(1)

Europska unija izgrađena je na solidarnosti među građanima i među državama članicama. Te zajedničke vrijednosti , utjelovljene u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, usmjeravaju njezino djelovanje i pružaju nužno jedinstvo za suočavanje s trenutačnim i budućim društvenim izazovima, a u tome su mladi Europljani voljni pomoći iskazivanjem solidarnosti u praksi. [Am. 1]

(1a)

S obzirom na znatan porast broja humanitarnih kriza i hitnih situacija u svijetu te nastojanje da se osnaži promicanje solidarnosti i vidljivost humanitarne pomoći građanima Unije, treba poticati solidarnost između država članica i s trećim zemljama pogođenima krizama prouzrokovanim ljudskim djelovanjem ili prirodnim katastrofama. [Am. 2]

(1b)

Humanitarna pomoć temelji se na načelima nepristranosti, neutralnosti i nediskriminacije, koja su ugrađena u međunarodno humanitarno pravo i pravo Unije. Humanitarnom pomoći pruža se hitan odgovor temeljen na potrebama i usmjeren na očuvanje života, sprečavanje i olakšavanje ljudske patnje, očuvanje ljudskog dostojanstva i pružanje zaštite ranjivim skupinama koje su pogođene katastrofama prouzročenim ljudskim djelovanjem ili prirodnim katastrofama. Smanjenje rizika od katastrofa i pripravnost postignuti aktivnostima izgradnje kapaciteta i otpornosti također su ključni elementi humanitarne pomoći. [Am. 3]

(2)

U govoru o stanju Unije od 14. rujna 2016. naglašena je potreba ulaganja u mlade i najavljeno je osnivanje Europskih snaga solidarnosti („Program”) u cilju stvaranja mogućnosti da mladi diljem Unije smisleno doprinesu društvu, pokažu solidarnost i razviju svoje vještine, dobivajući time ne samo zaposlenje nego i neprocjenjivo životno iskustvo.

(3)

Komisija je u svojoj Komunikaciji „Europske snage solidarnosti” od 7. prosinca 2016. (4) naglasila potrebu da se osnaže temelji za aktivnosti solidarnosti diljem Europe, da se mladima pruže brojnije i bolje mogućnosti za aktivnosti solidarnosti u različitim područjima te da se nacionalnim , regionalnim i lokalnim subjektima pruži podrška u njihovim nastojanjima da se suoče s raznim izazovima i krizama. Komunikacijom je pokrenuta prva faza Europskih snaga solidarnosti u kojoj su pokrenuti različiti programi Unije kako bi se mladima diljem Unije ponudile mogućnosti volontiranja, pripravništva ili zaposlenja. [Am. 4]

(4)

U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji ističe se solidarnost kao jedno od ključnih načela Europske unije. Na to se načelo upućuje i u članku 21. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji kao na jedan od temelja vanjskog djelovanja EU-a.

(4a)

U kontekstu ove Uredbe solidarnost se shvaća kao osjećaj odgovornosti svake osobe prema svima ostalima da se posveti općem dobru, koji se izražava kroz konkretna djelovanja bez očekivanja povratne usluge. [Am. 5]

(4b)

Pomoć ljudima i zajednicama izvan Unije koji su suočeni s katastrofama ili su osobito osjetljivi na katastrofe i potrebna im je humanitarna pomoć je važan oblik solidarnosti koji se zasniva na temeljnim načelima neutralnosti, humanosti, neovisnosti i nepristranosti. [Am. 6]

(4c)

Volonteri koji sudjeluju i organizacije koje djeluju u Europskom volonterskom tijelu za humanitarnu pomoć trebali bi se pridržavati načela sadržanih u Europskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći. [Am. 7]

(4d)

Postoji potreba za daljnjim poticanjem solidarnosti sa žrtvama kriza i katastrofa u trećim zemljama te za općenitim podizanjem razine osviještenosti o humanitarnoj pomoći i volontiranju i njihove vidljivosti općenito kao cjeloživotne aktivnosti među građanima Unije. [Am. 8]

(4e)

Unija i države članice obvezale su se na provedbu UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja preko unutarnjih i vanjskih djelovanja. [Am. 9]

(4f)

U svojim je zaključcima od 19. svibnja 2017. o stavljanju u funkciju humanitarno-razvojne poveznice Vijeće uvidjelo potrebu za jačanjem otpornosti boljim povezivanjem humanitarne pomoći i razvojne suradnje te dodatnim jačanjem operativnih veza između komplementarnih pristupa humanitarne pomoći, razvojne suradnje i sprečavanja sukoba. [Am. 10]

(5)

Mladima bi trebalo pružiti lako dostupne , uključive i smislene mogućnosti sudjelovanja u aktivnostima solidarnosti kojima bi mogli izraziti svoj angažman u korist zajednica uz stjecanje korisnog iskustva, znanja, vještina i kompetencija za svoj osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj, čime bi povećali svoju zapošljivost. Tim bi se aktivnostima trebala podupirati i mobilnost mladih volontera, pripravnika i radnika te podržati multikulturnu razmjenu . [Am. 11]

(6)

Aktivnosti solidarnosti koje se nude mladima trebale bi biti visokokvalitetne u smislu da ; trebale bi trebale odgovoriti biti usredotočene na nezadovoljene potrebe društva, doprinijeti zadovoljavanje društvenih potreba , povećanje solidarnosti i doprinos jačanju zajednica, i demokratskom sudjelovanju. Trebale bi mladima ponuditi mogućnost stjecanja dragocjenog znanja , vještina i kompetencija, trebale bi biti financijski pristupačne mladima te se provoditi u sigurnim , uključivim i zdravim uvjetima. Dijalog s lokalnim i regionalnim tijelima i europskim mrežama specijaliziranima za goruće društvene probleme trebao bi se poticati kako bi se najbolje utvrdile nezadovoljene društvene potrebe i osigurao program usredotočen na te potrebe. Aktivnosti solidarnosti ne bi smjele negativno utjecati na postojeća zaposlenja ili pripravništva te bi trebale doprinositi jačanju obveza društveno odgovornog poslovanja poduzeća, bez da ih zamjenjuje. [Am. 12]

(7)

Europske snage solidarnosti jedinstvena su ulazna točka za aktivnosti solidarnosti diljem Unije i izvan nje. Potrebno je osigurati usklađenost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama i programima Unije. Europske snage solidarnosti temelje se na prednostima i sinergijama prethodnih i postojećih programa, posebice Europske volonterske službe (5) i Volontera za humanitarnu pomoć EU-a (6). Europske snage solidarnosti nadopunjuju nastojanja država članica da podrže mlade i olakšaju njihov prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada u okviru programa kao što je Garancije za mlade tako što im osiguravaju dodatne mogućnosti za ulazak na tržište rada u obliku pripravništva ili poslova u područjima povezanima sa solidarnošću u njihovim državama članicama ili izvan njih. Osigurana je i komplementarnost s postojećim mrežama na razini Unije koje se odnose na aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti, kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, EURES i mreža Eurodesk. Osim toga, trebalo bi osigurati i komplementarnost Europskih snaga solidarnosti s postojećim povezanim programima i relevantne organizacije civilnog društva , uključujući socijalne partnere i  mreže koje predstavljaju mlade i volontere. Nadalje, trebalo bi osigurati i komplementarnost postojećih povezanih programa posebice programima programa nacionalne solidarnosti i programima programa mobilnosti za mlade, i Europskih snaga solidarnosti, oslanjajući se prema potrebi na dobre prakse gdje je primjereno , kako bi se uzajamno poboljšali i obogatili utjecaj i kvalitete takvih programa i nadogradilo postojeća dobra praksa. Europske snage solidarnosti ne bi trebale zamijeniti nacionalne sustave. Svim mladima trebalo bi zajamčiti jednak pristup nacionalnim aktivnostima solidarnosti. Komisija bi trebala osmisliti praktične smjernice o komplementarnosti programa i drugih programa Unije, izvorima financiranja i sinergijama među njima. [Am. 13]

(8)

Uzimajući u obzir tumačenje povezanoga zakonodavstva na razini Unije, prekogranične volonterske aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti i volonterske aktivnosti koje i dalje primaju potporu u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013 trebalo bi smatrati istovrijednima onima koje se izvršavaju u okviru Europske volonterske službe.

(8a)

Ovjera organizacija pošiljateljica i primateljica koja se provodi u skladu s Uredbom (EU) br. 375/2014 Europskog parlamenta i Vijeća1a ne bi se smjela duplicirati u skladu s Programom, a kada se ta Uredba bude primjenjivala od 2021. trebala bi se priznati ekvivalentnost. [Am. 14]

(9)

Europske snage solidarnosti otvaraju mladima nove neformalne i informalne mogućnosti učenja za volontiranje, pripravništvo i rad u područjima povezanima sa solidarnošću te za osmišljavanje i izradu projekata u području solidarnosti na vlastitu inicijativu. Te mogućnosti doprinose poboljšanju njihova osobnog, obrazovnog, društvenog, građanskog i profesionalnog razvoja. Europske snage solidarnosti podupiru i aktivnosti umrežavanja sudionika i organizacija sudionica te mjere za osiguravanje kvalitete podupiranih aktivnosti i za promicanje vrednovanja ishoda učenja. Time će se doprinijeti i europskoj suradnji koja je relevantna za mlade te boljoj informiranosti o njezinu pozitivnom učinku. Trebale bi doprinositi i jačanju zajednica i podržavanju postojećih organizacija koje provode aktivnosti solidarnosti. [Am. 15]

(10)

Od tih Te bi aktivnosti trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost, zajednica bi trebala imati korist od njih te bi se tim aktivnostima istodobno trebao poticati osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj pojedinca, koji može Te aktivnosti trebale bi biti moguće u obliku volontiranja, pripravništva i rada, projekata ili aktivnosti umrežavanja, oblikovanih prema različitim područjima za različita područja , kao što su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, ravnopravnost spolova, poduzetništvo, posebice socijalno poduzetništvo, građanstvo i demokratsko sudjelovanje, međukulturni i međureligijski dijalog, socijalna uključenost, uključenost osoba s invaliditetom, okoliš i zaštita prirode, klimatska politika, sprečavanje katastrofa, pripravnost i obnova, poljoprivreda i ruralni razvoj, opskrba hranom i neprehrambenim proizvodima, sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit, kreativnost i kultura, kultura, uključujući kulturno nasljeđe, kreativnost , tjelesni odgoj i sport, socijalna pomoć i skrb, prihvat i integracija državljana trećih zemalja, uz usredotočenje na rješavanje izazova s kojima se suočavaju migranti, teritorijalna suradnja i kohezija te prekogranična suradnja. Takve bi aktivnosti solidarnosti trebale uključivati izraženu dimenziju učenja i osposobljavanja putem odgovarajućih aktivnosti koje se mogu ponuditi sudionicima prije, tijekom i nakon aktivnosti solidarnosti. [Am. 16]

(11)

Volonterske aktivnosti (unutar i izvan Unije) čine bogato iskustvo u neformalnom i informalnom kontekstu učenja u kojem se osnažuje osnažuju osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj mladih te aktivno građanstvo , demokratsko sudjelovanje i zapošljivost. Volontiranje bi se trebalo temeljiti na pisanom ugovoru o volontiranju, a v olonterske aktivnosti ne bi trebale negativno utjecati na potencijalno ili postojeće plaćeno zaposlenje niti bi ih trebalo shvatiti kao zamjenu za takvo zaposlenje. Komisija i države članice trebale bi surađivati u vezi s volonterskim politikama u području mladih putem otvorene metode koordinacije. [Am. 17]

(12)

Pripravništva Lako dostupna pripravništva i zaposlenja trebalo bi jasno odvojiti od volontiranja, i s financijskog i s organizacijskog gledišta. Pripravništvo nikada ne bi trebalo zamijeniti zaposlenje. Plaćeno pripravništvo i radna mjesta mogu, međutim, mladima u nepovoljnom položaju i poslovi u područjima mladima koji imaju manje mogućnosti predstavljati poticaj za sudjelovanje u aktivnostima povezanima sa solidarnošću mogu mladima pružiti dodatne mogućnosti za ulazak kojima inače ne bi imali pristup, uz jasnu europsku dodanu vrijednost s obzirom na tržište rada te istodobno doprinositi to da na taj način doprinose rješavanju ključnih nezadovoljenih društvenih izazova i jačanju lokalnih zajednica. Pripravništvo To može mladim ljudima olakšati prelazak iz obrazovanja u radni odnos i  potaknuti njihovu zapošljivost, doprinijeti poticanju zapošljivosti i produktivnosti mladih uz istodobno olakšavanje njihova prelaska iz obrazovnog sustava na tržište rada, što je ključno za poboljšanje njihovih izgleda postizanje njihovog održivog uključivanja na tržištu tržište rada. Za pripravničke aktivnosti ponuđene Ponuđena pripravništva i poslovi predstavljaju odskočnu dasku za mlade pri ulasku na tržište rada. Plaću za pripravništvo i zaposlenja koja se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti vrijede načela kvalitete navedena uvijek bi trebala osigurati organizacija sudionica koja je domaćin ili poslodavac sudioniku. Stažiranje bi se trebalo temeljiti na pisanom ugovoru o stažiranju u skladu s primjenjivim regulatornim okvirom zemlje u kojoj se stažiranje odvija, prema potrebi, te bi se njime u obzir trebala uzimati načela iznesena u Preporuci Vijeća od 10. ožujka 2014. o uspostavi kvalitativnog okvira za pripravništvo (7). Ponuđena pripravništva i poslovi predstavljaju odskočnu dasku za mlade pri ulasku na tržište rada te su popraćeni odgovarajućom potporom nakon završene aktivnosti. Relevantni subjekti na tržištu rada, posebice javne i privatne službe za zapošljavanje, socijalni partneri i gospodarske komore, olakšavaju pripravničke i radne aktivnosti, a naknade za njih isplaćuju organizacije sudionice. Zaposlenja bi se trebala temeljiti na ugovoru o radu u skladu s nacionalnim pravom ili primjenjivim kolektivnim ugovorima, ili s oboje, zemlje sudionice u kojoj se odvija zaposlenje. Financijska potpora organizacijama sudionicama koje nude zaposlenje ne bi trebala trajati dulje od 12 mjeseci. Organizacije sudionice trebale bi se prijaviti za financiranje preko nadležnog provedbenog tijela Europskih snaga solidarnosti radi posredovanja između mladih sudionika i poslodavaca koji nude pripravničke i radne aktivnosti u sektorima povezanima sa solidarnošću. Pripravnička i radna mjesta trebala bi biti popraćena odgovarajućom pripremom, obukom tijekom rada i potporom nakon angažmana u vezi sa sudjelovanjem sudionika. Pripravništva i zapošljavanja mogli bi olakšati relevantni akteri na tržištu rada, osobito javne i privatne službe za zapošljavanje, socijalni partneri i gospodarske komore, kao i organizacije članice EURES-a, u skladu s Uredbom (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća  (8) u slučaju prekograničnih aktivnosti. [Am. 18]

(12a)

Trebalo bi uložiti napore kako bi se osiguralo otvaranje pripravničkih i radnih mjesta svim mladima, posebno mladima koji imaju manje mogućnosti na raspolaganju, uključujući mlade osobe s invaliditetom, mlade u socijalno ili kulturno nepovoljnom položaju, migrante i stanovnike izoliranih ruralnih područja i najudaljenijih regija Unije. [Am. 19]

(13)

Poduzetnost mladih važan je doprinos za društvo i za tržište rada. Europske snage solidarnosti doprinose poticanju tog aspekta pružajući mladima priliku da osmisle i provedu vlastite projekte usmjerene na rješavanje specifičnih izazova u korist svojih lokalnih zajednica. Ti su projekti prilika za iskušavanje ideja za razvoj inovativnih rješenja za zajedničke izazove primjenom pristupa odozdo prema gore i potporu mladima da sami budu pokretači aktivnosti u području solidarnosti. Služe i kao odskočna daska za daljnje sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti te su prvi korak u poticanju sudionika Europskih snaga solidarnosti da postanu samozaposlene osobe i nastave biti aktivni građani kao volonteri, pripravnici ili osnuju udruge, nevladine organizacije zaposlenici u udrugama , nevladinim organizacijama ili druga tijela drugim tijelima koja djeluju u neprofitnim sektorima te sektorima povezanima sa solidarnošću i mladima. Programom bi se u suštini trebalo stvoriti ozračje u kojem su mladi sve više motivirani sudjelovati u aktivnostima solidarnosti i služiti javnom interesu. [Am. 20]

(13a)

Volonteri mogu doprinijeti jačanju kapaciteta Unije za pružanje humanitarne pomoći koja se temelji na potrebama i načelima i doprinijeti jačanju djelotvornosti humanitarnog sektora ako su prikladno odabrani, osposobljeni i pripremljeni za djelovanje kako bi se osiguralo da imaju potrebne vještine i kompetencije za najučinkovitije pružanje pomoći ljudima u nevolji te ako mogu računati na dostatnu potporu i nadzor na licu mjesta. Stoga je uloga visokokvalificiranih, visokoosposobljenih i iskusnih trenera/mentora na terenu od ključne važnosti za pružanje doprinosa učinkovitosti humanitarnog odgovora, kao i za pružanje podrške volonterima. [Am. 21]

(14)

Mladi i organizacije koje sudjeluju u Europskim snagama solidarnosti trebali bi osjećati da pripadaju zajednici pojedinaca i subjekata predanih jačanju solidarnosti diljem Europe. Istodobno, organizacijama sudionicama treba potpora kako bi povećale svoje kapacitete za pružanje kvalitetnih aktivnosti sve većem broju sudionika. Europske snage solidarnosti podržavaju aktivnosti umrežavanja usmjerene na jačanje angažmana mladih i organizacija sudionica u toj zajednici, na poticanje duha Europskih snaga solidarnosti te na poticanje razmjene korisnih najboljih praksi i iskustava. Te aktivnosti doprinose i podizanju svijesti o Europskim snagama solidarnosti među javnim i privatnim subjektima te prikupljanju složenih i smislenih povratnih informacija od sudionika i organizacija sudionica o provedbi različitim fazama provedbe Europskih snaga solidarnosti. Povratne informacije trebale bi uključivati pitanja o ciljevima Programa kako bi se bolje ocijenilo njihovo ostvarenje. [Am. 22]

(14a)

Osiguranje uspješne provedbe Programa iziskuje veću vidljivost i osviještenost te daljnje promicanje dostupnih mogućnosti financiranja u okviru informativnih kampanji, među ostalim na godišnji informativni dan Europskih snaga solidarnosti, te dinamičnih sredstava komunikacije uz snažan naglasak na društvenim medijima, čime se jamči najviša moguća razina osviještenosti među ciljnim skupinama, i pojedincima i organizacijama. [Am. 23]

(15)

Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti osiguranju kvalitete tih aktivnosti i drugih mogućnosti koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti, uz postizanje cilja uključivosti tim aktivnostima i mogućnostima, posebice tako da se sudionicima ponudi prikladno osposobljavanje, na internetu i izvan njega, jezična potpora, primjeren smještaj, osiguranje, administrativna potpora pojednostavljeni administrativni postupci i potpora nakon aktivnosti te vrednovanje znanja, vještina i kompetencija stečenih na temelju iskustva u Europskim snagama solidarnosti. Te mjere potpore treba osmisliti i provoditi u suradnji s organizacijama mladih i drugim neprofitnim organizacijama te organizacijama civilnog društva kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje stečeno u tom području. Sigurnost i zaštita volontera sudionika, kao i relevantnih korisnika, i dalje su od presudne važnosti . Sve aktivnosti trebale bi biti u skladu s načelom nečinjenja štete. Sudionike te se volontere ne bi trebalo upućivati na zadatke koji se provode u areni na poprištima međunarodnih i nemeđunarodnih oružanih sukoba. ili u objekte u kojima se krše međunarodne norme za ljudska prava. Aktivnosti u kojima se izravno dolazi u dodir s djecom trebale bi se voditi načelom najboljeg interesa djeteta te bi, tamo gdje je to prikladno, trebale biti podložne pozadinskim provjerama ili drugim mjerama radi osiguravanja zaštite djece. [Am. 24]

(15a)

U skladu sa Smjernicama EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta iz 2017. i člankom 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Unija i države članice obvezne su promicati i podržavati tranziciju ranjivih osoba, kao što su osobe s invaliditetom i djeca, iz institucionalne skrbi u obiteljsku skrb i skrb u zajednici. U tom kontekstu Programom se ne bi trebali podupirati mjere ili inicijative kojima se ometa ispunjavanje obveze da se prekine institucionalizacija djece i mjere kojima se europskim strukturnim i investicijskim fondovima zabranjuje da održavaju stambene institucije. [Am. 25]

(15b)

Unijina načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije trebala bi se potpuno poštovati u svim fazama provedbe Programa, osobito za identifikaciju i odabir volontera i organizacija sudionika. [Am. 25]

(16)

Kako bi se zajamčio učinak aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti na osobni, obrazovni, društveni, kulturni, građanski i profesionalni razvoj sudionika, znanje, vještine i kompetencije koje nastaju kao rezultat aktivnosti trebalo bi pravilno utvrditi i dokumentirati u skladu s nacionalnim okolnostima i specifičnostima, kako je preporučeno u Preporuci Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja. (9) Kako bi se zajamčilo da se registriranim kandidatima pružaju odgovarajuće aktivnosti, ishodi učenja aktivnosti trebali bi im biti dostupni prije nego što oni odaberu sudjelovati. U tu svrhu, trebalo bi na razini Unije i nacionalnoj razini prema potrebi poticati korištenje djelotvornih instrumenata za priznavanje neformalnog i informalnog učenja, kao što su Youthpass i Europass. [Am. 27]

(16a)

Nacionalne agencije također bi trebale poticati mlade volontere da postanu ambasadori Programa kako bi podijelili svoja iskustva u okviru mreža mladih, obrazovnih ustanova i radionica. Bivši volonteri/ambasadori također bi mogli doprinijeti osposobljavanju budućih kandidata. [Am. 28]

(17)

Oznaka kvalitete trebala bi osigurati usklađenost organizacija sudionica vrijednostima, načelima i ciljevima Unije, kao i s načelima i zahtjevima Europskih snaga solidarnosti u pogledu njihovih prava , odgovornosti i odgovornosti sigurnosnih standarda tijekom svih faza iskustva u aktivnostima solidarnosti , uključujući faze prije i poslije aktivnosti . Dobivanje oznake kvalitete preduvjet je za sudjelovanje, ali ne bi trebalo podrazumijevati dobivanje financijskih sredstava u okviru Europskih snaga solidarnosti. Oznake kvalitete trebaju se razlikovati s obzirom na vrstu aktivnosti solidarnosti. [Am. 29]

(18)

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti trebao bi dobiti oznaku kvalitete uz uvjet da su ispunjeni odgovarajući uvjeti. Kako bi se osigurala učinkovita usklađenost organizacija sudionica s načelima i zahtjevima Europskih snaga solidarnosti u pogledu njihovih prava i obveza, trebalo bi uspostaviti zasebne oznake kvalitete za volontiranje u aktivnostima solidarnosti, volontiranje kojim se podupiru aktivnosti humanitarne pomoći, pripravništva i zaposlenja, što bi trebalo ovisiti o funkciji organizacije sudionice. Postupak za dodjelu oznake kvalitete trebala bi kontinuirano provoditi provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti. Dodijeljenu oznaku kvalitete trebalo bi povremeno redovito iznova ocijeniti ocjenjivati te se ona može bi je trebalo opozvati ako je u okviru provjera koje treba izvršiti utvrđeno da više nisu ispunjeni uvjeti na osnovi kojih je dodijeljena. Administrativno opterećenje trebalo bi smanjiti na najmanju moguću mjeru kako bi se izbjeglo obeshrabrivanje sudjelovanja manjih organizacija. [Am. 30]

(19)

Svaki subjekt koji želi podnijeti zahtjev za financiranje kako bi ponudio aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti trebao bi kao preduvjet imati oznaku kvalitete. Taj se zahtjev ne primjenjuje na fizičke osobe koje traže financijsku potporu u ime neformalne skupine sudionika Europskih snaga solidarnosti za njihove projekte u području solidarnosti.

(19a)

U pravilu bi se zahtjev za bespovratna sredstva trebao podnositi nacionalnoj agenciji države u kojoj se nalazi sjedište organizacije sudionice. Zahtjevi za bespovratna sredstva za aktivnosti solidarnosti koje organiziraju europske ili međunarodne organizacije, aktivnosti solidarnosti koje provode timovi za volontiranje u prioritetnim područjima utvrđenima na europskoj razini i aktivnosti solidarnosti u svrhu potpore operacijama humanitarne pomoći u trećim zemljama dostavljaju se Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) koja je osnovana Provedbenom odlukom Komisije 2013/776/EU  (10) . [Am. 31]

(20)

Organizacije sudionice mogu izvršavati nekoliko funkcija u okviru Europskih snaga solidarnosti. U funkciji domaćina provodit će aktivnosti povezane s primanjem sudionika, uključujući organizaciju aktivnosti, savjetovanje i pružanje potpore sudionicima tijekom aktivnosti solidarnosti, kao i povratne informacije nakon aktivnosti, prema potrebi. U funkciji pružatelja potpore provodit će aktivnosti povezane sa slanjem i pripremom sudionika prije odlaska, tijekom i nakon aktivnosti solidarnosti, uključujući osposobljavanje i usmjeravanje sudionika na lokalne organizacije nakon aktivnosti kako bi se stvorilo više mogućnosti za daljnja iskustva u aktivnostima solidarnosti. Nacionalne agencije također bi trebale poticati volontere da postanu ambasadori Programa i dijele osobna iskustva putem mreža za mlade i obrazovnih ustanova, doprinoseći time promicanju Programa. U tu svrhu nacionalne agencije trebale bi pružati potporu volonterima. [Am. 32]

(20a)

Kako bi se podržalo sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti organizacije sudionice trebale bi biti javni ili privatni subjekti ili međunarodne organizacije, profitne ili neprofitne, i mogu obuhvaćati organizacije mladih, vjerske institucije i dobrotvorne udruge, sekularne humanističke organizacije, nevladine organizacije ili druge dionike iz civilnog društva. Programom bi se trebalo osiguravati financiranje samo za neprofitne aktivnosti organizacija sudionica. [Am. 33]

(21)

Trebalo bi olakšati proširenje projekata Europskih snaga solidarnosti. Istodobno se potencijalnim korisnicima trebaju pružati točne i stalno ažurirane informacije u vezi s tim prilikama. Kako bi se pomoglo nositeljima projekata Europskih snaga solidarnosti da se prijave za bespovratna sredstva ili razvijaju sinergije s pomoću potpore europskih strukturnih i investicijskih fondova i programa povezanih s migracijama, sigurnosti, pravosuđem i građanstvom te zdravljem i kulturom, trebalo bi provesti posebne mjere. [Am. 34]

(22)

Resursni centri Europskih snaga solidarnosti trebali bi pomagati provedbenim tijelima, organizacijama sudionicama i mladima koji sudjeluju u Europskim snagama solidarnosti kako bi se poboljšala kvaliteta provedbe aktivnosti Europskih snaga solidarnosti te kako bi se poboljšalo utvrđivanje i vrednovanje kompetencija stečenih tim aktivnostima, uključujući izdavanjem potvrda Youthpass.

(23)

Portal Europskih snaga solidarnosti trebao bi se neprestano razvijati kako bi se osigurao jednostavan pristup Europskim snagama solidarnosti i kako bi se osigurala jedinstvena kontaktna točka koji je jednostavan, bez prepreka i  prilagođen korisnicima, u skladu sa standardima uspostavljenima Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća  (11) . Portal Europskih snaga solidarnosti osigurava jedinstvenu kontaktnu točku za zainteresirane pojedince i organizacije u pogledu, među ostalim, registracije, identifikacije, usklađivanja profila i mogućnosti, mrežnih i virtualnih razmjena, osposobljavanja putem interneta, jezične potpore i potpore prije i nakon završetka aktivnosti mehanizma za evaluaciju i povratne informacije te drugih korisnih funkcija koje bi se mogle pojaviti u budućnosti. Iako jedinstvena kontaktna točka pruža integrirani pristup različitim aktivnostima, pojedinci pri pristupanju Portalu mogu naići na fizičke, društvene ili druge prepreke kad pristupaju portalu Europskih snaga solidarnosti. Kako bi se nadvladale takve prepreke organizacije sudionice trebaju sudionicima pružiti podršku prilikom registracije. [Am. 35]

(24)

Trebalo bi dodatno razviti portal Europskih snaga solidarnosti uzimajući u obzir Europski okvir za interoperabilnost (12), kojim se daju konkretne smjernice o uspostavi interoperabilnih digitalnih javnih usluga i koji je proveden u državama članicama i drugim članicama Europskoga gospodarskog prostora putem nacionalnih okvira za interoperabilnost. Tim se okvirom javnim upravama nudi 47 konkretnih preporuka o tome kako poboljšati upravljanje aktivnostima u području interoperabilnosti, uspostaviti međuorganizacijske odnose, pojednostavniti postupke za podupiranje usluga koje su u potpunosti digitalne te osigurati da se postojećim i novim zakonodavstvom ne ugrožava rad na ostvarenju interoperabilnosti. Nadalje, portal bi trebalo izraditi u skladu sa standardima utvrđenima Direktivom (EU) 2016/2102. [Am. 36]

(24a)

Kako bi se poboljšala transparentnost provedbenog postupka i povećala učinkovitost Programa, Komisija bi se o provedbi Europskih snaga solidarnosti trebala redovito savjetovati s ključnim dionicima, uključujući organizacije sudionice. [Am. 37]

(24b)

Za dobro funkcioniranje programa i pravovremeno provođenje mjera ključno je uvođenje mehanizama u okviru radnih programa Europskih snaga solidarnosti kako bi se zajamčilo da se prijavljenim kandidatima ponude izlože u razumnom i relativno predvidljivom vremenskom roku. Stoga bi se periodične informacije i ažurirane informacije o raspoloživim angažmanima i aktivno uključenim organizacijama sudionicama trebale slati registriranim osobama kako bi se potaknuo njihov angažman u Programu nakon registracije, istovremeno im nudeći mogućnost da izravno stupe u kontakt s uključenim dionicima u području solidarnosti na nacionalnoj i europskoj razini. [Am. 38]

(25)

Uredba [nova Financijska uredba] (13) („Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(26)

Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) te Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (16) Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (17). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(27)

Europske snage solidarnosti usmjerene su na mlade osobe u dobi od 18 do 30 godina, a za sudjelovanje u aktivnostima koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti trebala bi biti potrebna prethodna prijava na portalu Europskih snaga solidarnosti.

(27a)

Unijina načela jednakih mogućnosti i zabrana diskriminacije ukazuju na to da bi građani Unije i oni s dugotrajnim boravištem u Uniji, bez obzira na svoju struku i dob, trebali moći sudjelovati u aktivnom građanstvu. S obzirom na posebne izazove u humanitarnom kontekstu, sudionici inicijative Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a moraju imati najmanje 18 godina i mogu biti različitih profila i generacija, čije su kompetencije relevantne za uspješnu provedbu predmetnih humanitarnih operacija. [Am. 39]

(28)

Posebnu bi pozornost trebalo treba posvetiti osiguravanju da su aktivnosti koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti dostupne svim mladim osobama, posebno onima u najnepovoljnijem položaju svima mladima, osobito mladima s manje mogućnosti , kako je detaljnije opisano u strategiji za uključenost i raznovrsnost koja je razvijena i primijenjena u  okviru programa Erasmus+ u području mladih . Trebalo bi donijeti posebne mjere za promicanje socijalne uključenosti i sudjelovanja mladih u nepovoljnom položaju te kako bi se uzela koji imaju manje mogućnosti, kao što su prikladni formati aktivnosti solidarnosti i personalizirane smjernice, te u obzir uzeti ograničenja zbog udaljenosti brojnih ruralnih područja i najudaljenijih regija i te prekomorskih zemalja i područja Unije. U tu svrhu mladima koji imaju manje mogućnosti trebalo bi biti omogućeno sudjelovanje na nepuno radno vrijeme ili u državi boravišta te bi trebali imati koristi od ostalih mjera za olakšavanje njihovog sudjelovanja u Programu, ne dovodeći u pitanje mogućnost njihovog sudjelovanja na puno radno vrijeme ili u državi koja nije njihova država boravišta. Slično tomu, zemlje sudionice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju Europskih snaga solidarnosti. Ako Time bi se trebali riješiti, kad je to moguće, i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, time bi se trebali riješiti administrativni problemi koji otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola te izdavanje europske kartice zdravstvenog osiguranja u slučaju prekograničnih aktivnosti unutar Europske unije. [Am. 40]

(28a)

Treba pružiti posebnu pozornost i potporu kapacitetu partnerskih organizacija primateljica u trećim zemljama i potrebi da se aktivnosti volontera integriraju u lokalni kontekst i da se olakša interakcija volontera s lokalnim humanitarnim dionicima, zajednicom primateljicom i civilnim društvom. [Am. 41]

(29)

Odražavajući važnost rješavanja pitanja klimatskih promjena u skladu s preuzetim obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i postizanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se Programom doprinijeti integriranju klimatske politike i ostvarenju općeg cilja od najmanje 25 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je prije moguće, a najkasnije do 2027 . Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno ocijeniti u kontekstu relevantnih evaluacija i revizije. [Am. 42]

(30)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za razdoblje 2021.–2027. koja za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (18).

(30a)

Odgovarajući dio proračuna trebao bi se namijeniti za razmjenu najboljih praksi među državama članicama i razvoj mreža za mlade. [Am. 43]

(31)

Oblici financiranja i načini provedbe u skladu s ovom Uredbom odabiru se na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to uključuje uzimanje u obzir korištenja jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i ljestvica jediničnih troškova.

(32)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u Programu u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru kojim se propisuje provedba programa Unije odlukom u skladu s tim sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. Ovom bi se Uredbom nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) te Europskom revizorskom sudu trebala dodijeliti nužna prava i pristup kako bi sveobuhvatno izvršavali svoje ovlasti. Potpuno sudjelovanje trećih zemalja u Programu trebalo bi biti podložno uvjetima iz posebnih sporazuma kojima je obuhvaćeno sudjelovanje predmetne treće zemlje u Programu. Štoviše, potpuno sudjelovanje podrazumijeva obvezu uspostavljanja nacionalne agencije i upravljanja nekim aktivnostima Programa na decentraliziranoj razini. Pojedinci i subjekti iz trećih zemalja koje nisu pridružene Programu trebali bi moći sudjelovati u nekim aktivnostima Programa, kako je utvrđeno u programu rada i pozivima na podnošenje prijedloga koje objavljuje Komisija.

(33)

Da bi se maksimalno povećao učinak Europskih snaga solidarnosti, potrebno je donijeti odredbe kako bi se zemljama sudionicama i drugim programima Unije omogućilo stavljanje na raspolaganje dodatnih sredstava u skladu s pravilima Europskih snaga solidarnosti.

(34)

U skladu s [člankom 88. nove Odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja ili područja] (19) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(35)

U skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (20) u Programu bi se trebala uzeti u obzir posebna situacija tih regija. Poduzet će se mjere za povećanje sudjelovanja najudaljenijih regija u svim aktivnostima uključujući pojačano oglašavanje . Te će se mjere redovito pratiti i ocjenjivati. [Am. 44]

(36)

U skladu s Financijskom uredbom Komisija bi trebala donijeti programe rada i o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće. S obzirom na to da se Program treba provoditi tijekom razdoblja od sedam godina, važno je osigurati odgovarajuću fleksibilnost kako bi se omogućila njegova prilagodba promjenjivim okolnostima i političkim prioritetima za provođenje aktivnosti solidarnosti. Ovom Uredbom kao takvom ne utvrđuje se detaljno kako bi se mjere trebale osmisliti i njome se ne dovode u pitanje politički prioriteti ili pripadajući proračunski prioriteti za sljedećih sedam godina. Umjesto toga, sekundarni izbori politika i  prioriteti, uključujući detalje posebnih mjera, koji se trebaju provesti različitim aktivnostima, trebali bi biti utvrđeni godišnjim programom rada u skladu s Uredbom EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća  (21) (Financijska uredba) . U programu rada trebale bi se utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i posebnim ciljevima Programa, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava te svi drugi potrebni elementi. Programi rada Radni programi i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja s pomoću delegiranih akata. Kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u  pripremi delegiranih akata, Komisija bi kod pripreme i sastavljanja delegiranih akata trebala obaviti prikladna savjetovanja tijekom pripremnog rada, među ostalim i na stručnoj razini, i osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću . [Am. 45]

(37)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba da se ovaj Program ocijeni na temelju informacija prikupljenih u skladu s posebnim zahtjevima praćenja, uz istodobno izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnog opterećenja, posebno u pogledu država članica. Ti zahtjevi trebali bi uključivati posebne, mjerljive i realne pokazatelje koji se mogu mjeriti tijekom vremena kako bi poslužili kao temelj za ocjenjivanje učinaka Programa na terenu.

(38)

Trebalo bi na europskoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini osigurati odgovarajuće informiranje, promidžbu i širenje informacija o mogućnostima i rezultatima aktivnosti koje se podupiru u okviru Programa. Program bi se trebao promicati dinamičkim sredstvima komunikacije, s posebnim naglaskom na društvenim medijima, kako bi se doprlo do većeg broja mogućih kandidata. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti socijalnim poduzećima potičući ih da pruže potporu aktivnostima u okviru Europskih snaga solidarnosti. Aktivnosti informiranja, promidžbe i širenja informacija trebale bi se oslanjati na sva provedbena tijela Programa, uključujući mrežne stranice Unije povezane s Europskim snagama solidarnosti i trebale bi , prema potrebi, uz uključivati potporu drugih ključnih dionika. [Am. 46]

(39)

Kako bi se uspješnije ostvarili ciljevi Programa, Komisija, države članice i nacionalne agencije trebale bi u partnerstvu blisko surađivati s nevladinim organizacijama, socijalnim poduzećima, organizacijama mladih , organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom i lokalnim dionicima sa stručnim znanjem u području aktivnosti solidarnosti , uključujući agencije koje imaju volontersku infrastrukturu i podršku, kao što su volonterski centri . [Am. 47]

(40)

Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veće sinergije između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bez prepreka bi doprinijeti i financiranju institucijskog priopćavanja političkih prioriteta Unije, ako su oni povezani s općim ciljem ove Uredbe. [Am. 48]

(41)

Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Programom bi se trebali u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti postojeći mehanizmi upravljanja. Provedbu Programa stoga bi trebalo povjeriti postojećim strukturama, odnosno Komisiji i nacionalnim agencijama imenovanima za upravljanje mjerama iz poglavlja III. [nove Uredbe o programu Erasmus]. Komisija bi se o provedbi Europskih snaga solidarnosti trebala redovito savjetovati s ključnim dionicima, uključujući organizacije sudionice.

(42)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje , optimizacija troškova i pravna sigurnost u svakoj zemlji sudionici, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, neovisno revizorsko tijelo moglo bi biti isto kao ono imenovano za mjere iz poglavlja III. [nove Uredbe o programu Erasmus]. [Am. 49]

(43)

Države članice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke za pravilno funkcioniranje Programa. Ako je moguće, i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, to uključuje rješavanje problema koji otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola i drugih pravnih poteškoća koje bi mladima mogle onemogućiti pristup Programu . U skladu s Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (22) države članice potiču se da uspostave ubrzane postupke prihvata. [Am. 50]

(44)

Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluaciju programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno te na odgovarajućoj razini preciznosti. Ti bi se podaci Komisiji trebali dostaviti na način koji je u skladu s relevantnim propisima o zaštiti podataka.

(45)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (23). [Am. 45]

(46)

Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati jednokratne iznose, jedinične troškove i paušalno financiranje. U pojednostavnjenim bespovratnim sredstvima za potporu mjerama mobilnosti u okviru Programa, kako ih je definirala Komisija, trebali bi se uzeti u obzir troškovi života i boravka u zemlji domaćinu. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih doprinosa. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javne ili privatne subjekte koji dodjeljuju takvu financijsku potporu predmetnim pojedincima.

(47)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (24), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava, te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Radi preispitivanja i/ili nadopunjavanja pokazatelja uspješnosti Programa, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi dodijeliti Komisiji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (25). Konkretno, ovom se Uredbom nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost muškaraca i žena te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije ili društvenog ili financijskog položaja te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. [Am. 52]

(49)

Horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za donošenje i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama i neizravnim izvršenjem te se propisuje provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je vladavina prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje Unije.

(50)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest povećanje sudjelovanja mladih i organizacija u dostupnim i visokokvalitetnim aktivnostima solidarnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(51)

[Uredbu o Europskim snagama solidarnosti] trebalo bi staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

(52)

Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore koja se pruža u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021.,