Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Preporuci za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja

(COM(2019) 652 final)

(2020/C 120/02)

Izvjestitelj:

Petr ZAHRADNÍK

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 6.2.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.2.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.2.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	550
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	129/10/17

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO sa zabrinutošću primjećuje smanjenje uspješnosti gospodarstva europodručja i postupno okončanje smanjenja stope nezaposlenosti, što ide ruku pod ruku s daljnjim povećanjem broja čimbenika rizika koji utječu na gospodarske rezultate.

1.2.

Unatoč tomu, EGSO smatra da je Europski zeleni plan ključan element buduće ekonomske paradigme kako EU-a tako i europodručja te da može predstavljati prekretnicu i polazište za korjenite promjene. Mnogo će toga ovisiti o načinu na koji ćemo se nositi s tim promjenama. Njegov uspjeh može kvalitativno poboljšati Europu u ekonomskom i socijalnom pogledu; s druge strane, mogući neuspjeh može predstavljati smrtonosni rizik za cjelovitost EU-a.

1.3.

Važni parametri gospodarskog razvoja, i iz tradicionalne perspektive i s gledišta novih elemenata sadržanih u Europskom zelenom planu, jesu neprekidna teritorijalna divergencija i razlike unutar EU-a, koji postoje unatoč relativno uspješnoj konvergenciji u proteklih nekoliko godina.

1.4.

EGSO se slaže s tim da Europski zeleni plan može poslužiti kao platforma za promicanje zajedničke europske dodane vrijednosti, pogotovo zbog potrebe da se potpomogne i ubrza proces konvergencije.

1.5.

EGSO napominje da je unatoč stalnim rizicima, posebno u nekim državama članicama, došlo do poboljšanja stanja, stabilnosti i funkcioniranja financijskog sektora u europodručju.

1.6.

EGSO je uvjeren da strukturne reforme i ulaganja povezani e s provedbom Europskog zelenog plana mogu znatno doprinijeti gospodarskom blagostanju europodručja, čak i u onim državama članicama čiji je potencijal za rast trenutačno ispod prosjeka. Njime se može poduprijeti konvergencija unutar europodručja i cijelog EU-a.

1.7.

EGSO smatra da su za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana hitno potrebni solidni financijski temelji koji trenutačno nisu u potpunosti osigurani. Posebno smo zabrinuti zbog nedostatne količine predloženih sredstava za Fond za pravednu tranziciju i odgovarajući mehanizam. Međutim, dodaje da će u tu svrhu od ključne važnosti biti uključivanje daljnjih nacionalnih javnih i privatnih sredstava u taj proces i stvaranje povoljnih uvjeta za njihovu dodjelu radi postizanja ciljeva Zelenog plana.

1.8.

EGSO naglašava stalnu potrebu za oprezno ofenzivnom fiskalnom politikom u nadolazećem razdoblju, posebno s obzirom na očekivano usporavanje gospodarskog rasta, čime bi se trebala osigurati ravnoteža između ekonomske politike i stupova na kojima se temelji EMU. Usvajanje „zlatnog pravila” za javna ulaganja pridonijelo bi postizanju tih ciljeva.

1.9.

EGSO preporučuje posvećivanje veće pozornosti prilagodbi poreznog sustava budućim potrebama radi poticanja ekološkijeg ponašanja potrošača i proizvođača, radi osiguravanja pravednih uvjeta oporezivanja kojima bi se izbjeglo daljnje povećanje razlika u prihodima i bogatstvu te radi sprečavanja poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja poreza.

1.10.

EGSO skreće pozornost na potrebu za usklađivanjem razvoja financijskih inovacija s utvrđivanjem pravila za nadzor i reguliranje financijskih tržišta u okolnostima dinamičnog razvoja novih vrsta financijskih platformi. Odbor ističe veliku važnost osiguravanja stabilnosti financijskog tržišta. Pritom ponovno upozorava na kašnjenje u provedbi preostalih ključnih elemenata, presudnih za dovršetak financijske unije.

2.   Kontekst

2.1.

Gospodarski zamah europodručja usporava, nezaposlenost se prestala smanjivati, a inflacija je unatoč blagom rastu i dalje niska te ispod željenog cilja.

2.2.

Izgledi za 2020. povezani su s većom učestalošću faktora rizika i nesigurnošću koja iz njih proizlazi. Ti rizici mogu izazvati duže razdoblje slabog rasta i niske inflacije te rasta plaća i nejednakosti u dohotku tijekom sljedećih godina, osim ako ne dođe do snažnog oporavka ulaganja, posebno u sektorima visoke produktivnosti u kojima europodručje i EU mogu biti konkurentni na globalnoj razini.

2.3.

Unatoč povoljnim uvjetima na tržištu rada, 2018. i 2019. zabilježen je samo spor i umjeren rast realnih plaća (za manje od 1 %), a čak i taj porast i dalje je vrlo neravnomjerno raspoređen, uz neravnotežu u raspodjeli bogatstva. Naprotiv, u mnogim su slučajevima nejednakosti u plaćama porasle, a u nekim je zemljama stvarna plaća i dalje niža nego prije deset godina. To pridonosi rastu udjela siromašnih radnika, odnosno pojavi da ljudi, čak i ako su zaposleni, teško dosežu prihode za život iznad praga siromaštva ili se suočavaju s rizikom od socijalne isključenosti. Rast realnih plaća i smanjenje siromaštva važni su za podizanje životnog standarda i privatne potrošnje, s pozitivnim učinkom na proizvodnju i rast.

2.4.

Veliki suficit tekućeg računa smanjio se, a blago se smanjila i razlika između država članica s deficitom i onih sa suficitom, uglavnom zbog slabljenja vanjske potražnje. Međutim, neke države članice još uvijek imaju prekomjeran suficit. Mjerama za smanjenje suficita – s pomoću ulaganja i plaća – pridonijelo bi se preokretanju trenda slabog rasta u europodručju.

2.5.

Odlučujući novi element predstavlja Europski zeleni plan koji se smatra dugoročnom prilikom koja može utjecati na održiv gospodarski rast u kratkom vremenskom razdoblju. U kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju to će iziskivati velike financijske troškove. Od velike će važnosti biti novi predloženi instrumenti, plan ulaganja za održivu Europu i Fond za pravednu tranziciju.

2.6.

Problem gospodarskog razvoja europodručja i dalje se očituje u njegovoj neuravnoteženosti, s obzirom na duboke posljedice posljednje gospodarske krize i razlike u strukturnim problemima gospodarstava država članica koje ne uspijevaju u potpunosti ostvariti svoj gospodarski potencijal. Ta neuravnoteženost ima i ozbiljne socijalne posljedice, posebno trajno siromaštvo i socijalnu isključenost. Iako u toj kategoriji trenutačno ima oko 5 milijuna manje ljudi u odnosu na 2012., EGSO se s pravom pita postoji li u slučaju očekivanog gospodarskog usporavanja vjerojatnost ponavljanja te situacije i jesu li EU i države članice sada spremniji za suočavanje se s tom prijetnjom.

2.7.

Stanje, stabilnost i funkcioniranje financijskog sektora u europodručju znatno su se poboljšali od početka krize, ali i dalje postoje rizici i slabosti, osobito kod nekih nacionalnih financijskih sustava.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO napominje da je europodručje i dalje u razdoblju gospodarskog rasta, premda slabijeg. U ovoj je fazi važno imati na umu da se EMU temelji na monetarnom i financijskom stupu, ekonomskom stupu, socijalnom stupu i političkom stupu. EGSO u skladu sa svojim ranijim mišljenjima (1) preporučuje da se osigura uravnoteženost tih stupova EMU-a; zanemarivanje i narušavanje te uravnoteženosti mogli bi dovesti do opasnih razlika.

3.2.

Međutim, EGSO je mišljenja da se Europski zeleni plan može smatrati ključnim parametrom za provedbu potrebnih strukturnih reformi i s njima povezanih ulaganja. Simbioza Europskog zelenog plana i strukturnih reformi, uz poštovanje ciljeva održivog razvoja UN-a i načela europskog stupa socijalnih prava, može znatno poboljšati uvjete za dugoročni održivi gospodarski rast i uklanjanje socijalnih i okolišnih negativnih vanjskih utjecaja i određenih drugih tržišnih nedostataka.

3.3.

EGSO smatra da su te reforme osobito važne za one države članice čiji je potencijal za rast znatno ispod prosjeka europodručja. Snažna ciljana ulaganja u proizvodne sektore omogućit će im da prevladaju tu prazninu u nadolazećem desetljeću.

3.4.

EGSO naglašava da je važno imati na umu upozorenje da će europodručje bez dovoljno obimnih i održivih ulaganja biti suočeno s opasnošću od duljeg razdoblja niskog potencijalnog rasta i produktivnosti, niskih plaća, rastućih nejednakosti i neodržive inflacije.

3.5.

EGSO napominje da će europodručje u predstojećem razdoblju morati pokazati veći stupanj odgovornosti i osjetljivosti na učinak gospodarstva na klimatske promjene. Njihov opseg i intenzitet trenutačno su jedan od najvažnijih, najpoznatijih i najpriznatijih globalnih sistemskih rizika.

3.6.

EGSO smatra da je vrlo vjerojatno da će 2020. biti prekretnica, jer će te godine doći do pomaka u gospodarskoj paradigmi, u koju će biti uvršteni okolišni kriteriji kao sastavni dio donošenja odluka o tržištu. To će imati dalekosežne posljedice i nakon 2020. Ta se prekretnica smatra ključnom ne samo iz perspektive funkcioniranja gospodarskog sustava nego i iz perspektive očekivanih rezultata gospodarske politike. EGSO upozorava na to da bi loše upravljanje tom presudnom fazom moglo imati destruktivne posljedice na cijeli projekt EU-a. Stoga je od ključne važnosti da se oko tog pitanja složi cijeli niz aktera, npr. Europska komisija s državama članicama, države članice međusobno, pri čemu treba voditi računa o znatnim teritorijalnim razlikama i razlikama u interesima dionika iz raznih područja civilnog društva itd.

3.7.

EGSO stoga smatra da Europski zeleni plan i glavni instrumenti njegove provedbe, prije svega plan ulaganja za održivu Europu i Fond za pravednu tranziciju, predstavljaju priliku da se odgovori na novonastale izazove i potrebe; njegova provedba bit će važan test usklađenosti interesa članova europodručja i cijelog EU-a. U tom pogledu države članice moraju braniti ne samo svoje vlastite potrebe nego i poštovati potrebe drugih članica i tražiti zajedničku poziciju u korist svih. Pritom se mora uzimati u obzir i učinak na pojedinačne segmente društva; pored ostalog, mora se osigurati pravedna raspodjela troškova i koristi klimatske politike među državama članicama i unutar njih.

3.8.

EGSO upozorava da su zajednička sredstva kojima raspolaže proračun EU-a nedvojbeno nedostatna za ogromne izazove povezane s Europskim zelenim planom. Stoga je nužno razmisliti o novom okviru za financiranje zajedničkih strateških potreba EU-a, zahvaljujući kojemu bi se u taj proces uključili i nacionalni javni i privatni fondovi. EGSO dodaje da prilike za dodjelu tih sredstava postoje ne samo u isključivo „zelenim područjima” nego i u područjima koja mogu znatno doprinijeti postizanju ciljeva Europskog zelenog plana, kao što su digitalna transformacija, razvoj mrežnih industrija ili pametna i održiva prometna infrastruktura.

3.9.

EGSO smatra da je ključno da strategije ulaganja europodručja i EU-a u novom desetljeću budu strogo koordinirane i da se u okviru njih poštuju interesi svih relevantnih aktera. U tu svrhu od 2021. mogu dobro poslužiti dva nova instrumenta – proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost te program InvestEU (2) – u kombinaciji s tradicionalnim načinima upravljanja sredstvima iz proračuna EU-a, kao što je kohezijska politika.

3.10.

Gospodarska kriza 2008. zaustavila je proces gospodarske konvergencije među državama europodručja. Općenito govoreći, oporavak je neujednačen: znakovi oporavka zabilježeni su u središnjoj i istočnoj, ali ne i u južnoj Europi. U isto vrijeme, najuspješnije zemlje iz središnje, istočne i jugoistočne Europe pretekle su neka od tradicionalnih gospodarstava EU-a, a taj će se proces vjerojatno nastaviti i u sljedećem desetljeću. Međutim, konvergencija se mora dodatno poboljšati jer među državama članicama i dalje postoje znatne razlike. U tom kontekstu EGSO podržava održiv i uključiv rast EU-a kao cjeline, zahvaljujući kojemu bi se smanjile socijalne i gospodarske neravnoteže unutar država članica i među njima.

3.11.

EGSO stavlja snažan naglasak na ravnotežu sastavnica gospodarske politike. Osobito je važno koristiti i instrumente fiskalne politike, na što ESB poziva posljednjih godina. ESB će vjerojatno i ubuduće primjenjivati prilagodljivu monetarnu politiku koja je usmjerena na rast i čiji je cilj ne samo približavanje stvarne inflacije ciljnoj vrijednosti nego i očuvanje uvjeta pogodnih za rast, uz istodobno osiguravanje financijske stabilnosti. EGSO također predlaže konsolidaciju uloge ESB-a kao zajmodavca u krajnjoj nuždi.

3.12.

Poboljšanje fiskalne discipline u proteklom razdoblju omogućit će provođenje oprezno ofenzivne fiskalne politike u bliskoj budućnosti, pri čemu treba imati na umu učinke realnog gospodarskog usporavanja u nadolazećim godinama. Sada postoji vrlo velik manevarski prostor ne samo za ulaganja nego i za daljnje izrazito jačanje provedbe strukturne politike u cilju povećanja gospodarskog potencijala i uklanjanja preostalih neravnoteža i tržišnih nedostataka, uz istodobno osiguravanje pravednih radnih uvjeta i socijalne zaštite. To obuhvaća, na primjer, potporu funkcioniranju učinkovitih institucija, neovisnog i učinkovitog pravosuđa, kvalitetne javne uprave, snažnih okvira za borbu protiv korupcije, učinkovitih poreznih sustava, solidnih sustava obrazovanja, tržišno konformnih alata za promicanje poduzetništva, visokih standarda za osiguravanje naknade za nezaposlenost, ali i jačanje struktura socijalnog dijaloga, uključujući kolektivno pregovaranje.

3.13.

EGSO je uvjeren da postoji prostor za daljnje razmatranje relevantnosti i održivosti postojećih parametara poreznih sustava. Europodručje je obilježeno relativno visokim poreznim opterećenjem, koje je povrh toga usredotočeno na oporezivanje rada; istodobno je udio ekoloških poreza i poreza na imovinu u ukupnim poreznim prihodima prosječno iznimno nizak. EGSO stoga napominje da je potrebno uvesti oblike oporezivanja kojima se olakšava porezno opterećenje u slučaju rada, a povećava oporezivanje u slučaju, primjerice, financijskih špekulacija. Preporučuje se uvođenje poštenih uvjeta oporezivanja, posebno u vezi s novim oblicima digitalnog gospodarstva, u kojima je kapital usmjeren uglavnom na stjecanje vrijednosti, a ne toliko na proizvodnju dobara i pružanje usluga. Ekološki usmjereni porezi u budućnosti bi mogli biti važan instrument za poticanje ekološkijeg ponašanja potrošača i proizvođača, a da se pritom znatno neće utjecati na uvjete za gospodarski rast. EGSO istodobno napominje da bilo kakve promjene u poreznim sustavima ne smiju dodatno pogoršati ionako neravnomjernu raspodjelu dohotka i bogatstva. EGSO poziva na nastavak i jačanje napora u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza (agresivno porezno planiranje) radi povećanja učinkovitosti poreznog sustava. EGSO se slaže s Europskom komisijom da je potrebno ojačati koordinaciju i suradnju među državama članicama u određivanju parametara porezne politike radi stvaranja pravednih uvjeta na jedinstvenom tržištu. EGSO također podupire Europsku komisiju u njezinim naporima i razmatranjima usmjerenima na postizanje konsenzusa o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) i stjecanje uvida o raspodjeli dobiti među državama članicama. Kao što je navedeno u prethodnom mišljenju (3) i potvrđeno u publikaciji EGSO-a „Oporezivanje – stavovi organiziranog civilnog društva”, EGSO smatra da porezna politika općenito te posebno borba protiv poreznih prijevara moraju ostati prioritet sljedeće Europske komisije. U tom smislu EGSO podržava rasprava o postupnom prelasku na glasovanje kvalificiranom većinom i redovni zakonodavni postupak u poreznim pitanjima, priznajući da sve države članice u svakom trenutku moraju imati dovoljno mogućnosti za sudjelovanje u postupku odlučivanja.

3.14.

EGSO je opetovano isticao kako je izrazito važno poticati i poboljšavati funkcioniranje jedinstvenog tržišta te stvarati i osiguravati uvjete za pošteno tržišno natjecanje i dobro poslovno okruženje. Taj bi se problem mogao riješiti putem aktivnosti i mjera u okviru europskog semestra.

3.15.

EGSO je svjestan činjenice da golemi strukturni izazovi europskog gospodarstva imaju neizbježne društvene učinke i posljedice. Ključni preduvjet za uspjeh u svladavanju tih izazova jesu osiguravanje i stvaranje uvjeta za razvoj novih profesionalnih vještina, razvoj sustavâ za mobilnost među zanimanjima te osiguravanje djelotvorne i primjerene socijalne zaštite. EGSO smatra da je europski stup socijalnih prava prikladna platforma za tu svrhu i slaže se s prijenosom njegova sadržaja u zakonodavstvo EU-a.

3.16.

EGSO skreće pozornost na razlike između brzine kojom se primjenjuju inovacije u financijskom sektoru i mogućnosti regulatornih sustava da im se prilagode u vidu pravila i zaštite. Čini se da je tradicionalni sektor kreditiranja u velikoj mjeri osiguran sve strožim pravilima, no ona iziskuju visoke troškove usklađivanja, a poslovnom okruženju često su potrebni fleksibilniji i pristupačniji alati. U tom smislu bankovna unija i europodručje predstavljaju važan ekosustav, od kojeg se ipak očekuju bolji regulatorni sustavi i pravila uz pomoć kojih bi se poticala ulaganja na cijelom jedinstvenom tržištu i uklonile prepreke kako financijska tržišta i njihove stvarne aktivnosti ne bi ostali u velikoj mjeri ograničeni nacionalnim granicama.

3.17.

EGSO ističe da proces uspostave financijske unije (bankovne unije funkcionalno povezane s unijom tržišta kapitala) te ekonomske i monetarne unije ni na kraju drugog desetljeća 21. stoljeća još nije u potpunosti dovršen. EGSO pozitivno ocjenjuje ostvareni napredak, posebno u području gospodarske unije, u okviru koje su se instrument europskog semestra i njegova stalna poboljšanja pokazali kao dragocjeni. Istodobno sa zabrinutošću primjećuje da u slučaju monetarne unije (iz perspektive niza država članica izvan europodručja, kao i u pogledu napretka u vanjskom predstavljanju europodručja i njegovog upravljanja) u posljednjih nekoliko mjeseci nije ostvaren nikakav konkretan napredak. EGSO pozdravlja povećanje otpornosti i solidnosti financijskog sektora europodručja te podupire mjere za uklanjanje preostalih slabosti. EGSO poziva na brzu provedbu europskog sustava osiguranja depozita (EDIS) i pozdravlja najavu Europske komisije o jačanju europskog nadzornog i regulatornog okvira, uključujući mjere protiv pranja novca.

3.18.

Kako bi se dodatno ojačao politički stup EMU-a, EGSO pozdravlja stajalište Europske komisije u pogledu uključivanja socijalnih partnera u reforme usmjerene na zapošljavanje te socijalna i gospodarska pitanja, što se smatra ključnim za jačanje osjećaja odgovornosti i potporu provedbi reformi. Međutim, uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva prije svega je bitno radi ravnoteže između financijskih, gospodarskih, socijalnih i političkih stupova EMU-a.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO smatra kako je neizbježno da zelena dimenzija i njezini socijalni učinci postanu sastavni dio ekonomskog sustava i svakodnevnog ponašanja gospodarskih subjekata, kao i subjekata koji tvore i provode politike.

4.2.

Sadržaj Zelenog plana mora biti povezan sa socijalnom dimenzijom. Iako se moramo pozabaviti izazovom koji predstavljaju klimatske promjene, moramo promicati i uključiv rast, poboljšati prilagodljivost gospodarstva, smanjiti nejednakosti, postići pravedne uvjete rada za sve radnike, ojačati obrazovne sustave za osposobljavanje radnika i riješiti probleme povezane sa siromaštvom i socijalnom isključenošću. EGSO pozdravlja uključivanje europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja u proces europskog semestra. Međutim, to se mora dodatno formalizirati.

4.3.

EGSO s velikim zanimanjem prima na znanje prijedlog izrade plana ulaganja za održivu Europu i uvođenja Fonda za pravednu tranziciju, uvažava postavljanje njihovih ciljeva i pozdravlja predložene mjere kao što je povećanje udjela rashoda iz proračuna EU-a namijenjenih aktivnostima u području klime i okoliša. Međutim, dodaje da plan ulaganja za održivu Europu neće biti dostatan. Očekuje se da će se planom ulaganja omogućiti investicije u vrijednosti od približno 100 milijardi eura godišnje, dok će prema procjeni Europske komisije za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2030. biti potrebno još oko 260 milijardi eura godišnje. Fond za pravednu tranziciju, kao temelj mehanizma za pravednu tranziciju, trebalo bi u tom pogledu ojačati. Predstojeća mišljenja EGSO-a sadržavat će detaljnije evaluacije o tim inicijativama.

4.4.

EGSO predlaže da se Europski zeleni plan smatra platformom za promicanje zajedničke europske dodane vrijednosti, zajedničkih potreba i interesa te zajedničkog ulaganja, od čega će koristi imati i europodručje i cijeli EU, a ne samo pojedinačni akteri.

4.5.

Radi uspješne provedbe Europskog zelenog plana vrlo je važno imati uravnotežen pristup diljem EU-a i europodručja. EGSO smatra da je taj parametar ključan za osiguravanje povoljnih uvjeta za kontinuiranu konvergenciju i makroekonomsku stabilnost.

4.6.

EGSO ima na umu da je za fiskalnu održivost izrazito važno oprezno i postupovno besprijekorno funkcioniranje nacionalnih fiskalnih mehanizama. To na prihodovnoj strani podrazumijeva, primjerice, pravednost i transparentnost poreznih sustava i poštovanje poreznih pravila, a na rashodovnoj strani uvođenje poštenih pravila javne nabave ili primjenu kriterija kojima se utvrđuju i mjere učinkovitost i kvaliteta javne potrošnje.

4.7.

EGSO preporučuje da se – u okviru poboljšanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta i njegovih veza s europskim semestrom uz pomoć ciljane usmjerenosti u preporukama za pojedinačne zemlje, povezivanja s proračunom EU-a i dosljednog pridržavanja obveza iz tih preporuka – provodi sustavno ocjenjivanje koristi od tih procesa kako bi se popunili fiskalni kapaciteti, povećala konkurentnost Europe kao cjeline i poboljšala okolišna i društvena održivost.

4.8.

Predmetom našeg interesa ne bi smjeli biti samo javni dug nego i zaštita javnog bogatstva. Znatna sredstva nisu potrebna samo za borbu protiv klimatskih promjena. Nakon stagnacije u javnim ulaganjima sada je ključno potaknuti ulaganja u javnu infrastrukturu (npr. u području digitalizacije), čime se neće samo kratkoročno poduprijeti gospodarski rast nego i osigurati dugoročni proizvodni kapaciteti za buduće blagostanje i konkurentnost. U skladu s argumentima Europske komisije fiskalna politika iziskuje komplementarnost s monetarnim kursom ESB-a. Proračunsko pravilo za javna ulaganja (tzv. zlatno pravilo) moglo bi u kombinaciji s fiskalnom disciplinom potaknuti i izazvati znatnije povećanje javnih ulaganja za tu svrhu.

4.9.

Kako bi se povećala fleksibilnost i otpornost europodručja na ekonomske šokove, treba uvesti instrument uz pomoć kojeg bi se državama članicama pružala potpora pri otklanjanju posljedica takvih šokova i još boljem pripremanju na to da ih izdrže. EGSO stoga pozdravlja predloženi proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost (BICC) (4), kao i sporazum o jačanju uloge Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). EGSO istodobno upozorava na opasnost od narušavanja ravnoteže između ključnih stupova (vidjeti gore) na kojima počiva EMU. Kad je riječ o upravljanju instrumentima za stabilizaciju, EGSO podržava demokratizaciju posredstvom većeg uključivanja Europskog parlamenta i socijalnih partnera u politički stup ekonomske i monetarne unije, uz poštovanje načela europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja.

---

(1)  SL C 47, 11.2.2020., str.106.; SL C 353, 18.10.2019., str. 32.

(2)  Ta su pitanja nedavno bila tema mišljenja EGSO-a SL C 47, 11.2.2020., str.106., SL C 62, 15.2.2019., str. 131. i SL C 282, 20.8.2019., str. 20.

(3)  SL C 353, 18.10.2019., str. 90.

(4)  Vidjeti mišljenje EGSO-a SL C 47, 11.2.2020., str. 106.