|
11.2.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 47/69 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o
Prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta
(COM(2019) 330 final – 2019/00152 (COD))
i
Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka)
(COM(2019) 331 final – 2019/00151 (COD))
(2020/C 47/10)
Glavni izvjestitelj: Antonello PEZZINI
|
Zahtjev za savjetovanje: |
Europski parlament, 18.7.2019. Vijeće, 26.7.2019. |
|
Pravni temelj: |
članak 173. stavak 3. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju |
|
Odluka Predsjedništva: |
24.9.2019. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
31.10.2019. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
547 |
|
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani): |
168/0/1 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u potpunosti podržava sinergiju između Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i višegodišnjeg Okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije, kako je predloženo u predmetnoj uredbi, u okviru racionalizacije koja se uvodi u programu Obzor Europa, čija je struktura u području istraživanja i inovacija pojednostavljena. |
|
1.2. |
EGSO je uvjeren da će se, putem Europskog vijeća za inovacije (EIC), „otvorenim inovacijama” programa Obzor Europa osigurati jedinstvena kontaktna točka za inovatore velikog potencijala i da će se u sinergiji s EIT-om pojačati suradnja s ekosustavima i subjektima, pri čemu će se izbjegavati udvostručavanje i preklapanje te osigurati istinska komplementarnost, kako je navelo Vijeće u vezi s prijedlogom programa za provedbu Obzora Europa (1). |
|
1.3. |
U tom kontekstu EIT bi trebao biti jedan od glavnih pokretača inovacija usmjerenih na ostvarivanje ciljeva, uz pomoć kojih se mogu savladati izazovi s kojima se društvo suočava na područjima kao što su: ekosustavi održivih inovacija; inovacije i poduzetničke vještine u okviru cjeloživotnog učenja; povećanje operativnosti visokih učilišta; nova rješenja usmjerena na tržište radi svladavanja globalnih izazova; sinergije i dodana vrijednost u okviru cijelog programa Obzor Europa. |
|
1.4. |
EGSO smatra da bi EIT i njegove zajednice znanja i inovacija (ZZI) trebali imati važniju ulogu – i na nacionalnoj i na regionalnoj razini – na području inovacija EU-a; oni trebaju unaprijediti svoje kapacitete radi veće i bolje koordinacije sa svim zainteresiranim subjektima na različitim razinama te intenzivirati djelovanje usmjereno na sva poduzeća, neovisno o njihovoj veličini, u cilju jačanja poduzetničke kulture u EU-u. |
|
1.5. |
EGSO preporučuje da EIT zadrži i istakne jedinstvenost svoje dodane vrijednosti koju posjeduje kao europski predvodnik u obrazovanju zahvaljujući visokim specijaliziranim kompetencijama u učenju kroz praksu te u pronalaženju i testiranju novih metoda podučavanja i učenja. Oznaku EIT-a trebala bi priznati glavna međunarodna akreditacijska tijela te bi je trebalo izvoziti izvan kruga zajednica znanja i inovacija te njihovih partnera kako bi se u suradnji sa zemljama koje nisu članice EU-a, a naročito s Azijom i SAD-om, obogaćivala sve šira zajednica inovacija. |
|
1.6. |
EGSO smatra da bi EIT trebao podupirati razvoj novih proizvoda izražene komercijalne vrijednosti, koji bi bili obogaćeni obrazovnim iskustvima stečenima na međunarodnoj razini, po uzoru na doktorate u industriji. Nema sumnje da bi to potaknulo veću i aktivniju uključenost novih trgovinskih partnera u aktivnosti zajednica znanja i inovacija. |
|
1.7. |
Kako bi se bolje uključili MSP-ovi, zajednice znanja i inovacija trebale bi istražiti nove sustave za iskorištavanje i promicanje „efekt blizine”, i to naročito uključivanjem lokalnih centara, koji bi za regionalne i lokalne aktere trebali predstavljati točku za pristup globalnim inovacijskim platformama. |
|
1.8. |
EIT i zajednice znanja i inovacija trebali bi osmisliti vlastite strategije financiranja poduzeća i razvoja kako bi podržali konsolidaciju inovativnih poduzeća. Potrebno je ojačati i mreže za povezivanje sa svijetom financija i fondovima rizičnog kapitala. |
|
1.9. |
EGSO preporučuje da se u raspoređivanju zajednica znanja i inovacija u većoj mjeri uvažava geopolitička ravnoteža i bolje pokriva cijeli teritorij EU-a, počevši od zajednice znanja i inovacija na području „kulturne i kreativne industrije”, među ostalim u cilju pokrivanja područja poput jadransko/balkanske regije ili kineskog teritorija. |
|
1.10. |
Kad je riječ o Prijedlogu odluke o Strateškom inovacijskom programu za razdoblje 2021.–2027., EGSO smatra da bi trebalo primijeniti holistički pristup te obuhvatiti sve vrste partnerstava (P2P, JPP, EIT-ZZI, vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET)), kako je zatraženo u zaključcima Vijeća, radi osiguravanja sveobuhvatnog pregleda aktivnosti partnerstava i postizanja političkih ciljeva. |
|
1.11. |
EGSO u načelu podržava Strateški inovacijski program, kako je opisan u prilogu Prijedlogu odluke, ako će se predložene mjere razvijati potpuno u skladu sa strateškim planom programa Obzor Europa, kao što je navedeno u zajedničkom stajalištu EP-a i Vijeća o 9. okvirnom programu (2). |
|
1.12. |
EGSO pozdravlja najavljeno nastojanje da će „EIT i dalje težiti pojednostavnjenju kako bi izbjegao nepotrebno administrativno opterećenje ZZI-jâ, što će im omogućiti brzu i učinkovitu provedbu godišnjih poslovnih planova i višegodišnjih strategija”. |
|
1.13. |
EGSO smatra da bi EIT morao sastaviti izvješće o svim uspješnim inovativnim proizvodima stavljenima na tržište tijekom svog desetogodišnjeg djelovanja (vrijednost za novac). |
|
1.14. |
EGSO smatra da je jednako važno i sljedeće: napori u pogledu izvješćivanja i praćenja, uz precizne pokazatelje učinka; ocjena operativne učinkovitosti zajednica znanja i inovacija; postignuća; rezultati i napredak postignut u ostvarivanju ciljeva u skladu s okvirom programa Obzor Europa. |
2. Uvod
|
2.1. |
Poteškoće na koje Europa nailazi u pretvaranju izuma u utržive proizvode i usluge potaknule su EU da preispita svoje politike na području istraživanja kako bi se pokušao riješiti problem nesposobnosti da se izvrsnost na području temeljnih istraživanja brzo pretoči u inovacije usmjerene na tržište. |
|
2.2. |
Europska unija osnovala je 2008. godine Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), o kojem je EGSO imao priliku izraziti svoje mišljenje (3), kako bi ojačala svoje inovacijske kapacitete. EIT je sastavni dio europskog Okvirnog programa za istraživanja i inovacije. |
|
2.3. |
EIT je danas najveći integrirani inovacijski ekosustav u Europi. Okuplja partnere iz poduzeća te istraživačkih i obrazovnih ustanova i podupire zajednice znanja i inovacija. Te zajednice predstavljaju široka europska partnerstva koja su u stanju baviti se specifičnim globalnim izazovima i jačati razvojne ekosustave promicanjem integracije obrazovanja i istraživanja u cilju stvaranja okruženja pogodnih za inovacije, kao i poticanja osnivanja inovativnih poduzeća, u komplementarnosti s Europskim vijećem za inovacije. |
|
2.4. |
S druge strane, inovacije se financiraju izravno iz tekućeg Okvirnog programa Obzor 2020. za razdoblje 2014.–2020. uz pomoć novih javnih instrumenata uvedenih u cilju jačanja inovacija u Europi i dodatnog poticanja sudjelovanja poduzeća u inovacijskim aktivnostima kao što su javno-privatna partnerstva (primjerice zajedničke tehnološke inicijative), programi zajmova i jamstava (primjerice RSFF) i rizični kapital (primjerice GIF) (4). |
|
2.5. |
S proračunom većim od 300 milijuna EUR za razdoblje 2008.–2013., 2,7 milijardi EUR za razdoblje 2014.–2020. i 3,1 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027., EIT će imati važnu ulogu u strategiji Europa 2020. (5). |
|
2.6. |
EIT ima za cilj poboljšati inovacijske procese povezivanjem osposobljavanja i poduzetništva s istraživanjem i inovacijama, s izričitim ciljem konkretne usmjerenosti na opipljive rezultate i korist (6). |
|
2.7. |
Aktivnosti EIT-a provode se putem zajednica znanja i inovacija: europska partnerstva ogromnih razmjera koja se bave s konkretnim socijalnim izazovima okupljajući organizacije iz sektora obrazovanja, istraživanja i poduzetništva. EIT zajednicama znanja i inovacija daje bespovratna sredstva i dužan je pratiti njihove aktivnosti, uz učinkovitu kontrolu i širenje rezultata. |
|
2.8. |
EIT je sada uključen u Obzor Europa kao dio stupa III. („Inovativna Europa”), ali trebalo bi stvoriti sinergije i komplementarnosti i s ostalim komponentama programa. (7) Zajednice znanja i inovacija, kao sastavni dio EIT-a, smatraju se „institucionaliziranim europskim partnerstvima”. |
|
2.9. |
Opći ciljevi EIT-a odražavaju se u njegovim područjima djelovanja, kao što je utvrđeno u programu Obzor Europa u kojem se također definiraju kriteriji odabira, provedba, praćenje, evaluacija i prekidanje europskih partnerstava, uključujući ona između zajednica znanja i inovacija i EIT-a. |
|
2.9.1. |
Vrijedi spomenuti glavna područja djelovanja:
|
|
2.10. |
EIT djeluje kao decentralizirano tijelo EU-a sa sjedištem u Budimpešti. EIT nije istraživački centar i ne doprinosi izravno financiranju pojedinačnih projekata, već nudi bespovratna sredstva zajednicama znanja i inovacija. |
|
2.11. |
Zajednice znanja i inovacija odabiru se putem otvorenog poziva na temelju prioritetnih tema s velikim društvenim učinkom. EIT trenutačno podupire osam zajednica znanja i inovacija koje okupljaju poduzeća, sveučilišta i istraživačke centre u prekograničnim partnerstvima. (8) |
|
2.12. |
Svaka zajednica znanja i inovacija ima za cilj jačanje inovacijskih kapaciteta tako što upravlja uravnoteženim portfeljem aktivnosti u tri sektora:
|
|
2.13. |
Sve zajednice znanja i inovacija istodobno se, kao dio vlastite strategije informiranja, bave aktivnostima senzibilizacije, komunikacije i širenja rezultata, uključujući i razvijanje regionalnih programa za inovacije, u sinergiji s EIT-om. |
|
2.14. |
EGSO je već naglasio da bi zajednice znanja i inovacija trebale „osigurati zastupljenost različitih europskih zemalja, osobito u pogledu lokacija inovacijskih centara” te da je potrebno „ojačati poduzetništvo koje potiče akademski stup”. (9) |
|
2.15. |
EGSO je također napomenuo da su zajednice znanja i inovacija koncentrirane u samo nekoliko zemalja te je preporučio da se ulože posebni napori kako bi se u što više država članica uspostavile veze između istraživačkih laboratorija, poduzeća i istraživačkih ustanova. (10) |
|
2.16. |
EP je pozvao Komisiju da zadrži zajednice znanja i inovacija u okviru postojećeg EIT-a te istaknuo važnost transparentnosti i sudjelovanja širokog kruga dionika; usto je pozvao Komisiju da „analizira kako EIT i ZZI-ovi mogu komunicirati s Europskim vijećem za inovacije”. (11) |
|
2.17. |
EP je usto iz izvješća Revizorskog suda zaključio da zajednice znanja i inovacija nisu u cijelosti iskoristile bespovratna sredstva koja im je dodijelio Institut, uglavnom zbog nepotpune provedbe poslovnih planova. (12) Povrh toga, u posebnom izvješću Revizorskog suda EU-a o EIT-u navodi se da su složen operativni okvir i problemi u upravljanju Institutom smanjili njegovu opću učinkovitost i da uzrokuju slabosti. |
|
2.18. |
Vijeće je pak odalo priznanje dokazanoj dodanoj vrijednosti strateških partnerstava i inicijativa kao što su EIT i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie; (13) u sporazumu o budućem programu Obzor Europa treći stup (Inovativna Europa) bit će usmjeren na jačanje revolucionarnih i disruptivnih inovacija uz pomoć osnivanja Europskog vijeća za inovacije, koje će djelovati kao jedinstvena točka za inovatore velikog potencijala. (14) |
3. Prijedlozi Europske komisije
|
3.1. |
Ovim se prijedlozima želi osigurati veća otvorenost i transparentnost zajednica znanja i inovacija te usklađivanje EIT-a sa sljedećim programom EU-a za istraživanja i inovacije (2021.–2027.), a posebno s predloženim pristupom za europska partnerstva u okviru Obzora Europa s ciljem daljnjeg jačanja inovacijskog potencijala EU-a. |
|
3.2. |
Zahvaljujući predloženom proračunu od 3 milijarde EUR, što predstavlja povećanje od 600 milijuna EUR (+ 25 %) u odnosu na tekući Strateški inovacijski program (2014.–2020.), očekuje se da će EIT učinkovito financirati postojeće aktivnosti i nove zajednice znanja i inovacija te podržati inovacijske kapacitete 750 visokih učilišta. |
|
3.3. |
EIT bi trebao provoditi aktivnosti usmjerene na:
|
|
3.4. |
Predloženom preinakom Uredbe o EIT-u (15) nastoji se osigurati veća pravna jasnoća i bolja usklađenost s Okvirnim programom EU-a za istraživanje i inovacije, koji ima novu pravnu osnovu, te se uvodi pojednostavljeni model financiranja za EIT kako bi se učinkovitije potaknula dodatna javna i privatna ulaganja i ojačala administrativna struktura EIT-a. |
|
3.5. |
U Prijedlogu odluke o Strateškom inovacijskom programu za razdoblje 2021.–2027., koji mora biti u skladu s Okvirnim programom za istraživanja i inovacije Obzor Europa, predviđaju se sljedeći ciljevi:
|
4. Opće napomene
|
4.1. |
EGSO pozdravlja ulogu EIT-a u promicanju konkurentnosti EU-a putem potpore inovacijskom ekosustavu jer je EIT uspio doprinijeti razvoju takozvanog „trokuta znanja”. |
|
4.2. |
EGSO je uvjeren da će „otvorene inovacije” osigurati jedinstvenu kontaktnu točku za inovatore velikog potencijala putem Europskog vijeća za inovacije (EIC) te će pojačati suradnju s ekosustavima i akterima u inovativnim procesima. |
|
4.3. |
U tom kontekstu EIT bi trebao biti jedan od glavnih pokretača inovacija koje služe ostvarenju ciljeva kako bi se odgovorilo na društvene izazove u područjima kao što su:
|
|
4.4. |
EIT i zajednice znanja i inovacije trebali bi imati veću ulogu u inovacijskom okruženju EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini te jačati vlastite kapacitete u cilju veće i bolje koordinacije sa svim zainteresiranim akterima. |
|
4.5. |
EIT bi trebao biti otvoren svim poduzećima, neovisno o njihovoj veličini, te uključivanjem svih društvenih snaga jačati poduzetničku kulturu u EU-u, kao i stvarati sinergiju s Europskim vijećem za inovacije te u okviru programa Obzor Europa osiguravati dodanu vrijednosti mnogim projektima. |
|
4.6. |
EGSO smatra da bi EIT i zajednice znanja i inovacija trebali dati prednost kako sustavnom jačanju kontakata između velikih i srednjih poduzeća aktivnih u zajednicama znanja i inovacija tako i novim poduzećima i novoosnovanim inovativnim poduzećima koja sudjeluju u inicijativama tih zajednica. |
|
4.7. |
EIT i zajednice znanja i inovacija trebali bi osmisliti vlastite strategije za financiranje poduzeća kako bi poduprli jačanje inovativnih poduzeća stvaranjem odgovarajućim veza sa svijetom financija i fondovima rizičnog kapitala. |
|
4.8. |
EGSO smatra da bi financijska potpora EIT-a trebala biti uravnotežena na temelju veličine, vrste i zrelosti sektora. Mala i srednja poduzeća teže se nose s regulatornim opterećenjem te ih je potrebno financijski podupirati. |
|
4.9. |
Kako bi se bolje uključili MSP-ovi, zajednice znanja i inovacija trebale bi istražiti načine na koje se može iskoristiti i promicati „efektblizine”, i to naročito putem lokalnih centara, koji bi za regionalne i lokalne aktere trebali predstavljati točku za pristup globalnim inovacijskim platformama koja osigurava strukturu i potporu namijenjenu MSP-ovima. |
|
4.10. |
EGSO smatra da su lokalni centri od presudne važnosti za budućnost zajednica znanja i inovacija. Integracija u lokalne inovacijske sustave i djelotvorna funkcija čuvara u odnosu na vanjske partnere ključni su aspekti za buduću financijsku održivost zajednica znanja i inovacija. |
|
4.11. |
Potrebno je povećati otvorenost i transparentnost zajednica znanja i inovacija. Trebalo bi objaviti postupke i kriterije koji se upotrebljavaju za odabir partnera (punopravni, pridruženi itd.) zajednica znanja i inovacija. Pravila za odabir aktivnosti/projekata (npr. za prijedloge za inovacije) trebala bi biti opće dostupna i objavljena u cijelom EU-u, a neovisna tijela trebala bi uvesti i nadzirati odgovarajuće mehanizme za pružanje povratnih informacija. |
|
4.12. |
EGSO preporučuje da EIT zadrži i istakne jedinstvenost svoje dodane vrijednosti na području izobrazbe, koju posjeduje kao europski predvodnik u visokom obrazovanju, te da razvije specijalizirane poduzetničke kompetencije u učenju kroz praksu. Glavna međunarodna akreditacijska tijela trebala bi priznati oznaku EIT-a. |
|
4.13. |
EGSO smatra da bi EIT trebao podupirati razvoj novih proizvoda izražene komercijalne vrijednosti obogaćene obrazovnim iskustvima na međunarodnoj razini, po uzoru na doktorate u industriji. |
|
4.13.1. |
EGSO u potpunosti podržava usklađivanje EIT-a s višegodišnjim Okvirnim programom za istraživanja i inovacije EU-a, kako je predloženo u predmetnoj uredbi, u okviru programa Obzor Europa i predloženih „europskih partnerstava”. |
|
4.14. |
Prema mišljenju EGSO-a, bilo bi poželjno da se dodatno pojednostavi funkcioniranje EIT-a, čije je upravljanje potrebno osnažiti, kao i zajednica znanja i inovacija, koje bi na temelju istih pravila trebale sastavljati godišnja izvješća i usvajati višegodišnje, a ne godišnje poslovne planove. |
|
4.15. |
EGSO naglašava da je potrebno iznaći učinkovito rješenje za primjedbe koje je naveo Revizorski sud EU-a u pogledu nekih ključnih elemenata modela EIT-a koji nisu bili prikladno osmišljeni kako bi se osiguralo da on bude djelotvoran i inovativan javni sustav. |
|
4.16. |
Kad je riječ o Prijedlogu odluke o Strateškom inovacijskom programu za razdoblje 2021.–2027., EGSO smatra da bi trebalo primijeniti holistički pristup te obuhvatiti sve vrste partnerstava (P2P, JPP, EIT-ZZI, vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET)) koje danas postoje, kao što je zatraženo u zaključcima Vijeća. |
Bruxelles, 31. listopada 2019.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Luca JAHIER
(1) Međuinstitucijski dosje 2018/0225 (COD) – 8550/19, 15.4.2019.
(2) Međuinstitucijski dosje 2018/0224 (COD) – 7942/19, 27.3.2019.
(3) SL C 161, 13.7.2007., str. 28., SL C 181, 21.6.2012., str. 122., SL C 62, 15.2.2019., str. 33.
(4) Zajedničke tehnološke inicijative, uvedene radi boljeg ispunjavanja potreba industrije u namjenskim istraživačkim područjima, neovisna su tijela EU-a u kojima sudjeluje industrija, a u nekim slučajevima i država članica. RSFF – Instrument za financiranje na temelju podjele rizika, uspostavljen kako bi se poboljšao pristup istraživača dužničkom instrumentu, posebno za rizičnija ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. GIF – Instrument pomoći za brzo rastuće i inovativne MSP-ove u okviru Programa za konkurentnost i inovacije, osigurava rizični kapital za inovativne MSP-ove i MSP-ove s velikim potencijalom za rast.
(5) Članak 3. Uredbe (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 294/2008 o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.).
(6) Odluka br. 1312/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT): doprinos EIT-a inovativnijoj Europi (SL L 347, 20.12.2013., str. 892.).
(7) Vidjeti bilješku 1.
(8) EIT Climate-KIC: pokretači inovacija na području klime u Europi i šire; EIT Digital: za snažnu digitalnu Europu; EIT Food: povezuje poduzeća, istraživačke centre, sveučilišta i potrošače; EIT Health: zajedno za zdravlje u Europi; EIT InnoEnergy: uvodimo promjene na području održive energije; EIT Manufacturing: jačanje i povećanje konkurentnosti proizvodnje u Europi; EIT RawMaterials: pretvaramo sirovine u prednost za Europu; EIT Urban Mobility: pametan, zelen i integriran promet.
(9) SL C 62, 15.2.2019., str. 33.
(10) SL C 181, 21.6.2012., str. 122..
(11) Rezolucija Europskog parlamenta od 13. lipnja 2017. o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa (SL L 331, 18.9.2018., str. 30.)
(12) Rezolucija (EU) 2019/1483 Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017.(SL L 249, 27.9.2019., str. 229.).
(13) Zaključci Vijeća o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja, 23. svibnja 2018.
(14) Vijeće EU-a, Priopćenje za medije, 27.3.2019.
(15) Regulacija (EU) br. 1292/2013.