Obavijest Komisije

Preliminarni popis sektora i podsektora izloženih riziku od istjecanja ugljika za razdoblje 2021.–2030.

(Tekst značajan za EGP)

(2018/C 162/01)

1.   Uvod

Opća metoda dodjele emisijskih jedinica poduzećima koja sudjeluju u sustavu EU-a za trgovanje emisijama jesu dražbe.

Besplatna dodjela emisijskih jedinica iznimka je od tog pravila i primjenjuje se samo tijekom prijelaznog razdoblja. Njome je obuhvaćen sve manji udio emisijskih jedinica. Cilj besplatne dodjele emisijskih jedinica nije dodjela subvencija predmetnim proizvođačima, nego ublažavanje gospodarskog učinka neposrednog i jednostranog uvođenja od strane Europske unije tržišta emisijskih jedinica.

Stoga je besplatna dodjela emisijskih jedinica omogućena jasno utvrđenim sektorima industrije kao zaštitna mjera protiv znatnog rizika od istjecanja ugljika sve dok druge zemlje ne poduzmu usporedive mjere klimatske politike. Istjecanje ugljika događa se kad poduzeća u određenim industrijskim sektorima ili podsektorima zbog troškova povezanih s klimatskim politikama premještaju proizvodnju u treće zemlje s manje strogim ograničenjima emisija. To bi moglo dovesti do povećanja njihovih ukupnih emisija na globalnoj razini, što bi smanjilo efektivnost politika EU-a za ublažavanje emisija a istodobno oslabjelo gospodarske rezultate energetski intenzivnih poduzeća u EU-u zbog gubitka tržišnih udjela.

Besplatna je dodjela mjera koja se poduzima kao odgovor na opravdanu zabrinutost u pogledu konkurentnosti, a za cilj ima smanjivanje efektivnih troškova povezanih s ugljikom za industrijske sektore i podsektore, koji tako zadržavaju financijska sredstva koja se mogu upotrijebiti za ulaganja u tehnologije s niskom razinom emisija ugljika.

Nedavno revidiranom Direktivom o sustavu EU-a za trgovanje emisijama (dalje u tekstu Direktiva o ETS-u EU-a) (1) utvrđena su pravila za sustav besplatne dodjele emisijskih jedinica za razdoblje 2021.–2030. te se Komisija ovlašćuje za donošenje delegiranih akata za dopunu te Direktive u pogledu određivanja sektora i podsektora izloženih riziku od istjecanja ugljika.

Počeo je pripremni rad na sastavljanju popisa sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika (dalje u tekstu „Popis”) koji će vrijediti tijekom cijelog desetogodišnjeg razdoblja od 2021. do 2030. To će industriji pružiti visoku razinu sigurnosti sustava i sigurnost u pogledu njihovih dugoročnih ulaganja. Svrha je ove Obavijesti objava rezultata prve razine procjene (dalje u tekstu „Preliminarni popis”) kako bi se predmetnim industrijskim sektorima i podsektorima dalo dovoljno vremena da pripreme svoje zahtjeve u skladu s kriterijima prihvatljivosti kako je objašnjeno u odjeljku 4.2. i to dovoljno prije roka utvrđenog revidiranom Direktivom o ETS-u EU-a (30.6.2018. za podnošenje zahtjeva „putem država članica”).

2.   Sustav EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje 2021.–2030.

Popis sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika preduvjet je za druge pravne akte (2) u okviru provedbe reforme sustava ETS-a EU-a poslije 2020., koja će služiti za utvrđivanje besplatne dodjele koju će sektori dobivati u cilju zaštite od rizika od istjecanja ugljika. Da bi bili spremni prije početka četvrtog razdoblja trgovanja 1. siječnja 2021., ti pravni akti moraju se donijeti u nizu i mora se previdjeti dovoljno vremena za uključivanje dionika. Popis za razdoblje 2021.–2030. mora biti objavljen prije nego što industrija putem država članica dostavi podatke u svrhu ažuriranja tehničkih referentnih vrijednosti za utvrđivanje besplatne dodjele.

Revidirana Direktiva o ETS-u EU-a sadržava odredbe kojima se osigurava da Popis bude fokusiraniji (kraći) od prethodnih odluka u pogledu istjecanja ugljika kako bi se osiguralo da sektori izloženi visokom riziku od istjecanja ugljika dobiju adekvatan broj besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica. Time će se osigurati i ispunjavanje obveza EU-a u okviru WTO-a. Konkretno, revidiranom Direktivom o ETS-u EU-a detaljno se utvrđuje način utvrđivanja Popisa i pravila za besplatnu dodjelu.

Na temelju uvrštavanja sektorâ ili podsektorâ na Popis svakom postrojenju u tim sektorima odnosno podsektorima dodjeljuje se 100 % njihovih besplatnih emisijskih jedinica izračunatih na temelju referentnih vrijednosti (3), dok će ona koji nisu na Popisu dobivati 30 % (do 2026.), a potom slijedi postupno ukidanje do nulte razine 2030. Slijedom toga, Popis će imati gospodarski značaj jer besplatno dodijeljene emisijske jedinice imaju znatnu financijsku vrijednost.

3.   Postupak

Tijekom internetske javne rasprave od studenoga 2017. do veljače 2018. dionici su bili pozvani da daju svoja mišljenja o odabranim metodama za utvrđivanje Popisa. Odgovori su stigli od sektorskih udruženja (102), poduzećâ (43), nevladinih organizacija (5), državnih institucija (5) i od jednog građanina. Povratne informacije dalo je ukupno 156 dionika. Ispitanici su podržali procjene na drugoj razini, kojima se želi postići ista razina stabilnosti, pravednosti, transparentnosti i jednakosti koja se postiže kvantitativnim procjenama na prvoj razini. Podržali su jedinstveni okvir za procjene, koji se temelji na sudjelovanju zainteresiranih strana. Sektori žele da ih se konzultira prije finaliziranja procjene.

Na ad hoc sastancima s državama članicama na temu izrade Popisa održanima 22. veljače i 22. ožujka 2018. raspravljalo se o procesu istjecanja ugljika i daljnjem radu na neophodnim procjenama koje treba provesti.

Dana 2. ožujka 2018. održana je radionica na kojoj je dionicima dat pregled revidiranog zakonodavnog okvira i procesa provedbe ETS-a EU-a u pogledu besplatne dodjele emisijskih jedinica i istjecanja ugljika. Glavna tema rasprave bili su postupak procjenjivanja, sadržaj procjenâ i kriteriji za njih pri izradi Popisa za razdoblje 2021.–2030. Za 16. svibanj 2018. zakazan je još jedan susret s dionicima, na kojem će se s industrijskim sektorima i drugim dionicima na razini EU-a (države članice, nevladine organizacije, skupine za strateško promišljanje itd.) raspravljati o rezultatima Preliminarnog popisa.

4.   Kriteriji za utvrđivanje Popisa (2021.–2030.)

Da bi utvrdila izloženost riziku od istjecanja ugljika, Komisija mora provesti procjenu svih relevantnih industrijskih sektora i podsektora na temelju kriterija utvrđenih Direktivom o ETS-u EU-a.

Procjena izloženosti riziku od istjecanja ugljika provodi se u dva koraka:

4.1.   Procjena na prvoj razini

Pri provedbi kvantitativne procjene na „prvoj razini” koristi se Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskim zajednicama. Procijenjeni su svi sektori rudarstva i prerađivačke industrije u područjima B (Rudarstvo i vađenje) i C (Prerađivačka industrija) jer su sva postrojenja u ETS-u EU-a razvrstana unutar ta dva područja. Kao početna točka uzeta je raščlamba na četveroznamenkastoj razini (NACE-4).

Indikator istjecanja ugljika definiran je u članku 10.b Direktive o ETS-u EU-a kao produkt intenziteta trgovine predmetnog sektora s trećim zemljama i intenziteta emisija toga sektora. Sektori i podsektori čiji indikator istjecanja ugljika premašuje 0,2 smatraju se izloženima riziku od istjecanja ugljika.

Intenzitet trgovine s trećim zemljama definiran je u revidiranoj Direktivi o ETS-u EU-a kao omjer ukupne vrijednosti izvoza u treće zemlje plus vrijednost uvoza iz trećih zemalja i ukupne veličine tržišta za Europski gospodarski prostor (godišnji promet plus ukupni uvoz iz trećih zemalja).

Intenzitet emisija mjeri se u kg CO2 po euru bruto dodane vrijednosti i izražava kao zbroj izravnih i neizravnih emisija za predmetni sektor podijeljeno s bruto dodanom vrijednošću (BDV).

Dnevnik transakcija Europske unije („EUTL”) smatra se najtočnijim i najtransparentnijim izvorom podataka o emisijama CO2 na razini postrojenja i stoga se podaci iz EUTL-a koriste za izračunavanje izravnih emisija za sektore. Postrojenja su razvrstana u sektore na razini NACE 4 na temelju informacija o postrojenjima koje su države članice navele u nacionalnim provedbenim mjerama na temelju Odluke 2011/278/EU (6).

Kad je riječ o procjeni potrošnje električne energije koja je upotrijebljena za izračun neizravnih emisija, zbog nedostupnosti podataka na razini EU-28 najpouzdanijim dostupnim izvorom smatraju se podaci prikupljeni izravno od država članica (7). Potrošnja električne energije pretvorena je u neizravne emisije s pomoću emisijskog faktora za električnu energiju. Izračun je isti kao u prethodne dvije analize rizika od istjecanja ugljika, pri čemu je prosječna ukupna kombinacija izvora za proizvodnju električne energije referentna vrijednost koja se temelji na prosječnom intenzitetu emisija na razini EU-a izvedenom iz električne energije proizvedene od ukupne mješavine goriva za sve izvore energije u Europi podijeljeno s odgovarajućom količinom proizvodnje električne energije.

Komisija je ažurirala emisijski faktor za električnu energiju uzimajući u obzir dekarbonizaciju elektroenergetskog sustava i sve veći udio obnovljivih izvora energije. Za vrijednost koja je korištena pri izradi prethodnih dvaju popisa kao referentna godina uzeta je 2005., a za novu vrijednost referentna je godina 2015., što je u skladu s „na temelju podataka dostupnih za tri zadnje kalendarske godine” (2013.–2015.) kako je navedeno u članku 10.b stavku 5. Direktive o ETS-u EU-a. Na toj osnovi, ažurirana vrijednost iznosi 376 grama ugljikova dioksida po kWh.

4.2.   Mogućnost podnošenja zahtjeva za procjenu na drugoj razini

Revidiranom Direktivom o ETS-u utvrđena su detaljna pravila u pogledu mogućnosti da određeni sektori i podsektori zatraže drugu procjenu ako ne ispunjavaju glavni kriterij za uvrštavanje na Popis.

Revidiranom Direktivom o ETS-u jasno je utvrđeno da o uvrštavanju sektora i podsektora na Popis na temelju procjene na drugoj razini odlučuje Komisija. Doista, u Direktivi o ETS-u jasno se razlikuje mogućnost da se zatraži procjena na drugoj razini, postupak procjene i kriteriji za procjenu te stvarno uvrštavanje sektora na popis. Ovaj Preliminarni popis odnosi se na mogućnost da se zatraži procjena na drugoj razini.

U slučajevima kad indikator istjecanja ugljika iznosi između 0,15 i 0,2 može se zatražiti provođenje kvalitativne procjene prema kriterijima iz članka 10.b stavka 2., u svrhu koje treba pružiti dokaze o potencijalu za smanjenje razine emisija, obilježjima tržišta i profitnim maržama.

Sektori i podsektori s intenzitetom emisija (upotrijebljenim za izračun indikatora istjecanja ugljika, vidjeti odjeljak 4.1.) koji premašuje 1,5 mogu zatražiti ili kvalitativnu procjenu ili kvantitativnu procjenu na raščlanjenoj razini (razina PRODCOM-6 ili 8).

Sektori i podsektori za koje je besplatna dodjela izračunata na temelju referentne vrijednosti za rafinerije također mogu zatražiti obje vrste procjene.

Oni sektori i podsektori koji su na razini PRODCOM-6 ili 8 navedeni na popisu sektora i podsektora izloženih riziku od istjecanja ugljika za razdoblje 2015.–2020. (8) mogu podnijeti zahtjev za kvantitativnu procjenu na raščlanjenoj razini.

Kriteriji prihvatljivosti za procjene na „drugoj razini” utvrđeni su u članku 10.b stavcima 2. i 3. revidirane Direktive o ETS-u EU-a, a u sažetom obliku prikazani su u tablici 1. u nastavku teksta:

Tablica 1.

Pregled kriterija prihvatljivosti za podnošenje zahtjeva za procjene na „drugoj razini”

5.   Preliminarni popis sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika za razdoblje 2021.–2030.

Rezultat procjene na prvoj razini, kojom su obuhvaćeni svi industrijski sektori, preliminarni je popis sektora i podsektora izloženih riziku od istjecanja ugljika. On uključuje sektore koji se smatraju izloženima znatnom riziku od istjecanja ugljika za razdoblje ETS-a EU-a 2021.–2030. iz tablice 2. u Prilogu ovoj Obavijesti. Sektori i podsektori koji se smatraju prihvatljivima za podnošenje zahtjeva za daljnju procjenu prema četiri kriterija prihvatljivosti utvrđena Direktivom o ETS-u EU-a (objašnjeno u odjeljku 4.2) navedeni su u tablicama 3., 4. i 5. u Prilogu ovoj Obavijesti.

6.   Sljedeći koraci

Sektori i podsektori prihvatljivi za podnošenje zahtjeva za procjene na drugoj razini prema kriterijima A, B ili C mogu podnijeti zahtjeve Europskoj komisiji u roku od tri mjeseca nakon objave ovog preliminarnog popisa sektora i podsektora izloženih riziku od istjecanja ugljika. Zahtjevi, popraćeni svim relevantnim informacijama, podnose se elektroničkim putem na adresu e-pošte CLIMA-CARBON-LEAKAGE@ec.europa.eu.

Nadalje, do 30. lipnja 2018. država članica može, na temelju zahtjeva koje su joj podnijeli sektori i podsektori prihvatljivi za procjenu na drugoj razini prema kriteriju D, zatražiti uvrštavanje takvih sektora i podsektora na Popis ako indikator istjecanja ugljika premašuje 0,2. Zahtjevi takvih sektora i podsektora mogu se podnijeti državama članicama i moraju sadržavati valjano potkrijepljene, potpune i verificirane podatke za zadnjih pet godina koji su prošli reviziju, i trebali bi sadržavati sve druge relevantne podatke. Daljnje okvirne smjernice objavljuje Komisija.

Na temelju rezultata tih procjena i proporcionalne procjene učinka koju provede, Komisija namjerava donijeti Popis za razdoblje 2021.–2030. najkasnije do kraja 2018.

(1)  Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018L0410&from=HR

(2)  Drugi pravni akti odnose se na: revidiranje pravila za besplatnu dodjelu, ažuriranje referentnih vrijednosti o napretku industrijskih postrojenja, utvrđivanje pravila za prilagodbu besplatne dodjele zbog promjena poslovne djelatnosti, određivanje besplatne dodjele za svako pojedino postrojenje.

(3)  Besplatna dodjela = referentna vrijednost x povijesna razina djelatnosti x faktor izloženosti istjecanju ugljika x faktor korekcije; više informacija: Smjernice br. 5 naslovljene „Smjernice u pogledu istjecanja ugljika” na: https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/ets/allowances/docs/gd5_carbon_leakage_en.pdf.

(4)  Eurostat, Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskim zajednicama, NACE Revizija 2.

(5)  „Dezagregirana razina” znači procjena na razini nižoj od razine NACE-4, npr. PRODCOM-8.

(6)  Odluka Komisije 2011/278/EU od 27. travnja 2011. o utvrđivanju prijelaznih propisa na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 130, 17.5.2011., str. 1.).

(7)  Ad hoc prikupljanje podataka bilo je neophodno da bi se dobili podaci o potrošnji energije na četveroznamenkastoj razini (NACE-4) koji su potrebni za izračun neizravnih troškova po sektorima. Podaci su se tako prikupljali i za prethodne popise sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika, 2009. i 2014.

(8)  Odluka Komisije 2014/746/EU.