(1)

Okolišna, klimatska i relevantna ▌energetska politika i zakonodavstvo Unije doveli su do znatnog poboljšanja stanja okoliša. Međutim, i dalje su prisutni veliki izazovi u području okoliša i klime, koji će, ako se ne riješe, imati znatne negativne posljedice za Uniju i dobrobit njezinih građana.

(2)

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE), uspostavljen Uredbom (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) za razdoblje 2014. – 2020., najnoviji je u nizu programa Unije osmišljenih u proteklih 25 godina koji podupiru provedbu prioriteta zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu. Pozitivno je ocijenjen u nedavnoj evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja (5) i utvrđeno je da je na dobrom putu k postizanju učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti. Program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. stoga bi trebalo nastaviti uz određene izmjene utvrđene u evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i naknadnim ocjenjivanjima. U skladu s time trebalo bi uspostaviti Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („program LIFE ”) za razdoblje koje počinje 2021.

(3)

U nastojanju da se ostvare ciljevi Unije utvrđeni u zakonodavstvu, politikama, planovima i međunarodnim obvezama koji se odnose na okoliš, klimu i  relevantno energetsko područje , program LIFE bi trebao u skladu s pravednom tranzicijom pridonijeti prelasku na održivo , kružno, energetski učinkovito gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene , zaštiti , obnovi i unapređenju kvalitete okoliša, uključujući zrak, vodu i tlo , kao i zdravlju te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti , među ostalim pružanjem potpore provedbi mreže Natura 2000 i njezinu upravljanju, kao i rješavanjem problema uništavanja ekosustava, bilo izravnim intervencijama ili podrškom uključivanju tih ciljeva u druge politike. Programom LIFE također bi se trebala podupirati provedba općih programa djelovanja donesenih u skladu s člankom 192. stavkom 3. UFEU-a, kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš  (6).

(4)

Unija je predana razvoju sveobuhvatnog odgovora na ciljeve održivog razvoja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u kojima se naglašava suštinska veza između upravljanja prirodnim resursima da bi se osigurala njihova dugoročna dostupnost, usluga ekosustava, njihove poveznice sa zdravljem ljudi te održivog i društveno uključivog gospodarskog rasta. U tom smislu program LIFE trebao bi odražavati načela solidarnosti i pritom uvelike doprinijeti i gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji.

(4a)

U svrhu promicanja održivog razvoja u definiciju i provedbu svih politika i aktivnosti Unije trebalo bi uključiti zahtjeve u pogledu okoliša i klime. Stoga bi trebalo promicati sinergije i komplementarnost s drugim programima Unije za financiranje, među ostalim olakšavanjem financiranja aktivnosti koje dopunjuju strateške integrirane projekte i strateške projekte za prirodu te podupiru prihvaćanje i preslikavanje rješenja razvijenih u okviru programa LIFE. Koordinacija je potrebna radi sprječavanja dvostrukog financiranja. Komisija i države članice trebale bi poduzeti mjere za izbjegavanje administrativnog preklapanja i opterećenja za korisnike projekta, do čega dolazi zbog obveza izvješćivanja vezanih uz različite financijske instrumente.

(5)

Program LIFE trebao bi pridonijeti održivom razvoju i ostvarenju ciljeva iz zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš, klimu i relevantno ▌energetsko područje, a posebno iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. (7), Konvencije o biološkoj raznolikosti (8), Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (9) („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”) te, među ostalim, Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”), Konvencije UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka te triju konvencija UN-a: Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, Rotterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini i Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima .

▌

(6a)

Unija pridaje veliku važnost dugoročnoj održivosti rezultata projekata programa LIFE te sposobnosti osiguravanja i održavanja tih rezultata nakon provedbe projekta, među ostalim nastavkom, preslikavanjem i/ili prijenosom projekta.

(7)

Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u  održivo, kružno i energetski učinkovito društvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene . To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektorima koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija stakleničkih plinova i onečišćenja , kojima se promiču energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije te koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te provedbi klimatske i energetske strategije Unije do sredine stoljeća i dugoročno , u skladu s dugoročnim ciljevima iz Pariškog sporazuma . Program LIFE trebao bi uključiti i mjere koje doprinose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.

(7a)

Projekti u okviru novog potprograma pod nazivom Prelazak na čistu energiju u okviru programa LIFE trebali bi biti usmjereni na izgradnju kapaciteta i širenje znanja, vještina, inovativnih tehnika, metoda i rješenja za postizanje ciljeva zakonodavstva i politike Unije o prelasku na obnovljive izvore energije i povećanu energetsku učinkovitost. U pravilu je riječ o aktivnostima koordinacije i potpore uz veliku dodanu vrijednost EU-a, kojima se namjeravaju premostiti tržišne prepreke koje otežavaju društveno-gospodarski prijelaz na održivu energiju, te koje u pravilu uključuju male i srednje dionike te više aktera, uključujući tijela lokalne i regionalne vlasti i neprofitne organizacije. Spomenute aktivnosti donose brojne dodatne koristi, kao što su borba protiv energetskog siromaštva, poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, smanjenje lokalnih onečišćujućih tvari zahvaljujući poboljšanju energetske učinkovitosti i većoj distribuciji energije iz obnovljivih izvora, te doprinos pozitivnim lokalnim gospodarskim učincima i većem socijalno uključivom rastu.

(8)

Potrebno je ubrzati transformaciju energetskog sektora kako bi se doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena i ispunjenju međunarodnih obveza Unije u vezi s dekarbonizacijom . Aktivnosti za izgradnju kapaciteta kojima se podupiru energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije i koje se do 2020. financiraju u okviru Obzora 2020. (10) trebalo bi integrirati u novi potprogram Prelazak na čistu energiju u okviru programa LIFE jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i poticanje inovacija, već olakšavanje korištenja već dostupne tehnologije u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti koja će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Program LIFE trebao bi uključivati sve dionike i sektore uključene u prelazak na čistu energiju . Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u program LIFE otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.

(9)

Prema procjeni učinka izmjene ▌ Direktive o energetskoj učinkovitosti  (11) smatra se da će za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. biti potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije manjeg opsega), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju , koji obuhvaća brzo uvođenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje takvih projekata, čime se doprinosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u  obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost , pri čemu se koriste i financijski instrumenti dostupni u okviru fonda InvestEU.

( 9a)

Program LIFE jedini je program posebno namijenjen djelovanju u području okoliša i klime te stoga ima ključnu ulogu u podupiranju provedbe zakonodavstva i politika Unije u tim područjima.

(10)

Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi olakšati prepoznavanje i utvrđivanje potreba za istraživanjem i inovacijama radi suočavanja s izazovima u području okoliša, klime i energetike u EU-u tijekom procesa strateškog planiranja istraživanja i inovacija programa Obzor Europa. Program LIFE trebao bi i nadalje djelovati kao katalizator za provođenje okolišnih, klimatskih i  relevantnih energetskih politika i zakonodavstva EU-a, među ostalim prihvaćanjem i primjenom rezultata istraživanja i inovacija iz programa Obzor Europa te pružanjem pomoći pri njihovoj primjeni u većem opsegu ako se time može pomoći u rješavanju spornih okolišnih ili klimatskih pitanja ili pitanja ▌energetske tranzicije. Europsko vijeće za inovacije u okviru Obzora Europa može osigurati podršku povećanju broja i komercijalizaciji novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati kao rezultat provedbe projekata iz programa LIFE. Slično tome, trebalo bi uzeti u obzir i sinergiju s Fondom za inovacije u okviru sustava trgovanja emisijama.

(11)

Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru programa LIFE može se dobiti doprinos i iz nekog drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Revizija djelovanja za koje se dobivaju kumulativna financijska sredstva iz različitih programa Unije trebala bi se provoditi samo jednom i obuhvaćati sve programe u okviru tih aktivnosti i pravila koja se na njih odnose.

(12)

U nedavnoj komunikaciji Komisije o Pregledu aktivnosti ▌u području okoliša (EIR)  (12) navodi se da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša te pojačali integracija i uključenje ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program LIFE bi stoga trebao djelovati kao katalizator za rješavanje horizontalnih i sistemskih izazova te temeljnih uzroka nedostataka u provedbi koji su utvrđeni prilikom Pregleda aktivnosti u području okoliša (EIR) i za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, praćenju i preispitivanju politika; poboljšanjem upravljanja u području okoliša, klimatskih promjena i povezanih pitanja u pogledu energetske tranzicije, među ostalim povećanjem uključenosti dionika na svim razinama, izgradnjom kapaciteta, komunikacijom i podizanjem razine osviještenosti ; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.

(13)

Zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti i uništavanja ekosustava , među ostalim morskih ekosustava, zahtijeva podršku razvoju, provedbi, primjeni i ocjenjivanju relevantnog zakonodavstva i politika Unije, uključujući Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. (13), Direktivu Vijeća 92/43/EEZ (14) i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) te Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (16), posebice izradom baze znanja za razvoj i provedbu politika te osmišljavanjem, ispitivanjem, demonstracijom i primjenom najboljih praksi i rješenja , kao što je djelotvorno upravljanje, u manjem opsegu ili prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, uključujući integrirane pristupe za primjenu okvira prioritetnih mjera pripremljenih na temelju Direktive 92/43/EEZ. Unija i države članice trebale bi pratiti i svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost radi ispunjavanja svoje obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi ispuniti i zahtjeve za praćenje iz ostaloga relevantnog zakonodavstva Unije. Rashodi Unije povezani s biološkom raznolikošću pratit će se korištenjem posebnog skupa pokazatelja  (17).

(14)

Nedavne ocjene i procjene, uključujući preispitivanje Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. u sredini provedbenog razdoblja i provjeru primjerenosti zakonskih propisa o prirodi, ukazuju da je jedan od glavnih temeljnih uzroka za nedostatnu provedbu zakonodavstva Unije o prirodi i strategije za biološku raznolikost manjak odgovarajućeg financiranja. Glavni instrumenti financiranja Unije, uključujući [Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo], mogu znatno pridonijeti ispunjenju tih potreba , i to na komplementarnoj osnovi . Program LIFE može dodatno poboljšati učinkovitost takvog uključivanja u strateške projekte za prirodu namijenjene poticanju provedbe zakonodavstva i politika Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost, uključujući aktivnosti koje su utvrđene u okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ. Strateški projekti za prirodu trebali bi podupirati akcijske programe u državama članicama radi uključivanja relevantnih ciljeva koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost u ostale politike i programe financiranja, osiguravajući time mobilizaciju odgovarajućih sredstva za provedbu tih politika. U okviru svojih strateških planova za zajedničku poljoprivrednu politiku države članice mogu odlučiti o korištenju određenog dijela sredstava dodijeljenih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj radi snažnije podrške aktivnostima koje dopunjavaju strateške projekte za prirodu kako je određeno ovom Uredbom.

(15)

Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje usluga ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. Zahvaljujući pripremnom djelovanju u sklopu BEST-a, koje je pokrenuto 2011., te programu BEST 2.0 i projektu BEST RUP koji su uslijedili, BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija i njihovoj ključnoj ulozi u očuvanju globalne biološke raznolikosti. Komisija procjenjuje da je za terenske aktivnosti na tim područjima potrebna financijska potpora u iznosu od 8 milijuna EUR godišnje . U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je stoga da se iz programa LIFE financiraju mali iznosi bespovratnih sredstava za biološku raznolikost , što uključuje izgradnju kapaciteta i katalizatorske mjere, i u najudaljenijim regijama i u prekomorskim zemljama i područjima.

(16)

Za promicanje kružnog gospodarstva i učinkovitosti resursa potrebno je ▌promijeniti način dizajna, proizvodnje, potrošnje, popravka, ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja materijala i proizvoda, uključujući plastiku , s naglaskom na cjelokupnom životnom ciklusu proizvodâ . Program LIFE trebao bi pridonijeti prelasku na model kružnoga gospodarstva putem financijske podrške namijenjene različitim akterima (poduzećima, javnim tijelima i potrošačima), posebice primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih tehnologija, praksi i rješenja prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim kontekstima, uključujući putem integriranih pristupa za primjenu hijerarhije otpada i provedbu planova za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada. Podupiranjem provedbe komunikacije Komisije od 16. siječnja 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu mogu se posebno poduzeti mjere za rješavanje problema morskog otpada.

(16a)

Visoka razina zaštite okoliša od ključne je važnosti za zdravlje i dobrobit građana Unije. Programom bi se trebao podupirati cilj Unije da proizvodi i upotrebljava kemikalije na način koji dovodi do što većeg smanjenja značajnog štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš, i to radi postizanja cilja netoksičnog okoliša u EU-u. Programom bi također trebalo podupirati aktivnosti za olakšavanje provedbe Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (18) kako bi se postigle razine buke koje ne povećavaju značajne negativne učinke na ljudsko zdravlje i rizike za njega.

(17)

Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike za zdravlje ljudi i okoliš te istodobno jačanje sinergija između poboljšanja kvalitete zraka i smanjenja emisija stakleničkih plinova . Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela , osobito u područjima u kojima su stanovništvo i ekosustavi izloženi visokim razinama onečišćivača zraka . Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (19) naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čist zrak. Stoga bi program LIFE trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.

(18)

Direktivom 2000/60/EZ (20) utvrđen je okvir za zaštitu površinskih voda, obalnih voda, prijelaznih voda i podzemnih voda Unije. Ciljevi te Direktive podupiru se ▌boljom provedbom i većom integracijom ciljeva vodne politike u druga područja politike. Programom LIFE stoga bi trebalo podupirati projekte koji doprinose učinkovitoj provedbi Direktive 2000/60/EZ i drugog relevantnog zakonodavstva Unije o vodama koje doprinosi postizanju dobrog stanja vodnih tijela Unije primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih praksi te mobiliziranjem dopunskih mjera u sklopu drugih programa i izvora financiranja Unije.

(19)

Zaštita i obnova morskog okoliša jedan je od ukupnih ciljeva politike Unije u području okoliša. Program LIFE trebao bi podržavati sljedeće: upravljanje, očuvanje, obnovu i praćenje biološke raznolikosti i morskih ekosustava, posebice na morskim područjima mreže Natura 2000, te zaštitu vrsta u skladu s okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom 92/43/EEZ; postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21); promicanje čistih i zdravih mora; provedbu komunikacije Komisije o strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu, osobito radi rješavanja problema izgubljenog ribolovnog alata i otpada u moru; promoviranje uključenja Unije u međunarodno upravljanje oceanima, što je ključno za postizanje ciljeva iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. te za očuvanje zdravih oceana za buduće generacije. Strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu u okviru programa LIFE trebali bi uključivati relevantne aktivnosti namijenjene zaštiti morskog okoliša.

(20)

Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima ▌energetske tranzicije potrebni su uključenost civilnog društva, i to podizanjem razine osviještenosti javnosti , među ostalim uz pomoć komunikacijske strategije kojom se uzimaju u obzir novi mediji i društvene mreže, angažman potrošača i veća uključenost javnosti i dionika na svim razinama , uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi. Stoga je prikladno da se Programom podupire širok raspon nevladinih organizacija i mreža neprofitnih subjekata koji nastoje ostvariti cilj od općeg interesa Unije i koji su ponajprije aktivni u području okoliša ili klimatskih mjera, dodjeljivanjem operativnih bespovratnih sredstava na konkurentan i transparentan način kako bi se takvim nevladinim organizacijama, mrežama i subjektima pomoglo da efektivno doprinesu politici Unije te izgrade i ojačaju svoje kapacitete koji su im potrebni kako bi postali učinkovitiji partneri.

(21)

Iako bi poboljšanje upravljanja na svim razinama trebao biti međusektorski cilj za sve potprograme programa LIFE , program LIFE trebao bi podržavati razvoj, provedbu i primjenu pravne stečevine u području okoliša i klime i sukladnost s njom, osobito horizontalnog zakonodavstva o upravljanju okolišem, uključujući zakonodavstvo kojim se provodi Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš (22).

(22)

Program LIFE trebao bi pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema održivom , kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene, i to ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati prihvaćanje javnosti i angažiranje potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu.

(22a)

Program je osmišljen tako da se njime podupire demonstracija tehnika, pristupa i najboljih praksi koje se mogu replicirati i nadograditi. Inovativna rješenja pridonijela bi poboljšanju ekološke učinkovitosti i održivosti, osobito razvoju održivih poljoprivrednih praksi u područjima koja su aktivna u poljima klime, vode, tla, biološke raznolikosti i otpada. U tom bi pogledu trebalo naglasiti sinergije s drugim programima i politikama, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za produktivnost i održivost u poljoprivredi te sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a.

(23)

Na razini Unije velika ulaganja u djelovanja koja se odnose na okoliš i klimu primarno financiraju veliki programi financiranja Unije (uključivanje). Stoga je prijeko potrebno pojačati napore za uključivanje, osigurati održivost, biološku raznolikost i prilagodljivost na klimatske promjene ostalih programa Unije za financiranje te u sve instrumente Unije ugraditi zaštitne mjere za održivost. U kontekstu svoje katalitičke uloge, strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu koji će se razviti u sklopu programa LIFE trebali bi potpomognuti prilike za financiranje u sklopu tih programa financiranja i drugih izvora sredstava kao što su nacionalni fondovi te stvarati sinergije.

(23a)

Uspjeh strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata ovisi o bliskoj suradnji između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i nedržavnih sudionika na koje utječu ciljevi Programa. Stoga bi trebalo primjenjivati načela transparentnosti i objavljivanja u pogledu odluka koje se odnose na razvoj, provedbu, procjenu i praćenje projekata, osobito u slučaju uključivanja ili kada su obuhvaćeni višestruki izvori financiranja.

(24)

Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena na koordiniran i ambiciozan način, u skladu s obvezama Unije u provedbi Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, programom LIFE pridonijet će se uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od najmanje 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi tijekom razdoblja VFO-a 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 %, koji treba ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027 . Očekuje se da će aktivnosti iz programa LIFE doprinijeti klimatskim ciljevima sa 61 % od ukupne financijske omotnice programa LIFE . Relevantne aktivnosti utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe programa LIFE i ponovo ocijeniti u okviru relevantnih procesa evaluacija i preispitivanja.

(25)

S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe programa LIFE trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije (23). Osim okolišnih, klimatskih i relevantnih energetskih politika u obzir bi trebalo uzeti i druge politike Unije.

(26)

Kako bi podržala provedbu programa LIFE , Komisija bi trebala surađivati s mrežom nacionalnih kontaktnih točaka (NKT) za program LIFE kako bi potaknula suradnju usmjerenu na poboljšanje i povećanje učinkovitosti usluga NKT-a diljem EU-a, kao i na povećanje ukupne kvalitete podnesenih prijedloga , organizirati seminare i radionice, objavljivati popise projekata financiranih u sklopu programa LIFE te provoditi druge aktivnosti, primjerice medijske kampanje, radi boljeg širenja rezultata projekta i olakšavanja razmjene iskustva, znanja i najboljih praksi te reproduciranja rezultata projekata diljem Unije , čime se promiču suradnja i komunikacija . Te bi aktivnosti posebno trebale biti namijenjene državama članicama s niskom razinom iskorištenosti sredstava te bi trebale olakšati komunikaciju i suradnju između korisnika projekta, podnositelja ili dionika završenih projekata i projekata u tijeku u istom području. Od ključne je važnosti da su u takve aktivnosti komunikacije i suradnje također uključena regionalna i lokalna tijela te dionici.

(26a)

Kvaliteta je prevladavajući kriterij u ocjenjivanju projekta i postupku dodjele u okviru programa LIFE. Kako bi se olakšala provedba ciljeva programa LIFE diljem Unije i promicala visoka kvaliteta projektnih prijedloga, trebalo bi omogućiti financiranje projekata tehničke pomoći za efektivno sudjelovanje u programu LIFE. Komisija bi trebala težiti učinkovitoj geografskoj pokrivenosti utemeljenoj na kvaliteti u cijeloj Uniji, među ostalim kroz pružanje potpore državama članicama u povećanju kvalitete projekata izgradnjom kapaciteta. Specifikacija niskog stupnja efektivnog sudjelovanja i prihvatljivih aktivnosti te kriteriji za dodjelu za program LIFE bit će navedeni u višegodišnjem programu rada pri čemu će se voditi računa o sudjelovanju i uspješnosti podnositelja prijava iz dotičnih država članica uzimajući u obzir, među ostalim, broj stanovnika i gustoću naseljenosti, ukupnu površinu lokacija mreže Natura 2000 za svaku državu članicu izraženu kao udio ukupne površine mreže Natura 2000 i udio državnog područja države članice koji je obuhvaćen lokacijama mreže Natura 2000. Prihvatljive aktivnosti trebale bi biti usmjerene na poboljšanje kvalitete projektnih prijava.

(27)

Kako bi olakšali suradnju između država članica i imali jedinstvenu ulogu u izvršavanju zakonodavstva Unije u području okoliša, osnovani su Mreža Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL), Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša (ENPE) i Forum sudaca Europske unije u području okoliša (EUFJE (24)). Oni u velikoj mjeri pridonose jačanju dosljednosti provedbe i izvršavanja zakonodavstva Unije o okolišu širom Unije, sprječavajući narušavanje tržišnog natjecanja, kao i poboljšanju kvalitete inspekcijskog nadzora okoliša i mehanizama za izvršavanje zakonodavstva sustavom umrežavanja na razini Unije i država članica, osiguravanjem razmjene informacija i iskustava na različitim administrativnim razinama, kao i osposobljavanjem i detaljnim raspravama o problematici okoliša i aspektima izvršavanja zakonodavstva, uključujući praćenje i postupke izdavanja dozvola. S obzirom na njihov doprinos ciljevima programa LIFE primjereno je odobriti dodjelu bespovratnih sredstava IMPEL-u, ENPE-u i EUFJE-u bez poziva na podnošenje prijedloga kako bi se nastavilo podupiranje aktivnosti ovih udruga. U skladu s općim uvjetima Financijske uredbe poziv nije potreban u drugim slučajevima, na primjer za tijela koja imenuju države članice i koja rade pod njihovom odgovornošću ako su te države članice utvrđene kao korisnici bespovratnih sredstava zakonodavnim aktom Unije.

(28)

Primjereno je utvrditi financijsku omotnicu za program LIFE , koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (25), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(28a)

Najviše stope sufinanciranja trebaju biti utvrđene na razini potrebnoj da bi se održala učinkovita razina potpore kroz program LIFE. Kako bi se uzela u obzir prilagodljivost potrebna za pružanje odgovora na postojeći raspon mjera i subjekata, konkretne stope sufinanciranja omogućit će sigurnost, pri čemu će se održati stupanj fleksibilnosti koji se dodjeljuje prema posebnim potrebama ili zahtjevima. Konkretne stope sufinanciranja uvijek trebaju biti podložne utvrđenim relevantnim maksimalnim stopama sufinanciranja.

(29)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, budući da je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(30)

U skladu s  Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća  (26) („Financijska uredba”), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (27), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (28), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (29) i  Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (30), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s  Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i  Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije.

U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja ( „EPPO” ) može provoditi istrage i kazneno progoniti kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (31). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, ▌EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u korištenje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(31)

Oblike financiranja i načine provedbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici. Komisija bi trebala osigurati da provedba bude lako razumljiva i promicati stvarno pojednostavnjenje za nositelje projekta.

(32)

Kada je to prikladno, ciljevi politika programa LIFE trebali bi biti obuhvaćeni i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru ▌InvestEU, među ostalim i dodijeljenim iznosom iz programa LIFE kako je utvrđen u višegodišnjim programima rada u okviru programa LIFE .

(33)

U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (32) subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa LIFE i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Sudjelovanje tih subjekata u programu LIFE trebalo bi se ponajprije usmjeriti na projekte u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost.

(34)

Program bi trebao biti otvoren trećim zemljama u skladu sa sporazumima između Unije i tih zemalja o posebnim uvjetima njihova sudjelovanja.

(35)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programâ na temelju odluke prema tome sporazumu. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenta. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornome dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(36)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom programa LIFE na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva praćenja, izbjegavajući pritom pretjeranu regulaciju i administrativno opterećenje, posebno u odnosu na države članice. Ti zahtjevi mogu, po potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa LIFE na terenu. Potpuni učinak programa LIFE ostvaruje se neizravnim, dugoročnim i teško mjerljivim doprinosima kako bi se postigao cijeli niz ciljeva Unije povezanih s okolišem i klimom. Za praćenje programa LIFE izravnim pokazateljima ostvarenja i zahtjevima praćenja utvrđenima ovom Uredbom trebalo bi dodati skup posebnih pokazatelja na razini projekta koji se opisuju u  višegodišnjim programima rada ili pozivu na podnošenje prijedloga, između ostaloga, u odnosu na mrežu Natura 2000 i emisije određenih onečišćujućih tvari u atmosferi.

(36a)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe koji se odnose na donošenje višegodišnjih programa rada, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća  (33) . Ako Odbor za program LIFE ne dostavi mišljenje o nacrtu provedbenog akta, Komisija u skladu s člankom 5. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 182/2011 ne bi trebala donijeti nacrt provedbenog akta.

(37)

Kako bi se zajamčilo da su potpora koja se pruža u okviru Programa i njegova provedba u skladu s politikama i prioritetima Unije, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji radi izmjene pokazatelja ili dopune ove Uredbe u pogledu pokazatelja te radi uspostave okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(38)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, posebno doprinos visokoj razini zaštite okoliša i ambicioznim klimatskim aktivnostima s dobrim upravljanjem i pristupom koji uključuje više dionika te ostvarenju ciljeva zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš, biološku raznolikost , klimu, kružno gospodarstvo , kao i onih koji su relevantni za obnovljivu energiju i  energetsku učinkovitost , ali se zbog opsega ili učinka ove Uredbe mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)

Uredbu (EU) br. 1293/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage,