Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Jedinstveno tržište za sve”

(razmatračko mišljenje)

(2020/C 311/02)

Glavni izvjestitelj:

Antonio LONGO

Zahtjev za savjetovanje:	Dopis hrvatskog predsjedništva Vijeća, 10.9.2019.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Odluka Predsjedništva Odbora:	24.9.2019.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	10.6.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	552
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	224/1/2

1. Zaključci i preporuke (1)

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da je jedinstveno europsko tržište u svojim dimenzijama (gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj) jedan od temelja socijalnog tržišnog gospodarstva. Ono je ključni element za skladnu i uravnoteženu europsku integraciju i za vraćanje povjerenja javnosti u EU, otvaranje novih radnih mjesta, ostvarivanje konkurentnijeg gospodarstva i jačanje uloge Europe u svijetu.

1.2.

EGSO smatra da bi ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana moglo dati ključan doprinos razvoju budućeg jedinstvenog tržišta.

1.3.

EGSO je uvjeren da se jedinstveno tržište budućnosti može temeljiti samo na neraskidivoj vezi između čvrste gospodarske osnove i snažne socijalne dimenzije i zalaže se za uzlaznu konvergenciju i djelotvorniju socijalnu politiku na razini EU-a i država članica.

1.4.

EGSO vjeruje da novi i integrirani pristup jedinstvenom digitalnom tržištu, okrenut budućnosti, u svim relevantnim politikama te uklanjanje preostalih neopravdanih prepreka, ali bez stvaranja novih, nužno moraju biti usmjereni na građane, potrošače, radnike i poduzeća kao ključne aktere u oblikovanju, provjeri i praćenju cijelog postupka.

1.5.

EGSO smatra da je potrebno uložiti velike napore za povećanje razine digitalne pismenosti, razumijevanja rizika i mogućnosti upravljanja podacima, čime bi se građanima omogućilo sudjelovanje u procesu donošenja dalekosežnih odluka, ali i razumijevanje potencijala i ograničenja.

1.6.

Treba izbjegavati prekomjernu regulaciju i riješiti problem nedostatka prenošenja i provedbe direktiva EU-a u ključnim područjima poslovanja jer to sprečava mala i mikro poduzeća da u potpunosti iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta, uključujući s obzirom na Akt o malom poduzetništvu.

1.7.

EGSO smatra da infrastrukturu za upravljanje jedinstvenim tržištem treba ojačati proaktivnim uključivanjem organiziranih tijela koja predstavljaju građane, potrošače i poduzeća (s posebnim naglaskom na ranjive skupine i građane koji su izloženi riziku od diskriminacije, te na socijalnu ekonomiju i mala i mikropoduzeća) kako bi se razvili pojednostavljeni i korisnicima prilagođeni pristupi te pravovremena, transparentna i učinkovita provedba i primjena.

1.8.

Prema mišljenju EGSO-a, međunarodnu dimenziju jedinstvenog tržišta treba ojačati u kontekstu europskog zelenog plana. Kako bi se ograničila nelojalna konkurencija, potrebno je pojačati nadzor tržišta kako bi se spriječio ulazak nezakonitih ili krivotvorenih proizvoda na europsko tržište ili onih koji ne zadovoljavaju ekološke, socijalne i sigurnosne standarde, a koji dolaze iz trećih zemalja zahvaljujući sve većoj elektroničkoj trgovini.

1.9.

EGSO odlučno poziva na jačanje europskog sustava tehničke normizacije (ESS) kao ključnog elementa za jedinstveno tržište, a posebno za tehničke, socijalne, ekološke i sigurnosne standarde, kako bi se građanima, potrošačima i poduzećima, osobito malim i mikropoduzećima, pružila jasna slika propisa i postupaka te kako bi im se zajamčilo uravnoteženo i učinkovito sudjelovanje u postupku normizacije.

1.10.

EGSO poziva na poštovanje interesa potrošača u postupku REFIT i u digitalnom svijetu i u pogledu sigurnosti dobara i usluga, na jačanje mjera za smanjenje energetskog i potrošačkog siromaštva te na jamčenje pristupa prehrambenim proizvodima, lijekovima i osnovnim uslugama za sve Europljane. Nove paradigme ciljeva održivog razvoja treba poduprijeti poticajima na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1.11.

EGSO naglašava važnost pokretanja snažne europske kampanje za objavljivanje i interaktivno informiranje na lokalnoj razini, s mrežom istaknutih centara za širenje informacija.

1.12.

EGSO smatra da je potrebno uspostaviti ravnopravne uvjete kako bi radnici mogli ostvariti stvarnu slobodu kretanja, nastaniti se i raditi bilo gdje na jedinstvenom tržištu, osobito u pograničnim regijama. Potrebno je bolje provesti Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija (2) i uložiti velike zajedničke napore u pogledu financijskih i strukturnih resursa na europskoj razini za cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje ljudskih resursa za stjecanje novih vještina i kvalifikacija.

2. Kontekst mišljenja

2.1.

Jedinstveno tržište u središtu je europske integracije u svim svojim dimenzijama (gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj) te je jedan od temelja europskog socijalnog tržišnog gospodarstva i nove strategije održivog rasta u okviru novog europskog zelenog plana (3).

2.2.

Stoga su potrebni trajni napori kako bi se osiguralo daljnje jačanje jedinstvenog tržišta, koje samo ako se u potpunosti ostvari može obnoviti povjerenje građana u europski projekt, stvoriti nova radna mjesta, ostvariti konkurentnije gospodarstvo i zajamčiti istaknutiju ulogu Europe u svijetu.

2.3.

Proces ostvarivanja jedinstvenog tržišta iziskuje usvajanje integriranog pristupa za upravljanje procesom koji mora povezati sve relevantne politike i aspekte u okviru dosljedne dugoročne vizije u svrhu odgovaranja na postojeće i buduće globalne, tehnološke i sigurnosne izazove, kao i na izazove u pogledu održivosti (4). U tu će svrhu od presudne važnosti biti Plan ulaganja u europski zeleni plan (5).

2.4.

Poduzeća, posebno mala i mikropoduzeća, i građani moraju biti u središtu tog procesa i aktivno sudjelovati u izgradnji jedinstvenog tržišta otpornog na buduće promjene, za što je potreban pristup koji je usmjereniji na korisnika i uvelike se temelji na dubinskoj analizi situacije i potreba. Danas se za određene osnovne proizvode i opskrbu lijekovima oslanja na treće zemlje, što je potrebno prevladati.

3. Prepreke dovršetku jedinstvenog tržišta

3.1.

Očiti problemi koji još uvijek postoje u procesu ostvarivanja jedinstvenog tržišta obuhvaćaju sljedeće preduvjete i prepreke.

3.2. Preduvjeti

Da bi jedinstveno tržište bilo svima dostupno i da ga svi mogu koristiti pod jednakim uvjetima, moraju biti ispunjeni sljedeći preduvjeti:

a)	potpuni i pravovremeni prijenos zakonodavstva o jedinstvenom tržištu i uklanjanje zaostataka u prijenosu te jedinstvena i dosljedna primjena propisa EU-a zajedno s jednostavnim, transparentnim i prilagođenim pristupom tim pravilima za sve, bez prekomjerne regulacije;

b)	učinkovito ostvarivanje jedinstvenog tržišta plina, električne energije, digitalne infrastrukture i prometa;

c)	potpuna dostupnost jedinstvenog tržišta za sve, pružanje pristupačnih usluga i robe svim ugroženim građanima i građanima u nepovoljnom položaju, kao što su osobe s invaliditetom i osobe kojima prijeti siromaštvo;

d)	usklađeni mehanizmi za nadzor tržišta (npr. za sigurnost kemijskih proizvoda, energetsku učinkovitost i okolišnu učinkovitost proizvoda); puna operativnost mehanizama uzajamnog priznavanja;

e)	usklađeno tržište za sekundarne sirovine i kružne proizvode i njegovo neometano funkcioniranje, čime se olakšava kretanje proizvoda na kraju životnog vijeka;

u potpunosti proveden okvir visokih tehničkih i regulatornih standarda, posebno okolišnih i socijalnih standarda. Za javne naručitelje i relevantna poduzeća potrebno je osposobljavanje o primjeni novih pravila u okviru programa za jedinstveno tržište, a treba raditi na podizanju razine svijesti o kupnji na lokalnoj razini („nula kilometara”) kako bi se stabilizirala regionalna gospodarstva i smanjio utjecaj na okoliš;

g)	zajednički standardi za javnu nabavu s dosljednim kriterijima nabave diljem EU-a za zelenu i društveno uključivu javnu nabavu;

h)	integrirani digitalni ekosustav na razini EU-a s novim modelima poslovanja, distribucije i potrošnje te novim odnosima u području e-uprave;

i)	integrirana i razvijena tržišta kapitala s pristupačnim financijskim uslugama za sve;

j)	pravedno gospodarstvo koje se temelji na podacima i kojim se može osigurati dostupnost, pristupačnost i mobilnost podataka unutar jedinstvenog tržišta, istodobno štiteći sigurnost i privatnost građana, potrošača i poduzeća;

k)	europski oblak za znanost koji koristi podatke iz javnih i privatnih istraživačkih centara koji primaju potporu iz europskih fondova;

l)	potpuno integrirano tržište usluga, uključujući logistiku i mrežne usluge;

m)	učinkovite zaštitne mjere protiv socijalnog i fiskalnog dampinga;

n)	nužnost da institucije EU-a zajedno s izravno uključenim akterima pažljivo razmotre i ispitaju učinak poslovnih propisa prije izmjene postojećih ili predlaganja novih propisa;

o)	promicanje svih vrsta poduzetništva u okviru politike i zakonodavstva EU-a za poticanje gospodarstava država članica, uključujući zaštitu malih i mikropoduzeća te poduzeća socijalne ekonomije.

3.3. Prepreke (6)

3.3.1.

Istaknute su znatne prepreke funkcioniranju postojećeg jedinstvenog tržišta, iz perspektive građana, potrošača i poduzeća. To su:

a)	Složeni administrativni postupci: zakonodavstvo o jedinstvenom tržištu često uključuje propise i postupke koje je krajnjim korisnicima teško razumjeti ili pratiti.

b)	Različiti nacionalni tehnički standardi: sve je veći broj nacionalnih tehničkih propisa što pokazuje rastući broj regulatornih obavijesti kojih se oko 700 godišnje odnosi se na robu.

Poteškoće u pristupu informacijama o standardima i uvjetima: jedinstveni digitalni pristupnik korak je u pravom smjeru kojim se poduzećima, posebno mikropoduzećima i MSP-ovima, pomaže da pristupe pravim informacijama, ali postoje brojne kontaktne točke. Jedinstvena kontaktna točka u svakoj državi članici mogla bi pružiti bolje smjernice o potrebnim pravilima, postupcima i dokumentima te tijelima za kontakt.

d)	Nepostojanje koordinacije u razinama nadzora tržišta: budući da je nadzor u nadležnosti država članica i regija, to može dovesti do različitih razina nadzora i potencijalnih neujednačenosti između proizvoda na jedinstvenom tržištu i proizvoda koji ulaze na tržište.

e)	Prekomjerna regulacija i nedostatak prenošenja i provedbe direktiva EU-a u ključnim područjima poslovanja, čime se stvara kompleksan regulatorni mozaik na jedinstvenom tržištu i sprečavaju uglavnom MSP-ovi i mikropoduzeća da u potpunosti iskoriste prednosti cjelokupnog jedinstvenog tržišta.

f)	Nedostatak mehanizama za osposobljavanje i suradnju kojima bi se osiguralo da relevantna javna tijela, pojedinci, potrošači i poduzeća imaju kvalitetna i dosljedna znanja o (potencijalno) mjerodavnim standardima.

g)	Neuspjeh u osiguravanju jedinstva tržišta u ključnim sektorima poput plina, električne energije, digitalne infrastrukture i prometa.

4. Jedinstveno tržište kao ključna sastavnica novog strateškog programa EU-a

4.1.

EGSO je uvjeren da je jedinstveno tržište koje služi svima ključan element u procesu europske integracije za vraćanje povjerenja javnosti u EU, otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje konkurentnog gospodarstva i očuvanje utjecaja Europe u svijetu.

4.2.

EGSO smatra da bi ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog plana, uključujući, između ostalog Novi akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo (7) i strategiju nulte stope onečišćenja, moglo dati ključan doprinos razvoju budućeg jedinstvenog tržišta.

4.3.

EGSO pozdravlja činjenicu da je taj proces jedan od četiri glavna prioriteta strateškog programa za razdoblje 2019.–2024 (8). i da je „prvi put integriran u ciklus europskog semestra” (9).

4.4.

EGSO smatra da novi, integrirani i budućnosti okrenut pristup jedinstvenom tržištu u svim relevantnim politikama mora biti usmjeren na građane, potrošače, radnike i poduzeća kao korisnike ciljeva, ali i da oni moraju biti ključni akteri u oblikovanju, provjeri i praćenju tog procesa koji se mora temeljiti na njihovim stvarnim potrebama i biti pojednostavljen, lako dostupan i jednostavan za upotrebu.

4.5.

EGSO ističe potrebu za korjenitim administrativnim pojednostavljenjem te ukazuje na problem proporcionalnosti. MSP-ovi i mikropoduzeća imaju visoke troškove, ali ne i jamstvo da djeluju u skladu sa zakonodavstvom. Prednost bi trebalo dati provedbi Akta o malom poduzetništvu i načela „počnimo od malih” i uključiti je – uz pomoć strategije za MSP-ove i mikropoduzeća – u kratkoročni program politika. U okviru zakonodavnog postupka treba konkretno predvidjeti ispitivanje kombiniranog učinka nekoliko uredbi o poduzećima.

4.6.

Trebalo bi pokrenuti proces potpore digitalizaciji i intenzivnijoj izgradnji kapaciteta za sve dionike i, osim toga, na pravedan i transparentan način otvoriti jedinstveno tržište usluga.

4.7.

Za ostvarivanje jedinstvenog tržišta okrenutog budućnosti potrebno je uložiti velike napore kako bi se povećala razina digitalne pismenosti, razumijevanja podataka i upravljanja njima, čime bi se građanima i malim poduzećima omogućilo da sudjeluju u tim procesima. Da bi se spriječili svi oblici manipulacije, potrebno je prepoznati nesigurnost i složenost konteksta te ojačati neophodnu individualnu i društvenu otpornost kako bi se uhvatilo u koštac s tim problemima i bolje razumjeli potencijal i ograničenja digitalnih platformi i njihovih temeljnih poslovnih modela i upravljanja.

4.8.

Potrebna je i infrastruktura za upravljanje jedinstvenim tržištem koja je, iako se temelji na postojećim instrumentima EU-a za upravljanje (kao što su SOLVIT, IMI, služba Vaša Europa – savjeti, pregled stanja na unutarnjem tržištu), ojačana na razini EU-a i na nacionalnoj razini u vidu proaktivnog uključivanja organiziranih tijela koja predstavljaju građane, potrošače i poduzeća, a radi osmišljavanja pojednostavljenih i korisniku prilagođenih pristupa. Za uspješan prijelaz na digitalnu, učinkovitu, dosljednu, uravnoteženu i održivu Europu potrebne su pravovremena, transparentna i učinkovita provedba i primjena pravila jedinstvenog tržišta.

4.9.

Postoji potreba za jačanjem nadzora tržišta kako bi se spriječio ulazak nezakonitih i krivotvorenih proizvoda iz trećih zemalja na europsko tržište putem e-trgovine, suzbila nelojalna konkurencija i izbjegli zdravstveni i sigurnosni rizici za potrošače. Osim toga, treba se hitno posvetiti podizanju razine osviještenosti potrošača.

5. Jedinstveno tržište i građani

5.1.

Građani moraju biti u središtu cijelog procesa stvaranja jedinstvenog tržišta budućnosti, ne samo kao glavni korisnici njegovih postignuća nego i kao proaktivni sudionici u tom procesu, na temelju vlastitih potreba i očekivanja.

5.2.

EGSO je u svojem prethodnom mišljenju (10) naglasio potrebu za „sveobuhvatnim planom digitalnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se svim građanima ponudili kognitivni alati koji su im potrebni za uspješno savladavanje tranzicije”.

5.3.

Sudjelovanje svih građana EU-a trebalo bi osigurati u svakoj fazi, posebno za ranjive građane i one kojima prijeti diskriminacija. Osobama s invaliditetom i osobama kojima prijeti siromaštvo mora se zajamčiti pristup uslugama i robi u skladu s Direktivom (EU) 2019/882 (11) i drugim pravnim obvezama, npr. Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

5.4.

EGSO naglašava važnost pokretanja snažne europske kampanje za objavljivanje i interaktivno informiranje s mrežom istaknutih centara za širenje informacija koji se nalaze u središnjim i perifernim intermodalnim centrima za jedinstveno tržište kako bi se potaknulo proaktivno uključivanje javnosti i uzeli u obzir njihova razmatranja, poteškoće i rješenja, uz aktivnu potporu organiziranog civilnog društva.

6. Jedinstveno tržište i radnici

6.1

EGSO je uvjeren da se jedinstveno tržište budućnosti može temeljiti samo na neraskidivoj vezi između čvrste gospodarske osnove i snažne socijalne dimenzije (12) i „dosljedno se zalaže za uzlaznu konvergenciju i djelotvorniju socijalnu politiku na razini EU-a i država članica” (13), popraćenu izradom „jasnog i koordiniranog plana kojim će se utvrditi prioriteti za provedbu stupa socijalnih prava i ostvarivanje postojećih socijalnih prava i standarda”.

6.2.

EGSO još jednom naglašava da bi se „novim postupkom europskog semestra trebali ostvariti socijalni ciljevi u okviru praćenja socijalne neravnoteže te bi trebalo uvesti nove i mjerljive pokazatelje, zajedno s ciljanim preporukama po zemljama (14) u području socijalne politike”, te da bi trebalo izbjegavati prekomjerne razlike. Naime, iako odražavaju specifične nacionalne situacije, one mogu potaknuti socijalni damping i narušiti jednake uvjete na cjelokupnom europskom jedinstvenom tržištu.

6.3.

EGSO smatra da je potrebno uspostaviti ravnopravne uvjete kako bi radnici mogli ostvariti stvarnu slobodu kretanja na cijelom jedinstvenom tržištu, osobito u pograničnim regijama. Potrebno je bolje provesti Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija (15) i uložiti velike zajedničke napore u pogledu financijskih i strukturnih resursa na europskoj razini za cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje ljudskih resursa za stjecanje novih vještina i kvalifikacija.

6.4.

EGSO još jednom naglašava da će se „promjene koje nove tehnologije, umjetna inteligencija i velike količine podataka sa sobom donose u proizvodnim procesima i gospodarstvu općenito znatno odraziti i na tržište rada” i da je važno „da se ti procesi odvijaju u okviru uspješnog socijalnog dijaloga i uz poštovanje prava i kvalitete života radnika” (16), čime će se izbjeći siromaštvo i nesigurnost.

6.5.

EGSO smatra da održivi razvoj iziskuje velike zajedničke napore u pogledu financijskih i strukturnih resursa na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini za cjeloživotno učenje i osposobljavanje u području ljudskih resursa u novim zelenim i digitalnim vještinama i kvalifikacijama koje odgovaraju promjenjivim tržištima rada u okviru novog europskog zelenog plana.

7. Jedinstveno tržište i potrošači

7.1.

Politika zaštite potrošača ključna je sastavnica u procesu ostvarivanja jedinstvenog tržišta usmjerena na interese javnosti i ona je u stanju oblikovati predanost građana procesu europske integracije. EGSO smatra da je potrebno učiniti više kako bi se osigurala učinkovita zaštita potrošača kada poslovni subjekti ne poštuju pravila sve dok se ne smanje trenutačno fragmentirana primjena i kontinuirane razlike među državama članicama.

7.2.

EGSO poziva na poštovanje interesa potrošača u postupku REFIT i u digitalnom svijetu i u pogledu sigurnosti dobara i usluga, na jačanje mjera za smanjenje energetskog i potrošačkog siromaštva te na poboljšanje pristupa prehrambenim proizvodima, lijekovima i osnovnim uslugama za sve Europljane.

7.3.

Treba riješiti razlike u postupanju s potrošačima među različitim zemljama kad je riječ o izravnoj kupovini ili e-trgovini u pogledu cijena, uvjeta prodaje ili isporuke. Geografsko blokiranje i dalje je velik problem.

7.4.

EGSO pozdravlja informacije o rezultatima zaštite potrošača dostupne na platformi za internetsko rješavanje sporova (17), no želio bi da se osigura „jačanje alata za izvansudsko, osobito prekogranično rješavanje sporova”.

7.5.

EGSO je uvjeren da su transparentnost i usporedivost informacija od ključne važnosti kako bi se potrošačima omogućilo donošenje pametnih odluka, i to ne samo u pogledu održivosti i utjecaja na okoliš.

8.. Jedinstveno tržište i poduzeća

8.1.

EGSO smatra da je za zadovoljavanje potreba poduzeća u pogledu potpune provedbe jedinstvenog tržišta potrebno sljedeće:

8.1.1.

postizanje daljnjeg otvaranja i integracije tržištâ robe i usluga, uključujući logistiku i mrežne usluge, kako bi se iskoristio puni gospodarski potencijal EU-a i stvorila čvrsta osnova za dugoročno globalno tržišno natjecanje. Potrebno je zaštititi i promicati raznolikost i pluralizam u sektoru maloprodaje (18);

8.1.2.

davanje većeg poticaja digitalizaciji kao ključnom čimbeniku europske konkurentnosti, odnosno okviru kojim se olakšava uvođenje digitalnih tehnologija. Programi namijenjeni MSP-ovima i mikropoduzećima trebaju poštovati kulturu tih poduzeća i uključivati njihove lokalne predstavničke organizacije;

8.1.3.

primjena više mjera za mala i mikropoduzeća s osnovnim i srednjim digitalnim vještinama te različita tehnološka rješenja i oblikovanje poštenih pravila o pristupu podacima, slobodnom protoku podataka i odgovornosti s pomoću sveobuhvatnog pristupa politike;

8.1.4.

stvaranje regulatornog i financijskog okvira pogodnog za ulaganja u infrastrukturu kako bi se i fizička i digitalna infrastruktura znatno poboljšale i postale interoperabilne, poticanje inovacija, fleksibilnosti i novih poslovnih modela za poduzeća kako bi ih se uskladilo s brzim promjenama u svijetu te osiguravanje tehnološke neutralnosti na temelju zakonodavstva o jedinstvenom tržištu kojim se ulazak na tržište olakšava smanjivanjem prepreka;

8.1.5.

davanje prednosti načelima bolje regulative i praktične provedbe kako bi se osiguralo da jedinstveno tržište postane najbolje mjesto za poslovanje i rad.

8.2.

Posebnu pozornost treba posvetiti razlikama među nacionalnim poreznim sustavima. EGSO smatra da treba riješiti problem socijalnog i poreznog dampinga na jedinstvenom tržištu jer se time narušava tržišno natjecanje i potiču preseljenja poduzeća koja nisu opravdana drugim razlozima.

8.3

Isto tako je bitno premostiti infrastrukturni i regulatorni jaz kad je riječ o međusobnom povezivanju lokalnih tržišta na jedinstvenom tržištu, posebno u ključnim sektorima kao što su plin, električna energija i promet, jer je on prepreka poštenom i transparentnom tržišnom natjecanju.

8.4

EGSO ističe da treba ojačati europski sustav normizacije, posebno za tehničke, socijalne, ekološke i sigurnosne standarde, kako bi se poduzećima, osobito malim i mikropoduzećima, pružila jasna slika propisa i postupaka kojih se treba pridržavati te kako bi se svim relevantnim dionicima zajamčilo uravnoteženo i stvarno sudjelovanje u postupku normizacije.

Bruxelles, 10. lipnja 2020.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) Komisija je 10. ožujka 2020. objavila Komunikacije „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta” i „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu”.

(2) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.).

(3) COM(2019) 640 final.

(4) 9743/19 COMPET 437 MI 487.

(5) EESC-2020-00463 ECO/505 (izvjestitelj Trias Pintó) (vidjeti stranicu 63 ovog Službenog lista).

(6) Komisija je 10.3.2020. objavila važnu komunikaciju „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu” (COM (2020) 93 final).

(7) COM (2020) 98 final, objavljen 11. ožujka 2020.

(8) https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2019/06/20/a-new-strategic-agenda-2019-2024/.

(9) IP/19/6770, 17.12.2019.

(10) SL C 81, 2.3.2018., str. 102.

(11) SL L 151, 7.6.2019., str. 70.

(12) SL C 353, 18.10.2019., str. 23.

(13) SL C 13, 15.1.2016., str. 40.; SL C 81, 2.3.2018., str. 145. i SL C 440, 6.12.2018., str. 135.

(14) SL C 14, 15.1.2020., str. 1.

(15) Vidjeti bilješku 2.

(16) SL C 353, 18.10.2019., str. 6.

(17) Prema podacima koje je dostavila povjerenica Jourová, u prvoj je godini riješeno više od 24 000 sporova.

(18) SL C 110, 22.3.2019., str. 41.