11.2.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 47/69


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o

Prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta

(COM(2019) 330 final – 2019/00152 (COD))

i

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka)

(COM(2019) 331 final – 2019/00151 (COD))

(2020/C 47/10)

Glavni izvjestitelj: Antonello PEZZINI

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 18.7.2019.

Vijeće, 26.7.2019.

Pravni temelj:

članak 173. stavak 3. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Odluka Predsjedništva:

24.9.2019.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

31.10.2019.

Plenarno zasjedanje br.:

547

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

168/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u potpunosti podržava sinergiju između Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i višegodišnjeg Okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije, kako je predloženo u predmetnoj uredbi, u okviru racionalizacije koja se uvodi u programu Obzor Europa, čija je struktura u području istraživanja i inovacija pojednostavljena.

1.2.

EGSO je uvjeren da će se, putem Europskog vijeća za inovacije (EIC), „otvorenim inovacijama” programa Obzor Europa osigurati jedinstvena kontaktna točka za inovatore velikog potencijala i da će se u sinergiji s EIT-om pojačati suradnja s ekosustavima i subjektima, pri čemu će se izbjegavati udvostručavanje i preklapanje te osigurati istinska komplementarnost, kako je navelo Vijeće u vezi s prijedlogom programa za provedbu Obzora Europa (1).

1.3.

U tom kontekstu EIT bi trebao biti jedan od glavnih pokretača inovacija usmjerenih na ostvarivanje ciljeva, uz pomoć kojih se mogu savladati izazovi s kojima se društvo suočava na područjima kao što su: ekosustavi održivih inovacija; inovacije i poduzetničke vještine u okviru cjeloživotnog učenja; povećanje operativnosti visokih učilišta; nova rješenja usmjerena na tržište radi svladavanja globalnih izazova; sinergije i dodana vrijednost u okviru cijelog programa Obzor Europa.

1.4.

EGSO smatra da bi EIT i njegove zajednice znanja i inovacija (ZZI) trebali imati važniju ulogu – i na nacionalnoj i na regionalnoj razini – na području inovacija EU-a; oni trebaju unaprijediti svoje kapacitete radi veće i bolje koordinacije sa svim zainteresiranim subjektima na različitim razinama te intenzivirati djelovanje usmjereno na sva poduzeća, neovisno o njihovoj veličini, u cilju jačanja poduzetničke kulture u EU-u.

1.5.

EGSO preporučuje da EIT zadrži i istakne jedinstvenost svoje dodane vrijednosti koju posjeduje kao europski predvodnik u obrazovanju zahvaljujući visokim specijaliziranim kompetencijama u učenju kroz praksu te u pronalaženju i testiranju novih metoda podučavanja i učenja. Oznaku EIT-a trebala bi priznati glavna međunarodna akreditacijska tijela te bi je trebalo izvoziti izvan kruga zajednica znanja i inovacija te njihovih partnera kako bi se u suradnji sa zemljama koje nisu članice EU-a, a naročito s Azijom i SAD-om, obogaćivala sve šira zajednica inovacija.

1.6.

EGSO smatra da bi EIT trebao podupirati razvoj novih proizvoda izražene komercijalne vrijednosti, koji bi bili obogaćeni obrazovnim iskustvima stečenima na međunarodnoj razini, po uzoru na doktorate u industriji. Nema sumnje da bi to potaknulo veću i aktivniju uključenost novih trgovinskih partnera u aktivnosti zajednica znanja i inovacija.

1.7.

Kako bi se bolje uključili MSP-ovi, zajednice znanja i inovacija trebale bi istražiti nove sustave za iskorištavanje i promicanje „efekt blizine”, i to naročito uključivanjem lokalnih centara, koji bi za regionalne i lokalne aktere trebali predstavljati točku za pristup globalnim inovacijskim platformama.

1.8.

EIT i zajednice znanja i inovacija trebali bi osmisliti vlastite strategije financiranja poduzeća i razvoja kako bi podržali konsolidaciju inovativnih poduzeća. Potrebno je ojačati i mreže za povezivanje sa svijetom financija i fondovima rizičnog kapitala.

1.9.

EGSO preporučuje da se u raspoređivanju zajednica znanja i inovacija u većoj mjeri uvažava geopolitička ravnoteža i bolje pokriva cijeli teritorij EU-a, počevši od zajednice znanja i inovacija na području „kulturne i kreativne industrije”, među ostalim u cilju pokrivanja područja poput jadransko/balkanske regije ili kineskog teritorija.

1.10.

Kad je riječ o Prijedlogu odluke o Strateškom inovacijskom programu za razdoblje 2021.–2027., EGSO smatra da bi trebalo primijeniti holistički pristup te obuhvatiti sve vrste partnerstava (P2P, JPP, EIT-ZZI, vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET)), kako je zatraženo u zaključcima Vijeća, radi osiguravanja sveobuhvatnog pregleda aktivnosti partnerstava i postizanja političkih ciljeva.

1.11.

EGSO u načelu podržava Strateški inovacijski program, kako je opisan u prilogu Prijedlogu odluke, ako će se predložene mjere razvijati potpuno u skladu sa strateškim planom programa Obzor Europa, kao što je navedeno u zajedničkom stajalištu EP-a i Vijeća o 9. okvirnom programu (2).

1.12.

EGSO pozdravlja najavljeno nastojanje da će „EIT i dalje težiti pojednostavnjenju kako bi izbjegao nepotrebno administrativno opterećenje ZZI-jâ, što će im omogućiti brzu i učinkovitu provedbu godišnjih poslovnih planova i višegodišnjih strategija”.

1.13.

EGSO smatra da bi EIT morao sastaviti izvješće o svim uspješnim inovativnim proizvodima stavljenima na tržište tijekom svog desetogodišnjeg djelovanja (vrijednost za novac).

1.14.

EGSO smatra da je jednako važno i sljedeće: napori u pogledu izvješćivanja i praćenja, uz precizne pokazatelje učinka; ocjena operativne učinkovitosti zajednica znanja i inovacija; postignuća; rezultati i napredak postignut u ostvarivanju ciljeva u skladu s okvirom programa Obzor Europa.

2.   Uvod

2.1.

Poteškoće na koje Europa nailazi u pretvaranju izuma u utržive proizvode i usluge potaknule su EU da preispita svoje politike na području istraživanja kako bi se pokušao riješiti problem nesposobnosti da se izvrsnost na području temeljnih istraživanja brzo pretoči u inovacije usmjerene na tržište.

2.2.

Europska unija osnovala je 2008. godine Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), o kojem je EGSO imao priliku izraziti svoje mišljenje (3), kako bi ojačala svoje inovacijske kapacitete. EIT je sastavni dio europskog Okvirnog programa za istraživanja i inovacije.

2.3.

EIT je danas najveći integrirani inovacijski ekosustav u Europi. Okuplja partnere iz poduzeća te istraživačkih i obrazovnih ustanova i podupire zajednice znanja i inovacija. Te zajednice predstavljaju široka europska partnerstva koja su u stanju baviti se specifičnim globalnim izazovima i jačati razvojne ekosustave promicanjem integracije obrazovanja i istraživanja u cilju stvaranja okruženja pogodnih za inovacije, kao i poticanja osnivanja inovativnih poduzeća, u komplementarnosti s Europskim vijećem za inovacije.

2.4.

S druge strane, inovacije se financiraju izravno iz tekućeg Okvirnog programa Obzor 2020. za razdoblje 2014.–2020. uz pomoć novih javnih instrumenata uvedenih u cilju jačanja inovacija u Europi i dodatnog poticanja sudjelovanja poduzeća u inovacijskim aktivnostima kao što su javno-privatna partnerstva (primjerice zajedničke tehnološke inicijative), programi zajmova i jamstava (primjerice RSFF) i rizični kapital (primjerice GIF) (4).

2.5.

S proračunom većim od 300 milijuna EUR za razdoblje 2008.–2013., 2,7 milijardi EUR za razdoblje 2014.–2020. i 3,1 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027., EIT će imati važnu ulogu u strategiji Europa 2020. (5).

2.6.

EIT ima za cilj poboljšati inovacijske procese povezivanjem osposobljavanja i poduzetništva s istraživanjem i inovacijama, s izričitim ciljem konkretne usmjerenosti na opipljive rezultate i korist (6).

2.7.

Aktivnosti EIT-a provode se putem zajednica znanja i inovacija: europska partnerstva ogromnih razmjera koja se bave s konkretnim socijalnim izazovima okupljajući organizacije iz sektora obrazovanja, istraživanja i poduzetništva. EIT zajednicama znanja i inovacija daje bespovratna sredstva i dužan je pratiti njihove aktivnosti, uz učinkovitu kontrolu i širenje rezultata.

2.8.

EIT je sada uključen u Obzor Europa kao dio stupa III. („Inovativna Europa”), ali trebalo bi stvoriti sinergije i komplementarnosti i s ostalim komponentama programa. (7) Zajednice znanja i inovacija, kao sastavni dio EIT-a, smatraju se „institucionaliziranim europskim partnerstvima”.

2.9.

Opći ciljevi EIT-a odražavaju se u njegovim područjima djelovanja, kao što je utvrđeno u programu Obzor Europa u kojem se također definiraju kriteriji odabira, provedba, praćenje, evaluacija i prekidanje europskih partnerstava, uključujući ona između zajednica znanja i inovacija i EIT-a.

2.9.1.

Vrijedi spomenuti glavna područja djelovanja:

jačanje održivih inovacijskih ekosustava diljem Europe,

poticanje razvoja poduzetničkih i inovacijskih vještina u kontekstu cjeloživotnog učenja,

podupiranje prelaska na poduzetničku kulturu na sveučilištima,

uvođenje na tržište novih rješenja kao odgovora na globalne društvene izazove.

2.10.

EIT djeluje kao decentralizirano tijelo EU-a sa sjedištem u Budimpešti. EIT nije istraživački centar i ne doprinosi izravno financiranju pojedinačnih projekata, već nudi bespovratna sredstva zajednicama znanja i inovacija.

2.11.

Zajednice znanja i inovacija odabiru se putem otvorenog poziva na temelju prioritetnih tema s velikim društvenim učinkom. EIT trenutačno podupire osam zajednica znanja i inovacija koje okupljaju poduzeća, sveučilišta i istraživačke centre u prekograničnim partnerstvima. (8)

2.12.

Svaka zajednica znanja i inovacija ima za cilj jačanje inovacijskih kapaciteta tako što upravlja uravnoteženim portfeljem aktivnosti u tri sektora:

projekti potpore inovacijama usmjereni na podupiranje i razvijanje novih inovativnih proizvoda, usluga i rješenja,

obrazovanje i inovativni programi obrazovanja i osposobljavanja koje nude zajednice znanja i inovacija u obliku programa na diplomskoj i poslijediplomskoj razini (MSc/PhD); tečajevi za rukovodilački/profesionalni razvoj; moduli cjeloživotnog učenja; ljetne škole s oznakom EIT-a,

aktivnosti osnivanja poduzeća i potpore poduzetnicima, s programima za novoosnovana inovativna poduzeća, kako bi se poduzetnicima i potencijalnim poduzetnicima pomoglo da svoje ideje pretvore u uspješne aktivnosti, s najvećim naglaskom na pristupu tržištu, financiranju putem mreža te mentorstvu i savjetovanju.

2.13.

Sve zajednice znanja i inovacija istodobno se, kao dio vlastite strategije informiranja, bave aktivnostima senzibilizacije, komunikacije i širenja rezultata, uključujući i razvijanje regionalnih programa za inovacije, u sinergiji s EIT-om.

2.14.

EGSO je već naglasio da bi zajednice znanja i inovacija trebale „osigurati zastupljenost različitih europskih zemalja, osobito u pogledu lokacija inovacijskih centara” te da je potrebno „ojačati poduzetništvo koje potiče akademski stup”. (9)

2.15.

EGSO je također napomenuo da su zajednice znanja i inovacija koncentrirane u samo nekoliko zemalja te je preporučio da se ulože posebni napori kako bi se u što više država članica uspostavile veze između istraživačkih laboratorija, poduzeća i istraživačkih ustanova. (10)

2.16.

EP je pozvao Komisiju da zadrži zajednice znanja i inovacija u okviru postojećeg EIT-a te istaknuo važnost transparentnosti i sudjelovanja širokog kruga dionika; usto je pozvao Komisiju da „analizira kako EIT i ZZI-ovi mogu komunicirati s Europskim vijećem za inovacije”. (11)

2.17.

EP je usto iz izvješća Revizorskog suda zaključio da zajednice znanja i inovacija nisu u cijelosti iskoristile bespovratna sredstva koja im je dodijelio Institut, uglavnom zbog nepotpune provedbe poslovnih planova. (12) Povrh toga, u posebnom izvješću Revizorskog suda EU-a o EIT-u navodi se da su složen operativni okvir i problemi u upravljanju Institutom smanjili njegovu opću učinkovitost i da uzrokuju slabosti.

2.18.

Vijeće je pak odalo priznanje dokazanoj dodanoj vrijednosti strateških partnerstava i inicijativa kao što su EIT i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie; (13) u sporazumu o budućem programu Obzor Europa treći stup (Inovativna Europa) bit će usmjeren na jačanje revolucionarnih i disruptivnih inovacija uz pomoć osnivanja Europskog vijeća za inovacije, koje će djelovati kao jedinstvena točka za inovatore velikog potencijala. (14)

3.   Prijedlozi Europske komisije

3.1.

Ovim se prijedlozima želi osigurati veća otvorenost i transparentnost zajednica znanja i inovacija te usklađivanje EIT-a sa sljedećim programom EU-a za istraživanja i inovacije (2021.–2027.), a posebno s predloženim pristupom za europska partnerstva u okviru Obzora Europa s ciljem daljnjeg jačanja inovacijskog potencijala EU-a.

3.2.

Zahvaljujući predloženom proračunu od 3 milijarde EUR, što predstavlja povećanje od 600 milijuna EUR (+ 25 %) u odnosu na tekući Strateški inovacijski program (2014.–2020.), očekuje se da će EIT učinkovito financirati postojeće aktivnosti i nove zajednice znanja i inovacija te podržati inovacijske kapacitete 750 visokih učilišta.

3.3.

EIT bi trebao provoditi aktivnosti usmjerene na:

jačanje održivih inovacijskih ekosustava diljem Europe,

poticanje razvoja poduzetničkih i inovacijskih vještina u kontekstu cjeloživotnog učenja te na podupiranje poduzetničke preobrazbe visokih učilišta u EU-u,

uvođenje na tržište novih rješenja kao odgovora na globalne izazove.

3.4.

Predloženom preinakom Uredbe o EIT-u (15) nastoji se osigurati veća pravna jasnoća i bolja usklađenost s Okvirnim programom EU-a za istraživanje i inovacije, koji ima novu pravnu osnovu, te se uvodi pojednostavljeni model financiranja za EIT kako bi se učinkovitije potaknula dodatna javna i privatna ulaganja i ojačala administrativna struktura EIT-a.

3.5.

U Prijedlogu odluke o Strateškom inovacijskom programu za razdoblje 2021.–2027., koji mora biti u skladu s Okvirnim programom za istraživanja i inovacije Obzor Europa, predviđaju se sljedeći ciljevi:

povećanje učinka zajednica znanja i inovacija na regionalnoj razini zahvaljujući pojačanim mrežama EIT-a, uz veći broj visokih učilišta, poduzeća i istraživačkih organizacija i uz povezivanje s regionalnim strategijama pametne specijalizacije,

jačanje inovacijskog kapaciteta visokoškolskog obrazovanja,

pokretanje novih zajednica znanja i inovacija. EIT će osnovati dvije nove zajednice znanja i inovacija, odabrane u najrelevantnijim područjima, za prioritete programa Obzor Europa. Prva će se baviti kulturnim i kreativnim industrijama, a druga će se odabrati u kasnijoj fazi, 2025. godine.

4.   Opće napomene

4.1.

EGSO pozdravlja ulogu EIT-a u promicanju konkurentnosti EU-a putem potpore inovacijskom ekosustavu jer je EIT uspio doprinijeti razvoju takozvanog „trokuta znanja”.

4.2.

EGSO je uvjeren da će „otvorene inovacije” osigurati jedinstvenu kontaktnu točku za inovatore velikog potencijala putem Europskog vijeća za inovacije (EIC) te će pojačati suradnju s ekosustavima i akterima u inovativnim procesima.

4.3.

U tom kontekstu EIT bi trebao biti jedan od glavnih pokretača inovacija koje služe ostvarenju ciljeva kako bi se odgovorilo na društvene izazove u područjima kao što su:

održivi inovacijski ekosustavi diljem Europe,

inovacije i poduzetničke vještine u kontekstu cjeloživotnog učenja, uključujući povećanje kapaciteta visokih učilišta,

nova rješenja usmjerena na tržište radi suočavanja s globalnim izazovima,

sinergije i dodana vrijednost u okviru cijelog programa Obzor Europa.

4.4.

EIT i zajednice znanja i inovacije trebali bi imati veću ulogu u inovacijskom okruženju EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini te jačati vlastite kapacitete u cilju veće i bolje koordinacije sa svim zainteresiranim akterima.

4.5.

EIT bi trebao biti otvoren svim poduzećima, neovisno o njihovoj veličini, te uključivanjem svih društvenih snaga jačati poduzetničku kulturu u EU-u, kao i stvarati sinergiju s Europskim vijećem za inovacije te u okviru programa Obzor Europa osiguravati dodanu vrijednosti mnogim projektima.

4.6.

EGSO smatra da bi EIT i zajednice znanja i inovacija trebali dati prednost kako sustavnom jačanju kontakata između velikih i srednjih poduzeća aktivnih u zajednicama znanja i inovacija tako i novim poduzećima i novoosnovanim inovativnim poduzećima koja sudjeluju u inicijativama tih zajednica.

4.7.

EIT i zajednice znanja i inovacija trebali bi osmisliti vlastite strategije za financiranje poduzeća kako bi poduprli jačanje inovativnih poduzeća stvaranjem odgovarajućim veza sa svijetom financija i fondovima rizičnog kapitala.

4.8.

EGSO smatra da bi financijska potpora EIT-a trebala biti uravnotežena na temelju veličine, vrste i zrelosti sektora. Mala i srednja poduzeća teže se nose s regulatornim opterećenjem te ih je potrebno financijski podupirati.

4.9.

Kako bi se bolje uključili MSP-ovi, zajednice znanja i inovacija trebale bi istražiti načine na koje se može iskoristiti i promicati „efektblizine”, i to naročito putem lokalnih centara, koji bi za regionalne i lokalne aktere trebali predstavljati točku za pristup globalnim inovacijskim platformama koja osigurava strukturu i potporu namijenjenu MSP-ovima.

4.10.

EGSO smatra da su lokalni centri od presudne važnosti za budućnost zajednica znanja i inovacija. Integracija u lokalne inovacijske sustave i djelotvorna funkcija čuvara u odnosu na vanjske partnere ključni su aspekti za buduću financijsku održivost zajednica znanja i inovacija.

4.11.

Potrebno je povećati otvorenost i transparentnost zajednica znanja i inovacija. Trebalo bi objaviti postupke i kriterije koji se upotrebljavaju za odabir partnera (punopravni, pridruženi itd.) zajednica znanja i inovacija. Pravila za odabir aktivnosti/projekata (npr. za prijedloge za inovacije) trebala bi biti opće dostupna i objavljena u cijelom EU-u, a neovisna tijela trebala bi uvesti i nadzirati odgovarajuće mehanizme za pružanje povratnih informacija.

4.12.

EGSO preporučuje da EIT zadrži i istakne jedinstvenost svoje dodane vrijednosti na području izobrazbe, koju posjeduje kao europski predvodnik u visokom obrazovanju, te da razvije specijalizirane poduzetničke kompetencije u učenju kroz praksu. Glavna međunarodna akreditacijska tijela trebala bi priznati oznaku EIT-a.

4.13.

EGSO smatra da bi EIT trebao podupirati razvoj novih proizvoda izražene komercijalne vrijednosti obogaćene obrazovnim iskustvima na međunarodnoj razini, po uzoru na doktorate u industriji.

4.13.1.

EGSO u potpunosti podržava usklađivanje EIT-a s višegodišnjim Okvirnim programom za istraživanja i inovacije EU-a, kako je predloženo u predmetnoj uredbi, u okviru programa Obzor Europa i predloženih „europskih partnerstava”.

4.14.

Prema mišljenju EGSO-a, bilo bi poželjno da se dodatno pojednostavi funkcioniranje EIT-a, čije je upravljanje potrebno osnažiti, kao i zajednica znanja i inovacija, koje bi na temelju istih pravila trebale sastavljati godišnja izvješća i usvajati višegodišnje, a ne godišnje poslovne planove.

4.15.

EGSO naglašava da je potrebno iznaći učinkovito rješenje za primjedbe koje je naveo Revizorski sud EU-a u pogledu nekih ključnih elemenata modela EIT-a koji nisu bili prikladno osmišljeni kako bi se osiguralo da on bude djelotvoran i inovativan javni sustav.

4.16.

Kad je riječ o Prijedlogu odluke o Strateškom inovacijskom programu za razdoblje 2021.–2027., EGSO smatra da bi trebalo primijeniti holistički pristup te obuhvatiti sve vrste partnerstava (P2P, JPP, EIT-ZZI, vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET)) koje danas postoje, kao što je zatraženo u zaključcima Vijeća.

Bruxelles, 31. listopada 2019.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER


(1)  Međuinstitucijski dosje 2018/0225 (COD) – 8550/19, 15.4.2019.

(2)  Međuinstitucijski dosje 2018/0224 (COD) – 7942/19, 27.3.2019.

(3)  SL C 161, 13.7.2007., str. 28., SL C 181, 21.6.2012., str. 122., SL C 62, 15.2.2019., str. 33.

(4)  Zajedničke tehnološke inicijative, uvedene radi boljeg ispunjavanja potreba industrije u namjenskim istraživačkim područjima, neovisna su tijela EU-a u kojima sudjeluje industrija, a u nekim slučajevima i država članica. RSFF – Instrument za financiranje na temelju podjele rizika, uspostavljen kako bi se poboljšao pristup istraživača dužničkom instrumentu, posebno za rizičnija ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. GIF – Instrument pomoći za brzo rastuće i inovativne MSP-ove u okviru Programa za konkurentnost i inovacije, osigurava rizični kapital za inovativne MSP-ove i MSP-ove s velikim potencijalom za rast.

(5)  Članak 3. Uredbe (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 294/2008 o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (SL L 347, 20.12.2013., str. 174.).

(6)  Odluka br. 1312/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT): doprinos EIT-a inovativnijoj Europi (SL L 347, 20.12.2013., str. 892.).

(7)  Vidjeti bilješku 1.

(8)  EIT Climate-KIC: pokretači inovacija na području klime u Europi i šire; EIT Digital: za snažnu digitalnu Europu; EIT Food: povezuje poduzeća, istraživačke centre, sveučilišta i potrošače; EIT Health: zajedno za zdravlje u Europi; EIT InnoEnergy: uvodimo promjene na području održive energije; EIT Manufacturing: jačanje i povećanje konkurentnosti proizvodnje u Europi; EIT RawMaterials: pretvaramo sirovine u prednost za Europu; EIT Urban Mobility: pametan, zelen i integriran promet.

(9)  SL C 62, 15.2.2019., str. 33.

(10)  SL C 181, 21.6.2012., str. 122..

(11)  Rezolucija Europskog parlamenta od 13. lipnja 2017. o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa (SL L 331, 18.9.2018., str. 30.)

(12)  Rezolucija (EU) 2019/1483 Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog instituta za inovacije i tehnologiju za financijsku godinu 2017.(SL L 249, 27.9.2019., str. 229.).

(13)  Zaključci Vijeća o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja, 23. svibnja 2018.

(14)  Vijeće EU-a, Priopćenje za medije, 27.3.2019.

(15)  Regulacija (EU) br. 1292/2013.