Bruxelles, 2.7.2019.

COM(2019) 334 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2017. (sažetak)


Izvješće o mjerama poduzetima na temelju zahtjeva Europskog parlamenta iznesenih u njegovim rezolucijama o razrješnici i Vijeća u njegovoj preporuci za davanje razrješnice za financijsku godinu 2017.

   Uvod

Europski parlament dao je 26. ožujka 2019. na temelju preporuke Vijeća razrješnicu Komisiji za financijsku godinu 2017. U svojoj rezoluciji o razrješnici Parlament nije samo uzeo u obzir financijsko upravljanje proračunom za 2017. te uspješnost programa i politika nego je i ocijenio doprinose Europskog parlamenta uspostavi struktura dobrog financijskog upravljanja u Komisiji i državama članicama tijekom zakonodavnog razdoblja 2014.–2019.

Tijekom tog razdoblja Europski parlament i Vijeće prepoznali su da je došlo do važnih postignuća:

-Europski parlament, Vijeće, Europski revizorski sud i Komisija više su se usmjerili na uspješnost programa i politika. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj ocijenila je okvir uspješnosti za proračun EU-a najnaprednijim među okvirima svojih članica. Komisija je unaprijedila svoje izvješćivanje o uspješnosti u okviru svojeg godišnjeg integriranog financijskog izvješćivanja i izvješćivanja o odgovornosti. Povećani naglasak na uspješnosti vidljiv je u postupku davanja razrješnice, u okviru kojeg su rasprave bile usmjerenije na rezultate proračuna EU-a nego prije;

-Europski revizorski sud prepoznao je stalan napredak u upravljanju financijama EU-a tako što je, po drugi put otkad je 1994. počeo izdavati godišnju izjavu o jamstvu, izdao uvjetno, a ne negativno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja;

-Europski revizorski sud nastavio je izdavati pozitivno revizorsko mišljenje o godišnjim izvještajima povezanima s proračunom EU-a i o prihodima;

-ukupna razina pogreške u području rashoda smanjila se na 2,4 % za financijsku godinu 2017. (u odnosu na 3,1 % za 2016., 3,8 % za 2015. i 4,4 % za 2014.);

-u plaćanjima na temelju materijalnih prava (npr. plaćanja povezana s izravnom potporom poljoprivrednicima, isplate studentima koji sudjeluju u programu Erasmus, proračunska potpora trećim zemljama i plaće osoblja EU-a), koja čine više od polovine plaćanja iz proračuna EU-a izvršenih 2017., nije bilo značajnih pogrešaka;

-dogovorena je nova financijska uredba EU-a u kojoj se, među ostalim, uvode jednostavnija pravila, ojačani pristup jedinstvene revizije i poboljšano izvješćivanje o odgovornosti.

Te pozitivne promjene rezultat su stalne i konstruktivne suradnje Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i Europskog revizorskog suda.

Tijekom rasprave na plenarnoj sjednici održanoj 26. ožujka 2019. izvjestiteljica Europskog parlamenta za razrješnicu za izvršenje općeg proračuna danu Komisiji i izvršnim agencijama 2017., Ayala Sender, istaknula je važnost zajedničkog učenja kako bi se osiguralo izvršenje proračuna Unije na planirani način (s obzirom na prioritete te na pravilnost i zakonitost). 

Predsjedništvo Vijeća, koje zastupa George Ciamba, navelo je da se čini da „Europski parlament i Vijeće, općenito, dijele isti pristup. Pozdravljamo jasno vidljiva poboljšanja te želimo da se dobar rad tijela država članica, Komisije i Suda nastavi i dodatno poboljša. Europskim građanima i poreznim obveznicima moramo jasno pokazati da se sredstva EU-a upotrebljavaju odgovorno.”

Predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne rekao je da odluke o razrješnici koje donosi Europski parlament nikad nisu bezuvjetne, nego su dio duljeg procesa suradnje.

Postupak davanja razrješnice prilika je za sve dionike da promisle o dosadašnjim kretanjima te utvrde dobre prakse i slabosti kako bi se dodatno unaprijedilo financijsko upravljanje i ostvarili bolji rezultati s pomoću proračuna EU-a.

Znanje stečeno u prošlosti (na primjer u okviru postupaka davanja razrješnice, rada Europskog revizorskog suda i evaluacija Komisije) uključeno je u Komisijine nacrte prijedloga sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira radi poboljšanja okvira uspješnosti, dodatnog pojednostavnjenja pravila te suočavanja s novim izazovima uvođenjem suvremenih izvora financiranja te jačanjem zaštite proračuna EU-a od općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

U okviru postupka davanja razrješnice za financijsku godinu 2017. Europski parlament i Vijeće podnijeli su zahtjeve Komisiji usmjerene na sljedeća područja:

-uspješnost programa i politika,

-izvješćivanje o odgovornosti, uključujući metodologiju za izračun stopa pogreške,

-apsorpciju sredstava EU-a,

-ostala konkretna pitanja, kao što su sukobi interesa.

Komisija u ovom Izvješću, koje je dio integriranog financijskog izvješćivanja i izvješćivanja o odgovornosti za 2018., obrađuje glavne zahtjeve povezane s razrješnicom. Detaljniji odgovori na posebne zahtjeve Europskog parlamenta i Vijeća povezane s razrješnicom iz 2017., uključujući zahtjeve iznesene u vezi s tematskim izvješćima Europskog revizorskog suda, objavit će se naknadno.

1.Uspješnost programa i politika

Europski parlament i Vijeće istaknuli su da se proračunom EU-a za 2017. uspješno podupirala provedba prioriteta i politika EU-a dopunjavanjem resursa država članica.

Kako je naveo Europski parlament, to posebno vrijedi za Obzor 2020., Program Europske unije za konkurentnost malih i srednjih poduzeća (COSME), Kohezijski fond i Europski fond za ruralni razvoj, programe ruralnog razvoja te Fond za azil, migracije i integraciju i humanitarnu pomoć u 80 različitih zemalja.

Europski parlament i Vijeće pozvali su Komisiju da unaprijedi izvješćivanje o načinu na koji upotrebljava informacije o uspješnosti. Komisija dostavlja ažurirane informacije o uspješnosti u svojim izvješćima o uspješnosti te se više usmjerava na kvalitetu podataka i izvješćivanje o načinu na koji se informacije o uspješnosti upotrebljavaju. Na primjer, zaključci na temelju revizija uspješnosti trenutačnih programa, praćenja programa i evaluacija u sredini programskog razdoblja uključeni su u sveobuhvatni pregled potrošnje priložen Komisijinim prijedlozima za budući višegodišnji financijski okvir i sektorske programe kako bi se povećala usmjerenost budućih programa na uspješnost. Taj je zahtjev u potpunosti proveden donošenjem Godišnjeg izvješća o upravljanju proračunom i njegovu izvršenju 25. lipnja 2019.

Nadalje, Komisija je u programskim izvještajima uz prijedlog nacrta proračuna EU-a za 2020. dostavila opsežne informacije o uspješnosti za svaki program. Te bi informacije proračunsko tijelo trebalo upotrijebiti pri odlučivanju.

Za sljedeći višegodišnji financijski okvir Komisija je predložila da se veći naglasak stavi na uspješnost svih programa postavljanjem jasnijih ciljeva i usmjeravanjem na manji broj kvalitetnijih pokazatelja uspješnosti. To će olakšati praćenje i mjerenje rezultata te poduzimanje odgovarajućih mjera.

Prijedlog sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira jednostavniji je, broj je programa smanjen, a fragmentirani izvori financiranja objedinjeni su u novim integriranim programima. Predloženo je jačanje poveznice između europskog semestra i financijskih sredstava za koheziju, a u okviru zajedničke poljoprivredne politike naglasak će se s usklađenosti i pravila preusmjeriti na rezultate i uspješnost, na primjer uvođenjem strateških planova za države članice.

Glavni zahtjevi Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu budućeg oblikovanja poljoprivrednih, kohezijskih, migracijskih i istraživačkih politika dio su pregovora o sljedećoj generaciji programa iz višegodišnjeg financijskog okvira koji se trenutačno vode.

2.Izvješćivanje o odgovornosti

Integrirano financijsko izvješćivanje i izvješćivanje o odgovornosti važan je element postupka utvrđivanja odgovornosti za financije EU-a. U njemu se objedinjuju sveobuhvatne informacije o provedbi, uspješnosti, rezultatima, dobrom financijskom upravljanju i zaštiti proračuna EU-a. Uključuje, kako je predviđeno u Financijskoj uredbi iz 2018., završnu konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju, godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti, godišnje izvješće o unutarnjim revizijama, dugoročno predviđanje budućih priljeva i odljeva koje se odnosi na sljedećih pet godina, ocjenu financija Unije na temelju postignutih rezultata i izvješće o daljnjem postupanju u vezi s razrješnicom.

U okviru izvješćivanja za financijsku godinu 2018. uzet će se u obzir nekoliko zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu, među ostalim, dugoročnog predviđanja, izvješćivanja o uspješnosti i prikaza stopa pogreške.

Komisija je uspostavila čvrst sustav usklađenosti. Stope pogreške za svaki od svojih odjela prikazuje u godišnjim izvješćima o radu, a za različita područja politike u svojem Godišnjem izvješću o upravljanju proračunom i njegovu izvršenju. Te stope pogreške izračunavaju se na temelju dosljedne metodologije, istodobno uzimajući u obzir da se pravni okviri, okruženja upravljanja i druge posebne značajke razlikuju po područjima politike. Za proračun EU-a postoje višegodišnji sustavi unutarnje kontrole kako bi se pogreške spriječile i otkrile prije izvršenja plaćanja te kako bi se ispravile ako se otkriju nakon izvršenja plaćanja. Komisija dionicima daje potpuni uvid u situaciju uporabom dvaju pokazatelja: rizika u trenutku plaćanja (prije ispravaka) i rizika u trenutku zaključenja (nakon ispravaka). Komisija kao upravitelj sredstava EU-a želi osigurati da, nakon zaključenja programa i provedbe svih kontrola, preostala razina pogreške iznosi manje od 2 %.

Komisija će i dalje raditi na poboljšanju i pojednostavnjenju svojeg izvješćivanja u okviru godišnjih izvješća o radu svakog glavnog direktora, programskih izvještaja priloženih uz nacrt proračuna te Godišnjeg izvješća o upravljanju proračunom i njegovu izvršenju koji je donijela Komisija. U tom kontekstu Komisija u obzir uzima i preporuke Europskog revizorskog suda.

Komisija posve transparentno postupa s prepoznatim nedostacima. Oni se jasno utvrđuju u zadrškama koje svaki glavni direktor izražava u svojem godišnjem izvješću o radu. Kad god glavni direktor izrazi zadršku, dužan je izraditi akcijski plan za uklanjanje relevantnih nedostataka. Međutim, u kontekstu podijeljenog upravljanja države članice odgovorne su za izradu akcijskih planova koji proizlaze iz zadrški izraženih u godišnjem izvješću o radu odgovarajućeg glavnog direktora.

Godišnja izvješća o radu, programski izvještaji i izvješća o evaluaciji uključeni su u Godišnje izvješće o upravljanju proračunom i njegovu izvršenju. Ta se izvješća stalno unaprjeđuju, među ostalim na temelju povratnih informacija Komisijine Službe za unutarnju reviziju, Europskog revizorskog suda, Europskog parlamenta i Vijeća.

Konačno, Komisija vodi stalan dijalog s Europskim revizorskim sudom o mogućim poboljšanjima metodologije za procjenu i prikaz stopa pogreške te prikaz rezultata ostvarenih u okviru programa koji se financiraju proračunom EU-a.

Kad je riječ o zahtjevu Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nepredviđenih obveza, godišnji izvještaji EU-a sadržavaju detaljne informacije o postojećim obvezama, među ostalim o izloženosti proračuna EU-a koja proizlazi iz proračunskih jamstava i jamstava iz programa financijske pomoći. Nadalje, u skladu s Financijskom uredbom iz 2018., Komisija će od 2021. u posebnom radnom dokumentu priloženom nacrtu proračuna dostaviti procjenu održivosti tih obveza.

Kao odgovor na zahtjeve Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izvješćivanja o financiranju povezanom s izbjegličkom i migracijskom krizom i financijskim instrumentima Komisija je u veljači 2019. Europskom parlamentu i Vijeću dostavila Izvješće o provedbi financiranja prikupljenog za migracijsku i izbjegličku krizu (2015.–2017.) te će nastaviti redovito dostavljati takva izvješća.

Kad je riječ o zahtjevu u pogledu dostavljanja informacija o zaključenju financijskih instrumenata za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2007.–2013., Komisija će u skladu sa zakonodavstvom na snazi izvješćivati o napretku ostvarenom u pogledu zaključenja operativnih programa za razdoblje 2007.–2013. Komisija će izvijestiti o konačnom ishodu zaključenja programskog razdoblja u kontekstu godišnjih izvješća o radu odgovarajućih glavnih upravitelja, počevši od izvještajne godine 2018. To izvješće o zaključenju programskog razdoblja uključuje prihvatljivi iznos pri zaključenju po operativnom programu, među ostalim za financijske instrumente ako su dostupni. Uključuje i informacije o povratima pojedinih operativnih programa, ako postoje.

3.Apsorpcija sredstava Europske unije

Europski revizorski sud u svojem se Godišnjem izvješću za 2017. usmjerio na nepodmirene obveze („Reste à Liquider”), koje su nakon toga postale važna tema u raspravi o razrješnici. Stavka nepodmirene obveze zbroj je preuzetih obveza koje još nisu plaćene. To je mehanička posljedica činjenice da su obveze u okviru višegodišnjeg proračuna relativno ravnomjerno raspoređene tijekom vremena, dok se plaćanja, zbog činjenice da se većina obveza odnosi na ulaganja za čiju je provedbu potrebno vrijeme, izvršavaju na kraju. S obzirom na to da projekti traju nekoliko godina prije dovršetka, uobičajeno je da postoji vremenska razlika između početnog preuzimanja obveza i stvarnih plaćanja. Vremenska razlika uglavnom ovisi o trajanju projekata koji se financiraju i pravilima koja se primjenjuju na svaki program.

Europski parlament istaknuo je da su se nepodmirene obveze znatno povećale zbog, među ostalim, kasnog donošenja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020., poteškoća u provedbi novih zahtjeva i prelaska s pravila opoziva sredstava u kohezijskoj politici N+2 na pravilo N+3. Ti su razlozi zajedno s povećanim stopama pretfinanciranja pridonijeli sporijoj apsorpciji sredstava EU-a na početku trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira. Komisija smatra da je pravodobno donošenje sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira ujesen 2019. ključno kako se ti prošli problemi ne bi ponovili.

Vijeće je bilo zabrinuto zbog rizika da dostupna odobrena sredstva za plaćanje neće biti dostatna da se podmire svi zahtjevi za plaćanje, unatoč povećanoj fleksibilnosti proračuna za odgovaranje na potrebe tijekom posljednjih godina trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira. Potaknulo je Komisiju da stalno unaprjeđuje procjene plaćanja i mehanizme praćenja kako bi upravljala tim rizikom, da očekuje redovnu isplatu sredstava i osigura predvidljivost nacionalnih doprinosa.

Komisija stalno prati razvoj potreba za plaćanjem kako bi unaprijedila predvidljivost proračuna i upravljala povezanim proračunskim rizicima. Od 2015. Komisija dostavlja godišnje predviđanje dugoročnih potreba EU-a za plaćanjem, koje od 2018. ima oblik godišnjeg izvješća o predviđanju budućih priljeva i odljeva u odnosu na proračun EU-a. U tom se izvješću predviđaju plaćanja potrebna da bi se pokrile nepodmirene obveze koje je EU već potpisao (tj. „Reste à liquider“) te plaćanja za nove obveze koje tek treba dogovoriti za petogodišnji vremenski okvir, kako se zahtijeva Financijskom uredbom iz 2018.

Glavni je čimbenik pouzdanosti i stabilnosti predviđanja plaćanja provedba kohezijske politike, koja trenutačno čini oko trećine proračuna EU-a i najveća je politika potrošnje koja se provodi putem diferenciranih odobrenih sredstava. Budući da se provodi u okviru podijeljenog upravljanja, tempo provedbe i predviđanja plaćanja uvelike ovisi o planiranju država članica.

U svojem prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Komisija je namjeravala osigurati dostatne gornje granice za plaćanja te stabilniju i predvidljiviju provedbu godišnjih proračuna. Konkretno, predloženo je da gornje granice za plaćanja za razdoblje 2021.–2027. budu na razini dostatnoj da bi se pokrile nepodmirene obveze iz prethodnih godina i ograničio rast nepodmirenih obveza te da bi se omogućio neometan prelazak na sljedeću generaciju programa potrošnje. Kako bi pridonijela stabilnijem i predvidljivijem razvoju plaćanja. Komisija je predložila prilagodbu određenih provedbenih modaliteta kohezijske politike (npr. povratak na pravilo o opozivu sredstava N+2, niža razina pretfinanciranja da bi se izbjeglo akumuliranje povrata i promicala brža provedba).

Komisija je predložila i zadržavanje mehanizama ukupne razlike do gornje granice za plaćanje i pričuva za nepredviđene izdatke, koji se mogu upotrebljavati za odgovor na vrhunce i padove u potrebama za plaćanjem do gornje granice plaćanja utvrđene višegodišnjim financijskim okvirom za to razdoblje. Već je u razdoblju 2014.–2020. dokazano da su ti instrumenti korisni za upravljanje plaćanjima tijekom provedbe financijskog okvira.

Nadalje, Komisija će nastaviti blisko surađivati s državama članicama kako bi osigurala pravodobnu apsorpciju sredstava EU-a tijekom višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. te pružila znatnu potporu državama članicama, uključujući tehničku pomoć i savjetodavne usluge, kako bi se povećala njihova sposobnost provedbe fondova EU-a. Znanje stečeno u okviru radne skupine za bolju provedbu (osnovane radi unaprjeđenja provedbe ESI fondova za prethodno razdoblje) primjenjuje se na programe koji se u trenutačnom razdoblju suočavaju s poteškoćama. S državama članicama o kojima je riječ vodi se intenzivan dijalog kako bi se situacija poboljšala.

4.Posebna pitanja

4.1.    Prihodi

Europski parlament navodi da je drugu godinu zaredom Glavna uprava za proračun izrazila zadršku u pogledu vrijednosti tradicionalnih vlastitih sredstava koja je prikupila Ujedinjena Kraljevina jer ta zemlja u proračun Unije nije stavila na raspolaganje neplaćene carine na uvezeni tekstil i obuću. Pozdravlja postupak zbog povrede koji je Komisija pokrenula u ožujku 2018. nastavno na predmet carinske prijevare.

Nakon nekoliko pravnih koraka i analize odgovora Ujedinjene Kraljevine primljenog u veljači 2018. Komisija je u ožujku 2019. predmet uputila Sudu Europske unije.

U listopadu 2017. tijela Ujedinjene Kraljevine postupno su počela uvoditi neke od korektivnih mjera koje je zatražila Komisija, no i dalje odbijaju u proračun EU-a na raspolaganje staviti potrebne iznose tradicionalnih vlastitih sredstava.

Iz analize podataka vidljivo je naglo smanjenje gubitaka tradicionalnih vlastitih sredstava u Ujedinjenoj Kraljevini nakon uvođenja korektivnih mjera.

Europski parlament isto tako poziva Komisiju da takvim predmetima pristupi na način kojim će se ponovno istaknuti jasna potreba za većom suradnjom među carinskim službama u državama članicama kako bi se izbjeglo nanošenje štete proračunu Unije i nacionalnim proračunima te standardima Unije za proizvode.

Komisija poduzima mjere kako bi izbjegla gubitak carina. Kada Komisija utvrdi da provjere država članica nisu učinkovite i da dovode do gubitaka tradicionalnih vlastitih sredstava, države članice odgovorne su za te gubitke, a na zakašnjelo plaćanje primjenjuje se znatna kamata. Komisija djeluje čim se otkriju nepravilnosti.

Odgovornost za naplatu carina ponajprije snose države članice. Komisija stoga blisko surađuje s državama članicama kako bi osigurala dosljednu primjenu carinskog zakonodavstva EU-a u svim državama članicama radi zaštite financijskih interesa Unije.

Europski parlament poziva Komisiju i da poboljša svoje praćenje uvoznih tokova te preispita postojeći okvir za kontrolu i bolje dokumentira njegovu primjenu pri provjeravanju načina na koji su države članice izračunale ponderiranu prosječnu stopu koju su navele u svojim izvještajima o PDV-u.

Kad je riječ o praćenju i rudarenju podataka, s obzirom na povećanje obujma trgovine i financijska ograničenja s kojima se suočavaju nacionalne carinske uprave, države članice moraju se više no ikad osloniti na automatiziranu analizu rizika za obradu najproblematičnijih pošiljki i istodobno olakšavanje zakonite trgovine.

Sve države članice već imaju pristup automatiziranom alatu za praćenje za vanjsku trgovinu, koji im pruža redovite najnovije informacije o Komisijinoj stalnoj analizi uvoznih tokova i uvoznih cijena (statističko rudarenje podataka). Međutim, kako bi podupirala države članice u unaprjeđenju njihovih aktivnosti kontrole, Komisija će tijekom sljedećih godina prikupiti detaljnije podatke o uvozu na temelju novog Carinskog zakonika Unije, čime će se omogućiti šira upotreba tehnika rudarenja podataka.

Okvir za kontrolu povezan s izračunom ponderirane prosječne stope trenutačno se preispituje kako bi se dodatno uskladili radna dokumentacija i kontrolni popis za provjeru ponderirane prosječne stope PDV-a. Taj bi se zahtjev trebao provesti do kraja 2019.

4.2. Sukob interesa

U rezoluciji Parlamenta od Komisije se traži da poduzme daljnje mjere u pogledu konkretnog slučaja navodnog sukoba interesa u Češkoj te da općenito s državama članicama radi na rješavanju tog pitanja.

Financijska uredba iz 2018. sadržava ojačana pravila za sprječavanje i rješavanje sukoba interesa koja su na snazi od 2. kolovoza 2018. Ona se po prvi put izričito primjenjuju i na države članice koje upravljaju sredstvima EU-a u okviru podijeljenog upravljanja. Komisija je na nekoliko sastanaka održanih s tijelima država članica 2018. dala smjernice državama članicama za provedbu tih pravila. Sve države članice Komisiju izvješćuju o mjerama poduzetima radi osiguranja usklađenosti s novim pravilima. Posebna konferencija o upravljanju sukobima interesa organizirana je 10. travnja 2019. Komisija nastavlja davati smjernice.

Kad je riječ o konkretnom slučaju u Češkoj, provedene su sveobuhvatne revizije u pogledu primjene prava EU-a i nacionalnog prava. Postupak revizije provodi se posve u skladu s primjenjivim pravilima i rokovima utvrđenima u mjerodavnim propisima. Radi zaštite financijskih interesa EU-a, kao mjera predostrožnosti, nikakva relevantna plaćanja iz proračuna EU-a u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova ne izvršavaju se dok se situacija ne razjasni. Komisija će izvješćivati Europski parlament uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu povjerljivosti.

4.3. Decentralizirane agencije

U rezoluciji Parlamenta Komisiju se poziva na praćenje agencija koje posluju u skladu s naslovom 3. te se upućuje na nedostatke u upravljanju Europskim potpornim uredom za azil.

Komisija nije izravno odgovorna za upravljanje proračunom decentraliziranih agencija. Stoga Europski parlament zasebno odlučuje o razrješnici za izvršenje proračuna kako bi se uzela u obzir činjenica da su one autonomni i zasebni pravni subjekti. Međutim, u skladu sa zajedničkim pristupom o decentraliziranim agencijama Komisija prati postupaju li agencije u skladu s pravilima i interesima Unije.

Mehanizmi za to praćenje učvršćeni su stupanjem na snagu nove Okvirne financijske uredbe u svibnju 2019. Novim pravilima agencije se obvezuju na primjenu djelotvornih unutarnjih kontrola na temelju okvira unutarnje kontrole koji je Komisija utvrdila za svoje odjele, na oblikovanje sustava unutarnje kontrole kako bi se ublažili posebni rizici povezani s djelatnostima ureda koji se nalaze izvan glavnog sjedišta, na uključivanje strategije za sprječavanje ponavljanja problema koji su doveli do kritičnih preporuka iz revizije u programski dokument te na izvješćivanje o učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole. Kao i dosad, agencija u svojem godišnjem izvješću o radu izvješćuje o daljnjim mjerama poduzetima na temelju svih preporuka iz unutarnjih/vanjskih revizija te dostavlja informacije upravnom odboru ako je u njemu zastupljena Komisija.

Druge mjere uključuju obvezu agencija da bez odgode izvijeste upravni odbor o financijskim nepravilnostima i prijevarama koje su utvrdili Europski revizorski sud, Služba za unutarnju reviziju i OLAF. Komisija ima pravo dobiti sve potrebne informacije povezane s proračunom.

Kad je riječ o upravljanju Europskim potpornim uredom za azil, Komisija je situaciju dosad shvaćala vrlo ozbiljno i nastavit će to činiti.

Tijekom 2018. Europski potporni ured za azil izradio je akcijski plan za uklanjanje nedostataka u svojim sustavima upravljanja i kontrole koji aktivno provodi te podnosi redovita izvješća Europskom parlamentu.

Komisija daje potporu Europskom potpornom uredu za azil u obliku savjeta i stručnog znanja o poduzetim mjerama (posebno u području nabave, proračuna i zapošljavanja).

Parlament pozdravlja akcijski plan i mjere koje Ured poduzima.

Predstavnik Komisije u upravnom odboru te agencije nastavit će pratiti njezinu provedbu akcijskog plana kako bi se ispravili prethodni nedostaci i poduzele sve moguće potrebne daljnje mjere.

4.4. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)

Europski parlament pozvao je Komisiju da osigura da tijela za upravljanje EFSU-om uzmu u obzir odgovarajuću zemljopisnu ravnotežu pri potpisivanju ugovora o zajmu te da izvijesti Parlament o ostvarenom napretku.

EFSU djeluje na temelju potražnje, no u ulagačkim smjernicama EFSU-a propisano je da je nužno uložiti maksimalan trud kako bi se osiguralo da na kraju razdoblja ulaganja bude obuhvaćen velik broj regija te da treba izbjegavati prekomjernu zemljopisnu koncentraciju. Komisija i Europska investicijska banka provele su nekoliko mjera za osiguranje odgovarajuće zemljopisne ravnoteže. Te se mjere temelje na izmijenjenoj Uredbi o EFSU-u (EFSU 2.0). One, među ostalim, uključuju:  

-usmjerenije djelovanje na lokalnoj razini zahvaljujući pojačanoj suradnji s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, među ostalim uspostavom platformi za ulaganja i poboljšanih modela suradnje (npr. platforma za vlasnička ulaganja nacionalnih razvojnih institucija u okviru Europskog investicijskog fonda);

-lakše kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova i EFSU-a;

-ojačanu ulogu savjetodavnog centra u olakšavanju pokretanja i razvoja projekata, posebno u manje razvijenim regijama i regijama u tranziciji.

Nadalje, Komisija, Europska investicijska banka i upravljački odbor EFSU-a redovito prate zemljopisnu raspodjelu ulaganja koja se podupiru iz EFSU-a. Kako bi se povećale transparentnost i odgovornost, mjesečna javna izvješća o aktivnostima koje se podupiru iz EFSU-a i godišnja izvješća o provedbi EFSU-a sadržavaju informacije o zemljopisnoj raspodjeli.

   4.5. Imenovanje viših dužnosnika u institucijama EU-a

Europski parlament poziva Komisiju i druge institucije EU-a da preispitaju, prema potrebi, postupke imenovanja te poduzmu dodatne mjere za povećanje transparentnosti, pravednosti i jednakih mogućnosti u okviru tih postupaka. Međuinstitucijski okrugli stol organiziran u rujnu 2018. bio je vrlo koristan te je predstavnicima institucija na političkoj razini ili razini višeg rukovodstva omogućio da izvijeste o načinu na koji upravljaju postupcima. Potvrđeno je da različite institucije provode pravila na odgovarajući način koji je prikladan svrsi te da postoji opsežna zajednička najbolja praksa. Sve institucije imaju isti cilj – zapošljavati, imenovati i promicati nadarene pojedince na temelju vještina, kvalifikacija i iskustva. Komisija će poduzeti odgovarajuće daljnje mjere, no ističe se da ona, kao i sve ostale institucije, djeluje autonomno u okviru ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovorima i u okviru mjerodavnog prava. To uključuje ovlast odlučivanja o vlastitom unutarnjem ustroju, poslovniku i izvršenju ovlasti imenovanja na temelju Pravilnika o osoblju.

5.    Zaključak

Komisija smatra da je postupak davanja razrješnice od ključne važnosti kad je riječ o odgovornosti za dobro financijsko upravljanje financijama EU-a.

Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi pridonijela kontinuiranoj i konstruktivnoj suradnji s Europskim parlamentom, Vijećem i Europskim revizorskim sudom u upravljanju sredstvima EU-a.

Predana je provedbi glavnih preporuka i zahtjeva iznesenih u okviru postupka davanja razrješnice. Neke su preporuke već potpuno provedene, a druge se trenutačno provode.

Sljedeći višegodišnji financijski okvir važna je prilika za primjenu stečenog znanja te, među ostalim, za dodatno pojednostavnjenje pravila i poboljšanje općeg okvira uspješnosti. Dogovor o višegodišnjem financijskom okviru za 2021.–2027. koji bi se trebao postići ujesen 2019. bit će ključan za osiguranje pravodobnog početka provedbe politika EU-a.

* * *