(1)

U kontekstu sve većih migracijskih izazova koje obilježava potreba za podupiranjem snažnih sustava prihvata, azila, integracije i migracija u državama članicama, za sprječavanjem i te prikladnim i solidarnim rješavanjem situacija pritiska te za zamjenom nezakonitih i nesigurnih dolazaka zakonitim i sigurnim načinima dolaska, ulaganje u učinkovito i koordinirano upravljanje migracijama u Uniji od ključne je važnosti za ostvarenje cilja Unije koji se odnosi na uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Am. 3]

(2)

Važnost koordiniranog pristupa Unije i država članica odražava se u Europskom migracijskom programu iz svibnja 2015. u kojem se ističe potreba za dosljednom i jasnom zajedničkom politikom za obnovu povjerenja u sposobnost Unije da objedini europske i nacionalne napore u području migracija i omogući učinkovitu suradnju, u skladu s načelom solidarnosti i poštenom podjelom odgovornosti između država članica navedenih u članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, te je potvrđena u preispitivanju tog programa na sredini provedbenog razdoblja iz rujna 2017. i u izvješću o napretku iz ožujka i svibnja 2018. [Am. 4]

(3)

U svojim Zaključcima od 19. listopada 2017. Europsko vijeće potvrdilo je da treba tražiti sveobuhvatni, pragmatičan i odlučan pristup upravljanju migracijama kojim će se obnoviti kontrola na vanjskim granicama, smanjiti broj nezakonitih dolazaka i smrtnih slučajeva na moru i koji bi trebalo temeljiti na fleksibilnoj i koordiniranoj uporabi svih dostupnih instrumenata Unije i država članica. Europsko vijeće dalje je pozvalo na osiguranje znatno pojačanih vraćanja mjerama na razini EU-a i država članica, kao što su djelotvorni sporazumi i mehanizmi o ponovnom prihvatu. Europsko vijeće pozvalo je, među ostalim, na provedbu i razvoj dobrovoljnih programa preseljenja. [Am. 5]

(4)

Kako bi se podržali napori usmjereni na osiguranje sveobuhvatnog pristupa upravljanju migracijama utemeljenog na uzajamnom povjerenju, solidarnosti i podjeli odgovornosti među državama članicama i institucijama Unije i ispunio cilj osiguravanja zajedničke održive politike Unije o azilu i imigraciji, državama članicama trebalo bi pružiti potporu prikladnim financijskim sredstvima u obliku Fonda za azil i , migracije i integraciju (dalje u tekstu „Fond”). [Am. 6]

(4a)

Fond bi trebao u potpunosti poštovati ljudska prava, biti u skladu s Programom do 2030., načelom usklađenosti politika radi razvoja, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a, te obvezama na međunarodnoj razini u pogledu migracija i azila, i to u globalnom paktu o izbjeglicama i globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije. [Am. 7]

(4b)

U upravljanju Fondom iz perspektive razvoja trebalo bi u obzir uzeti razne glavne uzroke migracija kao što su sukobi, siromaštvo, manjak obradive zemlje, obrazovanje i nejednakost. [Am. 8]

(5)

Fond bi Mjere koje se financiraju iz Fonda trebalo bi provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima , uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, kao i  s međunarodnim obvezama Unije i država članica u pogledu temeljnih prava , uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta i Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Protokolom od 31. siječnja 1967 . [Am. 9]

(5a)

Pri provedbi Fonda trebala bi se promicati načela rodne ravnopravnosti i nediskriminacije, koja su među temeljnim vrijednostima Unije. Sredstvima Fonda ne bi se trebale podupirati mjere kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili socijalne isključenosti. [Am. 10]

(5b)

Pri provedbi Fonda trebalo bi dati prednost mjerama kojima se rješava pitanje maloljetnika bez pratnje i razdvojenih maloljetnika putem rane identifikacije i registracije te mjerama koje se provode u najboljem interesu djeteta. [Am. 11]

(6)

Fond bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima izvršenima uz potporu njegovih prethodnika: Europskog fonda za izbjeglice uspostavljenog Odlukom 573/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/435/EZ, Europskog fonda za povratak uspostavljenog Odlukom 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća za razdoblje 2007. – 2013. i Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2014. – 2020., kako je uspostavljen Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Istodobno bi se trebale uzeti u obzir sve relevantne novosti.

(7)

Fondom bi se trebalo podupirati solidarnost među državama članicama i učinkovito upravljanje migracijskim tokovima, među ostalim, promicanjem zajedničkih mjera u području azila, uključujući napore država članica u pogledu prihvata osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, preseljenjem i  humanitarnim prihvatom te transferom podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite između država članica, povećanjem zaštite ranjivih tražitelja azila kao što su djeca, podupiranjem strategija integracije i djelotvornijom politikom zakonitih migracija kako , stvaranjem sigurnih i zakonitih putova za ulazak u Uniju, čime bi se osigurala dugoročna konkurentnost ujedno trebalo doprinijeti osiguravanju dugoročne konkurentnosti Unije i budućnost budućnosti njezina socijalnog modela te smanjio poticaj za nezakonite migracije provedbom održive politike vraćanja i ponovnog prihvata. S obzirom na to da je Fond instrument unutarnje politike Unije i jedini instrument za financiranje azila i migracija na razini Unije, njegovim sredstvima prvenstveno bi trebalo podupirati mjere u području azila i migracija unutar Unije. Međutim, unutar utvrđenih granica i podložno zaštitnim mjerama, Fondom bi se trebalo podupirati jačanje suradnje s trećim zemljama u cilju boljeg upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge vrste međunarodne zaštite, stvaranja mogućnosti za zakonite migracije i suzbijanja nezakonitih migracija i mreža krijumčara i trgovaca ljudima te kako bi se osigurala održivost vraćanja sigurnog i učinkovit ponovni prihvat dostojanstvenog vraćanja te reintegracija u trećim zemljama. [Am. 12]

(8)

Migracijska kriza ukazala i porast broja smrtno stradalih na Sredozemlju tijekom proteklih godina ukazali su je na potrebu za reformom zajedničkog europskog sustava azila kako bi se i uspostavom poštenijeg i djelotvornijeg sustava utvrđivanja odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i okvira za napore država članica u pogledu preseljenja i humanitarnog prihvata kako bi se povećao ukupni broj dostupnih mjesta za preseljenje u svijetu. Istodobno, reforma je potrebna kako bi se zajamčila uspostava i dostupnost djelotvornog sustava azila temeljenog na pravima i osigurali učinkoviti postupci azila kojima će se spriječiti sekundarna kretanja, ujednačeni i prikladni uvjeti prihvata podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ujednačeni standardi za odobravanje međunarodne zaštite i odgovarajuća prava i pogodnosti za korisnike međunarodne zaštite. Istodobno je reformom trebalo uspostaviti pošteniji i djelotvorniji sustav za utvrđivanje odgovornosti država članica za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i okvir Unije učinkoviti i djelotvorni postupci vraćanja za napore država članica u pogledu preseljenja nezakonite migrante . Stoga je prikladno da se iz Fonda pruža veća potpora naporima država članica da u potpunosti i pravilno provode obnovljeni zajednički europski sustav azila. [Am. 13]

(9)

Fondom bi se također trebale dopunjavati i jačati aktivnosti koje provodi Agencija Europske unije Europski potporni ured za azil (EUAA) osnovana Uredbom (EU) ../.. [Uredba o EUAA-u] (3) u cilju olakšavanja i poboljšanja funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila koordiniranjem i jačanjem praktične suradnje i  koordiniranjem razmjene informacija o azilu, a posebno o dobrim praksama, među državama članicama, promicanjem prava Unije i operativnih standarda međunarodnog prava te doprinošenjem jedinstvenoj primjeni prava Unije o azilu u cilju osiguravanja visokog stupnja ujednačenosti utemeljenog putem relevantnih smjernica, uključujući operativne standarde, i to na visokim standardima temelju visokih standarda zaštite u pogledu postupaka međunarodne zaštite, uvjeta prihvata i procjene potreba za potporom diljem Unije, omogućivanjem održive i poštene raspodjele zahtjeva za međunarodnu zaštitu, olakšavanjem konvergencije u procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije, podupiranjem napora država članica u području preseljenja i pružanjem operativne i tehničke pomoći državama članicama za upravljanje njihovim sustavima azila i prihvata, posebice onima čiji su sustavi izloženi nerazmjernom pritisku. [Am. 14]

(9a)

Fond bi trebao podupirati napore Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj, praćenje i evaluaciju politika o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije. [Am. 15]

(10)

Fond bi trebao podupirati napore Uniju i države članice u provedbi postojećeg prava Unije i država članica koji se odnose na jačanje kapaciteta država članica za razvoj praćenje i provedbu evaluacije politika , pri čemu bi se trebalo zajamčiti potpuno poštovanje temeljnih prava, a osobito direktiva 2013/33/EU  (4) (Direktiva o uvjetima prihvata) , 2013/32/EU  (5) (Direktiva o postupcima azila), 2011/95/EU  (6) (Direktiva o azilu s obzirom na njihove obveze prema postojećem pravu Unije kvalifikacijama) i 2008/115/EZ  (7) (Direktiva o vraćanju) Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) br. 604/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća  (8) (Dublinska uredba) . [Am. 16]

(11)

Partnerstva i suradnja s trećim zemljama bitna su komponenta politike azila Unije kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje tokovima osoba koje podnose zahtjev za azil ili druge oblike međunarodne zaštite. Kako bi se nesiguran i nezakoniti dolazak državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva na državno područje država članica zamijenio zakonitim i sigurnim dolaskom, kako bi se izrazila solidarnost s državama i regijama u koje ili unutar kojih je raseljen velik broj osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita pomaganjem da se ublaži pritisak na te zemlje, kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva migracijske politike Unije povećanjem utjecaja Unije na treće zemlje i kako bi se učinkovito pridonijelo globalnim inicijativama za preseljenje usklađenim nastupanjem na međunarodnim forumima i prema trećim zemljama, Fondom bi se trebali osigurati financijski poticaji za provedbu Okvira Unije za preseljenje [i okvira za humanitarni prihvat.]. [Am. 17]

(11.a)

Fond bi trebao podupirati napore koje su države članice uložile u pružanje međunarodne zaštite i trajnog rješenja na svojim državnim područjima za izbjeglice i raseljene osobe koje su identificirane kao prihvatljive za preseljenje ili u okviru nacionalnih programa humanitarnog prihvata, u kojima bi se trebalo voditi računa o predviđanjima UNHCR-a o globalnim potrebama za preseljenjem. Kako bi na ambiciozan i učinkovit način dao svoj doprinos, Fond bi trebao pružati ciljanu pomoć u obliku financijskih poticaja za svaku osobu koja je primljena ili preseljena. [Am. 18]

(12)

Uzimajući u obzir visoke razine migracijskih tokova u Uniji posljednjih godina i važnost osiguravanja kohezije naših društava, od ključne je važnosti podržati politike država članica za ranu integraciju državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, uključujući u prioritetnim područjima utvrđenima u Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja koji je Komisija donijela 2016. [Am. 19]

(13)

U cilju povećanja učinkovitosti, postizanja najveće dodane vrijednosti Unije i osiguravanja dosljednosti odgovora Unije u poticanju integracije državljana trećih zemalja, mjere koje se financiraju iz Fonda trebale bi biti specifične i komplementarne mjerama koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) strukturnih fondova Unije . Mjerama koje se financiraju iz ovog Fonda trebale bi se podupirati mjere prilagođene potrebama državljana trećih zemalja koje se u načelu provode u ranoj fazi ranim fazama integracije i horizontalne mjere kojima se podupiru kapaciteti država članica u području integracije, a dugoročne koje nadopunjavaju intervencije za državljane promicanje socijalne i ekonomske uključenosti državljana trećih zemalja trebale bi koje se financirati financiraju u okviru EFRR-a i ESF-a+ strukturnih fondova . [Am. 20]

(13a)

Mjere integracije trebale bi također uključivati korisnike međunarodne zaštite kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup integraciji, pri čemu bi se u obzir trebale uzeti posebnosti te ciljne skupine. Ako se mjere integracije kombiniraju s prihvatom, djelovanja bi, prema potrebi, trebala obuhvatiti i tražitelje azila. [Am. 21]

(14)

U tom kontekstu nadležna tijela država članica odgovorna za provedbu Fonda trebala bi imati obvezu surađivati i uspostaviti mehanizme koordinacije s nadležnim tijelima koje su države članice odredile za upravljanje intervencijama iz ESF-a+ i EFRR-a strukturnih fondova i, prema potrebi, s njihovim upravljačkim tijelima i upravljačkim tijelima ostalih fondova Unije kojima se pridonosi integraciji državljana trećih zemalja. U okviru tih koordinacijskih mehanizama Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost i komplementarnost fondova te mjeru u kojoj mjere provedene u okviru svakog fonda doprinose integraciji državljana trećih zemalja. [Am. 22]

(15)

Provedba Fonda u tom području trebala bi biti u skladu sa zajedničkim osnovnim načelima Unije u području integracije, kako je navedeno u zajedničkom programu za integraciju.

(16)

Državama članicama koje to žele trebalo bi dopustiti da u svojim programima predvide da se u mjere integracije mogu uključiti najbliži srodnici državljana trećih zemalja , čime se podupire spajanje obitelji u najboljem interesu djeteta, u mjeri u kojoj je to nužno za djelotvornu provedbu takvih mjera. Izraz „najbliži srodnik” trebalo bi shvaćati kao da označava supružnike, partnere i bilo koju osobu koja ima izravne obiteljske veze, bez obzira radi li se o potomcima ili precima, s državljaninom treće zemlje na kojeg su usmjerena djelovanja u vezi s integracijom, a koje u protivnom ne bi bile obuhvaćene Fondom. [Am. 23]

(17)

S obzirom na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih tijela i  njihovih predstavničkih udruženja organizacija civilnog društva u području integracije te kako bi se olakšao izravan pristup tih subjekata financiranju na razini Unije, Fondom bi se trebala olakšati provedba mjera u području integracije lokalnih i regionalnih tijela ili organizacija civilnog društva u području integracije , uključujući među ostalim uporabom tematskog instrumenta i višom stopom sufinanciranja za te mjere te uporabom namjenske sastavnice tematskog instrumenta u slučajevima u kojima ta lokalna i regionalna tijela imaju nadležnost za provedbu mjera integracije . [Am. 24]

(18)

Uzimajući u obzir dugoročne gospodarske i demografske izazove s kojima se suočava Unija te sve globaliziraniju prirodu migracija , od ključne je važnosti uspostaviti kanale za zakonite migracije koji dobro funkcioniraju kako bi Unija i dalje bila privlačno odredište za migrante regularnu migraciju, u skladu s gospodarskim i socijalnim potrebama država članica, i kako bi se osigurala održivost sustava socijalne pomoći i rast gospodarstva Unije te istovremeno radnici migranti zaštitili od iskorištavanja na radnome mjestu . [Am. 25]

(19)

Fondom bi se trebale podupirati države članice u uspostavi strategija kojima se organiziraju i šire putovi zakonite migracije i trebale te bi se trebale pojačati njihove sposobnosti za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju svih strategija, politika i mjera za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, među ostalim i pravni a osobito instrumenti Unije za zakonite migracije . Fondom bi se trebala podupirati i razmjena informacija, najbolje prakse i suradnja između različitih odjela uprave i različitih razina upravljanja i među državama članicama. [Am. 26]

(20)

Učinkovita i dostojanstvena politika vraćanja sastavni je dio sveobuhvatnog pristupa migracijama koji provode Unija i njezine države članice. Fondom bi se trebali podupirati i poticati napori država članica usmjereni na djelotvornu provedbu i daljnji razvoj zajedničkih standarda o vraćanju, s naglaskom na dobrovoljnom vraćanju, posebice kako je utvrđeno u Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) te integriranog i koordiniranog pristupa upravljanju vraćanjem. U pogledu održivih politika vraćanja, Fondom bi se trebale podupirati i povezane mjere u trećim zemljama, kao što je reintegracija povratnika kako bi se olakšalo i zajamčilo sigurno i dostojanstveno vraćanje te ponovni prihvat i održiva reintegracija, kako je utvrđeno u globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije . [Am. 27]

(21)

Države članice trebale bi dati prednost dobrovoljnom vraćanju i zajamčiti učinkovit, siguran i dostojanstven povratak nezakonitih migranata. Stoga bi Fond trebao davati povlaštenu potporu djelovanjima koja se odnose na dobrovoljno vraćanje . Kako bi se promicao dobrovoljni povratak ono promicalo , države članice trebale bi predvidjeti poticaje za dobrovoljno vraćanje osoba, na primjer povlašteni tretman u obliku veće pomoći za vraćanje i dugoročne potpore za reintegraciju . Ta je vrsta dobrovoljnog vraćanja u interesu kako povratnika tako i nadležnih tijela zbog njezine ekonomičnosti. U svim aktivnostima ili odlukama koje se odnose na djecu migrante, uključujući vraćanje, prvenstveno bi se trebali uzeti u obzir najbolji interesi djeteta, kao i njegovo pravo da izrazi svoje mišljenje. [Am. 28]

(22)

Ipak, Iako dobrovoljno i vraćanje ima prednost u odnosu na prisilno vraćanje povezani , te su vrste vraćanja povezane i uzajamno se potiču te bi države članice stoga trebalo poticati da pojačaju komplementarnosti između te dvije vrste vraćanja njih . Mogućnost udaljavanja važan je element koji pridonosi cjelovitosti sustava azila i zakonitih migracija. Fondom bi se stoga trebale podupirati mjere država članica za olakšavanje i provođenje udaljavanja u skladu s normama utvrđenima u pravu Unije, kada je to primjenjivo, i uz puno poštovanje temeljnih prava i dostojanstva povratnika. Iz Fonda bi trebalo podupirati mjere za vraćanje djece samo ako je procijenjeno da je takvo vraćanje u najboljem interesu djeteta. [Am. 29]

(23)

Posebnim mjerama potpore za povratnike , s posebnim naglaskom na njihovim humanitarnim potrebama i potrebama u pogledu zaštite, u državama članicama i u zemljama vraćanja mogu se poboljšati uvjeti za vraćanje i pojačati njihova integracija. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ugroženim skupinama. Odluke o vraćanju trebale bi se temeljiti na sveobuhvatnoj i pažljivoj procjeni stanja u zemlji porijekla, što uključuje i evaluaciju apsorpcijskog kapaciteta na lokalnoj razini. Održivosti, sigurnosti i djelotvornosti vraćanja doprinosi se konkretnim mjerama i aktivnostima kojima se pruža potpora zemljama porijekla, a posebno ranjivim osobama. Lokalna tijela, civilno društvo i dijaspore trebali bi aktivno sudjelovati u provedbi tih mjera. [Am. 30]

(24)

Sporazumi Službeni sporazumi o ponovnom prihvatu i ostali dogovori sastavni su sastavni su i ključan element Unijine politike vraćanja i glavno sredstvo za učinkovito upravljanje migracijskim tokovima jer olakšavaju brzo vraćanje nezakonitih migranata. Ti su sporazumi i mehanizmi važan su element u okviru dijaloga i suradnje s trećim zemljama porijekla i tranzita nezakonitih migranata te je sredstvima Fonda potrebno poduprijeti njihovu provedbu u trećim zemljama u interesu učinkovitih , sigurnih i dostojanstvenih politika vraćanja na nacionalnoj razini unutar utvrđenih ograničenja i na razini Unije podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama . [Am. 31]

(25)

Uz pružanje potpore vraćanju integraciji državljana trećih zemalja ili osoba kako je predviđeno bez državljanstva u ovoj Uredbi državama članicama , Fondom bi se trebale podržati i druge mjere za suzbijanje nezakonitih migracija krijumčarenja migranata , ukloniti poticaji za nezakonite migracije ili zaobilaženje postojećih poticanje i omogućivanje pravila o zakonitoj migraciji, čime se štiti cjelovitost imigracijskih sustava država članica u zemljama porijekla, uz puno poštovanje načela usklađenosti politika u interesu održivog razvoja . [Am. 32]

(26)

Zapošljavanje nezakonitih migranata poticajni je čimbenik za nezakonite migracije i otežava razvoj politike radne mobilnosti utemeljene na sustavima zakonite migracije te ugrožava prava radnika migranata čineći ih ranjivima u pogledu kršenja prava i iskorištavanja . Fondom bi se stoga trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u provedbi Direktive 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) kojom se zabranjuje zapošljavanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom , predviđa mehanizam podnošenja žalbi i naplate plaća za iskorištene radnike i predviđaju sankcije za poslodavce koji krše tu zabranu. [Am. 33]

(26a)

Države članice trebale bi podržati zahtjeve civilnog društva i organizacija radnika, primjerice u pogledu stvaranja europske mreže radnika i radnica za prihvat, kako bi se povezali svi radnici i radnice u Europi koji rade na migracijskim postupcima u cilju promicanja dostojanstvenog prihvata i pristupa migracijama utemeljenima na ljudskim pravima i razmjeni dobrih praksi u području prihvata i mogućnosti zapošljavanja migranata. [Am. 34]

(27)

Fondom bi se trebale izravno ili neizravno podupirati države članice u njihovoj provedbi Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11) u kojoj se utvrđuju odredbe o pomoći i potpori žrtvama trgovanja ljudima te o njihovoj zaštiti. Tim bi se mjerama trebala uzeti u obzir rodno specifična priroda trgovine ljudima. Prilikom provedbe Fonda države članice trebale bi uzeti u obzir da su osobe koje moraju napustiti svoje domove zbog iznenadnih ili postupnih klimatskih promjena koje negativno utječu na njihove živote ili životne uvjete izložene velikoj opasnosti da postanu žrtve trgovine ljudima. [Am. 35]

(27a)

Fond bi, kako je utvrđeno u pravnoj stečevini Unije o azilu, posebno trebao podupirati identifikaciju i mjere koje se odnose na potrebe ranjivih tražitelja azila, kao što su maloljetnici bez pratnje, ili žrtve mučenja ili drugih teških oblika nasilja. [Am. 36]

(27b)

Kako bi se postigla pravedna i transparentna raspodjela sredstava među ciljevima Fonda, trebalo bi osigurati minimalnu razinu izdataka za određene ciljeve pod izravnim, neizravnim ili podijeljenim upravljanjem. [Am. 37]

(28)

Fondom bi se trebale dopuniti i pojačati aktivnosti koje u području vraćanja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu uspostavljena Uredbom (EU) br. 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (12), čime se pridonosi učinkovitom europskom integriranom upravljanju granicama, kako je definirano u članku 4. te Uredbe bez uspostave dodatnog toka financiranja za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, za koju proračunsko tijelo utvrđuje godišnji proračun kojim bi joj trebalo biti omogućeno obavljanje svih njezinih zadaća . [Am. 38]

(29)

Trebalo bi nastojati uspostaviti sinergije, dosljednosti dosljednost, komplementarnost i učinkovitosti učinkovitost s drugim fondovima Unije i izbjegavati preklapanja mjera ili proturječje između njih . [Am. 39]

(30)

Mjere Prioritet ovog Fonda trebalo bi biti financiranje mjera na području same Unije. Sredstvima Fonda mogu se financirati mjere u trećim zemljama koje Fond podupire i mjere povezane s  tim trećim zemljama koje se podupiru sredstvima iz , no te bi mjere trebale biti financijski ograničene, no i dalje primjerene za ostvarenje ciljeva Fonda kako su utvrđeni u članku 3. ove Uredbe te bi trebale podlijegati odgovarajućim zaštitnim mehanizmima. Takve mjere trebale bi dopunjavati druge mjere izvan Unije koje se podupiru s pomoću instrumenata Unije za vanjsko financiranje. Pri provedbi takvih mjera posebice bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti i komplementarnosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije koji su povezani s dotičnom zemljom ili regijom te s međunarodnim obvezama Unije. Kad je riječ o vanjskoj dimenziji, Fond bi trebao biti usmjeren na potporu za jačanje suradnje s trećim zemljama i jačanje ključnih aspekata upravljanja migracijama u područjima od interesa za migracijsku politiku Unije Trebalo bi poštovati načelo usklađenosti politika radi razvoja kako je određeno u stavku 35. Europskog konsenzusa o razvoju. Tijekom provedbe hitne pomoći potrebno je osigurati usklađenost s humanitarnim načelima utvrđenim u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći . [Am. 40]

(31)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi biti usmjereno na aktivnosti u kojima intervencija Unije, u usporedbi s djelovanjem samih država članica, može donijeti dodanu vrijednost. Financijskom potporom koja je predviđena u ovoj Uredbi trebalo bi se posebno pridonijeti solidarnosti među državama članicama u pogledu azila i migracije u skladu s člankom 80. UFEU-a te jačanju nacionalnih kapaciteta i kapaciteta Unije u području azila i migracija. [Am. 41]

(32)

Može se smatrati da se država članica ne pridržava mjerodavne pravne stečevine Unije u pogledu uporabe operativne potpore u skladu s ovim Fondom ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovora u području azila i vraćanja, ako postoji očigledan rizik da će država članica pri provedbi pravne stečevine o azilu i vraćanju izvršiti tešku povredu vrijednosti Unije ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma za evaluaciju i praćenje provedbe schengenske pravne stečevine ili Agencije Europske unije za azil utvrđeni nedostaci u predmetnom području.

(33)

Fond bi se trebao temeljiti na potrebi za većom transparentnošću, fleksibilnošću i pojednostavnjenjem te bi se istodobno trebali poštovati zahtjevi u pogledu predvidljivosti i osigurati pravedna i transparentna raspodjela sredstava u cilju ostvarenja ciljeva politike i posebnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Provedba Fonda treba se temeljiti na načelima učinkovitosti, djelotvornosti i kvalitete potrošnje. Osim toga, provedba Fonda treba biti što je moguće više prilagođena korisniku. [Am. 43]

(34)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za države članice koji se sastoje od fiksnog iznosa i iznosa izračunanog na temelju kriterija propisanih u Prilogu I., koji odražavaju potrebe država članica i pritisak koji različite države članice doživljavaju u području azila, migracija, integracija i vraćanja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti otočnim društvima koja se suočavaju s nerazmjernim migracijskim izazovima. [Am. 44]

(35)

Ti početni iznosi trebali bi biti osnova za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u migracijskim tokovima i zadovoljile potrebe u pogledu upravljanja sustavima azila i prihvata i integracije državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom te u cilju razvoja zakonitih migracija i borbe protiv nezakonitih migracija učinkovitom i održivom politikom vraćanja usklađenom s pravima , državama članicama trebalo bi dodijeliti dodatni iznos na sredini provedbenog razdoblja uzimajući u obzir stope apsorpcije. Taj iznos trebao bi se temeljiti na najnovijim dostupnim statističkim podacima kako je utvrđeno u Prilogu I. kako bi se uzele u obzir promjene u početnom stanju u državama članicama. [Am. 45]

(36)

Kako bi pridonijele ostvarenju cilja politike ovog Fonda, države članice i Komisija trebale bi osigurati da njihovi programi država članica obuhvaćaju mjere koje su usmjerene na ostvarivanje doprinose ostvarivanju svakog od posebnih ciljeva ove Uredbe . Nadalje bi trebale osigurati da dodjela sredstava posebnim ciljevima služi tim ciljevima na najbolji mogući način i da se temelji na najnovijim potrebama, da programi uključuju minimalnu razinu rashoda s obzirom na te ciljeve, da je raspodjela sredstava među ciljevima razmjerna postojećim izazovima , da se prioriteti biraju u skladu s provedbenim mjerama kako su utvrđene u Prilogu II. te da se raspodjelom sredstava među ciljevima osigurava ispunjenje općih ciljeva politike. [Am. 46]

(37)

Budući da izazovi u području migracija stalno rastu, dodijeljena sredstva treba prilagoditi promjenama u migracijskim tokovima. Kako bi se moglo odgovoriti na hitne potrebe, promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se sredstva usmjerila na mjere Unije s visokom razinom dodane vrijednosti Unije, dio sredstava povremeno će se dodjeljivati posebnim mjerama, mjerama Unije, mjerama lokalnih i regionalnih tijela, hitnoj pomoći, preseljenju i pružanju dodatne potpore državama članicama koja tematskim instrumentom pridonosi naporima solidarnosti i odgovornosti. [Am. 47]

(38)

Trebalo bi poticati države članice da dio dodijeljenih sredstava za program upotrijebe za financiranje mjera navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(38a)

Sredstvima Fonda trebalo bi poduprijeti napore država članica da u cijelosti i pravilno provedu pravnu stečevinu Unije u području azila, uključujući odobravanje odgovarajućih uvjeta za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnika te međunarodne zaštite kako bi se osiguralo ispravno utvrđivanje statusa, u skladu s Direktivom 2011/95/EU radi primjene poštenih i učinkovitih postupaka azila, posebno kada su ti napori usmjereni na maloljetnike bez pratnje čiji su troškovi viši. Države članice stoga bi trebale primiti paušalni iznos za svakog maloljetnika bez pratnje kojem je odobrena međunarodna zaštita, međutim, taj paušalni iznos ne bi trebao biti kumulativan u odnosu na dodatna financijska sredstva predviđena ovom Uredbom za preseljenje. [Am. 48]

(39)

Dio dostupnih sredstava u okviru Fonda može se, uz izvorno dodijeljena sredstva, dodijeliti i programima država članica za provedbu posebnih mjera. Te posebne mjere trebale bi se odrediti na razini Unije i trebale bi se odnositi na mjere za koje je potreban zajednički napor ili mjere koje su nužne za rješavanje situacija u Uniji za koje je jednoj ili više država članica potrebno osigurati dodatna sredstva.

(40)

Fond bi trebao pridonijeti pokrivanju operativnih troškova povezanih s azilom i vraćanjem imigracijama te omogućiti državama članicama očuvanje sposobnosti koje su ključne za tu uslugu u Uniji u cjelini. Takva potpora sastoji se od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima u okviru Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programa država članica. [Am. 49]

(41)

Kako bi se provedba cilja politike ovog Fonda mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, njime bi se trebala pružati potpora i za mjere na razini Unije. Takvim mjerama trebale bi se ostvarivati opće strateške svrhe unutar područja primjene intervencije Fonda povezane s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i mjera diljem Unije , uz poštovanje potrebe za pravednim i transparentnim pružanjem odgovarajućih sredstava radi postizanja ciljeva Fonda. Tim bi se mjerama trebala osigurati zaštita temeljnih prava u korištenju sredstava Fonda . [Am. 50]

(42)

U cilju jačanja kapaciteta Unije za neposredno uklanjanje nepredviđenog velikog ili nerazmjernog velikog migracijskog pritiska priljeva državljana trećih zemalja u jednoj jednu ili više država članica koji obilježava velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja, koji uzrokuje znatnu i hitnu potražnju u njihovim objektima za prihvat i zadržavanje, sustavima i postupcima za upravljanje azilom i migracijama, te zbog za rješavanje migracijskih izazova ili velikih migracijskih pritisaka potreba za preseljenjem u trećim zemljama koji nastaju uslijed političkih promjena, ili sukoba u trećim zemljama ili prirodnih katastrofa , trebalo bi predvidjeti mogućnost pružanja hitne pomoći u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi. [Am. 51]

(43)

Ovom Uredbom trebao bi se osigurati nastavak rada Europske migracijske mreže uspostavljene Odlukom Vijeća 2008/381/EZ (13) i osigurati financijska pomoć u skladu s njezinim ciljevima i zadaćama.

(44)

Cilj politike ovog Fonda ostvarivat će se i financijskim instrumentima i proračunskim jamstvom u okviru područja politike programa InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti sredstva iz privatnog sektora niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost. [Am. 52]

(45)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijeli Fond za azil i migracije koja čini primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba prilagoditi u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (14)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(46)

Na ovaj Fond primjenjuje se Uredba (EU) br. …/… [Financijska uredba]. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnoj provedbi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(47)

Za potrebe provedbe mjera u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio usklađenog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama]. U slučaju proturječnih odredbi ova Uredba ima prednost pred Uredbom (EU) br. X [Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 53]

(48)

Uredbom (EU) …/2021 [Uredba o zajedničkim odredbama] uspostavlja Uz okvir kojim se okvir za djelovanje utvrđuju zajednička financijska pravila za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) više fondova Unije , uključujući Fond za azil i migracije (FAM), migracije Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i instrument za upravljanje granicama i  integraciju vize (BMVI) u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF AMIF ) i utvrđuju se, posebice, pravila o izradi programa, praćenju i evaluaciji te upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga nužno je nužno navesti ciljeve FAM-a AMIF-a i utvrditi posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu njime financirati. [Am. 54]

(49)

Vrste financiranja i načini provedbe u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neizvršenja obveza. Trebali bi se uzeti u obzir jednokratni iznosi, paušalne stope i jedinični troškovi i financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. Financijske uredbe.

(50)

U skladu s Financijskom uredbom (15), Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (17), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (18) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (19), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih i/ili kaznenih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi upravne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (20). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju potpuno surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije i dodijeliti Komisiji, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu (ECA) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u cijelosti surađivati i pružati svu potrebnu podršku institucijama, agencijama i tijelima Unije u zaštiti njezinih financijskih interesa. Rezultati istraga u pogledu nepravilnosti ili prijevare u vezi s Fondom trebaju se dostaviti Europskom parlamentu. [Am. 55]

(51)

Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta pravila propisana su u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za uspostavu i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama, neizravnom provedbom i predviđaju se provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(51a)

Ako je jasno da bi zakonitost projekata ili zakonitost i propisnost financiranja, ili izvršenje projekata bili dovedeni u pitanje kao rezultat obrazloženog mišljenja Komisije u vezi s postupkom povrede na temelju članka 258. UFEU-a, Komisija bi trebala osigurati da ti projekti ne dobiju financijska sredstva. [Am. 56]

(52)

U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (21) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(53)

U skladu s člankom 349. UFEU-a i s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (22), koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., mjerodavne države članice trebale bi osigurati da se njihovim strategijama i programima rješavaju posebni problemi u upravljanju migracijama s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Fond podupire te države članice s dostatnim sredstvima za održivo upravljanje migracijama i rješavanje mogućeg pritiska.

(53a)

Tijekom postupka planiranja, provedbe i evaluacije programa financiranih iz Fonda trebalo bi se savjetovati s organizacijama civilnog društva, lokalnim i regionalnim tijelima te nacionalnim parlamentima država članica i trećih zemalja. [Am. 57]

(54)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. trebalo bi provesti evaluaciju ovog Fonda na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje , uključujući kvalitativne i kvantitativne pokazatelje, kao osnovu za evaluaciju učinaka Fonda na terenu. Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje i povezane ciljeve u pogledu svakog posebnog cilja Fonda. S pomoću tih zajedničkih pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda . Kako bi na odgovarajući način mogla ispuniti svoju nadzornu ulogu, Komisija bi trebala moći utvrditi iznose koji su u danoj godini zaista potrošeni iz Fonda. Stoga bi države članice, kada Komisiji podnose godišnje financijske izvještaje svojih nacionalnih programa, trebale razlikovati povrat sredstava, pretfinanciranje krajnjih korisnika te nadoknade stvarno nastalih troškova. Kako bi se olakšala revizija i praćenje provedbe Fonda, Komisija bi te iznose trebala uvrstiti u svoje godišnje izvješće o provedbi Fonda, kao i rezultate praćenja i provedbu mjera Fonda na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, uključujući konkretne projekte i partnere. Komisija bi svake godine Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti sažetak prihvaćenih godišnjih izvješća o uspješnosti. Izvješća u kojima se navode rezultati praćenja i provedba mjera u okviru Fonda i na razini država članica i na razini Unije trebalo bi staviti na raspolaganje javnosti i podnijeti Europskom parlamentu u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) …/2021 Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba o zajedničkim odredbama] i ove Uredbe. [Am. 58]

(55)

Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Fondom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike uključivanju klimatskih mjera i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi EU-a za podržavanje klimatskih ciljeva tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027., te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027 . Mjerodavne mjere utvrdit će se tijekom izrade i provedbe Fonda i ponovno ocijeniti u kontekstu povezanih evaluacija i preispitivanja. [Am. 59]

(56)

Kako bi se mogli dopuniti ili izmijeniti određeni sporedni elementi ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu radnih programa za tematski instrument, popisa mjera prihvatljivih za potporu iz instrumenta u Prilogu III., popisa mjera prihvatljivih za veću stopu sufinanciranja kako je navedeno u Prilogu IV., operativne potpore utvrđene u Prilogu VII. i u cilju daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema obavi odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini i s organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije migranata i izbjeglica , te da se ta savjetovanja obavljaju u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.[Am. 60]

(57)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (23). Za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja, a za donošenje provedbenih akata koji se odnose na mehanizme za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, trebalo bi, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu, upotrebljavati savjetodavni postupak.

(58)

Budući da cilj ciljeve ove Uredbe, odnosno pridonošenje povećanje solidarnosti između država članica, doprinošenje učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima u Uniji te provedbi , u skladu sa zajedničkom politikom jačanju i razvoju zajedničke politike azila , supsidijarne zaštite i međunarodne privremene zaštite i sa zajedničkom politikom zajedničke politike useljavanja, države članice ne mogu dostatno ostvariti samostalnim djelovanjem i on oni se može mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u navedenom članku, ovom Uredbom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. [Am. 61]

(59)

U skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu [Ujedinjene Kraljevine] i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska [ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje/ priopćila je svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe].

(60)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(61)

Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) …/2021 [Uredba o višegodišnjem financijskom okviru],