijeća u roku od tri godine. Podnošenju tog izvješća prethodit će novi krug prikupljanja podataka na temelju okvira za nadzor i treća objava informativnih pregleda o tjelesnoj aktivnosti po državama, po mogućnosti zajedno s pratećim tematskim informativnim pregledima po sektorima.
Potreba za ažuriranjem Preporuke Vijeća, posebno radi poboljšanja okvira za nadzor i pokazatelja, mogla bi se procijeniti u okviru sljedećeg izvješća.
Prilog – Provedba 23 pokazatelja u državama članicama
Slika 2. – 2015.
Slika 3. – 2018.