9.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 124/1

Obavijest Komisije o tehničkim smjernicama za razvrstavanje otpada

(2018/C 124/01)

Svrha je ove Obavijesti pružiti tehničke smjernice o određenim aspektima Direktive 2008/98/EZ o otpadu („Okvirna direktiva o otpadu” ili „ODO”) (1) i Odluke Komisije 2000/532/EZ o popisu otpada („Popis otpada” ili „Popis”), kako su revidirane 2014. i 2017. (2)

U njoj se posebice navode objašnjenja i smjernice za nacionalna tijela, uključujući tijela lokalne vlasti i poduzeća (npr. za izdavanje dozvola) o ispravnom tumačenju i primjeni relevantnog zakonodavstva EU-a o razvrstavanju otpada, točnije o utvrđivanju opasnih svojstava, procjeni ima li otpad kakvo opasno svojstvo i, u konačnici, razvrstavanju otpada na opasan ili neopasan.

Obavijest je donesena nakon rasprava i savjetovanja s državama članicama i dionicima (3).

Obavijest je podijeljena u tri poglavlja i četiri priloga.

—

Poglavlje 1. donosi opći kontekst razvrstavanja otpada i upute za služenje Smjernicama.

—

U poglavlju 2. ukratko su predstavljeni bitni dijelovi zakonodavstva EU-a o otpadu te je objašnjena njihova važnost za definiranje i razvrstavanje (opasnog) otpada.

—

U poglavlju 3. navode se glavni koraci za razvrstavanje otpada uz objašnjenje osnovnih koncepata, ali se pritom ne ulazi u detaljnu raspravu.

Za podrobne se informacije upućuje na odgovarajuće priloge u kojima su opširno opisani posebni aspekti.

—

Prilog 1. sadržava informacije o Popisu otpada i odabiru odgovarajućih unosa s tog popisa.

—

U Prilogu 2. predstavljeni su različiti izvori informacija o opasnim tvarima i njihovom razvrstavanju.

—

U Prilogu 3. opisana su načela za procjenu pojedinačnih opasnih svojstava (od HP 1 do HP 15).

—

Prilog 4. donosi pregled osnovnih koncepata te upućivanja na dostupne norme i metode za uzorkovanje i kemijske analize otpada.

U ovom se dokumentu navode objašnjenja koja su u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a i uzimaju u obzir smjernice za razvrstavanje otpada iz raznih država članica EU-a.

Ove se Tehničke smjernice mogu prema potrebi ažurirati na temelju iskustva s provedbom relevantnog zakonodavstva EU-a.

Smjernicama iz ove Obavijesti ne dovodi se u pitanje tumačenje koje može dati Sud Europske unije. Stajalištima izraženim u ovim Tehničkim smjernicama ne može se prejudicirati stajalište koje bi Komisija mogla zauzeti pred Sudom.

POKRATE

ATP

prilagodba tehničkom napretku (eng. Adaptation to Technical Progress)

BDE

bromirani difenileteri (eng. brominated diphenyl ethers)

BREF

referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (eng. Best Available Techniques Reference Document)

BTEX

benzen, toluen, etilbenzen i ksilen (eng. Benzene, Toluene, Ethylbenzene and Xylene)

CEN

Europski odbor za normizaciju

C&L

razvrstavanje i označivanje (eng. Classification & Labelling)

CLP

razvrstavanje, označivanje i pakiranje (eng. Classification, Labelling and Packaging)

CLRTAP

Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (eng. Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution)

ECHA

Europska agencija za kemikalije (eng. European Chemicals Agency)

EEA

Europska agencija za okoliš (eng. European Environmental Agency)

ELV

otpadna vozila (eng. end-of-life vehicles)

GHS

Globalno usklađeni sustav (eng. Globally Harmonised System)

ODS

tvari koje oštećuju ozonski sloj (eng. ozone depleting substances)

PAH

policiklički aromatski ugljikovodici (eng. Polycyclic Aromatic Hydrocarbons)

POP

postojana organska onečišćujuća tvar (eng. persistent organic pollutant)

SDS

sigurnosno-tehnički list (eng. safety data sheet)

UN

Ujedinjeni narodi

WAC

kriteriji za prihvat otpada (eng. waste acceptance criteria)

OEEO

otpadna električna i elektronička oprema

SADRŽAJ

POKRATE 3

1.

 UVOD 5

1.1.

 Kontekst 5

1.2.

 Kome su namijenjene ove Smjernice? 5

1.3.

 Kako se služiti Smjernicama? 5

2.

 ZAKONODAVNI OKVIR 6

2.1.

 Zakonodavstvo o otpadu 6

2.1.1.

 Okvirna direktiva o otpadu (ODO) 6

2.1.2.

 Europski popis otpada 7

2.1.3.

 Uredba o pošiljkama otpada 8

2.1.4.

 Direktiva o odlagalištima 8

2.1.5.

 Direktiva o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala (Direktiva o otpadu od vađenja minerala) 9

2.1.6.

 Uredba REACH 9

2.1.7.

 Uredba o razvrstavanju, označivanju i pakiranju (Uredba CLP) 10

2.1.8.

 Uredba o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Uredba POP) 10

2.1.9.

 Direktiva Seveso III 11

3.

 POSTUPCI RAZVRSTAVANJA OTPADA 12

3.1.

 Opći pristup razvrstavanju otpada 12

3.1.1.

 1. korak: primjenjuje li se ODO? 13

3.1.2.

 2. korak: koji se unos s Popisa otpada primjenjuje? 14

3.2.

 Raspoređivanje u zrcalne opasne ili zrcalne neopasne unose 15

3.2.1.

 3. korak: zna li se dovoljno o sastavu otpada kako bi se izračunom ili ispitivanjem u skladu s 4. korakom utvrdilo pokazuje li otpad opasna svojstva? 16

3.2.2.

 4. korak: pokazuje li otpad koje od opasnih svojstava od HP 1 do HP 15? 17

3.2.3.

 5. korak: je li vjerojatno ili poznato da otpad sadržava bilo koju od postojanih organskih onečišćujućih tvari iz Priloga Popisu otpada (točka 2. treća alineja)? 18

PRILOZI

PRILOG 1.: Popis otpada s komentarima 21
PRILOG 2.: Izvori podataka i osnova informacija o opasnim tvarima 83
PRILOG 3.: Posebni pristupi utvrđivanju opasnih svojstava (od HP 1 do HP 15) 87
PRILOG 4.: Uzorkovanje i kemijska analiza otpada 124
PRILOG 5.: Izvori i upućivanja na vanjske dokumente 134

1.   UVOD

1.1.   Kontekst

Odluka o razvrstavanju otpada na opasan ili neopasan te osobito o tome kada i u kojim okolnostima otpad treba smatrati opasnim ključna je za cijeli lanac gospodarenja otpadom od njegova stvaranja pa sve do završne obrade. Ispravno razvrstavanje otpada kao opasnog za sobom povlači niz važnih obaveza, primjerice u pogledu označivanja i pakiranja, ali i u pogledu dostupnih načina obrade usklađenih s propisima.

Okvir EU-a za razvrstavanje otpada i popis svojstava koja otpad čine opasnim revidirani su 2014. i 2017. Pritom su u obzir uzeta iskustva stečena primjenom propisa o otpadu te znanstveni i gospodarski napredak. To ažuriranje zakonodavstva, pri kojem su uvažene bitne izmjene propisa EU-a o kemikalijama uvedene tijekom posljednjih godina, donosi nove izazove za nadležna tijela i industriju.

Kao što je istaknuto u Komunikaciji Komisije o mogućnostima za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (COM(2018) 32 final), način na koji se pravila o razvrstavanju otpada provode i nameću ima važne posljedice za buduće odluke u pogledu gospodarenja otpadom, kao što su izvedivost i gospodarska održivost prikupljanja, metode recikliranja ili odabir između recikliranja i odlaganja. Takva neusklađenost može utjecati na uporabu sekundarnih sirovina. Ove su Smjernice za razvrstavanje otpada u Komunikaciji predložene kao prvi instrument čiji je cilj subjektima koji rade s otpadom i nadležnim tijelima pomoći da primijene zajednički pristup za karakterizaciju i razvrstavanje otpada, na taj način smanjujući takve neusklađenosti i učinke.

1.2.   Kome su namijenjene ove Smjernice?

Ovaj dokument sadržava smjernice za nacionalna tijela, uključujući tijela lokalne vlasti i poduzeća (npr. za izdavanje dozvola) o ispravnom tumačenju i primjeni relevantnog zakonodavstva EU-a o razvrstavanju otpada, posebice Okvirne direktive o otpadu (4) i Popisa otpada (5).

1.3.   Kako se služiti Smjernicama?

U poglavljima 1. i 2. predstavljeni su opći kontekst i poseban zakonodavni okvir.

Poglavlje 3. čitatelja vodi kroz osnovne korake u postupku razvrstavanja. Ono ne sadržava posebne informacije o provođenju koraka neophodnih za razvrstavanje, već donosi opći pregled. Za određene se korake upućuje na odgovarajući prilog, u kojem se navode podrobnije informacije.

Image

2.   ZAKONODAVNI OKVIR

2.1.   Zakonodavstvo o otpadu

2.1.1.   Okvirna direktiva o otpadu (ODO)

U Okvirnoj direktivi o otpadu utvrđeno je što je otpad i kako bi se njime trebalo gospodariti.

Opasni otpad definiran je kao otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava navedenih u Prilogu III. ODO-u. Člankom 7. ODO-a utvrđena je osnova za Popis otpada.

Okvir 1.:

Okvirna direktiva o otpadu

Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EZ (dalje u tekstu „ODO”) glavni je zakonodavni dokument o otpadu na razini EU-a. Budući da je riječ o direktivi, ona se u nacionalno zakonodavstvo država članica prenosi zasebnim pravnim aktima.

Područje primjene Direktive određeno je definicijom „otpada” u njezinu članku 3. stavku 1., koja glasi:

„svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti”.

U mnogim je slučajevima lako odlučiti je li tvar ili predmet „otpad” u skladu s Direktivom. Međutim, u nekim je drugim slučajevima to teže učiniti. Opsežne smjernice u pogledu definicije „otpada”, uključujući informacije o isključenju iz područja primjene ODO-a te primjere iz obvezujuće sudske prakse Suda EU-a, dostupne su u Smjernicama za tumačenje ključnih odredaba Direktive 2008/98/EZ  (6) (dalje u tekstu „Smjernice o ODO-u”). Ako tvar ili predmet ispunjava kriterije za otpad, tada podliježe propisima o otpadu, uključujući pravila o razvrstavanju otpada (osim ako je tvar ili predmet izričito isključen iz područja primjene ODO-a).

U članku 3. stavku 2. ODO-a „opasan otpad” definiran je kao

„otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava navedenih u Prilogu III”.

Odluka o tome može li se tvar ili predmet smatrati „otpadom” u smislu ODO-a jednako je važna kao i odluka o tome treba li ga razvrstati kao „neopasan otpad” ili „opasan otpad”.

Na upravljanje opasnim otpadom primjenjuju se strogi uvjeti, točnije:

—

obveza pružanja dokaza za praćenje otpada u skladu sa sustavom koji je uspostavila odgovarajuća država članica (članak 17. ODO-a),

—

zabrana miješanja (članak 18. ODO-a, za pojedinosti vidjeti Smjernice o ODO-u),

—

posebne obveze označivanja i pakiranja (članak 19. ODO-a).

Zakonodavstvom EU-a dodatno je utvrđeno da se opasni otpad mora obrađivati samo u namjenskim postrojenjima za obradu koja su ishodila posebnu dozvolu kako je propisano člancima od 23. do 25. Okvirne direktive o otpadu, ali i drugim zakonodavnim aktima, kao što su Direktiva o odlagalištima (7) i Direktiva o industrijskim emisijama (8).

Svojstva otpada iz Priloga III. ODO-u koja ga čine opasnim nedavno su prilagođena znanstvenom napretku Uredbom Komisije (EU) br. 1357/2014 (9), koja se primjenjuje od 1. lipnja 2015., i Uredbom Vijeća (EU) 2017/997 (10), koja se primjenjuje od 5. srpnja 2018. Uredbe EU-a izravno se primjenjuju u državama članicama bez prenošenja u nacionalno zakonodavstvo. Opasna svojstva detaljno su obrađena u Prilogu 3. ovom dokumentu.

U kontekstu razvrstavanja otpada člankom 7. ODO-a utvrđuju se temelji za Popis otpada (vidjeti u nastavku) i njegovu primjenu. Države članice mogu u nacionalne dokumente kojima se prenosi Popis otpada uvrstiti dodatne unose.

Članak 7. Okvirne direktive o otpadu

Odredbama iz članka 7. stavaka 2. i 3. ODO-a uređuju se slučajevi u kojima država članica opasnim smatra otpad koji je na Popisu označen kao neopasan i obratno. Ta dva stavka glase kako slijedi:

„2.   Otpad koji se na popisu otpada ne pojavljuje kao opasan država članica može smatrati opasnim otpadom ako pokazuje jedno ili više svojstava navedenih u Prilogu III. Država članica o takvim slučajevima izvješćuje Komisiju bez odlaganja. Unosi ih u izvješće predviđeno člankom 37. stavkom 1. i dostavlja Komisiji sve relevantne podatke. Popis treba preispitati u svjetlu primljenih obavijesti kako bi se donijela odluka o tome je li ga potrebno prilagoditi.

3.   Ako država članica može dokazati da određeni otpad koji se pojavljuje na popisu opasnog otpada ne pokazuje neko od svojstava navedenih u Prilogu III., ona takav otpad može smatrati neopasnim otpadom. Država članica dužna je izvijestiti Komisiju o takvim slučajevima bez odlaganja i dostaviti Komisiji sve relevantne podatke. Popis treba preispitati u svjetlu primljenih obavijesti kako bi se donijela odluka o tome je li ga potrebno prilagoditi.”

Člankom 7. stavcima 2. i 3. nije propisano nadležno tijelo ili odgovarajući postupak za donošenje takvih odluka; to je pitanje prepušteno unutarnjem pravnom i administrativnom ustroju svake države članice (međutim, gospodarski subjekti ili drugi privatni subjekti ne smatraju se „državama članicama” i nisu ovlašteni donijeti odluku na temelju članka 7. stavaka 2. i 3. ODO-a).

Okvir 2.:

Članak 7. Okvirne direktive o otpadu

2.1.2.   Europski popis otpada

Popis otpada sadržava dodatne odredbe za procjenu opasnih svojstava i razvrstavanje otpada.

Podijeljen je na poglavlja, potpoglavlja i unose. Unosi s Popisa otpada mogu se razvrstati na „apsolutno opasne unose”, „apsolutno neopasne unose” i „zrcalne unose”.

Okvir 3.:

Europski popis otpada

Europski popis otpada utvrđen je Odlukom Komisije 2000/532/EZ (11) i ključni je dokument za razvrstavanje otpada. Pročišćena verzija Popisa otpada dostupna je od 2000., a Odlukom Komisije 2014/955/EU (12) revidirana je radi prilagodbe Popisa znanstvenom napretku i njegova usklađivanja s razvojem propisa o kemikalijama. Popis otpada donesen je odlukom EU-a i kao takav je obvezujući u cijelosti. Odluka je upućena državama članicama i ne treba je prenositi u nacionalno zakonodavstvo. Neke su države članice objavile dokumente sa smjernicama o Popisu otpada kako bi pomogle poduzećima i tijelima u primjeni Popisa u državi članici, osobito u slučajevima u kojima države članice primjenjuju članak 7. stavke 2. ili 3. (vidjeti okvir 2.).

Razvrstavanje prema Popisu otpada prije svega znači da se svaki otpad mora razvrstati prema šesteroznamenkastom broju (za pojedinosti vidjeti Prilog 1.).

Potpuno i usklađeno razvrstavanje poduzećima i nadležnim tijelima omogućuje da odluče je li otpad opasan ili ne (za pojedinosti vidjeti poglavlje 2.3.1.). U tom pogledu na Popisu otpada postoje tri vrste unosa:

—

„apsolutno opasni unosi”: otpad koji je raspoređen u apsolutno opasne unose ne može se uvrstiti u neopasne unose i opasan je bez dodatne procjene,

—

„apsolutno neopasni unosi”: otpad koji je raspoređen u apsolutno neopasne unose ne može se uvrstiti u opasne unose i neopasan je bez dodatne procjene,

—

„zrcalni unosi” odnose se na otpad iz istog izvora koji se prema Popisu otpada može uvrstiti u opasne unose ili u neopasne unose, ovisno o konkretnom slučaju i o sastavu otpada.

2.1.3.   Uredba o pošiljkama otpada

Uredbom o pošiljkama otpada se u zakonodavstvo EU-a prenose odredbe Baselske konvencije i Odluke OECD-a C(2001)107/Final.

Postupci prijevoza ovise o vrsti otpada, njegovu odredištu i postupku obrade.

Okvir 4.:

Uredba o pošiljkama otpada

Uredbom (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada (dalje u tekstu „Uredba o pošiljkama otpada”) (13) se u zakonodavstvo EU-a prenose odredbe Baselske konvencije i Odluke OECD-a C(2001)107/Final. Tom se uredbom, koja se izravno primjenjuje u svim državama članicama, utvrđuju postupci, uvjeti i zahtjevi koje treba ispuniti kad je riječ o prekograničnim pošiljkama otpada, uključujući pošiljke između država članica. U skladu s člancima 34. i 36. Uredbe o pošiljkama otpada zabranjeni su izvoz otpada za odlaganje izvan područja EU-a/EFTA-e te izvoz opasnog otpada iz EU-a u bilo koju zemlju na koju se ne primjenjuje Odluka OECD-a.

Postoje dva kontrolna postupka za pošiljke otpada, točnije:

—

opći zahtjevi za dostavu informacija iz članka 18., koji se obično primjenjuju na pošiljke za oporabu otpada navedenog u prilogu III. („zeleni” popis otpada) ili III.A i

—

postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja za bilo koju drugu vrstu pošiljke otpada.

U kontekstu identifikacije otpada za potrebe ispravnog postupka i dokumentacije primjenjuje se razvrstavanje prema popisima iz priloga III. i IV. Uredbi o pošiljkama otpada (uključuje popise iz međunarodnih sporazuma). Pristup razvrstavanju koji se primjenjuje za te popise razlikuje se od onoga za Popis otpada.

Međutim, razvrstavanje u skladu s ODO-om i Popisom otpada važno je i u kontekstu Uredbe o pošiljkama otpada, primjerice kao kriterij smije li se otpad izvoziti u određene zemlje koje nisu članice EU-a ni OECD-a (članak 36. stavak 1. Uredbe o pošiljkama otpada). Razvrstavanje otpada u skladu s unosima iz priloga III. i IV. (tj. Baselskom konvencijom i oznakama OECD-a) te s unosima iz Popisa otpada (dio 2. Priloga V. Uredbi o pošiljkama otpada) potrebno je navesti na obrascu obavijesti i dokumentu o prometu koji se upotrebljava u okviru postupka obavješćivanja i u skladu s uputama iz točke 25. Priloga I.C. Isto tako, u slučaju pošiljki koje podliježu općim zahtjevima za dostavu informacija iz članka 18. otpad je potrebno identificirati na dokumentu koji se izdaje u skladu s Prilogom VII.

Za pošiljke otpada koje podliježu postupku prethodne pisane obavijesti i odobrenja na obrascu obavijesti i dokumentu o prometu (prilozi I.A i I.B) upotrebljavaju se oznake za opasna svojstva (oznake H) i obradu (oznake D i R) utvrđene u Prilogu III. odnosno Prilogu IV. Baselskoj konvenciji.

2.1.4.   Direktiva o odlagalištima

Direktiva o odlagalištima sadržava pravila o upravljanju odlagalištima otpada te uvjetima dozvole za odlagališta otpada, njihovu zatvaranju i naknadnom održavanju. U Odluci Vijeća 2003/33/EZ utvrđeni su kriteriji za prihvat otpada na različite kategorije odlagališta navedene u Direktivi o odlagalištima.

Analize koje se provode u okviru kriterija za prihvat otpada obično ne mogu poslužiti za razvrstavanje otpada prema Popisu otpada.

Okvir 5.:

Direktiva o odlagalištima

Direktiva 1999/31/EZ o odlagalištima otpada („Direktiva o odlagalištima”) (14) sadržava pravila o upravljanju odlagalištima otpada te uvjetima dozvole za odlagališta otpada, njihovu zatvaranju i naknadnom održavanju. U Odluci Vijeća 2003/33/EZ utvrđeni su kriteriji za prihvat otpada na različite kategorije odlagališta navedene u Direktivi o odlagalištima.

Razvrstavanje otpada kao opasnog u skladu s Popisom otpada i Prilogom III. ODO-u važno je i za potrebe Direktive o odlagalištima jer bi se opasni otpad u pravilu trebao odlagati na odlagališta opasnog otpada, a neopasni bi se otpad trebao odlagati na odlagališta neopasnog ili inertnog otpada. Stabilan, nereaktivan opasni otpad može se odlagati na odlagališta neopasnog otpada ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga II. Direktivi o odlagalištima i kriteriji za prihvat otpada. U Dodatku B Odluci Vijeća 2003/33/EZ jasno je navedeno koja je uloga „osnovne karakterizacije” te je objašnjeno kako proizašli zaključci o opasnim svojstvima utječu na prihvat otpada na odlagališta. Taj je pristup ilustriran na slici 1. u Dodatku B.

Međutim, razvrstavanje otpada kao opasnog ili neopasnog prema načelima ODO-a i u skladu s Popisom otpada ne smije se miješati s procjenom otpada radi utvrđivanja usklađenosti s kriterijima za prihvat otpada, kako je utvrđeno u Prilogu II. Direktivi o odlagalištima i Odluci Vijeća 2003/33/EZ (Odluka o kriterijima za prihvat otpada).

2.1.5.   Direktiva o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala (Direktiva o otpadu od vađenja minerala)

Direktivom o otpadu od vađenja minerala uspostavljen je okvir za pravilno gospodarenje otpadom od industrija vađenja minerala.

Opasna svojstva otpada od industrija vađenja minerala trebalo bi razvrstati u skladu s Popisom otpada iako su isključena iz područja primjene ODO-a.

Okvir 6.:

Direktiva o otpadu od vađenja minerala

Cilj je Direktive 2006/21/EZ o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala (dalje u tekstu „Direktiva o otpadu od vađenja minerala”) (15) osigurati da se otpadom od industrija vađenja minerala upravlja tako da se spriječe ili što više smanje svi negativni učinci na okoliš i bilo kakvi posljedični rizici za zdravlje ljudi. Iako je otpad od industrija vađenja materijala koji je obuhvaćen Direktivom o otpadu od vađenja materijala izrijekom isključen iz područja primjene ODO-a (članak 2. stavak 2. točka (d) ODO-a), razvrstavanje prema Popisu otpada ipak je važno: operateri moraju u skladu s Direktivom o otpadu od vađenja minerala izraditi plan gospodarenja otpadom u kojem se utvrđuju potrebne mjere za pravilno upravljanje odgovarajućim otpadom. U skladu s planom gospodarenja otpadom opasna svojstva otpada od industrija vađenja minerala trebalo bi razvrstati u skladu s kriterijima Popisa otpada.

2.1.6.   Uredba REACH

Uredbom REACH utvrđuju se registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija u EU-u.

Otpad nije tvar, proizvod ili smjesa u smislu Uredbe REACH. Unatoč tome, informacije dobivene u okviru te uredbe mogu biti bitne za razvrstavanje otpada.

Okvir 7.:

Uredba REACH

Uredba (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (dalje u tekstu „Uredba REACH”) (16) stupila je na snagu 2007. Uredba REACH opći je propis o kemikalijama na razini EU-a i primjenjuje se na tvari (pojedinačne, u smjesama ili proizvodima). Svrha je Uredbe REACH osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša, uključujući promicanje alternativnih metoda za procjenu opasnosti tvari, kao i stavljanje u slobodan promet tvari na unutarnjem tržištu, te istovremeno povećati konkurentnost i inovativnost. U Uredbi REACH definiraju se i primjenjuju brojni postupci čiji je zajednički cilj osigurati sigurnu uporabu kemikalija:

—

registracija tvari (zahtijeva se dostava, uz određene uvjete, informacija o svojstvima i uporabama tvari Europskoj agenciji za kemikalije),

—

poboljšana komunikacija u lancu opskrbe putem proširenih sigurnosno-tehničkih listova,

—

evaluacija tvari koju provode tijela javne vlasti radi pružanja sigurnosti u pogledu ispravnog funkcioniranja postupka registracije i kako bi se dodatno uklonile zabrinutosti zbog određenih tvari,

—

ograničenje uporabe tvari za koje je utvrđen neprihvatljiv rizik,

—

autorizacija – primjenjuje se na određene posebno zabrinjavajuće tvari koje se mogu stavljati na tržište i upotrebljavati pod uvjetom izdavanja posebne i vremenski ograničene autorizacije, podložno određenim uvjetima.

Važno je napomenuti da se u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe REACH otpad (kako je definiran u ODO-u) ne smatra tvari, smjesom ili proizvodom u skladu s Uredbom REACH. Na temelju te uredbe ne nastaju izravne obveze za proizvođače ili posjednike otpada (iako fazu otpada treba uzeti u obzir u izvješću o kemijskoj sigurnosti koje se predaje kao dio registracijskog dosjea za tvari koje se proizvode u EU-u ili uvoze u EU u količinama većima od 10 tona godišnje).

Međutim, informacije o kemijskim tvarima dobivene i dostavljene u okviru Uredbe REACH, osobito informacije o opasnosti, te njihova naknadna upotreba u razvrstavanju u skladu s Uredbom o razvrstavanju, označivanju i pakiranju, ključne su za razvrstavanje otpada (vidjeti Prilog 2.).

Treba napomenuti da su ispitne metode koje se upotrebljavaju za potrebe Uredbe REACH navedene u Uredbi (EZ) br. 440/2008 („Uredba o ispitnim metodama”). Neke ispitne metode utvrđene tom uredbom ili njihove prilagođene inačice mogu se primijeniti u okviru razvrstavanja otpada.

2.1.7.   Uredba o razvrstavanju, označivanju i pakiranju (Uredba CLP)

Uredbom o razvrstavanju, označivanju i pakiranju utvrđuju se kriteriji za razvrstavanje tvari i smjesa u razrede opasnosti.

Otpad se ne smatra tvari, smjesom ni proizvodom u skladu s Uredbom CLP. Međutim, opasna svojstva koja se primjenjuju na otpad povezana su s kriterijima za razvrstavanje, označivanje i pakiranje. Nadalje, razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom CLP može biti bitno i za razvrstavanje otpada.

Okvir 8.:

Uredba CLP

U Uredbi (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (dalje u tekstu „Uredba CLP”) (17) UN-ov međunarodni sustav razvrstavanja kemikalija (Globally Harmonized System – GHS) prilagođen je EU-u. U tom se kontekstu tom uredbom utvrđuju detaljni kriteriji za procjenu tvari i njihovo razvrstavanje u razrede opasnosti.

Na sličan način kao i Uredbom REACH, člankom 1. stavkom 3. Uredbe CLP utvrđuje se da otpad nije tvar, smjesa ili proizvod. Slijedom toga, obveze na temelju Uredbe CLP ne primjenjuju se na proizvođače ili posjednike otpada.

Iako se Prilog III. ODO-u temelji na Uredbi CLP, kriteriji utvrđeni tom uredbom nisu u njega preneseni „jedan za jedan”. Umjesto toga, kad je riječ o razvrstavanju otpada treba napomenuti da neki od kriterija za opasna svojstva iz Priloga III. ODO-u izravno upućuju na razrede i kategorije opasnosti iz Uredbe CLP te na oznake upozorenja i povezane kriterije za razvrstavanje. U mnogim se zrcalnim unosima izričito spominju „opasne tvari”. Razvrstavanje tvari provodi se u skladu s Uredbom CLP, a prisutnost opasnih tvari sadržanih u otpadu mora se procijeniti u skladu s Prilogom III. ODO-u (za pojedinosti vidjeti poglavlje 2.3.2. i Prilog 3.). Nadalje, u tablici 3.1. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP naveden je niz službenih usklađenih razvrstavanja tvari. Ako je takvo usklađeno razvrstavanje dostupno, mora se upotrebljavati za razvrstavanje otpada (za taj određeni aspekt vidjeti odjeljak 2.1.1. Priloga 2.).

2.1.8.   Uredba o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Uredba POP)

Uredbom POP nastoji se zaštititi okoliš i zdravlje ljudi od postojanih organskih onečišćujućih tvari.

Otpad koji sadržava određene postojane organske onečišćujuće tvari iz Priloga Popisu otpada (točka 2. treća alineja) u količini većoj od praga propisanog Uredbom POP mora se razvrstati kao opasan.

Okvir 9.:

Uredba POP

Jedan je od ciljeva Uredbe (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (dalje u tekstu „Uredba POP”) (18) provedbom relevantnih međunarodnih sporazuma zaštititi okoliš i zdravlje ljudi od određenih tvari koje se prenose preko međunarodnih granica daleko od svojeg izvora, ostaju u okolišu i mogu se bioakumulirati u živim organizmima. Područje primjene Uredbe ograničeno je na tvari navedene u prilozima Uredbi.

U skladu s člankom 7. Uredbe POP otpad koji se sastoji od postojanih organskih onečišćujućih tvari, sadržava takve tvari ili je njima onečišćen u količini većoj od određenih graničnih vrijednosti (granična vrijednost koncentracije iz članka 7. stavka 4. točke (a) – tzv. „donja granična vrijednost sadržaja postojanih organskih onečišćujućih tvari”) (19) mora se odmah odložiti ili oporabiti u skladu s odredbama utvrđenima u Uredbi POP na način koji osigurava da se sadržaj postojanih organskih onečišćujućih tvari uništi ili nepovratno transformira tako da preostali otpad i ispuštene tvari ne pokazuju svojstva postojanih organskih onečišćujućih tvari. Zabranjuju se postupci odlaganja ili oporabe koji mogu dovesti do oporabe, recikliranja, regeneracije ili ponovne upotrebe postojanih organskih onečišćujućih tvari.

Pri razvrstavanju zrcalnih unosa mora se, u skladu s izmjenom na temelju Odluke Komisije 2014/955/EU, uzeti u obzir postojanje određenih postojanih organskih onečišćujućih tvari. Otpad koji sadržava određene postojane organske onečišćujuće tvari (kao što je navedeno u Prilogu Popisu otpada (točka 2. treća alineja (20)) u količini većoj od pragova propisanih Uredbom POP smatra se opasnim bez daljnjeg razmatranja (vidjeti primjer u Prilogu 1., odjeljku 1.4.10.).

Treba imati na umu sljedeće:

—

Ako su u otpadu prisutne postojane organske onečišćujuće tvari iz priloga Uredbi POP koje nisu izričito navedene u Prilogu Popisu otpada (točka 2. treća alineja), čak i u koncentracijama većima od graničnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu IV. Uredbi POP, on se ne mora automatski razvrstavati kao opasan. Razvrstavanje ovisi o razvrstavanju tvari u razred opasnosti i odluka o njemu mora se donijeti primjenom općih pravila iz Priloga III. ODO-u koja se primjenjuju na opasna svojstva od HP 1 do HP 15.

—

Taj učinak na razvrstavanje postoji bez obzira na sve obveze iz Uredbe POP za proizvođače i posjednike otpada koji sadržava postojane organske onečišćujuće tvari i neovisan je od njih.

2.1.9.   Direktiva Seveso III

Cilj je Direktive Seveso III sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari i ograničavanje njihovih posljedica za okoliš i zdravlje ljudi.

Ta se direktiva primjenjuje i na otpad. Operateri koji rukuju otpadom koji sadržava opasne tvari u količinama većima od određenih pragova moraju ga razvrstati na temelju njegovih svojstava kao mješavine. U relevantnim izvorima informacija može biti navedeno razvrstavanje u skladu sa zakonodavstvom EU-a o otpadu.

Okvir 10.:

Direktiva Seveso III

Glavni je cilj Direktive 2012/18/EU o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Direktiva Seveso III”) (21) sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari i ograničavanje njihovih posljedica za zdravlje ljudi i okoliš, čime se na usklađen i učinkovit način nastoji osigurati visoka razine zaštite u cijeloj Uniji.

Operateri koji rade s opasnim tvarima u količinama većima od određenih pragova dužni su poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje velikih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica. Zahtjevi uključuju informiranje građana koji bi mogli biti pogođeni nesrećom, podnošenje izvješća o sigurnosti, uspostavu sustava upravljanja sigurnošću i izradu unutarnjih interventnih planova. Države članice moraju, među ostalim, izraditi interventne planove za okolna područja i planirati mjere ublažavanja posljedica.

Direktiva Seveso III primjenjuje se i na otpad, ali su iz njezina područja primjene isključena odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada. U bilješci 5. Priloga I. Direktivi Seveso III upućuje se na Uredbu (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari te se izričito spominje otpad:

„Opasne tvari koje nisu obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1272/2008, uključujući otpad, ali koje su ipak prisutne ili bi mogle biti prisutne u objektu i koje, pod postojećim uvjetima u objektu, imaju ili bi mogle imati jednaka svojstva u smislu mogućnosti velike nesreće, privremeno se dodjeljuju najsličnijoj kategoriji ili imenovanoj opasnoj tvari koja je obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.”

3.   POSTUPCI RAZVRSTAVANJA OTPADA

3.1.   Opći pristup razvrstavanju otpada

Procjena i razvrstavanje otpada vrše se nakon uzimanja reprezentativnog uzorka za svaki tok otpada koji proizvođač proizvede. Ako postoji više od jedne vrste otpada, svaku bi trebalo procijeniti zasebno. Time se osigurava da se proizvod ili serija opasnog otpada:

—

pogrešno ne razvrsta kao neopasna zbog miješanja (razrjeđivanja) s drugim vrstama otpada (vidjeti članak 7. stavak 4. ODO-a),

—

identificira na vrijeme kako bi se spriječilo miješanje s drugim otpadom, npr. u kanti za smeće, vreći za smeće, skladištu ili kontejneru (vidjeti članak 18. ODO-a).

Od tih je zahtjeva izuzet jedino miješani komunalni otpad iz domaćinstava.

U sljedećem je poglavlju i dijagramu toka (usp. Figure 2) prikazan opći pristup razvrstavanju otpada. U dijagramu toka navedena su upućivanja:

—

na odgovarajuće poglavlje ovog dokumenta u kojem se daje opće objašnjenje tog koraka razvrstavanja te

—

na odgovarajući prilog ovom dokumentu u kojem su navedene detaljne informacije.

Provedbom prvih dvaju koraka opisanih u nastavku trebalo bi ustanoviti:

—

podliježe li dotična tvar ili predmet ODO-u i Popisu otpada te

—

primjenjuje li se „apsolutan” (opasan ili neopasan) unos iz Popisa otpada ili „zrcalni unos”, pa je stoga potrebna dodatna procjena.

Image

3.1.1.   1. korak: primjenjuje li se ODO?

Prije razvrstavanja otpada treba provjeriti primjenjuje li se ODO uopće.

—

Prvo treba ustanoviti je li predmetna tvar ili predmet otpad (kako je definirano u ODO-u).

Treba utvrditi smatra li se predmetna tvar ili predmet otpadom u smislu ODO-a kako bi se ispunio preduvjet za dodatna procjenu njegovih opasnih svojstava. Za potrebe te konkretne procjene u Smjernicama o ODO-u objašnjeni su ključna definicija „odbacivanja” iz ODO-a i povezani koncepti iz ODO-a, kao što su „nusproizvod” i „prestanak statusa otpada”.

—

Drugo, treba provjeriti jesu li određeni posebni tokovi otpada izuzeti iz područja primjene ODO-a.

Čak i ako se tvar ili predmet smatra otpadom, treba procijeniti primjenjuje li se jedno od izuzeća iz područja primjene utvrđenih u članku 2. ODO-a. Tekst članka 2. ODO-a naveden je u okviru u nastavku. U Smjernicama o ODO-u navedena su detaljna objašnjenja odabranih izuzeća.

Ako se procjenom utvrdi da se primjenjuje izuzeće, ne primjenjuje se ni ODO ni Popis otpada (poseban je slučaj Direktiva o otpadu od vađenja minerala kako je opisano u odjeljku 2.1.5., koja je izvan područja primjene ODO-a, ali se u okolnostima navedenima u toj Direktivi otpad mora razvrstati u skladu s Popisom otpada).

Svi tokovi otpada koji nisu izričito izuzeti na temelju ODO-a razvrstavaju se u skladu s ODO-om i Popisom otpada te stoga i u skladu s pristupom iznesenim u ovim Tehničkim smjernicama. To uključuje slučajeve u kojima postoji dodatno zakonodavstvo za određeni tok otpada (poput otpadne električne i elektroničke opreme (OEEO) u slučaju Direktive 2012/19/EU (22) o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi ili otpadnih baterija u slučaju Direktive 2006/66/EZ (23) o baterijama) kako je navedeno u članku 2. stavku 4. ODO-a.

Direktiva 2008/98/EZ

Članak 2.– Izuzeća iz područja primjene

1.

Iz područja primjene ove Direktive isključuje se sljedeće:

a.

plinovite tvari koje se ispuštaju u atmosferu;

b.

zemlja/tlo (in situ) uključujući neiskopano onečišćeno tlo i građevine trajno povezane sa zemljištem;

c.

neonečišćeno tlo i drugi materijali iz prirode iskopani tijekom građevinskih aktivnosti ako je nedvojbeno da će se taj materijal koristiti za građevinske svrhe u svojem prirodnom obliku na lokaciji s koje je iskopan;

d.

radioaktivni otpad;

e.

deaktivirani eksplozivi;

f.

fekalije, ako nisu obuhvaćene stavkom 2. točkom (b), slama i drugi neopasni poljoprivredni ili šumski materijal koji se nalazi u prirodi i koji se koristi u poljoprivredi, šumarstvu ili za proizvodnju energije iz takve biomase postupcima ili metodama koje ne štete okolišu i ne ugrožavaju zdravlje ljudi.

2.

U mjeri u kojoj je obuhvaćeno drugim zakonodavstvom Zajednice, iz područja primjene ove Direktive isključuje se sljedeće:

a.

otpadne vode;

b.

nusproizvodi životinjskog podrijetla uključujući prerađene proizvode obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1774/2002, osim proizvoda namijenjenih spaljivanju, odlaganju na odlagališta ili uporabi u postrojenjima na bioplin ili kompost;

c.

strvine životinja koje nisu zaklane nego su uginule, uključujući životinje usmrćene radi istrebljenja epizootskih bolesti, koje se zbrinjavaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002;

d.

otpad koji nastaje pri istraživanju, eksploataciji, oplemenjivanju i skladištenju mineralnih sirovina te pri radu kamenoloma obuhvaćen Direktivom 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

3.

Ne dovodeći u pitanje obveze na temelju drugog relevantnog zakonodavstva Zajednice, iz područja ove Direktive isključuju se sedimenti koji se premještaju unutar površinskih voda radi gospodarenja vodama i vodenim tokovima ili sprečavanja poplava ili ublažavanja posljedica poplava, suša ili regeneracije zemljišta ako se dokaže da su ti sedimenti neopasni.

4.

Specifična pravila za posebna slučajeve o gospodarenju posebnim kategorijama otpada, ili kao dopuna pravilima iz ove Direktive, mogu se utvrditi u pojedinačnim direktivama.

Okvir 11.:

Članak 2. ODO-a – Izuzeća iz područja primjene

3.1.2.   2. korak: koji se unos s Popisa otpada primjenjuje?

Popis otpada sadržava 20 poglavlja (dvoznamenkaste oznake), koja se dalje dijele na potpoglavlja (četveroznamenkaste oznake) i unose (šesteroznamenkaste oznake).

Raspoređivanje u određeni unos vrši se u skladu s postupkom za upotrebu Popisa otpada. U tom je postupku utvrđen red prvenstva za poglavlja. Popis otpada s komentarima i upute za njegovu upotrebu nalaze se u Prilogu 1.

Svaki otpad koji se može identificirati kao unos označen zvjezdicom (*) trebalo bi smatrati opasnim. Otpad koji se definira s pomoću svih drugih unosa smatra se neopasnim. Za provedbu 2. koraka i identifikaciju primjenjivog/primjenjivih unosa s Popisa otpada treba učiniti sljedeće:

—

usporediti odgovarajući unos ili odgovarajuće unose s Popisa otpada s predmetnim otpadom, uzimajući pritom u obzir da su na temelju članka 7. stavka 2. ili 3. ODO-a na razini država članica u nacionalno zakonodavstvo možda uvršteni posebni unosi,

—

nakon toga treba procijeniti u koju od sljedećih vrsta unosa treba rasporediti predmetni otpad:

—

apsolutno opasan (AH) unos (označen zvjezdicom (*))

Otpad koji je raspoređen u apsolutno opasne unose ne može se uvrstiti u neopasne unose i opasan je bez dodatne procjene.

Ako se otpad rasporedi u apsolutno opasni otpad, razvrstava se kao opasan i nije potrebna dodatna procjena kako bi se donijela odluka o obvezi njegova razvrstavanja kao opasnog. Međutim, ipak je potrebno poduzeti korake od 3. do 5. (vidjeti poglavlje 3.2.) kako bi se utvrdilo koja opasna svojstva predmetni otpad pokazuje jer bi ti podaci mogli biti potrebni kako bi se ispunile odredbe o ispravnom označivanju opasnog otpada iz članka 19. ODO-a (npr. za ispunjavanje tovarnog lista za promet otpada). Za informacije o apsolutno opasnim unosima koji ne pokazuju opasna svojstva vidjeti okvir 1. u odjeljku 1.1. Priloga 1.

—

apsolutno neopasan (ANH) unos

Otpad koji je raspoređen u apsolutno neopasne unose ne može se uvrstiti u opasne unose i trebao bi se razvrstavati kao neopasan bez dodatne procjene.

Ako se otpad rasporedi u apsolutno neopasni otpad, razvrstava se kao neopasan i nije potrebna dodatna procjena kako bi se donijela odluka o obvezi njegova razvrstavanja kao neopasnog. Za informacije o apsolutno neopasnim unosima koji pokazuju opasna svojstva vidjeti okvir 1. u odjeljku 1.1. Priloga 1.

—

zrcalni unos

Zrcalni unosi mogu se definirati kao dva povezana unosa ili više njih od kojih je jedan opasan, a drugi nije. Za razliku od AH ili ANH unosa, ako se otpad uvrštava u skupinu alternativnih unosa, za uvrštavanje je potrebno obaviti dodatnu procjenu. Alternativni se unosi sastoje od najmanje sljedećih unosa:

—

zrcalni opasan (MH) unos (označen zvjezdicom (*))

—

zrcalni neopasan (ANH) unos

Ako se otpad može rasporediti kao zrcalni opasni unos ili zrcalni neopasni unos, potrebno je poduzeti korake od 3. do 5. (vidjeti poglavlje 3.2.) postupka razvrstavanja kako bi se na temelju tih istraživanja utvrdilo raspoređuje li se otpad kao zrcalni opasni unos ili zrcalni neopasni unos.

Dodatne informacije o raspoređivanju u apsolutno neopasne, apsolutno opasne, zrcalne opasne i zrcalne neopasne unose navedene su u odjeljku 1. Priloga 1.

3.2.   Raspoređivanje u zrcalne opasne ili zrcalne neopasne unose

Pri odabiru odgovarajućeg zrcalnog unosa trebalo bi se služiti sljedećim poglavljima. Usto, ona se mogu primijeniti i u određivanju opasnih svojstava otpada pridruženog AH unosu jer bi ti podaci mogli biti potrebni kako bi se ispunile odredbe o ispravnom označivanju opasnog otpada iz članka 19. ODO-a (npr. za ispunjavanje tovarnog lista za promet otpada).

Nakon provedbe koraka od 3. do 5. trebalo bi konačno biti poznato sadržava li predmetni otpad opasne komponente te pokazuje li neko opasno svojstvo ili više njih (od HP 1 do HP 15) i/ili sadržava li ikakve relevantne postojane organske onečišćujuće tvari. Na temelju toga može se odlučiti je li otpad opasan ili neopasan. Dijagram toka u nastavku prikazuje potrebne korake te upućuje na sljedeća poglavlja (i njihove priloge za dodatne pojedinosti).

Image

3.2.1.   3. korak: zna li se dovoljno o sastavu otpada kako bi se izračunom ili ispitivanjem u skladu s 4. korakom utvrdilo pokazuje li otpad opasna svojstva?

Važan je korak u razvrstavanju otpada prikupljanje dostatnih informacija o prisutnosti i udjelu opasnih tvari u otpadu kako bi se utvrdilo pokazuje li otpad opasna svojstva od HP 1 do HP 15. Određene su informacije o sastavu otpada obavezne neovisno o odabiru metode procjene opasnih svojstava (izračunom ili ispitivanjem) kako je opisano u 4. koraku. Postoji nekoliko načina za prikupljanje informacija o relevantnom sastavu otpada, prisutnim opasnim tvarima i mogućim opasnim svojstvima:

—

iz informacija o proizvodnom procesu/kemiji u okviru kojih nastaje otpad te njihovim ulaznim tvarima i međuproizvodima, uključujući stručne prosudbe (korisni izvori mogu biti referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama, priručnici o industrijskim procesima, opisi procesa i popis ulaznih materijala koje dostavlja proizvođač itd.),

—

iz informacija dobivenih od izvornog proizvođača tvari ili predmeta prije nego je postao otpad, npr. iz sigurnosnih listova, oznaka proizvoda ili informacijskih listova proizvoda (vidjeti pojedinosti u Prilogu 2.),

—

iz baza podataka o analizama otpada dostupnih na razini država članica,

—

uzorkovanjem i kemijskom analizom otpada (vidjeti Prilog 4.).

Nakon prikupljanja podataka o sastavu otpada moguće je procijeniti jesu li identificirane tvari razvrstane kao opasne, odnosno je li im dodijeljena šifra oznake upozorenja (vidjeti okvir 12.Box 12). Kako biste utvrdili jesu li sadržane tvari razvrstane kao opasne te saznali više o posebnim razredima i kategorijama opasnosti u koje tvari mogu biti uvrštene u skladu s Uredbom CLP, pročitajte smjernice iz Priloga 2.

Šifre oznaka upozorenja

Procjenu o tome smatraju li se tvari identificirane kao sastojci predmetnog otpada opasnim tvarima treba izvršiti u skladu s kriterijima iz Uredbe CLP. Korisni izvori informacija u tom kontekstu dostupni su u Prilogu 2 ovom dokumentu.

Treba napomenuti da su u Uredbi CLP „oznake upozorenja” definirane kako slijedi:

„oznaka upozorenja” znači izraz koji se dodjeljuje razredu i kategoriji opasnosti kako bi se opisala vrsta opasnosti opasne tvari ili smjese te, prema potrebi, stupanj opasnosti.

Ovo je primjer šifre oznake upozorenja te dodijeljenog razreda i kategorije opasnosti iz tablice 3.1. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP:

Oznaka upozorenja:

Opis:

Razred i kategorija opasnosti

H330

Smrtonosno ako se udahne

Akutna toks. 2

Prva znamenka koja dolazi nakon slova „H” predstavlja kategorizaciju opasnosti (2 – fizikalne opasnosti, 3 – opasnosti za zdravlje, 4 – opasnosti za okoliš), a druga i treća znamenka uzastopni su brojevi za grupiranje oznaka opasnosti. Informacije o šiframa oznaka upozorenja koje se dodjeljuju tvarima dostupne su u Prilogu 2.

Okvir 12.:

Napomena o kriterijima iz Uredbe CLP: šifre oznaka upozorenja

Treba napomenuti da možda neće biti potrebno provesti kemijsku analizu predmetnog otpada ako se razmatra izravno ispitivanje opasnih svojstava (kakvo se obično provodi za fizikalna opasna svojstva, vidjeti 4. korak) Umjesto toga možda se već na temelju drugih, prethodno navedenih izvora informacija može zaključiti je li moguće razumno provesti ciljano izravno ispitivanje određenih opasnih svojstava.

Ako razmatrate mogućnost uzorkovanja i kemijske analize predmetnog otpada da biste utvrdili njegov kemijski sastav (npr. da biste izvršili izračun radi procjene opasnih svojstava kako je opisano u 4. koraku), pogledajte Prilog 4.

Od osoba koje razvrstavaju otpad očekuje se da poduzmu sve razumne mjere kako bi se sastav i opasna svojstva otpada utvrdili prije ove faze.

Konačno, ako na temelju prikupljenih informacija o sastavu otpada (uzimajući u obzir sve prethodno navedene mogućnosti) nije moguće zaključiti koja opasna svojstva otpad pokazuje ili ih procijeniti ni izračunom ni ispitivanjem otpada u skladu sa sljedećim, 4. korakom, operater bi trebao razmotriti razvrstavanje otpada kao opasnog (po potrebi nakon savjetovanja s nadležnim tijelom).

Treba napomenuti da izravne metode ispitivanja, iako su dostupne za neke od opasnih svojstava kako je opisano u 4. koraku, nisu dostupne za sva opasna svojstva. Otpad nepoznatog sastava zbog toga nije moguće u potpunosti razvrstati kao neopasan na temelju izravnog ispitivanja.

3.2.2.   4. korak: pokazuje li otpad koje od opasnih svojstava od HP 1 do HP 15?

Kako je navedeno u poglavlju 2.1.1. i detaljnije opisano u Prilogu 3. ovom dokumentu, u Prilogu III. ODO-u opisano je 15 svojstava otpada (od HP 1 do HP 15) koja ga čine opasnim. Table 1 Tablica 1. donosi pregled tih opasnih svojstava.

Tablica 1.

Svojstva otpada koja ga čine opasnim (opis iz Priloga III. ODO-u)

Opasna svojstva

HP 1

Eksplozivno

HP 2

Oksidirajuće

HP 3

Zapaljivo

HP 4

Nadražujuće – kožne iritacije i ozljede oka

HP 5

Specifična toksičnost za ciljni organ

Aspiracijska toksičnost

HP 6

Akutna toksičnost

HP 7

Karcinogeno

HP 8

Nagrizajuće

HP 9

Zarazno

HP 10

Toksično za reprodukciju

HP 11

Mutageno

HP 12

Oslobađanje akutno toksičnih plinova

HP 13

Senzibilizirajuće

HP 14

Ekotoksično

HP 15

Otpad koji može imati prethodno navedena opasna svojstva koja izvorni otpad nije izravno pokazivao

Po dovršetku 3. koraka trebalo bi biti dostupno dovoljno informacija o relevantnom sastavu predmetnog otpada. To znači da bi se o opasnim tvarima koje otpad sadržava i njihovom razvrstavanju trebalo znati dovoljno (npr. je li im dodijeljena koja relevantna šifra oznake upozorenja u skladu s Uredbom CLP) da bi se mogla primijeniti barem jedna od sljedećih metoda kako bi se utvrdilo pokazuje li otpad opasna svojstva:

—

izračun kojim se utvrđuje jesu li tvari prisutne u predmetnom otpadu dosegle ili premašile pragove ograničenja koji se temelje na šiframa oznaka upozorenja (vrši se individualno ovisno o svojstvima od HP 4 do HP 14, vidjeti Prilog 3.),

—

ispitivanje kojim se utvrđuje pokazuje li otpad opasna svojstva ili ne.

Prilog 3. sadržava detaljan opis i smjernice za procjenu pojedinačnih opasnih svojstava od HP 1 do HP 15 izračunom ili ispitivanjem.

Kad je riječ o metodi izračuna, treba napomenuti da vrijednosti sadržaja opasnih tvari u otpadu koje su utvrđene npr. uzorkovanjem i kemijskom analizom predmetnog otpada treba usporediti s graničnim vrijednostima koncentracija navedenima u Prilogu III. ODO-u. Te se granične vrijednosti koncentracije odnose na stanje otpada u trenutku njegova razvrstavanja, odnosno na svježu masu otpada. Međutim, rezultati dobiveni mnogim analitičkim metodama navode se na temelju mase suhe tvari. Zbog toga analitičke vrijednosti izražene na temelju mase suhe tvari treba ispraviti s obzirom na sadržaj vlage u otpadu kako bi se utvrdila koncentracija tvari u izvornom otpadu kojim će se naknadno gospodariti. Osobe koje razvrstavaju otpad trebale bi imati na umu da laboratoriji često prikazuju rezultate na temelju mase suhe tvari i stoga treba obratiti pozornost na način prikaza rezultata analize. Otpad treba razvrstati na temelju mokre mase (bilo iz izvornog ispitivanja ili nakon pretvorbe vrijednosti koje se odnose na masu suhe tvari). Osim toga, treba izričito napomenuti da je člankom 7. stavkom 4. ODO-a zabranjeno razrjeđivanje ili miješanje otpada radi snižavanja početnih koncentracija opasnih tvari.

Nadalje, treba imati na umu da se granične koncentracije navedene u Prilogu III. ODO-u ne primjenjuju na čiste legure metala u čvrstom stanju ako nisu kontaminirane opasnim tvarima. Dodatne informacije o razvrstavanju metalnih legura dostupne su u odjeljku 1.4.6. Priloga 1.

Dodatne smjernice za uzorkovanje i kemijsku analizu otpada u svrhu primjene metode izračuna dostupne su u Prilogu 4.

Izravno ispitivanje radi utvrđivanja prisutnosti određenog opasnog svojstva može biti primjereno u nekim slučajevima i za neka opasna svojstva (npr. fizikalna svojstva poput HP 1 „eksplozivno”, HP 2 „oksidirajuće” i HP 3 „zapaljivo”).

U skladu s Prilogom Popisu otpada,

„kada je opasno svojstvo otpada ocijenjeno ispitivanjem i korištenjem koncentracija opasnih tvari kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ, prednost imaju rezultati ispitivanja”.

Konačno, ako otpad pokazuje jedno od 15 opasnih svojstava ili više njih, treba ga rasporediti u odgovarajući zrcalni opasni unos. Suprotno tome, ako otpad ne pokazuje ni jedno opasno svojstvo, treba poduzeti 5. korak da bi se provjerilo sadržava li otpad određene postojane organske onečišćujuće tvari u količini većoj od odgovarajućih graničnih vrijednosti. To je posljednji korak prije raspoređivanja predmetnog otpada u zrcalni opasni unos ili zrcalni neopasni unos.

3.2.3.   5. korak: je li vjerojatno ili poznato da otpad sadržava bilo koju od postojanih organskih onečišćujućih tvari iz Priloga Popisu otpada (točka 2. treća alineja)?

U posljednjem koraku u razvrstavanju otpada kao opasnog ili neopasnog treba utvrditi sadržava li otpad bilo koju od postojanih organskih onečišćujućih tvari iz Priloga Popisu otpada (točka 2. treća alineja), točnije premašuje li sadržaj određenih postojanih organskih onečišćujućih tvari relevantne granične vrijednosti iz Uredbe POP. U odjeljku 1.4.10. Priloga 1. dostupan je detaljan pregled, uključujući popis postojanih organskih onečišćujućih tvari koje treba razmotriti i odgovarajuće granične koncentracije.

Ako otpad ne sadržava relevantne postojane organske onečišćujuće tvari ili je njihov sadržaj ispod graničnih koncentracija, raspoređuje se u zrcalni neopasni unos. U suprotnome se raspoređuje u zrcalni opasni unos.

(1)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(2)  Odluka Komisije 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).

(3)  Jednomjesečno savjetovanje s dionicima održano je u lipnju 2015., vidjeti http://ec.europa.eu/environment/waste/hazardous_index.htm. Radionica za dionike održana je u Bruxellesu 30. lipnja 2015.

(4)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(5)  Odluka Komisije 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).

(6)  Europska komisija – Glavna uprava za okoliš (2013.): Smjernice za tumačenje ključnih odredaba Direktive 2008/98/EZ o otpadu, vidjeti http://ec.europa.eu/environment/waste/framework/pdf/guidance_doc.pdf.

(7)  Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).

(8)  Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(9)  Uredba Komisije (EU) br. 1357/2014 оd 18. prosinca 2014. o zamjeni Priloga III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu i stavljaju izvan snage određenih direktiva (SL L 365, 19.12.2014., str. 89.).

(10)  Uredba Vijeća (EU) 2017/997 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu opasnog svojstva HP 14 „ekotoksično” (SL L 150, 14.6.2017., str. 1.).

(11)  Odluka Komisije 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).

(12)  Odluka Komisije 2014/955/EU оd 18. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2000/532/EZ o popisu otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 370, 30.12.2014., str. 44.).

(13)  Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).

(14)  Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).

(15)  Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ – Izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 102, 11.4.2006., str. 15.).

(16)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(17)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006. (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(18)  Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 7.).

(19)  Valja spomenuti da neke države članice EU-a primjenjuju strože granične vrijednosti za određene postojane organske onečišćujuće tvari.

(20)  Postojane organske onečišćujuće tvari navedene u Popisu otpada su tzv. „stare postojane organske onečišćujuće tvari”. Stoga se kao opasan mora razvrstavati samo onaj otpad koji sadržava „stare postojane organske onečišćujuće tvari” u koncentracijama većima od donje granične vrijednosti sadržaja postojanih organskih onečišćujućih tvari.

(21)  Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.).

(22)  Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).

(23)  Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima te otpadnim baterijama i akumulatorima i stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.).

PRILOZI

Obavijesti Komisije o tehničkim smjernicama za razvrstavanje otpada

SADRŽAJ

PRILOG 1.: Popis otpada s komentarima 21

1.1.

 Struktura Popisa otpada 21

1.2.

 Utvrđivanje prikladnog unosa 24

1.2.1.

 Popis otpada s komentarima 27

1.3.

 Primjeri razvrstavanja složenih unosa 62

1.3.1.

 Ambalažni otpad i sadržaj 62

1.3.2.

 Otpad od električne i elektroničke opreme (OEEO) 64

1.3.3.

 Dotrajala vozila (ELV) 66

1.4.

 Primjeri procjene posebnih sastojaka određenih vrsta otpada 67

1.4.1.

 Organski sastojci i posebni kemijski spojevi 67

1.4.2.

 Tvari koje oštećuju ozonski sloj 69

1.4.3.

 Azbest 71

1.4.4.

 Otpad koji sadržava CaO i CA(OH)2 72

1.4.5.

 Otpad koji sadržava ugljeni katran i bitumen 74

1.4.6.

 Metali i legure 75

1.4.7.

 Organski peroksidi 76

1.4.8.

 Gumeni otpad 77

1.4.9.

 Plastični otpad 78

1.4.10.

 Otpad koji sadržava postojane organske onečišćujuće tvari (POP-ovi) 80
PRILOG 2.: Izvori podataka i osnova informacija o opasnim tvarima 83

2.1

 Razvrstavanje tvari kao opasnih u skladu s Uredbom CLP 83

2.1.1

 Usklađeno razvrstavanje tvari 83

2.1.2

 Samorazvrstavanje 84

2.1.3

 Popis razvrstavanja i označivanja kao alat pretraživanja 84

2.2

 Informacije o sastavu, svojstvima i gospodarenju otpadom od tvari/smjesa koje postaju otpad 85

2.3

 Drugi izvori informacija 86
PRILOG 3.: Posebni pristupi određivanju opasnih svojstava (od HP 1 do HP 15) 87

3.1.

 Određivanje oznake HP 1: Eksplozivno 87

3.2.

 Određivanje oznake HP 2: Oksidirajuće 88

3.3.

 Određivanje oznake HP 3: Zapaljivo 91

3.4.

 Određivanje oznake HP 4: Nadražujuće – kožne iritacije i ozljede oka 96

3.5.

 Određivanje oznake HP 5: Specifična toksičnost za ciljni organ/aspiracijska toksičnost 99

3.6.

 Određivanje oznake HP 6: Akutna toksičnost 102

3.7.

 Određivanje oznake HP 7: Karcinogeno 105

3.8.

 Određivanje oznake HP 8: Nagrizajuće 106

3.9.

 Određivanje oznake HP 9: Zarazno 108

3.10.

 Određivanje oznake HP 10: Toksično za reprodukciju 111

3.11.

 Određivanje oznake HP 11: Mutageno 113

3.12.

 Određivanje oznake HP 12: Oslobađanje akutno toksičnih plinova 114

3.13.

 Određivanje oznake HP 13: Senzibilizirajuće 118

3.14.

 Određivanje oznake HP 14: Ekotoksično 119

3.15.

 Određivanje oznake HP 15: Otpad koji može imati prethodno navedena opasna svojstva koja izvorni otpad nije izravno pokazivao 122
PRILOG 4.: Uzorkovanje i kemijska analiza otpada 124

4.1.

 Uzorkovanje 124

4.1.1.

 Okvir za uzorkovanje 124

4.1.2.

 Metodologija uzorkovanja 126

4.1.3.

 Norme uzorkovanja za različite vrste otpada 128

4.1.4.

 Strategije uzorkovanja za postupanje u pogledu homogenosti/heterogenosti 128

4.1.5.

 Statistički pristup uzorkovanja 128

4.2.

 Kemijska analiza otpada 129

4.2.1.

 Tvari u najgorem mogućem slučaju 131

4.2.2.

 Generički unosi 132
PRILOG 5.: Izvori i upućivanja na vanjske dokumente 134

PRILOG 1.

Popis otpada s komentarima

1.1.    Struktura Popisa otpada

Verzija Popisa otpada utvrđena Odlukom 2000/532/EZ i izmijenjena Odlukom 2014/955/EU primjenjuje se od 1. lipnja 2015.

Popis otpada sastoji se od 20 poglavlja (dvoznamenkaste oznake, vidjeti tablicu 1. u nastavku). Poglavlja su dodatno podijeljena na potpoglavlja (četveroznamenkaste oznake) i unose (šesteroznamenkaste oznake). Primjeri poglavlja, potpoglavlja i unosa navedeni su u nastavku.

Poglavlje

:

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA I SLIČAN OTPAD IZ TRGOVINE, INDUSTRIJE I INSTITUCIJA) UKLJUČUJUĆI I ODVOJENO SAKUPLJENE FRAKCIJE

Potpoglavlje

:

20 01 odvojeno sakupljene frakcije (osim 15 01)

Unos

:

20 01 02 staklo

Pri razvrstavanju otpada potrebno je prije svega provjeriti je li otpad obuhvaćen područjem primjene naslova poglavlja. Ako jest, potrebno je potom provjeriti je li otpad obuhvaćen područjem primjene naslova potpoglavlja. Tek tada se u potpoglavlju traži odgovarajuća oznaka.

U slučaju prethodno navedenog otpada razvrstanog u unos 20 01 02 to znači sljedeće:

—

otpad mora biti otpad iz domaćinstava ili sličan otpad iz trgovine, industrije i institucija (kako bi se mogao razvrstati u poglavlje 20),

—

otpad se mora prikupljati odvojeno (kako bi se mogao razvrstati u potpoglavlje 20 01) i

—

mora sadržavati staklo,

—

ali ne smije biti staklena ambalaža jer ambalažni otpad nije obuhvaćen naslovom potpoglavlja 20 01, već ga je potrebno rasporediti u unos iz poglavlja 15 za ambalažni otpad.

Redoslijed poglavlja utvrđen u Popisu otpada

Poglavlja (dvoznamenkaste oznake) mogu se kategorizirati u tri skupine koje pri pokušaju identifikacije apsolutnih ili zrcalnih unosa koji najbolje odgovaraju predmetnom otpadu treba razmotriti prema redoslijedu unaprijed utvrđenom u Prilogu Popisu otpada:

A.

od 01 do 12 i od 17 do 20

poglavlja koja se odnose na izvor otpada

B.

od 13 do 15

poglavlja koja se odnose na vrstu otpada

C.

16

poglavlje za otpad koji nije specificiran drugdje na popisu

Prije svega potrebno je razmotriti poglavlja od 01 do 12 i od 17 do 20 (osim njihovih općih unosa koji završavaju brojem 99), u kojima se otpad identificira prema izvoru ili industrijskom sektoru podrijetla. Umjesto razmatranja opće vrste industrije u kojoj otpad nastaje potrebno je razmotriti konkretan industrijski postupak. Otpad iz automobilske industrije jedan je od primjera: ovisno o postupku, otpad se može razvrstati u poglavlje 12 (otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala i plastike), poglavlje 11 (otpad od kemijske površinske obrade i zaštite metala i drugih materijala; hidrometalurgije obojenih metala) ili poglavlje 08 (otpad nastao proizvodnjom, formulacijom, opskrbom i uporabom (PFOU) premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstava za brtvljenje i tiskarskih boja). U ovoj fazi ne smije se upotrebljavati oznaka 99 iz tih poglavlja.

Ako u poglavljima od 01 do 12 ili od 17 do 20 nije moguće pronaći odgovarajuću oznaku otpada, potrebno je provjeriti poglavlja od 13 do 15, koja su sljedeća prema utvrđenom redoslijedu (osim njihovih općih unosa koji završavaju brojem 99). Ta se poglavlja odnose na prirodu samog otpada, npr. ambalažni otpad.

Ako se oznake otpada iz tih poglavlja ne mogu primijeniti, otpad je potrebno identificirati u skladu s poglavljem 16 (osim njegovih općih unosa koji završavaju brojem 99), kojim je obuhvaćen raznolik skup tokova otpada koji se ne mogu drukčije konkretno povezati s određenim postupkom ili sektorom, kao što je npr. sektor otpadne električne i elektroničke opreme (OEEO) ili dotrajalih vozila.

Ako se otpad ne može razumno rasporediti ni u jedan unos u poglavlju 16, potrebno je pronaći odgovarajuću oznaku 99 (otpad koji nije specificiran na drugi način) u odjeljku popisa koji se odnosi na izvor otpada utvrđen u prvom koraku.

Identifikacija najprikladnijeg unosa važan je korak u razvrstavanju otpada te zahtijeva ispravnu i iskrenu prosudbu operatera na temelju saznanja o podrijetlu i postupku nastanka te o mogućem sastavu otpada. U Prilogu 1.2. navedene su detaljnije informacije o načinu primjene Popisa i prethodno utvrđenog redoslijeda te sažetak informacija otprije navedenih u dijagramu toka (vidjeti sliku 1.).

Tablica 1.

Poglavlja Popisa otpada

OZNAKA

OPIS POGLAVLJA

REDOSLIJED

01

OTPAD KOJI NASTAJE KOD ISTRAŽIVANJA I KOPANJA RUDA, ISKOPAVANJA KAMENA I FIZIČKOG I KEMIJSKOG OBRAĐIVANJA RUDA

A

02

OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE

03

OTPAD OD PRERADE DRVA I PROIZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

04

OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNARSKE I TEKSTILNE INDUSTRIJE

05

OTPAD OD PRERADE NAFTE, PROČIŠĆIVANJA PRIRODNOG PLINA I PIROLITIČKE OBRADE UGLJENA

06

OTPAD IZ ANORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

07

OTPAD IZ ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

08

OTPAD NASTAO PROIZVODNJOM, FORMULACIJOM, OPSKRBOM I UPORABOM (PFOU) PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA

09

OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE

10

OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA

11

OTPAD OD KEMIJSKE POVRŠINSKE OBRADE I ZAŠTITE METALA I DRUGIH MATERIJALA; HIDROMETALURGIJE OBOJENIH METALA

12

OTPAD OD OBLIKOVANJA I FIZIČKE I MEHANIČKE POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE

13

OTPADNA ULJA I OTPADNA TEKUĆA GORIVA (OSIM JESTIVIH ULJA I ONIH IZ POGLAVLJA 05 I 12)

B

14

OTPADNA ORGANSKA OTAPALA, RASHLADNI I POTISNI MEDIJI (OSIM 07 I 08)

15

AMBALAŽNI OTPAD; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE DRUGDJE SPECIFICIRANA

16

OTPAD KOJI NIJE SPECIFICIRAN DRUGDJE NA POPISU

C

17

GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA (UKLJUČUJUĆI OTPAD OD ISKAPANJA ONEČIŠĆENOG TLA)

A

18

OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI ILI ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽIVANJA (OSIM OTPADA IZ KUHINJA I RESTORANA KOJI NE POTJEČE IZ NEPOSREDNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE)

19

OTPAD IZ POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, POSTROJENJA ZA PROČIŠĆIVANJE OTPADNIH VODA IZVAN MJESTA NJIHOVOG NASTANKA I PRIPREME VODE ZA PIĆE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU

20

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA I SLIČAN OTPAD IZ TRGOVINE, INDUSTRIJE I INSTITUCIJA) UKLJUČUJUĆI I ODVOJENO SAKUPLJENE FRAKCIJE

Vrste unosa na Popisu otpada

Svi unosi označeni zvjezdicom (*) smatraju se opasnim otpadom. Kako je već navedeno u poglavlju 3.1.2., sva 842 unosa na Popisu otpada mogu se podijeliti na apsolutno opasne (AH – absolute hazardous), apsolutno neopasne (ANH – absolute non-hazardous), zrcalne opasne (MH – mirror hazardous) i zrcalne neopasne (MNH – mirror non-hazardous) unose (vidjeti tablicu 2.). Prema tome, svaki je otpad ili opasan ili neopasan.

Tablica 2.

Broj unosa na Popisu otpada

842 unosa na Popisu otpada

408 opasnih unosa

434 neopasna unosa

230 AH

178 MH

188 MNH

246 ANH

—   Apsolutno opasan (AH) unos

Otpad koji je raspoređen u apsolutno opasne unose ne može se uvrstiti u alternativne neopasne unose i opasan je bez dodatne procjene.

Na Popisu otpada s komentarima apsolutno opasni unosi označeni su tamnocrvenom bojom (vidjeti tablicu 3. u odjeljku 1.2.1. ovog Priloga).

Ako se otpad rasporedi u apsolutno opasni otpad, razvrstava se kao opasan i nije potrebna dodatna procjena kako bi se donijela odluka o obvezi njegova razvrstavanja kao opasnog. Međutim, ipak je potrebno poduzeti korake 3. i 4. (vidjeti poglavlje 3.2.) kako bi se utvrdilo koja opasna svojstva predmetni otpad pokazuje jer bi ti podaci mogli biti potrebni kako bi se ispunile odredbe o ispravnom označivanju opasnog otpada iz članka 19. ODO-a o pravilnom označivanju opasnog otpada (npr. za ispunjavanje tovarnog lista za promet otpada).

—   Apsolutno neopasan (ANH) unos

Otpad koji je raspoređen u apsolutno neopasne unose ne može se uvrstiti u alternativne opasne unose te se bez dodatne procjene razvrstava kao neopasan.

Na Popisu otpada s komentarima apsolutno neopasni unosi označeni su crnom bojom (vidjeti tablicu 3. u odjeljku 1.2.1. ovog Priloga).

Ako se otpad rasporedi u apsolutno neopasni otpad, razvrstava se kao neopasan i nije potrebna dodatna procjena kako bi se donijela odluka o obvezi njegova razvrstavanja kao neopasnog.

—   Zrcalni unos

Zrcalni unosi mogu se definirati kao dva povezana unosa ili više njih od kojih je jedan opasan, a drugi nije. Katkad jedna strana zrcalnog unosa može imati nekoliko mogućih povezanih alternativnih unosa. Za razliku od AH ili ANH unosa, ako se otpad uvrštava u skupinu alternativnih unosa, za uvrštavanje je potrebno obaviti dodatnu procjenu. Alternativni se unosi sastoje od najmanje sljedećih unosa:

—

Zrcalni opasan (MH) unos

Na Popisu otpada s komentarima zrcalni opasni unosi označeni su narančastom bojom (vidjeti tablicu 3. u odjeljku 1.2.1.).

—

Zrcalni neopasan (MNH) unos

Na Popisu otpada s komentarima zrcalni neopasni unosi označeni su tamnoplavom bojom (vidjeti tablicu 3. u odjeljku 1.2.1.).

Zrcalni unosi mogu se podijeliti na potkategorije navedene u nastavku.

—

O alternativnim MH i MNH unosima odlučuje se na temelju općeg upućivanja na opasne tvari, npr.:

10 12 09*

kruti otpad od obrade plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 12 10

kruti otpad od obrade plinova koji nije naveden pod 10 12 09

MNH

—

O alternativnim MH i MNH unosima odlučuje se na temelju specifičnog upućivanja na određene opasne tvari, npr.:

16 01 11*

kočne obloge koje sadržavaju azbest

MH

16 01 12

kočne obloge koje nisu navedene pod 16 01 11

MNH

—

Kad je riječ o unosima s upućivanjem na više unosa, raspoređivanje u unos može ovisiti o podrijetlu ili određenim svojstvima predmetnog otpada te o opasnim tvarima koje bi on mogao sadržavati, npr.:

17 06 01*

izolacijski materijali koji sadržavaju azbest

MH

17 06 03*

izolacijski materijali, koji se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

17 06 04

izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03

MNH

Odgovarajuće zrcalne unose između MH i MNH unosa može se često, ali ne nužno, prepoznati prema izrazu „koje nisu navedene pod…”.

Ako se otpad može rasporediti ili u MH unos ili u MNH unos, potrebno je nastaviti s koracima od 3. do 5. (vidjeti poglavlje 3.2.) postupka razvrstavanja kako bi se utvrdili prisutnost i udio opasnih tvari u relevantnim koncentracijama ili kako bi se utvrdilo pokazuje li otpad izravno opasna svojstva radi odgovarajućeg raspoređivanja predmetnog toka otpada u MH ili MNH unos.

Apsolutno neopasan unos koji pokazuje opasna svojstva

Treba napomenuti da se otpad koji se raspoređuje u ANH unos razvrstava kao neopasan bez dodatne procjene njegovih opasnih svojstava. Jedina je iznimka od tog načela opisana u članku 7. stavku 2. ODO-a, u skladu s kojim će se predmetni otpad razvrstati kao opasan ako nadležno tijelo predmetne države članice smatra da određeni otpad raspoređen u ANH unos na temelju dostatnih dokaza zapravo treba razvrstati kao opasan. O tome je potrebno izvijestiti Komisiju zbog mogućih budućih izmjena Popisa otpada.

Apsolutno opasan unos koji ne pokazuje opasna svojstva

Ako se predmetni otpad može rasporediti samo u AH unos, razvrstava se kao opasan. Jedina iznimka od tog načela nastupa u skladu s člankom 7. stavkom 3. ODO-a ako relevantna država članica na temelju dostavljenih dostatnih dokaza o suprotnome smatra da je predmetni otpad neopasan. O tome je potrebno izvijestiti Komisiju zbog mogućih budućih izmjena Popisa otpada.

Razvrstavanje zrcalnih unosa – procjena opasnih svojstava

Koraci opisani u poglavlju 3.2. potrebni su samo ako se predmetni otpad razvrstava u MH ili MNH unos ili ako je potrebno procijeniti opasna svojstva određenog otpada razvrstanog kao AH, npr. radi ispunjavanja tovarnog lista.

Okvir 1.:

Ocjenjivanje opasnih svojstava: ANH, AH, zrcalni unosi

1.2.    Utvrđivanje prikladnog unosa

Kako bi se otpad mogao razvrstati, važno je poduzeti sve da bi se utvrdilo sljedeće:

—

izvor otpada (konkretni postupak ili aktivnost u okviru kojih je nastao)

—

vrsta otpada (ili vrste ako je riječ o mješavini).

Kad su te informacije dostupne, potrebno je razmotriti cijeli popis otpada i slijediti upute navedene u nastavku. Odabir najprikladnijeg unosa za otpad od sveukupno 842 dostupna unosa na Popisu otpada složen je postupak. Najprije je potrebno u cijelosti razmotriti cijeli popis, a otpad mora odgovarati konačno odabranom unosu, potpoglavlju i poglavlju kako je opisano za unos 20 01 02 u prethodnom poglavlju.

Popis je sastavljen tako da možete utvrditi više od jednog unosa, pa ćete morati poduzeti dodatne korake za procjenu iz poglavlja 3.2. radi odabira najprikladnijeg unosa.

Naslovi poglavlja i potpoglavlja ograničuju područje primjene potpoglavlja i unosa u njima, a mogu uključivati i određene iznimke. Važno je provjeriti te naslove prije odabira unosa.

Dijagram toka (slika 1. u Prilogu 1.) naveden je kako bi vas vodio kroz postupak i trebalo bi ga upotrebljavati u kombinaciji s uputama. Riječ je o faznom postupku koji će možda trebati ponoviti nekoliko puta.

Image

Korak A1

—

Prvo treba usporediti određeni postupak ili aktivnost u okviru kojih je otpad nastao s naslovima poglavlja od 01 do 12 te od 17 do 20. Ako postupak ili aktivnost pripada u područje primjene jednog naslova poglavlja ili više njih, potrebno je provjeriti naslove potpoglavlja u njima.

—

Ako postupak ili aktivnost odgovara području primjene naslova poglavlja i potpoglavlja, potrebno je u tom potpoglavlju potražiti unos koji jasno odgovara konkretnoj vrsti otpada.

—

U toj fazi ne bi trebalo upotrebljavati opći unos XX XX 99.

—

Ako ne možete pronaći prikladan unos (ili unose), prijeđite na korak A2.

Određeni postupak ili aktivnost

Postupak ili aktivnost nije opća grana industrije ili poslovanja.

Poduzeće će možda trebati razvrstati svaku fazu svojih aktivnosti ili postupaka u različita poglavlja.

Na primjer, za postupak proizvodnje automobila određeni se otpad iz različitih faza proizvodnje može nalaziti u poglavljima 12 (otpad od oblikovanja i površinske obrade metala), 11 (anorganski otpad koji sadržava metale nastao obradom metala i zaštitom metala) i 08 (otpad od uporabe premaza).

Korak A2

—

U drugom koraku treba usporediti konkretnu vrstu otpada s naslovima poglavlja od 13 do 15. Ako vrsta otpada pripada u područje primjene jednog naslova poglavlja ili više njih, potrebno je provjeriti naslove potpoglavlja u njima.

—

Ako vrsta otpada odgovara području primjene naslova poglavlja i potpoglavlja, potrebno je u tom potpoglavlju potražiti unos koji jasno odgovara konkretnoj vrsti otpada.

—

Prema potrebi možete se služiti općim unosom XX XX 99.

—

Ako ne možete pronaći prikladan unos (ili unose), prijeđite na korak A3.

Raspoređivanje u takvu opću oznaku XX XX 99 krajnja je mjera i trebalo bi ga što više izbjegavati.

Korak A3

—

U trećem koraku treba provjeriti pripada li otpad području primjene naslova potpoglavlja iz poglavlja 16.

—

Ako vrsta otpada odgovara području primjene naslova određenog potpoglavlja, potrebno je u tom potpoglavlju potražiti unos koji jasno odgovara konkretnoj vrsti otpada.

—

Ako ne možete pronaći prikladan unos (ili unose), prijeđite na korak A4.

Korak A4

—

Na kraju se vratite na korak A1 i rasporedite otpad u opći unos XX XX 99 iz poglavlja i potpoglavlja koje odgovara postupku ili aktivnosti u okviru kojih je otpad nastao.

—

Prije raspoređivanja u unos XX XX 99 provjerite jesu li razmotreni koraci od A1 do A3.

Pri izvršavanju koraka od A1 do A4 predmetni bi otpad trebalo rasporediti ili u AH unos ili ANH unos ili u najprikladnije zrcalne unose. U potonjem je slučaju potrebno nastaviti s korakom 3. (vidjeti poglavlje 3.2.) postupka razvrstavanja kako bi se konačno odlučilo hoće li se otpad rasporediti u MH unos ili MNH unos.

Dijagram toka iz slike 1. Priloga 1. trebao bi samo pomoći pri raspoređivanju određenog toka otpada u najprikladniji unos ili par zrcalnog unosa. Važno je napomenuti da bi postupak razvrstavanja trebalo smatrati faznim postupkom koji će možda biti potrebno ponoviti nekoliko puta.

Dodatna je pomoć u tom kontekstu dostupna u sljedećim odjeljcima:

—

u odjeljku 1.2.1. priložen je Popis otpada s komentarima,

—

u odjeljku 1.3. navode se konkretni primjeri za složene unose namijenjeni ilustraciji postupka razvrstavanja,

—

u odjeljku 1.4. navedeni su primjeri za razvrstavanje posebnih sastojaka određenih vrsta otpada.

Razvrstavanje miješanog otpada

Ako postoji više od jedne vrste otpada, svaku bi trebalo razmotriti zasebno. Time se osigurava da se proizvod ili serija opasnog otpada

—

pogrešno ne razvrsta kao neopasna zbog miješanja (razrjeđivanja) s drugim vrstama otpada (vidjeti članak 7. stavak 4. ODO-a),

—

identificira na vrijeme kako bi se spriječilo miješanje s drugim otpadom, npr. u kanti za smeće, vreći za smeće, skladištu ili kontejneru (vidjeti članak 18. ODO-a).

Od tih je zahtjeva izuzet jedino miješani komunalni otpad iz domaćinstva.

Na popisu je naveden mali broj unosa za miješani otpad. Prema općem pravilu (radi ispunjavanja kriterija o miješanju iz ODO-a), oni su namijenjeni za otpad iz poduzeća koji nastaje u okviru određenog postupka kao jedinstveni miješani otpad. Nisu namijenjeni za otpad (ili proizvode otpada) koji nastaje odvojeno i naknadno se povezuje s drugim vrstama otpada (na primjer, stavlja se u isti kontejner).

1.2.1.   Popis otpada s komentarima

U tablici 3. navedeni su svi unosi iz Popisa otpada te je jasno navedeno koji su od njih ANH, AN, MNH i MH unosi.

Treba napomenuti da je tumačenje vrsta unosa na Popisu otpada s komentarima u nastavku samo jedno od mogućih tumačenja u kojem se kombiniraju stajališta različitih država članica. Na razini država članica postoje drukčija tumačenja koja se isto tako mogu provjeriti. (1)

Tablica 3.

Popis otpada s komentarima

OZNAKA

OPIS POGLAVLJA

VRSTA UNOSA

1

OTPAD KOJI NASTAJE KOD ISTRAŽIVANJA I KOPANJA RUDA, ISKOPAVANJA KAMENA I FIZIČKOG I KEMIJSKOG OBRAĐIVANJA RUDA

 

01 01

otpad od iskapanja minerala

 

01 01 01

otpad od iskapanja metalnih mineralnih sirovina

ANH

01 01 02

otpad od iskapanja nemetalnih mineralnih sirovina

ANH

01 03

otpad od fizičke i kemijske prerade metalnih mineralnih sirovina

 

01 03 04*

kisela jalovina od prerade sulfidne rude

MH B

01 03 05*

ostala jalovina koja sadržava opasne tvari

MH

01 03 06

jalovina koja nije navedena pod 01 03 04 i 01 03 05

MNH

01 03 07*

ostali otpad od fizičke i kemijske prerade metalnih mineralnih sirovina koji sadržava opasne tvari

MH

01 03 08

otpad u obliku prašine i praha koji nije naveden pod 01 03 07

MNH

01 03 09 (2)

crveni mulj iz proizvodnje aluminija koji nije naveden pod 01 03 10

MNH

01 03 10* (3)

crveni mulj iz proizvodnje aluminija koji sadržava opasne tvari koje nisu otpad naveden pod 01 03 07

MH A

01 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANHC

01 04

otpad od fizičke i kemijske prerade nemetalnih mineralnih sirovina

 

01 04 07*

otpad od fizičke i kemijske prerade nemetalnih mineralnih sirovina koji sadržava opasne tvari

MH

01 04 08

otpadni šljunak i drobljeni kamen koji nisu navedeni pod 01 04 07

MNH

01 04 09

otpadni pijesak i glina

ANH

01 04 10

otpad u obliku prašine i praha koji nije naveden pod 01 04 07

MNH

01 04 11

otpad od prerade potaše i kamene soli koji nije naveden pod 01 04 07

MNH

01 04 12

jalovina i drugi otpad od ispiranja i čišćenja minerala koji nisu navedeni pod 01 04 07 i 01 04 11

MNH

01 04 13

otpad od rezanja i piljenja kamena koji nije naveden pod 01 04 07

MNH

01 04 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

01 05

isplačni muljevi i ostali otpad od bušenja

 

01 05 04

isplačni muljevi i ostali otpad od bušenja koji sadržava slatku vodu

ANH

01 05 05*

isplačni muljevi i ostali otpad od bušenja koji sadržava ulja

MH B

01 05 06*

isplačni muljevi i ostali otpad od bušenja koji sadržava opasne tvari

MH

01 05 07

isplačni muljevi i ostali otpad od bušenja koji sadržavaju barit i nisu navedeni pod 01 05 05 i 01 05 06

MNH

01 05 08

isplačni muljevi i ostali otpad od bušenja koji sadržavaju kloride i nisu navedeni pod 01 05 05 i 01 05 06

MNH

01 05 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

2

OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE

 

02 01

otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva

 

02 01 01

muljevi od pranja i čišćenja

ANH

02 01 02

otpadna životinjska tkiva

ANH

02 01 03

otpadna biljna tkiva

ANH

02 01 04

otpadna plastika (osim ambalaže)

ANH

02 01 06

životinjske fekalije, urin i gnoj (uključujući onečišćenu slamu) te otpadne vode, koji se posebno skupljaju i obrađuju izvan mjesta njihova nastanka

ANH

02 01 07

otpad iz šumarstva

ANH

02 01 08*

otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjelstvu koji sadržava opasne tvari

MH

02 01 09

otpad od kemikalija koje se koriste u poljodjelstvu koji nije naveden pod 02 01 08

MNH

02 01 10

otpadni metal

ANH

02 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

02 02

otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i ostale hrane životinjskog podrijetla

 

02 02 01

muljevi od pranja i čišćenja

ANH

02 02 02

otpadna životinjska tkiva

ANH

02 02 03

materijali neprikladni za potrošnju ili preradu

ANH

02 02 04

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

02 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

02 03

otpad od pripremanja i prerade voća, povrća, žitarica, jestivih ulja, kakaa, kave, čaja i duhana; konzerviranja; proizvodnje kvasca i ekstrakta kvasca, pripremanja melase i fermentacije

 

02 03 01

muljevi od pranja, čišćenja, guljenja, centrifugiranja i separacije

ANH

02 03 02

otpad od sredstava za konzerviranje

ANH

02 03 03

otpad od ekstrakcije otapalom

ANH

02 03 04

materijali neprikladni za potrošnju ili preradu

ANH

02 03 05

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

02 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

02 04

otpad od proizvodnje šećera

 

02 04 01

zemlja od čišćenja i pranja repe

ANH

02 04 02

kalcij karbonat koji nije u skladu sa specifikacijom

ANH

02 04 03

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

02 04 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

02 05

otpad iz proizvodnje mljekarskih proizvoda

 

02 05 01

materijali neprikladni za potrošnju ili preradu

ANH

02 05 02

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

02 05 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

02 06

otpad iz pekarstva i slastičarstva

 

02 06 01

materijali neprikladni za potrošnju ili preradu

ANH

02 06 02

otpad od sredstava za konzerviranje

ANH

02 06 03

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

02 06 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

02 07

otpad nastao proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pića (osim kave, čaja i kakaa)

 

02 07 01

otpad od pranja, čišćenja i mehaničke obrade sirovina

ANH

02 07 02

otpad od destilacije alkohola

ANH

02 07 03

otpad od kemijske obrade

ANH

02 07 04

materijali neprikladni za potrošnju ili preradu

ANH

02 07 05

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

02 07 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

3

OTPAD OD PRERADE DRVA I PROIZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

 

03 01

otpad od prerade drva i proizvodnje ploča i namještaja

 

03 01 01

otpadna kora i pluto

ANH

03 01 04*

piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, otpaci dasaka i furnira, koji sadržavaju opasne tvari

MH

03 01 05

piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, otpaci dasaka i furnira, koji nisu navedeni pod 03 01 04

MNH

03 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

03 02

otpad od zaštite drva

 

03 02 01*

nehalogenirana organska sredstva za zaštitu drva

AH

03 02 02*

organoklorna sredstva za zaštitu drva

AH

03 02 03*

organometalna sredstva za zaštitu drva

AH

03 02 04*

anorganska sredstva za zaštitu drva

AH

03 02 05*

ostala sredstva za zaštitu drva koja sadržavaju opasne tvari

AH B

03 02 99

sredstva za zaštitu drva koja nisu specificirana na drugi način

ANH B

03 03

otpad od proizvodnje i prerade celuloze, papira i kartona

 

03 03 01

otpadna kora i drvo

ANH

03 03 02

muljevi od obrade sulfitnih lugova (od oporabe komponenti iz tekućine za kuhanje)

ANH

03 03 05

muljevi od obezbojenja kod recikliranja papira

ANH

03 03 07

mehanički izdvojeni škart od prerade otpadnog papira i kartona

ANH

03 03 08

otpad od sortiranja papira i kartona namijenjenih recikliranju

ANH

03 03 09

otpadni vapneni mulj

ANH

03 03 10

škart od vlakana, muljevi od vlakana, punila i premaza iz mehaničke separacije

ANH

03 03 11

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 03 03 10

ANH

03 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

4

OTPAD IZ KOŽARSKE, KRZNARSKE I TEKSTILNE INDUSTRIJE

 

04 01

otpad iz kožarske i krznarske industrije

 

04 01 01

otpad od uklanjanja potkožnog tkiva i razlaganja vapnom

ANH

04 01 02

otpad od krečenja sirove kože

ANH

04 01 03*

otpad od odmašćivanja koji sadržava otapala bez tekuće faze

AH B

04 01 04

tekućine od štavljenja koje sadržavaju krom

ANH

04 01 05

tekućine od štavljenja koje ne sadržavaju krom

ANH

04 01 06

muljevi, posebno od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka, koji sadržavaju krom

ANH

04 01 07

muljevi, posebno od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka, koji ne sadržavaju krom

ANH

04 01 08

otpadna štavljena koža (plava platna, strugotine, otpaci, prah od poliranja) koja sadržava krom

ANH

04 01 09

otpad od obrade i završne obrade

ANH

04 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH B

04 02

otpad iz tekstilne industrije

 

04 02 09

otpad od složenih (kompozitnih) materijala (impregnirani tekstil, elastomeri, plastomeri)

ANH

04 02 10

organske tvari iz prirodnih proizvoda (npr. mast, vosak)

ANH

04 02 14*

otpad od završne obrade koji sadržava organska otapala

MH

04 02 15

otpad od završne obrade koji nije naveden pod 04 02 14

MNH

04 02 16*

bojila i pigmenti, koji sadržavaju opasne tvari

MH

04 02 17

bojila i pigmenti, koji nisu navedeni pod 04 02 16

MNH

04 02 19*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

04 02 20

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 04 02 19

MNH

04 02 21

otpad od neprerađenih tekstilnih vlakana

ANH

04 02 22

otpad od prerađenih tekstilnih vlakana

ANH

04 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

5

OTPAD OD PRERADE NAFTE, PROČIŠĆIVANJA PRIRODNOG PLINA I PIROLITIČKE OBRADE UGLJENA

 

05 01

otpad od prerade nafte

 

05 01 02*

muljevi od odsoljavanja

AH

05 01 03*

talozi s dna spremnika

AH

05 01 04*

kiseli muljevi iz alkilacije

AH

05 01 05*

razlivena nafta

AH

05 01 06*

zauljeni muljevi od održavanja uređaja i opreme

AH

05 01 07*

kiseli katrani

AH

05 01 08*

ostali katrani

AH

05 01 09*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

05 01 10

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 05 01 09

MNH

05 01 11*

otpad od čišćenja goriva lužinama

AH

05 01 12*

ulja koja sadržavaju kiseline

AH

05 01 13

muljevi od pripreme napojne vode za kotlove

ANH

05 01 14

otpad iz rashladnih stupova

ANH

05 01 15*

istrošena glina za filtraciju

AH

05 01 16

otpad koji sadržava sumpor iz procesa odsumporavanja nafte

ANH

05 01 17

bitumen

ANH

05 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

05 06

otpad od pirolitičke obrade ugljena

 

05 06 01*

kiseli katrani

AH

05 06 03*

ostali katrani

AH

05 06 04

otpad iz rashladnih stupova

ANH

05 06 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

05 07

otpad od pročišćavanja i transporta prirodnog plina

 

05 07 01*

otpad koji sadržava živu

AH B

05 07 02

otpad koji sadržava sumpor

ANH

05 07 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH B

6

OTPAD IZ ANORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

 

06 01

otpad od proizvodnje, formulacije, opskrbe i uporabe (PFOU) kiselina

 

06 01 01*

sumporna i sumporasta kiselina

AH

06 01 02*

solna kiselina

AH

06 01 03*

fluorovodična kiselina

AH

06 01 04*

fosforna i fosforasta kiselina

AH

06 01 05*

nitratna i nitritna kiselina

AH

06 01 06*

ostale kiseline

AH

06 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 02

otpad od PFOU lužina

 

06 02 01*

kalcijev hidroksid

AH

06 02 03*

amonijev hidroksid

AH

06 02 04*

natrijev i kalijev hidroksid

AH

06 02 05*

ostale lužine

AH

06 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 03

otpad od PFOU soli i njihovih otopina i metalnih oksida

 

06 03 11*

krute soli i otopine koje sadržavaju cijanide

MH

06 03 13*

krute soli i otopine koje sadržavaju teške metale

MH

06 03 14

krute soli i otopine koje nisu navedene pod 06 03 11 i 06 03 13

MNH

06 03 15*

metalni oksidi koji sadržavaju teške metale

MH

06 03 16

metalni oksidi koji nisu navedeni pod 06 03 15

MNH

06 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 04

otpad koji sadržava metale koji nije naveden pod 06 03

 

06 04 03*

otpad koji sadržava arsen

AH B

06 04 04*

otpad koji sadržava živu

AH B

06 04 05*

otpad koji sadržava ostale teške metale

AH B

06 04 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH B

06 05

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

 

06 05 02*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

06 05 03

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 06 05 02

MNH

06 06

otpad od PFOU kemikalija sa sumporom, kemijskih procesa sa sumporom i procesa odsumporavanja

 

06 06 02*

otpad koji sadržava opasne sulfide

MH

06 06 03

otpad koji sadržava sulfide i koji nije naveden pod 06 06 02

MNH

06 06 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 07

otpad od PFOU halogena i kemijskih procesa s halogenima

 

06 07 01*

otpad od elektrolize koji sadržava azbest

AH B

06 07 02*

aktivni ugljen od proizvodnje klora

AH

06 07 03*

mulj barijevog sulfata koji sadržava živu

AH B

06 07 04*

otopine i kiseline, npr. kontaktna kiselina

AH

06 07 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH B

06 08

otpad od PFOU silicija i silicijevih spojeva

 

06 08 02*

otpad koji sadržava opasne klorosilane

MH

06 08 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 09

otpad od PFOU kemikalija s fosforom i kemijskih procesa s fosforom

 

06 09 02

šljaka koja sadržava fosfor

ANH

06 09 03*

otpad od reakcija na bazi kalcija, koji sadržava opasne tvari ili je onečišćen opasnim tvarima

MH

06 09 04

otpad od reakcija na bazi kalcija, koji nije naveden pod 06 09 03

MNH

06 09 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 10

otpad od PFOU kemikalija s dušikom, kemijskih procesa s dušikom i proizvodnje umjetnih gnojiva

 

06 10 02*

otpad koji sadržava opasne tvari

MH

06 10 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 11

otpad iz proizvodnje anorganskih pigmenata i sredstava za bojenje

 

06 11 01

otpad iz kemijskih procesa na bazi kalcija iz proizvodnje titanovog dioksida

ANH

06 11 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

06 13

otpad iz anorganskih kemijskih procesa koji nije specificiran na drugi način

 

06 13 01*

anorganska sredstva za zaštitu bilja, sredstva za zaštitu drva i drugi biocidi

AH

06 13 02*

istrošeni aktivni ugljen (osim 06 07 02)

AH

06 13 03

ugljeno crnilo

ANH

06 13 04*

otpad iz prerade azbesta

AH

06 13 05*

čađa

AH

06 13 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

7

OTPAD IZ ORGANSKIH KEMIJSKIH PROCESA

 

07 01

otpad nastao proizvodnjom, formulacijom, opskrbom i uporabom (PFOU) osnovnih organskih kemikalija

 

07 01 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 01 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 01 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 01 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 01 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 01 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 01 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 01 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 01 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 01 11

MNH

07 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

07 02

otpad iz PFOU plastike, sintetske gume i umjetnih vlakana

 

07 02 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 02 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 02 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 02 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 02 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 02 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 02 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 02 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 02 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 02 11

MNH

07 02 13

otpadna plastika

ANH

07 02 14*

otpad od dodataka koji sadržava opasne tvari

MH

07 02 15

otpad od dodataka koji nije naveden pod 07 02 14

MNH

07 02 16*

otpad koji sadržava opasne silikone

MH

07 02 17

otpad koji sadržava silikone osim onog koji je naveden pod 07 02 16

MNH

07 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

07 03

otpad iz PFOU organskih boja i pigmenata (osim 06 11)

 

07 03 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 03 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 03 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 03 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 03 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 03 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 03 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 03 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 03 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 03 11

MNH

07 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

07 04

otpad iz PFOU organskih sredstava za zaštitu bilja (osim 02 01 08 i 02 01 09), zaštitu drva (osim 03 02) i drugih biocida

 

07 04 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 04 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 04 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 04 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 04 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 04 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 04 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 04 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 04 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 04 11

MNH

07 04 13*

kruti otpad koji sadržava opasne tvari

MH

07 04 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

07 05

otpad iz PFOU farmaceutskih proizvoda

 

07 05 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 05 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 05 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 05 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 05 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 05 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 05 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 05 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 05 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 05 11

MNH

07 05 13*

kruti otpad koji sadržava opasne tvari

MH

07 05 14

kruti otpad koji nije naveden pod 07 05 13

MNH

07 05 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

07 06

otpad iz PFOU masti, masnoće, sapuna, deterdženata, sredstava za dezinfekciju i kozmetike

 

07 06 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 06 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 06 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 06 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 06 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 06 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 06 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 06 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 06 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 06 11

MNH

07 06 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

07 07

otpad iz PFOU finih kemikalija i kemijskih proizvoda koji nisu specificirani na drugi način

 

07 07 01*

vodene tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 07 03*

organska halogenirana otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 07 04*

ostala organska otapala, tekućine za ispiranje i matični lugovi

AH

07 07 07*

halogenirani talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 07 08*

ostali talozi od destilacija i ostaci reakcija

AH

07 07 09*

halogenirani filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 07 10*

ostali filtarski kolači i istrošeni apsorbensi

AH

07 07 11*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

07 07 12

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 07 07 11

MNH

07 07 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

8

OTPAD NASTAO PROIZVODNJOM, FORMULACIJOM, OPSKRBOM I UPORABOM (PFOU) PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH BOJA

 

08 01

otpad iz PFOU i nastao uklanjanjem boja i lakova

 

08 01 11*

otpadne boje i lakovi koji sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 01 12

otpadne boje i lakovi koji nisu navedeni pod 08 01 11

MNH

08 01 13*

muljevi od boja ili lakova koji sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 01 14

muljevi od boja ili lakova koji nisu navedeni pod 08 01 13

MNH

08 01 15*

vodeni muljevi koji sadržavaju boje ili lakove koji sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 01 16

vodeni muljevi koji sadržavaju boje ili lakove koji nisu navedeni pod 08 01 15

MNH

08 01 17*

otpad od uklanjanja boja ili lakova koji sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 01 18

otpad od uklanjanja boja ili lakova koji nije naveden pod 08 01 17

MNH

08 01 19*

vodene suspenzije koje sadržavaju boje ili lakove koji sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 01 20

vodene suspenzije koje sadržavaju boje ili lakove, a koje nisu navedene pod 08 01 19

MNH

08 01 21*

otpad od sredstava za uklanjanje boja ili lakova

AH

08 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

08 02

otpad iz PFOU drugih premaza (uključujući keramičke materijale)

 

08 02 01

otpadni prah za premazivanje

ANH

08 02 02

vodeni muljevi koji sadržavaju keramičke materijale

ANH

08 02 03

vodene suspenzije koje sadržavaju keramičke materijale

ANH

08 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

08 03

otpad iz PFOU tiskarskih boja

 

08 03 07

vodeni muljevi koji sadržavaju tiskarske boje

ANH

08 03 08

vodeni tekući otpad koji sadrži tiskarske boje

ANH

08 03 12*

otpadne tiskarske boje koje sadržavaju opasne tvari

MH

08 03 13

otpadne tiskarske boje koje nisu navedene pod 08 03 12

MNH

08 03 14*

muljevi od tiskarskih boja koji sadržavaju opasne tvari

MH

08 03 15

muljevi od tiskarskih boja koji nisu navedeni pod 08 03 14

MNH

08 03 16*

otpadne otopine za graviranje

AH

08 03 17*

otpadni tiskarski toneri koji sadržavaju opasne tvari

MH

08 03 18

otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17

MNH

08 03 19*

disperzivno ulje

AH

08 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

08 04

otpad nastao iz PFOU ljepila i sredstava za brtvljenje (uključujući vodonepropusne proizvode)

 

08 04 09*

otpadna ljepila i sredstva za brtvljenje koja sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 04 10

otpadna ljepila i sredstva za brtvljenje koja nisu navedena pod 08 04 09

MNH

08 04 11*

muljevi od ljepila i sredstava za brtvljenje koji sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 04 12

muljevi od ljepila i sredstava za brtvljenje koji nisu navedeni pod 08 04 11

MNH

08 04 13*

vodeni muljevi koji sadržavaju ljepila ili sredstva za brtvljenje koja sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 04 14

vodeni muljevi koji sadržavaju ljepila ili sredstva za brtvljenje, a koji nisu navedeni pod 08 04 13

MNH

08 04 15*

vodeni tekući otpad koji sadržava ljepila ili sredstva za brtvljenje koja sadržavaju organska otapala ili druge opasne tvari

MH

08 04 16

vodeni tekući otpad koji sadržava ljepila ili sredstva za brtvljenje koji nije naveden pod 08 04 15

MNH

08 04 17*

kolofonij ulje

AH

08 04 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

08 05

otpad koji nije specificiran na drugi način u 08

 

08 05 01*

otpadni izocianati

AH

9

OTPAD IZ FOTOGRAFSKE INDUSTRIJE

 

09 01

otpad iz fotografske industrije

 

09 01 01*

razvijači i aktivatori na bazi vode

AH

09 01 02*

razvijači za offset ploče na bazi vode

AH

09 01 03*

razvijači na bazi otapala

AH

09 01 04*

otopine za fiksiranje

AH

09 01 05*

otopine za izbjeljivanje i fiksiranje

AH

09 01 06*

otpad koji sadržava srebro, a potječe od obrade fotografskog otpada na mjestu njegova nastanka

AH B

09 01 07

fotografski film i papir, koji sadrže srebro ili spojeve srebra

ANH

09 01 08

fotografski film i papir koji ne sadrže srebro ili spojeve srebra

ANH

09 01 10

fotografski aparati za jednokratnu uporabu bez baterija

ANH

09 01 11*

fotografski aparati za jednokratnu uporabu koji sadržavaju baterije navedene pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03

MH B

09 01 12

fotografski aparati za jednokratnu uporabu koji sadržavaju baterije, a koji nisu navedeni pod 09 01 11

MNH

09 01 13*

vodeni tekući otpad od regeneracije srebra na mjestu nastanka, koji nije naveden pod 09 01 06

AH

09 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10

OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA

 

10 01

otpad iz elektrana i ostalih postrojenja za sagorijevanje (osim 19)

 

10 01 01

pepeo s rešetke ložišta, talog i prašina iz kotla (osim prašine iz kotla navedene pod 10 01 04)

ANH

10 01 02

lebdeći pepeo od izgaranja ugljena

ANH

10 01 03

lebdeći pepeo od izgaranja treseta i neobrađenog drva

ANH

10 01 04*

lebdeći pepeo od izgaranja ulja i prašina iz kotla

AH

10 01 05

kruti reakcijski otpad na bazi kalcija, koji nastaje pri odsumporavanju dimnih plinova

ANH

10 01 07

muljeviti reakcijski otpad na bazi kalcija, koji nastaje pri odsumporavanju dimnih plinova

ANH

10 01 09*

sumporna kiselina

AH

10 01 13*

lebdeći pepeo od emulgiranih ugljikovodika koji se koriste kao gorivo

AH

10 01 14*

šljaka s rešetki ložišta, šljaka i prašina iz kotla od suspaljivanja koje sadrže opasne tvari

MH

10 01 15

pepeo s rešetke ložišta, talog i prašina iz kotla od suspaljivanja koji nisu navedeni pod 10 01 14

MNH

10 01 16*

lebdeći pepeo od suspaljivanja koji sadržava opasne tvari

MH

10 01 17

lebdeći pepeo od suspaljivanja koji nije naveden pod 10 01 16

MNH

10 01 18*

otpad od pročišćavanja plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 01 19

otpad od pročišćavanja plinova koji nije naveden pod 10 01 05, 10 01 07 i 10 01 18

MNH

10 01 20*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 01 21

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 10 01 20

MNH

10 01 22*

vodeni muljevi od čišćenja kotla koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 01 23

vodeni muljevi od čišćenja kotla koji nisu navedeni pod 10 01 22

MNH

10 01 24

pijesci iz fluidiziranog sloja

ANH

10 01 25

otpad od skladištenja i pripreme goriva u elektranama koje rade na ugljen

ANH

10 01 26

otpad od obrade rashladne vode

ANH

10 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 02

otpad iz industrije željeza i čelika

 

10 02 01

otpad od prerade šljake

ANH

10 02 02

neprerađena šljaka

ANH

10 02 07*

kruti otpad od obrade plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 02 08

kruti otpad od obrade plinova koji nije naveden pod 10 02 07

MNH

10 02 10

ogorine

ANH

10 02 11*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 02 12

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 02 11

MNH

10 02 13*

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 02 14

muljevi i filtarski kolači od obrade plina koji nisu navedeni pod 10 02 13

MNH

10 02 15

ostali muljevi i filtarski kolači

MNH A

10 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 03

otpad iz termičke metalurgije aluminija

 

10 03 02

istrošene anode

ANH

10 03 04*

šljaka iz primarne proizvodnje

AH

10 03 05

otpadna glinica

ANH

10 03 08*

šljaka iz sekundarne proizvodnje koja sadržava soli

AH

10 03 09*

crna drozga iz sekundarne proizvodnje

AH

10 03 15*

plivajuća pjena koja je zapaljiva ili koja u dodiru s vodom ispušta zapaljive plinove u opasnim količinama

MH B

10 03 16

plivajuća pjena koja nije navedena pod 10 03 15

MNH B

10 03 17*

otpad iz proizvodnje anoda koji sadržava katran

MH B

10 03 18

otpad iz proizvodnje anoda koji sadržava ugljik i koji nije naveden pod 10 03 17

MNH B

10 03 19*

prašina iz dimnih plinova koja sadržava opasne tvari

MH

10 03 20

prašina iz dimnog plina koja nije navedena pod 10 03 19

MNH

10 03 21*

ostale čestice i prašina (uključujući prašinu iz kugličnog mlina) koje sadržavaju opasne tvari

MH

10 03 22

ostale čestice i prašina (uključujući prašinu iz kugličnog mlina) koje nisu navedene pod 10 03 21

MNH

10 03 23*

kruti otpad od obrade plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 03 24

kruti otpad od obrade plinova koji nije naveden pod 10 03 23

MNH

10 03 25*

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 03 26

muljevi i filtarski kolači od obrade plina koji nisu navedeni pod 10 03 25

MNH

10 03 27*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 03 28

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 03 27

MNH

10 03 29*

otpad od obrade šljake koja sadržava soli i obrade crne drozge, koji sadržava opasne tvari

MH

10 03 30

otpad od obrade šljake koja sadržava soli i obrade crne drozge, koji nije naveden pod 10 03 29

MNH

10 03 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 04

otpad iz termičke metalurgije olova

 

10 04 01*

šljaka iz primarne i sekundarne proizvodnje

AH

10 04 02*

drozga i plutajuća pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje

AH

10 04 03*

kalcijev arsenat

AH

10 04 04*

prašina iz dimnih plinova

AH

10 04 05*

ostale čestice i prašina

AH

10 04 06*

kruti otpad od obrade plinova

AH

10 04 07*

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova

AH

10 04 09*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 04 10

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 04 09

MNH

10 04 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 05

otpad iz termičke metalurgije cinka

 

10 05 01

šljaka iz primarne i sekundarne proizvodnje

ANH

10 05 03*

prašina iz dimnih plinova

AH

10 05 04

ostale čestice i prašina

ANH

10 05 05*

kruti otpad od obrade plinova

AH

10 05 06*

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova

AH

10 05 08*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 05 09

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 05 08

MNH

10 05 10*

drozga i plivajuća pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive plinove u opasnim količinama

MH B

10 05 11

drozga i plutajuća pjena koje nisu navedene pod 10 05 10

MNH B

10 05 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 06

otpad iz termičke metalurgije bakra

 

10 06 01

šljaka iz primarne i sekundarne proizvodnje

ANH

10 06 02

drozga i plutajuća pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje

ANH

10 06 03*

prašina iz dimnih plinova

AH

10 06 04

ostale čestice i prašina

ANH

10 06 06*

kruti otpad od obrade plinova

AH

10 06 07*

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova

AH

10 06 09*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 06 10

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 06 09

MNH

10 06 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 07

otpad iz termičke obrade srebra, zlata i platine

 

10 07 01

šljaka iz primarne i sekundarne proizvodnje

ANH

10 07 02

drozga i plutajuća pjena iz primarne i sekundarne proizvodnje

ANH

10 07 03

kruti otpad od obrade plinova

ANH

10 07 04

ostale čestice i prašina

ANH

10 07 05

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova

ANH

10 07 07*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 07 08

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 07 07

MNH

10 07 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 08

otpad iz termičke obrade ostalih obojenih metala

 

10 08 04

čestice i prašina

ANH

10 08 08*

šljaka iz primarne i sekundarne proizvodnje koja sadržava soli

AH

10 08 09

ostala šljaka

ANH

10 08 10*

drozga i plivajuća pjena koje su zapaljive ili koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive plinove u opasnim količinama

MH B

10 08 11

drozga i plutajuća pjena koje nisu navedene pod 10 08 10

MNH B

10 08 12*

otpad iz proizvodnje anoda koji sadržava katran

MH B

10 08 13

otpad iz proizvodnje anoda koji sadržava ugljik i koji nije naveden pod 10 08 12

MNH B

10 08 14

otpadne anode

ANH

10 08 15*

prašina iz dimnih plinova koja sadržava opasne tvari

MH

10 08 16

prašina iz dimnog plina koja nije navedena pod 10 08 15

MNH

10 08 17*

muljevi i filtarski kolači od obrade dimnih plinova koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 08 18

muljevi i filtarski kolači od obrade dimnih plinova, koji nisu navedeni pod 10 08 17

MNH

10 08 19*

otpad od obrade rashladnih voda koji sadržava ulje

MH

10 08 20

otpad od obrade rashladnih voda koji nije naveden pod 10 08 19

MNH

10 08 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 09

otpad od lijevanja željeznih komada

 

10 09 03

šljaka iz visoke peći

ANH

10 09 05*

nekorišteni ljevački pijesak i kalupi koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 09 06

nekorišteni ljevački pijesak i kalupi, koji nisu navedeni pod 10 09 05

MNH

10 09 07*

korišteni ljevački pijesak i kalupi koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 09 08

korišteni ljevački pijesak i kalupi koji nisu navedeni pod 10 09 07

MNH

10 09 09*

prašina iz dimnih plinova koja sadržava opasne tvari

MH

10 09 10

prašina iz dimnog plina koja nije navedena pod 10 09 09

MNH

10 09 11*

ostale čestice koje sadržavaju opasne tvari

MH

10 09 12

ostale čestice koje nisu navedene pod 10 09 11

MNH

10 09 13*

otpadna veziva koja sadržavaju opasne tvari

MH

10 09 14

otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 09 13

MNH

10 09 15*

otpadna sredstva za otkrivanje pukotina koja sadržavaju opasne tvari

MH

10 09 16

otpadna sredstva za otkrivanje pukotina koja nisu navedena pod 10 09 15

MNH

10 09 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 10

otpad od lijevanja obojenih metala

 

10 10 03

šljaka iz visoke peći

ANH

10 10 05*

nekorišteni ljevački pijesak i kalupi koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 10 06

nekorišteni ljevački pijesak i kalupi, koji nisu navedeni pod 10 10 05

MNH

10 10 07*

korišteni ljevački pijesak i kalupi koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 10 08

korišteni ljevački pijesak i kalupi koji nisu navedeni pod 10 10 07

MNH

10 10 09*

prašina iz dimnih plinova koja sadržava opasne tvari

MH

10 10 10

prašina iz dimnog plina koja nije navedena pod 10 10 09

MNH

10 10 11*

ostale čestice koje sadržavaju opasne tvari

MH

10 10 12

ostale čestice koje nisu navedene pod 10 10 11

MNH

10 10 13*

otpadna veziva koja sadržavaju opasne tvari

MH

10 10 14

otpadna veziva koja nisu navedena pod 10 10 13

MNH

10 10 15*

otpadna sredstva za otkrivanje pukotina koja sadržavaju opasne tvari

MH

10 10 16

otpadna sredstva za otkrivanje pukotina koja nisu navedena pod 10 10 15

MNH

10 10 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 11

otpad od proizvodnje stakla i proizvoda od stakla

 

10 11 03

otpadni vlaknasti materijali na bazi stakla

ANH

10 11 05

čestice i prašina

ANH

10 11 09*

otpad od pripravka mješavine prije toplinske obrade koji sadržava opasne tvari

MH

10 11 10

otpad od pripravka mješavine prije toplinske obrade koji nije naveden pod 10 11 09

MNH

10 11 11*

otpadno staklo u malim česticama i stakleni prah koji sadržavaju teške metale (npr. iz katodnih cijevi)

MH

10 11 12

otpadno staklo koje nije navedeno pod 10 11 11

MNH

10 11 13*

mulj od poliranja i brušenja stakla koji sadržava opasne tvari

MH

10 11 14

mulj od poliranja i brušenja stakla koji nije naveden pod 10 11 13

MNH

10 11 15*

kruti otpad od obrade dimnih plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 11 16

kruti otpad od obrade dimnih plinova koji nije naveden pod 10 11 15

MNH

10 11 17*

muljevi i filtarski kolači od obrade dimnih plinova koji sadržavaju opasne tvari

MH

10 11 18

muljevi i filtarski kolači od obrade dimnih plinova, koji nisu navedeni pod 10 11 17

MNH

10 11 19*

kruti otpad od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržava opasne tvari

MH

10 11 20

kruti otpad od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nije naveden pod 10 11 19

MNH

10 11 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 12

otpad od proizvodnje keramičke robe, cigle, pločica i građevinskog materijala

 

10 12 01

otpad od pripravka mješavine prije toplinske obrade

ANH

10 12 03

čestice i prašina

ANH

10 12 05

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova

ANH

10 12 06

odbačeni kalupi

ANH

10 12 08

otpad od keramike, cigli, pločica i građevinskog materijala (nakon termičke obrade)

ANH

10 12 09*

kruti otpad od obrade plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 12 10

kruti otpad od obrade plinova koji nije naveden pod 10 12 09

MNH

10 12 11*

otpad od glaziranja koji sadržava teške metale

MH

10 12 12

otpad od glaziranja koji nije naveden pod 10 12 11

MNH

10 12 13

mulj od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka

ANH

10 12 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 13

otpad od proizvodnje cementa, vapna i gipsa te predmeti i proizvodi dobiveni od njih

 

10 13 01

otpad od pripravka mješavine prije toplinske obrade

ANH

10 13 04

otpad od kalciniranja i hidratizacije vapna

ANH

10 13 06

čestice i prašina (osim 10 13 12 i 10 13 13)

MNH

10 13 07

muljevi i filtarski kolači od obrade plinova

ANH

10 13 09*

otpad iz proizvodnje azbestnog cementa koji sadržava azbest

MH

10 13 10

otpad iz proizvodnje azbestnog cementa koji nije naveden pod 10 13 09

MNH

10 13 11

otpad od kompozitnih materijala na bazi cementa koji nije naveden pod 10 13 09 i 10 13 10

MNH

10 13 12*

kruti otpad od obrade plinova koji sadržava opasne tvari

MH

10 13 13

kruti otpad od obrade plinova koji nije naveden pod 10 13 12

MNH

10 13 14

otpadni beton i betonski mulj

ANH

10 13 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

10 14

otpad iz krematorija

 

10 14 01*

otpad od pročišćavanja plinova koji sadržava živu

AH B

11

OTPAD OD KEMIJSKE POVRŠINSKE OBRADE I ZAŠTITE METALA I DRUGIH MATERIJALA; HIDROMETALURGIJE OBOJENIH METALA

 

11 01

otpad od kemijske površinske obrade i zaštite metala i drugih materijala (npr. galvanskih postupaka, postupaka pocinčavanja, dekapiranja, jetkanja, fosfatiranja, alkalnog odmašćivanja, anodiziranja)

 

11 01 05*

kiseline za dekapiranje

AH

11 01 06*

kiseline koje nisu specificirane na drugi način

AH

11 01 07*

lužine za dekapiranje

AH

11 01 08*

muljevi od fosfatiranja

AH

11 01 09*

muljevi i filtarski kolači, koji sadržavaju opasne tvari

MH

11 01 10

muljevi i filtarski kolači koji nisu navedeni pod 11 01 09

MNH

11 01 11*

vodene tekućine za ispiranje koje sadržavaju opasne tvari

MH

11 01 12

vodene tekućine za ispiranje koje nisu navedene pod 11 01 11

MNH

11 01 13*

otpad od odmašćivanja koji sadržava opasne tvari

MH

11 01 14

otpad od odmašćivanja koji nije naveden pod 11 01 13

MNH

11 01 15*

eluati i muljevi iz membranskih sustava ili sustava ionskih izmjenjivača, koji sadrže opasne tvari

AH B

11 01 16*

zasićene ili istrošene smole iz ionskih izmjenjivača

AH

11 01 98*

ostali otpad koji sadržava opasne tvari

MH A

11 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

11 02

otpad iz postupaka hidrometalurgije obojenih metala

 

11 02 02*

muljevi od hidrometalurgije cinka (uključujući jarozit, getit)

AH

11 02 03

otpad iz proizvodnje anoda za elektrolitičke procese u vodenom mediju

ANH

11 02 05*

otpad iz procesa hidrometalurgije bakra koji sadrži opasne tvari

MH

11 02 06

otpad iz procesa hidrometalurgije bakra koji nije naveden pod 11 02 05

MNH

11 02 07*

ostali otpad koji sadržava opasne tvari

MH A

11 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

11 03

muljevi i krute tvari od postupaka temperiranja

 

11 03 01*

otpad koji sadržava cijanide

AH B

11 03 02*

ostali otpad

AH

11 05

otpad iz galvanizacijskih procesa pri povišenoj temperaturi

 

11 05 01

tvrdi cink

ANH

11 05 02

cinkov pepeo

ANH

11 05 03*

kruti otpad od obrade plinova

AH

11 05 04*

iscrpljena kupka

AH

11 05 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

12

OTPAD OD OBLIKOVANJA I FIZIČKE I MEHANIČKE POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE

 

12 01

otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala i plastike

 

12 01 01

strugotine i otpiljci koji sadržavaju željezo

ANH

12 01 02

prašina i čestice koje sadržavaju željezo

ANH

12 01 03

strugotine i otpiljci obojenih metala

ANH

12 01 04

prašina i čestice obojenih metala

ANH

12 01 05

strugotine i otpiljci od plastike

ANH

12 01 06*

strojna ulja na mineralnoj bazi koja sadržavaju halogene (osim emulzija i otopina)

AH

12 01 07*

strojna ulja na mineralnoj bazi koja ne sadržavaju halogene (osim emulzija i otopina)

AH

12 01 08*

emulzije i otopine za strojnu obradu koje sadržavaju halogene

AH

12 01 09*

emulzije i otopine za strojnu obradu koje ne sadržavaju halogene

AH

12 01 10*

sintetska ulja za strojnu obradu

AH

12 01 12*

istrošeni voskovi i masti

AH

12 01 13

otpad od zavarivanja

ANH

12 01 14*

muljevi od strojne obrade koji sadržavaju opasne tvari

MH

12 01 15

muljevi od strojne obrade koji nisu navedeni pod 12 01 14

MNH

12 01 16*

otpad od pjeskarenja koji sadržava opasne tvari

MH

12 01 17

otpadni materijal od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 16

MNH

12 01 18*

metalni mulj (mulj od brušenja, vlačnog glačanja i poliranja) koji sadržava ulje

AH B

12 01 19*

biološki lako razgradivo strojno ulje

AH

12 01 20*

istrošena brusna tijela i brusni materijali, koji sadrže opasne tvari

MH

12 01 21

istrošena brusna tijela i brusni materijali, koji nisu navedeni pod 12 01 20

MNH

12 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH B

12 03

otpad od postupaka odmašćivanja vodom i parom (osim 11)

 

12 03 01*

vodene tekućine za ispiranje

AH

12 03 02*

otpad od odmašćivanja parom

AH

13

OTPADNA ULJA I OTPADNA TEKUĆA GORIVA (osim jestivih ulja i onih iz poglavlja 05, 12 i 19)

 

13 01

otpadna hidraulična ulja

 

13 01 01*

hidraulična ulja koja sadrže PCB-ove

AH B

13 01 04*

klorirane emulzije

AH

13 01 05*

neklorirane emulzije

AH

13 01 09*

klorirana hidraulička ulja na bazi minerala

AH

13 01 10*

neklorirana hidraulička ulja na bazi minerala

AH

13 01 11*

sintetska hidraulička ulja

AH

13 01 12*

biološki lako razgradiva hidraulička ulja

AH

13 01 13*

ostala hidraulička ulja

AH

13 02

otpadna ulja za motore, prijenosnike i podmazivanje

 

13 02 04*

klorirana ulja na bazi minerala za motore, prijenosnike i podmazivanje

AH

13 02 05*

neklorirana ulja na bazi minerala za motore, prijenosnike i podmazivanje

AH

13 02 06*

sintetska ulja za motore, prijenosnike i podmazivanje

AH

13 02 07*

biološki lako razgradiva ulja za motore, prijenosnike i podmazivanje

AH

13 02 08*

ostala ulja za motore, prijenosnike i podmazivanje

AH

13 03

otpadna izolacijska ulja i ulja za prijenos topline

 

13 03 01*

izolacijska ulja ili ulja za prijenos topline koja sadrže PCB-ove

AH B

13 03 06*

klorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi minerala, koja nisu navedena pod 13 03 01

AH

13 03 07*

neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi minerala

AH

13 03 08*

sintetska izolacijska ulja i ulja za prijenos topline

AH

13 03 09*

biološki lako razgradiva izolacijska ulja i ulja za prijenos topline

AH

13 03 10*

ostala izolacijska ulja i ulja za prijenos topline

AH

13 04

kaljužna ulja

 

13 04 01*

kaljužna ulja iz riječnih plovila

AH

13 04 02*

kaljužna ulja iz odvodnih kanala u pristaništima

AH

13 04 03*

kaljužna ulja iz drugih plovila

AH

13 05

sadržaj separatora ulja i vode

 

13 05 01*

krute tvari iz pješčanih komora i separatora ulja i vode

AH

13 05 02*

muljevi iz separatora ulja i vode

AH

13 05 03*

muljevi iz hvatača ulja

AH

13 05 06*

ulje iz separatora ulja i vode

AH

13 05 07*

zauljena voda iz separatora ulja i vode

AH

13 05 08*

mješavine otpada iz pješčanih komora i separatora ulja i vode

AH

13 07

otpad tekućih goriva

 

13 07 01*

loživo ulje i dizel

AH

13 07 02*

benzin

AH

13 07 03*

ostala goriva (uključujući mješavine)

AH

13 08

uljni otpad koji nije specificiran na drugi način

 

13 08 01*

muljevi ili emulzije iz desalinizatora

AH

13 08 02*

ostale emulzije

AH

13 08 99*

otpad koji nije specificiran na drugi način

AH

14

OTPADNA ORGANSKA OTAPALA, RASHLADNI I POTISNI MEDIJI (osim 07 i 08)

 

14 06

otpadna organska otapala, rashladna sredstva i sredstva za pjenjenje/potiskivanje aerosola

 

14 06 01*

klorofluorougljici, HCFC, HFC

AH

14 06 02*

ostala halogenirana otapala i mješavine otapala

AH

14 06 03*

ostala otapala i mješavine otapala

AH

14 06 04*

muljevi ili kruti otpad koji sadržavaju halogenirana otapala

AH B

14 06 05*

muljevi ili kruti otpad koji sadržavaju ostala otapala

AH B

15

AMBALAŽNI OTPAD; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE DRUGDJE SPECIFICIRANA

 

15 01

ambalaža (uključujući odvojeno prikupljen komunalni ambalažni otpad)

 

15 01 01

ambalaža od papira i kartona

MNH B

15 01 02

ambalaža od plastike

MNH B

15 01 03

ambalaža od drva

MNH B

15 01 04

ambalaža od metala

MNH B

15 01 05

višeslojna (kompozitna) ambalaža

MNH B

15 01 06

miješana ambalaža

MNH B

15 01 07

staklena ambalaža

MNH B

15 01 09

tekstilna ambalaža

MNH B

15 01 10*

ambalaža koja sadržava ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

MH B

15 01 11*

metalna ambalaža koja sadržava opasnu krutu poroznu matricu (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

MH B

15 02

apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća

 

15 02 02*

apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine i sredstva za brisanje te zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima

MH

15 02 03

apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje te zaštitna odjeća, koji nisu navedeni pod 15 02 02

MNH

16

OTPAD KOJI NIJE SPECIFICIRAN DRUGDJE NA POPISU

 

16 01

dotrajala vozila različitih prijevoznih sredstava (uključujući tešku mehanizaciju) i otpad od rastavljanja dotrajalih vozila i održavanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i 16 08)

 

16 01 03

istrošene gume

ANH

16 01 04*

dotrajala vozila

AH A

16 01 06

dotrajala vozila koja ne sadržavaju tekućine ni druge opasne komponente

ANH A

16 01 07*

filtri za ulje

AH

16 01 08*

komponente koje sadržavaju živu

MH A

16 01 09*

komponente koje sadržavaju PCB-ove

MH A

16 01 10*

eksplozivne komponente (npr. zračni jastuci)

AH

16 01 11*

kočne obloge koje sadržavaju azbest

MH

16 01 12

kočne obloge koje nisu navedene pod 16 01 11

MNH

16 01 13*

tekućine za kočnice

AH

16 01 14*

antifriz tekućine koje sadržavaju opasne tvari

MH

16 01 15

antifriz tekućine koje nisu navedene pod 16 01 14

MNH

16 01 16

spremnici za tekući plin

ANH

16 01 17

željezni metali

ANH

16 01 18

obojeni metali

ANH

16 01 19

plastika

ANH

16 01 20

staklo

ANH

16 01 21*

opasne komponente koje nisu navedene pod 16 01 07 do 16 01 11, 16 01 13 i 16 01 14

AH

16 01 22

komponente koje nisu specificirane na drugi način

MNH

16 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

16 02

otpad od električne i elektroničke opreme

 

16 02 09*

transformatori i kondenzatori koji sadržavaju PCB-ove

MH B

16 02 10*

odbačena oprema koja sadržava PCB-ove ili je onečišćena njima, a nije navedena pod 16 02 09

MH B

16 02 11*

odbačena oprema koja sadržava klorofluorougljike, HCFC, HFC

MH B

16 02 12*

odbačena oprema koja sadržava slobodni azbest

MH B

16 02 13*

odbačena oprema koja sadržava opasne komponente (#) koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 12

MH B

16 02 14

odbačena oprema koja nije navedena pod 6 02 09 do 16 02 13

MNH B

16 02 15*

opasne komponente izvađene iz odbačene opreme

MH B

16 02 16

komponente izvađene iz odbačene opreme koje nisu navedene pod 16 02 15

MNH B

16 03

serije koje ne udovoljavaju specifikaciji i nekorišteni proizvodi

 

16 03 03*

anorganski otpad koji sadržava opasne tvari

MH

16 03 04

anorganski otpad koji nije naveden pod 16 03 03

MNH

16 03 05*

organski otpad koji sadržava opasne tvari

MH

16 03 06

organski otpad koji nije naveden pod 16 03 05

MNH

16 03 07* (4)

metalna živa

AH

16 04

otpad od eksplozivnih sredstava

 

16 04 01*

otpadno streljivo

AH

16 04 02*

pirotehnički otpad

AH

16 04 03*

ostali otpad od eksplozivnih sredstava

AH

16 05

plinovi u posudama pod tlakom i odbačene kemikalije

 

16 05 04*

plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadržavaju opasne tvari

MH

16 05 05

plinovi u posudama pod tlakom koji nisu navedeni pod 16 05 04

MNH

16 05 06*

laboratorijske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju, uključujući mješavine laboratorijskih kemikalija

MH

16 05 07*

odbačene anorganske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

16 05 08*

odbačene organske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

16 05 09

odbačene kemikalije koje nisu navedene pod 16 05 06, 16 05 07 ili 16 05 08

MNH

16 06

baterije i akumulatori

 

16 06 01*

olovne baterije

AH

16 06 02*

nikal-kadmij baterije

AH

16 06 03*

baterije koje sadržavaju živu

AH

16 06 04

alkalne baterije (osim 16 06 03)

ANH

16 06 05

ostale baterije i akumulatori

ANH

16 06 06*

odvojeno skupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora

AH

16 07

otpad nastao čišćenjem spremnika za transport i skladištenje i bačava (osim 05 i 13)

 

16 07 08*

otpad koji sadržava ulja

AH B

16 07 09*

otpad koji sadržava druge opasne tvari

AH B

16 07 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH B

16 08

istrošeni katalizatori

 

16 08 01

istrošeni katalizatori koji sadržavaju zlato, srebro, renij, rodij, paladij, iridij ili platinu (osim 16 08 07)

MNH

16 08 02*

istrošeni katalizatori koji sadržavaju opasne prijelazne metale ili opasne spojeve prijelaznih metala

MH

16 08 03

istrošeni katalizatori koji sadržavaju prijelazne metale ili spojeve prijelaznih metala, a koji nisu specificirani na drugi način

MNH

16 08 04

istrošeni tekući katalizatori za katalitičko krekiranje (osim 16 08 07)

MNH

16 08 05*

istrošeni katalizatori koji sadržavaju fosfornu kiselinu

AH B

16 08 06*

istrošene tekućine korištene kao katalizatori

AH

16 08 07*

istrošeni katalizatori onečišćeni opasnim tvarima

MH

16 09

oksidansi

 

16 09 01*

permanganati, na primjer kalijev permanganat

AH

16 09 02*

kromati, na primjer kalijev kromat, kalijev ili natrijev dikromat

AH

16 09 03*

peroksidi, na primjer vodikov peroksid

AH

16 09 04*

oksidansi koji nisu specificirani na drugi način

AH

16 10

vodeni tekući otpad za obradu izvan mjesta nastanka

 

16 10 01*

vodeni tekući otpad koji sadržava opasne tvari

MH

16 10 02

vodeni tekući otpad koji nije naveden pod 16 10 01

MNH

16 10 03*

vodeni koncentrati koji sadržavaju opasne tvari

MH

16 10 04

vodeni koncentrati koji nisu navedeni pod 16 10 03

MNH

16 11

otpad od obloga i vatrostalnih materijala

 

16 11 01*

obloge i vatrostalni otpad na bazi ugljika, koji potječu iz metalurških postupaka koji sadržavaju opasne tvari

MH

16 11 02

obloge i vatrostalni otpad na bazi ugljika, koji potječu iz metalurških postupaka i nisu navedeni pod 16 11 01

MNH

16 11 03*

ostale obloge i vatrostalni otpad koji potječu iz metalurških postupaka koji sadržavaju opasne tvari

MH

16 11 04

ostale obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa, koji nisu navedeni pod 16 11 03

MNH

16 11 05*

obloge i vatrostalni otpad iz nemetalurških procesa, koji sadržavaju opasne tvari

MH

16 11 06

obloge i vatrostalni otpad iz nemetalurških procesa, koji nije naveden pod 16 11 05

MNH

17

GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA (UKLJUČUJUĆI OTPAD OD ISKAPANJA ONEČIŠĆENOG TLA)

 

17 01

beton, cigle, pločice i keramika

 

17 01 01

beton

MNH A

17 01 02

cigle

MNH A

17 01 03

pločice i keramika

MNH A

17 01 06*

mješavine ili odvojene frakcije betona, cigle, pločica i keramike, koje sadržavaju opasne tvari

MH

17 01 07

mješavine betona, cigle, pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06

MNH

17 02

drvo, staklo i plastika

 

17 02 01

drvo

MNH

17 02 02

staklo

MNH

17 02 03

plastika

MNH

17 02 04*

staklo, plastika i drvo koji sadržavaju opasne tvari ili su onečišćeni opasnim tvarima

MH

17 03

bituminozne smjese, ugljeni katran i proizvodi koji sadržavaju katran

 

17 03 01*

mješavine bitumena koje sadržavaju ugljeni katran

MH

17 03 02

mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01

MNH

17 03 03*

ugljeni katran i proizvodi koji sadržavaju katran

AH

17 04

metali (uključujući njihove legure)

 

17 04 01

bakar, bronca, mjed

MNH A

17 04 02

aluminij

MNH A

17 04 03

olovo

MNH A

17 04 04

cink

MNH A

17 04 05

željezo i čelik

MNH A

17 04 06

kositar

MNH A

17 04 07

miješani metali

MNH A

17 04 09*

metalni otpad onečišćen opasnim tvarima

MH A

17 04 10*

kablovi koji sadržavaju ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari

MH

17 04 11

kablovi koji nisu navedeni pod 17 04 10

MNH

17 05

zemlja (uključujući iskope tla s kontaminiranih lokacija), kamenje i mulj od jaružanja

 

17 05 03*

zemlja i kamenje koji sadržavaju opasne tvari

MH

17 05 04

zemlja i kamenje, osim onih koji su navedeni pod 17 05 03

MNH

17 05 05*

mulj od jaružanja koji sadržava opasne tvari

MH

17 05 06

mulj od jaružanja koji nije naveden pod 17 05 05

MNH

17 05 07*

željeznički tucanik koji sadržava opasne tvari

MH

17 05 08

željeznički tucanik koji nije naveden pod 17 05 07

MNH

17 06

izolacijski materijali i građevinski materijali koji sadržavaju azbest

 

17 06 01*

izolacijski materijali koji sadržavaju azbest

MH

17 06 03*

ostali izolacijski materijali, koji se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

17 06 04

izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03

MNH

17 06 05*

građevinski materijali koji sadržavaju azbest

AH B

17 08

građevinski materijal na bazi gipsa

 

17 08 01*

građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni opasnim tvarima

MH

17 08 02

građevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01

MNH

17 09

ostali građevinski otpad i otpad od rušenja

 

17 09 01*

građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadržava živu

MH

17 09 02*

građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadržava PCB (na primjer sredstva za brtvljenje koja sadržavaju PCB, podne obloge na bazi smola koje sadržavaju PCB, izolirajući elementi ostakljenja koji sadržavaju PCB, kondenzatori koji sadržavaju PCB)

MH

17 09 03*

ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući miješani otpad), koji sadržava opasne tvari

MH

17 09 04

miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03

MNH

18

OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZAŠTITE ZDRAVLJA LJUDI ILI ŽIVOTINJA I/ILI SRODNIH ISTRAŽIVANJA (osim otpada iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

 

18 01

otpad od porodništva, dijagnoze, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi

 

18 01 01

oštri predmeti (osim 18 01 03)

MNH B

18 01 02

dijelovi tijela i organi, uključujući vrećice i konzerviranu krv (osim 18 01 03)

MNH B

18 01 03*

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije

MH B

18 01 04

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje ne mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije (npr. zavoji, gips, posteljina, odjeća za jednokratnu upotrebu, pelene)

MNH B

18 01 06*

kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

18 01 07

kemikalije koje nisu navedene pod 18 01 06

MNH

18 01 08*

citotoksici i citostatici

MH B

18 01 09

lijekovi koji nisu navedeni pod 18 01 08

MNH B

18 01 10*

amalgamski otpad iz stomatološke zaštite

AH

18 02

otpad od istraživanja, dijagnoze, liječenja ili prevencije bolesti u životinja

 

18 02 01

oštri predmeti (osim 18 02 02)

MNH B

18 02 02*

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije

MH B

18 02 03

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje ne mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije

MNH B

18 02 05*

kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

18 02 06

kemikalije koje nisu navedene pod 18 02 05

MNH

18 02 07*

citotoksici i citostatici

MH B

18 02 08

lijekovi koji nisu navedeni pod 18 02 07

MNH B

19

OTPAD IZ POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, POSTROJENJA ZA PROČIŠĆIVANJE OTPADNIH VODA IZVAN MJESTA NJIHOVOG NASTANKA I PRIPREME VODE ZA PIĆE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU

 

19 01

Otpad od spaljivanja ili pirolize otpada

 

19 01 02

željezni materijali izdvojeni iz pepela s ložišta

ANH

19 01 05*

filtarski kolači od obrade plinova

AH

19 01 06*

vodeni tekući otpad od obrade plinova i drugi vodeni tekući otpad

AH

19 01 07*

kruti otpad od obrade plinova

AH

19 01 10*

istrošeni aktivni ugljen od obrade dimnih plinova

AH

19 01 11*

pepeo s ložišta i šljaka koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 01 12

pepeo s ložišta i šljaka koji nisu navedeni pod 19 01 11

MNH

19 01 13*

lebdeći pepeo koji sadržava opasne tvari

MH

19 01 14

lebdeći pepeo koji nije naveden pod 19 01 13

MNH

19 01 15*

prašina iz kotlova koja sadržava opasne tvari

MH

19 01 16

prašina iz kotlova koja nije navedena pod 19 01 15

MNH

19 01 17*

otpad od pirolize koji sadržava opasne tvari

MH

19 01 18

otpad od pirolize koji nije naveden pod 19 01 17

MNH

19 01 19

pijesci iz fluidiziranog sloja

ANH

19 01 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

19 02

otpad od fizičko/kemijskih obrada otpada (uključujući uklanjanje kroma, cijanida, neutralizaciju)

 

19 02 03

prethodno izmiješani otpad koji se sastoji samo od neopasnog otpada

ANH

19 02 04*

prethodno izmiješani otpad koji se sastoji od najmanje jedne vrste opasnog otpada

AH

19 02 05*

muljevi od fizikalno-kemijske obrade koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 02 06

muljevi od fizičko/kemijske obrade koji nisu navedeni pod 19 02 05

MNH

19 02 07*

ulja i koncentrati iz separacije

AH

19 02 08*

tekući zapaljivi otpad koji sadržava opasne tvari

MH

19 02 09*

kruti zapaljivi otpad koji sadržava opasne tvari

MH

19 02 10

zapaljivi otpad koji nije naveden pod 19 02 08 i 19 02 09

MNH

19 02 11*

ostali otpad koji sadržava opasne tvari

AH B

19 02 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

19 03

stabilizirani/solidificirani otpad

 

19 03 04*

otpad označen kao opasan, djelomično stabiliziran, koji nije naveden pod 19 03 08

MH B

19 03 05

stabilizirani otpad koji nije naveden pod 19 03 04

MNH B

19 03 06*

solidificirani otpad koji je označen kao opasan

MH B

19 03 07

solidificirani otpad koji nije naveden pod 19 03 06

MNH B

19 03 08* (5)

djelomično stabilizirana živa

AH

19 04

vitrificirani otpad i otpad od vitrifikacije

 

19 04 01

vitrificirani otpad

ANH

19 04 02*

lebdeći pepeo i ostali otpad od obrade dimnih plinova

AH

19 04 03*

nevitrificirana čvrsta faza

AH

19 04 04

vodeni tekući otpad od temperiranja vitrificiranog otpada

ANH

19 05

otpad od aerobne obrade krutog otpada

 

19 05 01

nekompostirana frakcija komunalnog i sličnog otpada

ANH

19 05 02

nekompostirana frakcija životinjskog i biljnog otpada

ANH

19 05 03

kompost koji nije u skladu sa specifikacijom

ANH

19 05 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

19 06

otpad od anaerobne obrade otpada

 

19 06 03

matičnica od anaerobne obrade komunalnog otpada

ANH

19 06 04

proizvod digestije od anaerobne obrade komunalnog otpada

ANH

19 06 05

matičnica od anaerobne obrade životinjskog i biljnog otpada

ANH

19 06 06

proizvod digestije od anaerobne obrade životinjskog i biljnog otpada

ANH

19 06 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

19 07

procjedne vode s odlagališta otpada

 

19 07 02*

procjedne vode s odlagališta otpada koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 07 03

procjedne vode s odlagališta otpada koje nisu navedene pod 19 07 02

MNH

19 08

otpad iz postrojenja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način

 

19 08 01

ostaci na sitima/rešetima

ANH

19 08 02

otpad iz pjeskolova

ANH

19 08 05

muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda

ANH

19 08 06*

zasićene ili istrošene smole iz ionskih izmjenjivača

AH

19 08 07*

otopine i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača

AH

19 08 08*

otpad iz membranskih sustava koji sadržava teške metale

MH

19 08 09

mješavine masti i ulja iz separatora ulja i vode koje sadržavaju samo jestivo ulje i masnoće

MNH B

19 08 10*

mješavine masti i ulja iz separatora ulja i vode koje nisu navedene pod 19 08 09

MH B

19 08 11*

muljevi iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 08 12

muljevi iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda koji nisu navedeni pod 19 08 11

MNH

19 08 13*

muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 08 14

muljevi iz ostalih obrada industrijskih otpadnih voda koji nisu navedeni pod 19 08 13

MNH

19 08 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

MNH

19 09

otpad od pripreme vode za piće ili vode za industrijske svrhe

 

19 09 01

kruti otpad od primarne filtracije i prosijavanja

ANH

19 09 02

muljevi od bistrenja voda

ANH

19 09 03

muljevi od dekarbonizacije

ANH

19 09 04

istrošeni aktivni ugljen

ANH

19 09 05

zasićene ili istrošene smole iz ionskih izmjenjivača

ANH

19 09 06

otopine i muljevi od regeneracije ionskih izmjenjivača

ANH

19 09 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

19 10

otpad od usitnjavanja otpada koji sadržava metale

 

19 10 01

otpad od željeza i čelika

ANH

19 10 02

otpad od obojenih metala

ANH

19 10 03*

laka frakcija i prašina koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 10 04

laka frakcija i prašina koje nisu navedene pod 19 10 03

MNH

19 10 05*

ostale frakcije koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 10 06

ostale frakcije koje nisu navedene pod 19 10 05

MNH

19 11

otpad od regeneracije ulja

 

19 11 01*

istrošene gline za filtraciju

AH

19 11 02*

kiseli katrani

AH

19 11 03*

vodeni tekući otpad

AH

19 11 04*

otpad od pročišćavanja goriva lužinama

AH

19 11 05*

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 11 06

muljevi od obrade otpadnih voda na mjestu njihova nastanka koji nisu navedeni pod 19 11 05

MNH

19 11 07*

otpad od pročišćavanja dimnih plinova

AH

19 11 99

otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

19 12

otpad od mehaničke obrade otpada (npr. izdvajanja, drobljenja, kompaktiranja, peletiziranja) koji nije specificiran na drugi način

 

19 12 01

papir i karton

ANH

19 12 02

željezni metali

ANH

19 12 03

obojeni metali

ANH

19 12 04

plastika i guma

ANH

19 12 05

staklo

ANH

19 12 06*

drvo koje sadržava opasne tvari

MH

19 12 07

drvo koje nije navedeno pod 19 12 06

MNH

19 12 08

tekstil

ANH

19 12 09

minerali (npr. pijesak, kamenje)

ANH

19 12 10

zapaljivi otpad (gorivo dobiveno iz otpada)

ANH

19 12 11*

ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada, koji sadržava opasne tvari

MH

19 12 12

ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada koji nije naveden pod 19 12 11

MNH

19 13

otpad od sanacije tla i podzemnih voda

 

19 13 01*

kruti otpad nastao pri sanaciji tla koji sadržava opasne tvari

MH

19 13 02

kruti otpad nastao pri sanaciji tla koji nije naveden pod 19 13 01

MNH

19 13 03*

muljevi nastali pri sanaciji tla koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 13 04

muljevi nastali pri sanaciji tla koji nisu navedeni pod 19 13 03

MNH

19 13 05*

muljevi nastali pri sanaciji podzemnih voda koji sadržavaju opasne tvari

MH

19 13 06

muljevi nastali pri sanaciji podzemnih voda koji nisu navedeni pod 19 13 05

MNH

19 13 07*

vodeni tekući otpad i vodeni koncentrati nastali pri sanaciji podzemnih voda, koji sadrže opasne tvari

MH

19 13 08

vodeni tekući otpad i vodeni koncentrati nastali pri sanaciji podzemnih voda, koji nisu navedeni pod 19 13 07

MNH

20

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA I SLIČAN OTPAD IZ TRGOVINE, INDUSTRIJE I INSTITUCIJA) UKLJUČUJUĆI I ODVOJENO SAKUPLJENE FRAKCIJE

 

20 01

odvojeno sakupljene frakcije (osim 15 01)

 

20 01 01

papir i karton

ANH

20 01 02

staklo

ANH

20 01 08

biorazgradivi otpad iz kuhinja i iz kantina

ANH

20 01 10

odjeća

ANH

20 01 11

tekstil

ANH

20 01 13*

otapala

AH

20 01 14*

kiseline

AH

20 01 15*

lužine

AH

20 01 17*

fotografske kemikalije

AH

20 01 19*

pesticidi

AH

20 01 21*

fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadržava živu

AH A

20 01 23*

odbačena oprema koja sadržava klorofluorougljike

AH A

20 01 25

jestiva ulja i masti

MNH B

20 01 26*

ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

MH B

20 01 27*

boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koji sadrže opasne tvari

MH

20 01 28

boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koji nisu navedeni pod 20 01 27

MNH

20 01 29*

deterdženti koji sadržavaju opasne tvari

MH

20 01 30

deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29

MNH

20 01 31*

citotoksici i citostatici

MH

20 01 32

lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31

MNH B

20 01 33*

baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadržavaju te baterije

MH B

20 01 34

baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33

MNH B

20 01 35*

odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadržava opasne komponente (#)

MH B

20 01 36

odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21, 20 01 23 i 20 01 35

MNH B

20 01 37*

drvo koje sadržava opasne tvari

MH

20 01 38

drvo koje nije navedeno pod 20 01 37

MNH

20 01 39

plastika

ANH

20 01 40

metali

ANH

20 01 41

otpad od čišćenja dimnjaka

ANH

20 01 99

ostale frakcije koje nisu specificirane na drugi način

ANH

20 02

vrtni otpad i otpad iz parkova (uključujući i otpad s groblja)

 

20 02 01

biorazgradivi otpad

ANH

20 02 02

zemlja i kamenje

ANH

20 02 03

ostali otpad koji nije biorazgradiv

ANH

20 03

ostali komunalni otpad

 

20 03 01

miješani komunalni otpad

ANH

20 03 02

otpad s tržnica

ANH

20 03 03

ostaci od čišćenja ulica

ANH

20 03 04

muljevi iz septičkih jama

ANH

20 03 06

otpad nastao čišćenjem kanalizacije

ANH

20 03 07

glomazni otpad

ANH

20 03 99

komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

ANH

1.3.    Primjeri razvrstavanja složenih unosa

U ovom su poglavlju navedeni dodatne informacije i primjeri kojima se pobliže objašnjavaju pristupi karakterizaciji za problematičnije i složenije unose, posebice ambalažni otpad, otpad od električne i elektroničke opreme (OEEO) te dotrajala vozila (ELV).

1.3.1.   Ambalažni otpad i sadržaj

Odvojeno prikupljen ambalažni otpad raspoređuje se u potpoglavlje 15 01. Taj se otpad ne smije razvrstati u potpoglavlje 20 01 jer je iz naslova potpoglavlja 20 01 izričito isključeno potpoglavlje 15 01. U potpoglavlju 15 01 sadržani su sljedeći MNH unosi:

15 01 01

ambalaža od papira i kartona

MNH

15 01 02

ambalaža od plastike

MNH

15 01 03

ambalaža od drva

MNH

15 01 04

ambalaža od metala

MNH

15 01 05

višeslojna (kompozitna) ambalaža

MNH

15 01 06

miješana ambalaža

MNH

15 01 07

staklena ambalaža

MNH

15 01 09

tekstilna ambalaža

MNH

Navode se sljedeći MH unosi:

15 01 10*

ambalaža koja sadržava ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

MH

15 01 11*

metalna ambalaža koja sadržava opasnu krutu poroznu matricu (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

MH

Prije donošenja odluke o najprikladnijem unosu za ambalažni otpad potrebno je procijeniti treba li otpad uopće razvrstati kao ambalažni otpad ili bi ga trebalo razvrstati prema sadržaju. Slika 2. u ovom Prilogu temelji se na Smjernicama Ujedinjene Kraljevine za razvrstavanje otpada (6) (dalje u tekstu „Smjernice Ujedinjene Kraljevine”) i prikazuje dijagram toka na kojem se temelji ta odluka. Treba napomenuti da su zbog primjene određenih konvencija i pristupa država članica moguća odstupanja od dijagrama toka prikazanog na slici 2., npr. za miješanu ambalažu iz domaćinstava. Primjerice, prema Smjernicama za razvrstavanje otpada Flandrijske agencije za komunalni otpad (7) (dalje u tekstu „Smjernice agencije OVAM”) kao neopasan se može razvrstati miješani ambalažni otpad koji se pročišćava u ovlaštenom poduzeću i stoga se može pretpostaviti da taj ambalažni otpad ne sadržava opasne ostatke.

Image

Kako bi se otpad rasporedio u potpoglavlje 15 01, potrebno je utvrditi je li ambalaža/spremnik nominalno prazan (vidjeti korake P1 i P2 na slici 2.). Pojam „nominalno prazan” trebao bi značiti da je sadržaj proizvoda učinkovito uklonjen iz spremnika. To se uklanjanje može izvršiti cijeđenjem ili struganjem. Činjenica da su u ambalažnom otpadu prisutni minimalni ostaci sadržaja ne sprečava razvrstavanje ambalažnog otpada kao „nominalno praznog” i ne onemogućuje njegovo raspoređivanje u potpoglavlje 15 01 ambalažni otpad.

Pri odlučivanju o tome je li ambalaža nominalno prazna mogu se upotrebljavati praktični pristupi koji se primjenjuju u pojedinačnim država članicama. Na primjer, u Austriji se „potpunim pražnjenjem” ambalaže smatra pravilno pražnjenje („bez tragova” kao što su preostali prah, talog i kapi; čišćenje četkom, čišćenje lopaticom), osim neizbježnih ostataka, bez primjene dodatnih mjera (kao što je zagrijavanje). U taj pojam nije uključeno čišćenje spremnika. Spremnik se smatra potpuno ispražnjenim ako pri pokušaju ponovnog pražnjenja, primjerice okretanjem spremnika, više ne dolazi do ispuštanja kapljica ili krutih ostataka.

Ako ambalaža sadržava ostatke koje nije moguće ukloniti na uobičajen način (npr. zbog veličine otvora ili prirode materijala), otpad ne bi trebalo razvrstati kao ambalažni otpad, već kao preostali otpadni materijal (npr. napola prazna limenka stvrdnutog laka mogla bi se razvrstati kao 08 01 11*).

Ako se spremnici otpada peru da bi se uklonio sadržaj, trebalo bi dodatno osigurati da je upotrijebljena metoda koja ne šteti okolišu.

Ako je ambalaža nominalno prazna, trebalo bi provjeriti je li riječ o metalnoj ambalaži koja sadržava opasnu krutu poroznu matricu (npr. azbest u staroj ambalaži otpornoj na vatru), uključujući prazne spremnike pod tlakom (korak P3 na slici 2.). Takvu bi metalnu ambalažu trebalo rasporediti u oznaku 15 01 11*.

U pogledu koraka P4a i P4b na slici 2. treba napomenuti da ambalaža koja je nominalno prazna, ali i dalje može sadržavati male količine ostataka može biti opasna jer 1. pokazuje opasna svojstva zbog preostalih ostataka ILI jer 2. pokazuje opasna svojstva zbog samog ambalažnog materijala (od kojeg je proizvedena ambalaža) zato što je onečišćena opasnim tvarima iz postupka proizvodnje (npr. sredstvima za impregnaciju, stabilizatorima, usporivačima gorenja, plastifikatorima, pigmentima) ili tijekom upotrebe.

U skladu s tim potrebno je u koraku P4a procijeniti pokazuje li otpad opasna svojstva zbog preostalih ostataka, a u koraku 4b pokazuje li sâm ambalažni materijal opasna svojstva. Izračuni kojima se utvrđuje jesu li premašeni pragovi ograničenja iz Priloga III. ODO-u utvrđeni u skladu sa šiframa oznaka upozorenja trebali bi se temeljiti na masi otpada pri razvrstavanju otpada (odnosno, uspoređuje se količina sadržanih opasnih tvari s ukupnom masom nominalno prazne ambalaže i preostalih ostataka). Ako se ostacima ili samom ambalažnom materijalu mogu pripisati opasna svojstva, primjenjuje se unos 15 01 10*. Ambalažu je u suprotnom potrebno rasporediti u neopasni unos u skladu s ambalažnim materijalom (oznake od 15 01 01 do 15 01 09) (8).

1.3.2.   Otpad od električne i elektroničke opreme (OEEO)

Na OEEO odnose se dva poglavlja Popisa otpada:

16

otpad koji nije specificiran drugdje na popisu

20

komunalni otpad (otpad iz domaćinstva i sličan otpad iz trgovine, industrije i institucija) uključujući i odvojeno sakupljene frakcije.

U skladu sa strukturom opisanom u odjeljku 1.1. ovog Priloga, poglavlje 20 Popisa otpada ima prednost pred poglavljem 16. U potpoglavlju 20 01 zasebno prikupljen OEEO iz komunalnog otpada može se rasporediti u sljedeće opasne unose:

20 01 21*

fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadržava živu

AH

20 01 23*

odbačena oprema koja sadržava klorofluorougljike

AH

20 01 35*

odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadržava opasne komponente

MH

MNH unosi su sljedeći:

20 01 36

odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21, 20 01 23 i 20 01 35

MNH

Ako OEEO dolazi iz trgovine/industrije i ne može ga se smatrati „sličnim otpadom iz trgovine, industrije i institucija”, ne može se rasporediti u unos u poglavlju 20. Umjesto toga, dostupni su sljedeći MH unosi u poglavlju 16:

16 02 09*

transformatori i kondenzatori koji sadržavaju PCB-ove

MH

16 02 10*

odbačena oprema koja sadržava PCB-ove ili je onečišćena njima, a nije navedena pod 16 02 09*

MH

16 02 11*

odbačena oprema koja sadržava klorofluorougljike, HCFC, HFC

MH

16 02 12*

odbačena oprema koja sadržava slobodni azbest

MH

16 02 13*

odbačena oprema koja sadržava opasne komponente koja nije navedena pod 16 02 09* do 16 02 12*

MH

16 02 15*

opasne komponente izvađene iz odbačene opreme

MH

MNH unosi su sljedeći:

16 02 14

odbačena oprema koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 13

MNH

16 02 16

komponente izvađene iz odbačene opreme koje nisu navedene pod 16 02 15

MNH

Ako na Popisu otpada postoje konkretniji unosi za karakterizaciju određenih frakcija OEEO-a, trebalo bi ih upotrijebiti za razvrstavanje, na primjer baterije i akumulatori iz OEEO-a mogu se rasporediti u potpoglavlje 16 06 (baterije i akumulatori). Nadalje, za frakcije nastale u postupku obrade OEEO-a morat će se upotrijebiti i drugi unosi koji ne spadaju u poglavlja 16 i 20 Popisa otpada (9) (slika 3.).

Image

Treba napomenuti da se granične vrijednosti koje se temelje na šiframa oznaka upozorenja odnose na stanje otpada u trenutku njegova razvrstavanja (odnosno na stanje u kojem ga se obično prevozi i u kojem se naknadno njime gospodari). U slučaju OEEO-a to može značiti da pri razvrstavanju cijelih uređaja kao osnovu za primijenjene granične vrijednosti koncentracije opasne tvari treba uzeti masu uređaja. Ako je potrebno razvrstati odvojene frakcije (npr. nakon selektivne obrade), kao osnovu za primijenjene granične vrijednosti koncentracije treba uzeti masu odvojenih frakcija.

Označivanje OEEO-a i baterija te vođenje evidencije o njima

Treba napomenuti da se obveze označivanja i vođenja evidencije koje proizlaze iz ODO-a ne primjenjuju na odvojene frakcije opasnog otpada nastalog u domaćinstvima sve dok su prihvatljive za skupljanje, zbrinjavanje ili oporabu koje provode određene ustanove ili poduzeća koji za to imaju dozvolu ili su registrirani u skladu s ODO-om. Budući da prikupna mjesta utvrđena Direktivom o OEEO-u ili Direktivom o baterijama u skladu s tim dvjema direktivama i pod uvjetima iz njih ne podliježu zahtjevima u pogledu registracije ili pribavljanja dozvola, te se obveze ne primjenjuju na ta prikupna mjesta, već tek nakon što se OEEO ili otpadne baterije prihvate za skupljanje, zbrinjavanje ili oporabu.

Okvir 2.:

Zahtjevi u pogledu označivanja OEEO-a i baterija te vođenja evidencije o njima

1.3.3.   Dotrajala vozila (ELV)

Dotrajala vozila obuhvaćena su poglavljem 16 Popisa otpada, a posebice potpoglavljem 16 01. Za cijela su vozila relevantna dva unosa:

16 01 04*

dotrajala vozila

AH

16 01 06

dotrajala vozila koja ne sadržavaju tekućine ni druge opasne komponente

ANH

Postupci obrade u postrojenju za dotrajala vozila opisani su na slici 4. Ovisno o koracima obrade frakcije koje potječu izravno iz dotrajalog vozila mogu se rasporediti u različite unose na Popisu otpada (ne iz potpoglavlja 16 01).

Image

1.4.    Primjeri procjene posebnih sastojaka određenih vrsta otpada

U ovom se poglavlju pružaju dodatne informacije i navode primjeri procjene posebnih sastojaka određenih vrsta otpada. U nastavku se istražuju određene vrste otpada ili onečišćujućih tvari te se objašnjavaju poteškoće na koje se nailazi pri razvrstavanju. Predstavljeni su glavni unosi s Popisa otpada koji se upotrebljavaju za razvrstavanje. Treba napomenuti da opisani primjenjivi unosi nisu isključivi.

Moguće je i upućivanje na smjernice na razini država članica koje mogu sadržavati dodatne primjere, npr. Smjernice Ujedinjene Kraljevine i Smjernice agencije OVAM (10) u kojima su predstavljeni dodatni primjeri za otpadna ulja i onečišćena tla.

1.4.1.   Organski sastojci i posebni kemijski spojevi

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava organske sastojke i posebne kemijske spojeve kao što su PAH (policiklički aromatski ugljikovodici), BTEX (benzen, toluen, etil benzen i ksilen) i drugi ugljikovodici.

Opće informacije

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) tvari su (čiji sastojci, primjerice, mogu biti: acenaften, antracen, fluoren, piren itd.) koje se često pojavljuju u skupinama od dvije ili više. (11)

BTEX (akronim za benzen, toluen, etilbenzen i ksilen) je skupina povezanih hlapljivih organskih spojeva. (12) U nekim se definicijama iz literature upućuje samo na BTX, koji ne uključuje etilbenzen.

Ugljikovodici su spojevi vodika i ugljika u različitim kombinacijama koji se pojavljuju u naftnim proizvodima i prirodnom plinu. Neki su ugljikovodici važni onečišćivači zraka, neki mogu biti karcinogeni, a neki pridonose nastanku fotokemijskog smoga. (13)

Glavni izvor

PAH-ovi nastaju kad se proizvodi kao što su ugljen, ulje, plin i otpad spaljuju, ali postupak izgaranja nije još dovršen. Neki su od primjera pare iz ispušnog sustava vozila, postrojenja za proizvodnju ugljena ili drugih postrojenja koja spaljuju ugljen, naftu, ulje ili drvo. Većina se PAH-ova upotrebljava za istraživanja. Međutim, neki se PAH-ovi upotrebljavaju za proizvodnju boja, plastike i pesticida, a neki se upotrebljavaju u lijekovima. (14)

BTEX čine kemikalije koje se pojavljuju u prirodi, a uglavnom se nalaze u naftnim derivatima kao što su benzini i lake frakcije nafte. BTEX može dospjeti u okoliš iz podzemnih spremnika koji puštaju, prepunjenih spremnika, izlijevanjem goriva pri automobilskim nesrećama te s odlagališta.

Benzen se nalazi u benzinu i proizvodima kao što su sintetička guma, plastika, najlon, insekticidi, boje, bojila, smole ljepila, vosak za namještaj, deterdženti i kozmetika. Nalazi se i u ispušnim plinovima automobila, industrijskim emisijama i dimu cigareta. Toluen se prirodno nalazi u brojnim naftnim proizvodima. Upotrebljava se kao otapalo za boje, premaze, gume, ulja i smole. Ksileni se upotrebljavaju u benzinu te kao otapalo u tisku te industrijama gume i kože. (15)

Otpad koji sadržava ugljikovodike potječe s industrijskih lokacija i iz postrojenja za izgaranje, motornih vozila i druge opreme na benzinski pogon, kao što su zrakoplovi ili građevinska oprema. (16)

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

U tablici 4. navedene su šifre oznaka upozorenja, razred opasnosti i šifre kategorija za benzen, toluen, etilbenzen i ksilene.

Tablica 4.

Šifre oznaka upozorenja, razredi opasnosti i šifre kategorija za BTEX u skladu s tablicom 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP

Međunarodno kemijsko ime

CAS br.

Šifre oznaka upozorenja

Razredi opasnosti i šifre kategorija

Benzen

71-43-2

H225

H350

H340

H372 **

H304

H319

H315

Zapalj. tek. 2

Karc. 1A

Muta. 1B

TCOP 1

Aspir. toks. 1

Nadraž. oka 2

Nadraž. koža 2

Toluen

108-88-3

H225

H361d ***

H304

H373 **

H315

H336

Zapalj. tek. 2

Repr. 2

Aspir. toks. 1

TCOP 2 *

Nadraž. koža 2

TCOJ 3

Etilbenzen

100-41-4

H225

H304

H332

H373 (organi sluha)

Zapalj. tek. 2

Aspir. toks. 1

Akutna toks. 4 *

TCOP 2

o-ksilen

p-ksilen

m-ksilen

Ksilen

95-47-6

106-42-3

108-38-3

1330-20-7

H226

H332

H312

H315

Zapalj. tek. 3

Akutna toks. 4 *

Akutna toks. 4 *

Nadraž. koža 2

U skladu s tablicom 3. Uredbe CLP zvjezdicom (*) je označeno minimalno razvrstavanje. Razvrstavanje je moguće dodatno poboljšati na temelju novih informacija. Dvije zvjezdice (**) znače da informacije o putu izlaganja nisu uvjerljive. Tri zvjezdice (***) znače da su razvrstavanja prenesena samo za učinke koji su razvrstani u skladu s Direktivom 67/548/EEZ da se ne bi izgubile informacije iz usklađenih razvrstavanja za učinke na plodnost i razvoj iz te Direktive.

Kad je riječ o organskim spojevima, u praktičnim se analizama otpada često primjenjuju sumarni parametri kao što su PAH-ovi, BTEX i ugljikovodici (potonji se nekad navode kao „mineralna ulja” ili ukupni naftni ugljikovodici (TPH)). Prema Uredbi CLP oni se ne smatraju skupnim unosima koji bi se mogli razvrstati.

U Popisu otpada navodi se da se, „kada je to prikladno, pri utvrđivanju opasnih svojstava otpada mogu uzeti u obzir sljedeće napomene iz Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008: 1.1.3.1. Napomene u vezi s identifikacijom, razvrstavanjem i označivanjem tvari: Napomene B, D, F, J, L, M, P, Q, R, i U.” U tom su pogledu relevantne napomene M i L. Stoga se benzo[a]piren može upotrijebiti kao spoj koji služi kao marker za označavanje karcinogenosti PAH-ova za određene unose ugljenog katrana. Šifre oznaka upozorenja, razredi opasnosti i šifre kategorija za benzo[a]piren navedeni su u tablici 5. Više informacija o upotrebi PAH-ova i benzo[a]pirena na primjeru ugljenog katrana navedeno je u odjeljku 1.4.5. u nastavku.

Tablica 5.

Šifre oznaka upozorenja, razredi opasnosti i šifre kategorija za benzo[a]piren u skladu s tablicom 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP

Međunarodno kemijsko ime

CAS br.

Oznake upozorenja

Razred opasnosti i šifre kategorija

Benzo[a]piren

Benzo[def]krizen

50-32-8

H350

H340

H360FD

H317

H400

H410

Karc. 1B

Muta. 1B

Repr. 1B

Derm. senz. 1

Akutna toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1

1.4.2.   Tvari koje oštećuju ozonski sloj

U sljedećem su odjeljku navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava tvari koje oštećuju ozonski sloj (ODS).

Opće informacije

ODS-i uglavnom sadržavaju različite udjele klora, fluora, broma, ugljika i vodika te se za njih često upotrebljava opći pojam halogeni ugljici. Klorofluorougljici (CFC-i), ugljikov tetraklorid i metil kloroform važni su umjetno stvoreni plinovi koji oštećuju ozonski sloj. Haloni su još jedna važna skupina umjetno stvorenih halogenih ugljika, a sadržavaju ugljik, brom, fluor te (u nekim slučajevima) klor. Najpoznatije tvari sa znatnim potencijalom za oštećenje ozonskog sloja obuhvaćene su Montrealskim protokolom, kojim se nastoji postupno ukinuti ODS-e. U zakonodavstvu EU-a tom protokolu odgovara Uredba (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (17) (vidjeti odlomak u nastavku).

Dva su razloga zbog kojih te tvari imaju znatan potencijal za oštećenje ozonskog sloja. Prvo, ne razgrađuju se u nižem dijelu atmosfere i mogu se u atmosferi zadržati tijekom duljih razdoblja. Drugo, sadržavaju klor i/ili brom te tako potpomažu prirodne reakcije koje uništavaju ozon. (18)

Glavni izvor

Tvari koje oštećuju ozon imale su i još uvijek imaju brojne primjene, uključujući hlađenje, klimatizaciju, napuhavanje pjene, čišćenje sastavnih dijelova elektroničkih uređaja, proizvodnju otapala i kao sastavni dio uređaja za gašenje požara.

Glavni su izvori otpada koji sadržava ODS-e, koji u praksi uzrokuju probleme pri njihovu razvrstavanju, pjene iz odloženih hladnjaka te građevinskog otpada i otpada od rušenja (npr. otpad koji sadržava PCB-ove).

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

U nastavku se nalazi neiscrpan popis glavnih unosa primjenjivih na otpad koji sadržava ODS-e:

14 06 01*

klorofluorougljici, HCFC, HFC

AH

14 06 02*

ostala halogenirana otapala i mješavine otapala

AH

16 02 11*

odbačena oprema koja sadržava klorofluorougljike, HCFC, HFC

MH

16 02 14

odbačena oprema koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 13

MNH

16 05 04*

plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone) koji sadržavaju opasne tvari

MH

16 05 05

plinovi u posudama pod tlakom koji nisu navedeni pod 16 05 04

MNH

17 06 03*

ostali izolacijski materijali, koji se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

17 06 04

izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03

MNH

20 01 23*

odbačena oprema koja sadržava klorofluorougljike, HCFC, HFC

AH

Mogu se primjenjivati i drugi unosi, na primjer 15 01 10* (ambalaža koja sadržava ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima) ako ambalaža sadržava ostatke ODS-a, npr. stare limenke sprejeva.

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

U Prilogu I. (kontrolirane tvari) i Prilogu II. (nove tvari) Uredbi (EZ) br. 1005/2009 navodi se popis tvari koje je potrebno razvrstati kao ODS-e te njihov faktor oštećenja ozonskog sloja.

Prethodno spomenuti glavni relevantni unosi 14 06 01* i 14 06 02* su AH unosi. Zbog toga se otpad raspoređen u te unose razvrstava kao opasan bez dodatne procjene (čak i ako ne pokazuje opasna svojstva). Međutim, opasna svojstva morat će se procijeniti, primjerice radi ispunjavanja tovarnog lista.

U slučaju izolacijskih pjena koje se upotrebljavaju u građevinarstvu, a mogu sadržavati ODS-e, potrebno je odlučiti se između MH unosa (17 06 03*) i MNH unosa (17 06 04). Za odabir između MH ili MNH unosa relevantno je opasno svojstvo HP 14 „Ekotoksično” (vidjeti odjeljak 3.14.). Budući da usklađeni pristup za razvrstavanje za HP 14 na razini EU-a (vidjeti odjeljak 3.14.) stupa na snagu 5. srpnja 2018., prije tog je datuma za procjenu otpada koji sadržava ODS-e potrebno uzeti u obzir pristupe država članica.

Neke države članice kao privremenu mjeru primjenjuju graničnu vrijednost koncentracije od 0,1 % koja proizlazi iz prethodnih zakonodavnih akata EU-a o kemikalijama (Direktive o opasnim tvarima (19) odnosno Direktive o opasnim pripravcima (20)). U potonjoj je direktivi utvrđeno da generička granična vrijednost za tvari (u pripravku) razvrstane kao opasne za ozonski sloj (N, R59) zbog kojih se mješavina razvrstava kao opasna za ozonski sloj iznosi 0,1 %. Za odabir između MN ili MNH unosa to znači da će se otpad koji sadržava 0,1 % ili više ODS-a morati razvrstati kao opasan prema oznaci HP 14. Stoga je granična vrijednost koncentracije od 0,1 % povezana s pojedinačnim ODS-om, a ne s ukupnim udjelom takvih tvari.

1.4.3.   Azbest

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava azbest.

Opće informacije

Azbest je mineraloški naziv za određene vlaknaste silikate koji pripadaju mineraloškoj skupini minerala serpentina i amfibola, koji se kristaliziraju u takozvanom azbestnom obliku. Tom su definicijom obuhvaćeni sljedeći minerali: amozit, krokidolit, antofilit, krizotil, aktinolit i tremolit u vlaknastom obliku. (21)

Glavni izvor

Upotreba azbesta koji uključuje krizotil u praksi je u EU-u potpuno zabranjena od 2005. (vidjeti ograničenje 6. u Prilogu XVII. Uredbi REACH). Međutim, azbest je i dalje zabrinjavajuća tvar jer su bile zabilježene brojne upotrebe azbesta te ga se još uvijek može pronaći, među ostalim, u izolaciji, kao sastavni dio cementa, u industrijskim zgradama, postrojenjima, privatnim kućama, brodovima, sustavima za grijanje i hlađenje te radnoj opremi.

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

U nastavku se nalazi neiscrpan popis glavnih unosa primjenjivih na otpad koji sadržava azbest:

06 07 01*

otpad od elektrolize koji sadržava azbest

MH

06 13 04*

otpad iz prerade azbesta (22)

AH

10 13 09*

otpad iz proizvodnje azbestnog cementa koji sadržava azbest (22)

MH

10 13 10

otpad iz proizvodnje azbestnog cementa koji nije naveden pod 10 13 09 (22)

MNH

15 01 11*

metalna ambalaža koja sadržava opasnu krutu poroznu matricu (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

MH

16 01 11*

kočne obloge koje sadržavaju azbest

MH

16 02 12*

odbačena oprema koja sadržava slobodni azbest

MH

17 06 01*

izolacijski materijali koji sadržavaju azbest

MH

17 06 05*

građevinski materijali koji sadržavaju azbest

AH

Treba napomenuti da postoje i drugi primjenjivi unosi na Popisu otpada u kojima se azbest ne spominje izričito, npr. unosi koji se odnose na onečišćena tla koja sadržavaju azbestna vlakna te otpad od rušenja koji sadržava azbestni cement (17 05 03* i 17 05 04).

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Za odabir između MH ili MNH unosa relevantno je opasno svojstvo HP 7 „Karcinogeno”. Azbest je u skladu s Uredbom CLP razvrstan u razred opasnosti „Kanc. 1A” sa šifrom kategorije „TCOP 1”, koji odgovaraju šiframa oznaka upozorenja H350 i H372. U skladu s Prilogom III. ODO-u (vidjeti odjeljak 3.7. Priloga 3.) granična vrijednost koncentracije za H350 iznosi 0,1 %.

Zbog toga se otpad koji sadržava 0,1 % azbesta ili više mora razvrstati kao opasan prema oznaci HP 7. Treba napomenuti da se azbestni otpad obično identificira na temelju poznavanja materijala i prosudbe stručnjaka. Međutim, na razini država članica mogu postojati metode utvrđivanja, npr. službena metoda za utvrđivanje prisutnosti azbesta u Italiji jest DM 06/09/1994 GU br. 288 10/12/1994 pomoću tehnike DRX, SEM ili FT-IR, pri čemu se DRX smatra najprikladnijom za glomazni materijal i otpad.

Materijali koji sadržavaju azbest, na primjer ploča izolacijskog materijala, razvrstavaju se u odgovarajuću oznaku za azbestni otpad. Države članice mogu u tom pogledu pružiti dodatne smjernice i zatražiti da se azbest procjenjuje/razvrstava odvojeno od otpada s kojim je pomiješan.

1.4.4.   Otpad koji sadržava CaO i CA(OH)2

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava kalcijev oksid CaO i kalcijev hidroksid Ca(OH)2.

Opće informacije

CaO (vapno ili živo vapno) može biti u obliku kristala bez mirisa, bijelih ili sivobijelih grudica ili zrnatog praha. Komercijalni materijal može biti žućkaste ili smećkaste nijanse jer sadržava željezo.

Ca(OH)2 (gašeno vapno) meki je bijeli prah ili zrnasti prah te nije goriv.

Glavni izvor

Kalcijev oksid i kalcijev hidroksid upotrebljavaju se u sličnim granama industrije i imaju slične primjene.

—

Upotrebljavaju se kao sirovina za pripremu klornog vapna, praška za izbjeljivanje i kalcijevih soli. Također služe kao vezivno sredstvo u izradi nekoliko proizvoda kao što su cement i drugi građevinski materijali i materijali za polaganje cesta.

—

Upotrebljavaju se kao sredstvo za pročišćavanje vode i otpadnih voda iz različitih industrija.

—

Upotrebjavaju se kao sredstvo za ispiranje i neutralizaciju u kemijskoj i petrokemijskoj industriji.

—

Velike količine kalcijeva oksida i kalcijeva hidroksida nastaju u postupcima izgaranja i može ih se pronaći u preostalom pepelu.

—

Upotrebljavaju se u različitim postupcima u sljedećim industrijama: proizvodnja željeza i čelika (i drugih metala), sinteza amonijaka, rafiniranje metalnih ruda, proizvodnja finih kemikalija (npr. lijekova, lubrikanata), industrija celuloze i papira, proizvodnja kože itd.

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

Otpad koji sadržava CaO/Ca(OH)2 mogao bi se rasporediti u brojne unose. U nastavku se nalazi neiscrpan popis primjenjivih unosa. Relevantni unosi za otpad koji sadržava CaO/Ca(OH)2 uglavnom se nalaze u sljedećim potpoglavljima.

10 01

otpad iz elektrana i ostalih postrojenja za sagorijevanje (osim 19)

10 02

otpad iz industrije željeza i čelika

10 13

otpad od proizvodnje cementa, vapna i gipsa te predmeti i proizvodi dobiveni od njih

U odjeljku 1.2.1. Priloga 1. može se provjeriti koji su unosi iz prethodno navedenih potpoglavlja ANH, AH, MNH i MH unosi.

Ako se CaO/Ca(OH)2 upotrebljava za ispiranje dimnih plinova tijekom termičkog zbrinjavanja otpada, sljedeći se unos može primjenjivati za krute ostatke (uzimajući u obzir i moguću prisutnost drugih opasnih tvari u dimnim plinovima):

19 01 07*

kruti otpad od obrade plinova

AH

Na otpad koji sadržava CaO/Ca(OH)2 mogu se primjenjivati i dodatni unosi. Na primjer, u unos 06 02 01* kalcijev hidroksid trebalo bi rasporediti otpad koji sadržava Ca(OH)2 iz proizvodnje, formulacije, opskrbe i uporabe lužina.

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Za odabir odgovarajućeg unosa za otpad koji sadržava CaO/Ca(OH)2 treba napomenuti da su apsolutno neopasni unosi neopasni. To znači da nije potrebna dodatna procjena opasnih svojstava kako bi se utvrdilo treba li otpad rasporediti u opasan ili neopasan unos. Na primjer, šljaka iz industrije željeza i čelika može se rasporediti u sljedeće unose:

10 02 01

otpad od prerade šljake

ANH

10 02 02

neprerađena šljaka

ANH

Čak i kad bi sadržaj CaO iz prethodno navedene šljake iz industrije željeza i čelika bio iznad graničnih vrijednosti koncentracije kako su propisane u Prilogu III. ODO-u, otpad bi trebalo razvrstati kao neopasan osim ako država članica primjenjuje članak 7. ODO-a (vidjeti okvir 2. poglavlja 2.).

U brojnim samorazvrstavanjima ili odgovarajućim sigurnosno-tehničkim listovima u okviru Uredbe CLP kalcijevu oksidu (CaO) i kalcijevu hidroksidu (Ca(OH)2) dodijeljene su šifre oznaka upozorenja H315, H318 i H335. Međutim, postoje i druga samorazvrstavanja u kojima se primjenjuju druge šifre oznaka upozorenja (vidjeti Prilog 2. o izvorima podataka koje je potrebno konzultirati radi provjere različitih samorazvrstavanja CaO i Ca(OH)2). Treba napomenuti da informacije koje se prikupljaju isključivo iz samorazvrstavanja možda neće biti dostatne za razvrstavanje otpada.

Za odabir između MH ili MNH unosa relevantna su opasna svojstva HP 4 „Nadražujuće – kožne iritacije i ozljede oka” i HP 5 „Specifična toksičnost za ciljni organ / aspiracijska toksičnost”. Odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija propisane su u Prilogu III. ODO-u (vidjeti priloge 3.4. i 3.5.), a prikazane su i u tablici 6. Treba napomenuti da se tablica 6. temelji na šiframa oznaka upozorenja koje su dodijeljene kalcijevu oksidu, a kalcijev hidroksid preuzet je iz samorazvrstavanja. Ako se primjenjivost tih šifri oznaka upozorenja može provjeriti pomoću dodatnih informacija (npr. informacije o postupku u kojem je nastao otpad), zaključuje se sljedeće:

—

ako zbroj koncentracija svih tvari razvrstanih kao H318 (npr. CaO i Ca(OH)2) iznosi 10 % ili više,

otpad bi trebalo razvrstati kao opasan u skladu s oznakom HP 4.

Osim toga:

—

ako zbroj koncentracija svih tvari razvrstanih kao H335 (npr. CaO i Ca(OH)2) iznosi 20 % ili više,

otpad bi trebalo razvrstati kao opasan u skladu s oznakom HP 5.

U skladu s prvom alinejom Priloga Popisu otpada, ako se testiranjem otpada primjenom metoda (u okviru kojih se upotrebljavaju beskralješnjaci) navedenih u Uredbi o ispitnim metodama otkrije da predmetni otpad ne pokazuje ta opasna svojstva, odluku bi trebalo temeljiti na rezultatima tog testiranja.

Dodatne informacije potražite u prilozima 3.4. i 3.5.

Tablica 6.

Šifre oznaka upozorenja i granične vrijednosti koncentracije za CaO i Ca(OH)2

 

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja iz samorazvrstavanja

Granična vrijednost koncentracije (ukupno tvari)

CaO

Ozlj. oka 1

TCOJ 3

H318

H335

≥ 10 %

≥ 20 %

Ca(OH)2

Ozlj. oka 1

TCOJ 3

H318

H335

≥ 10 %

≥ 20 %

1.4.5.   Otpad koji sadržava ugljeni katran i bitumen

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava ugljeni katran.

Opće informacije

Ugljeni katran viskozni je materijal koji se sastoji od složenih spojeva velike molekularne mase dobivenih iz, primjerice, destruktivne destilacije drva ili ugljena. (23)

Bitumen je generički naziv za prirodne nezapaljive tvari promjenjive boje, tvrdoće i hlapljivosti koje se primarno sastoje od ugljikovodika koji je u znatnoj mjeri slobodan od oksigeniranih tijela. (24) Bitumen se proizvodi destilacijom sirove nafte tijekom rafiniranja nafte:

„Naftni bitumen globalno je poznat pod različitim nazivima. Na primjer, pojam ‚bitumen’ obično se upotrebljava u Europi, a istoznačan je pojmovima ‚asfalt’ ili ‚asfaltno vezivo’, koji se upotrebljavaju u Sjevernoj Americi. Izvan Sjeverne Amerike pojam ‚asfalt’ upotrebljava se za mješavine bitumena i mineralnih materijala. […]

Proizvodi dobiveni iz ugljena kao što su ugljeni katran ili smole ugljenog katrana znatno se razlikuju od bitumena. Proizvedeni su pirolizom bituminoznog ugljena na visokoj temperaturi (> 800 °C) te se znatno razlikuju od bitumena po sastavu, fizičkim svojstvima i mogućim rizicima za zdravlje.” (25)

Glavni izvor

Većina ugljenog katrana destilira se da bi se proizveli rafinirani proizvodi, uključujući kreozot, smolu ugljenog katrana, sirovi naftalen i antracenska ulja. Određeni se sirovi ugljeni katran zbog lake dostupnosti i toplinske vrijednosti upotrebljava kao gorivo za visoke peći u industriji čelika. U industriji proizvodnje i prerade aluminijeva oksida i aluminija ugljeni katran upotrebljava se u nekoliko koraka u procesu, posebice za proizvodnju anoda. Upotrebljava se i u širim sektorima građevinarstva te različitim industrijama povezanima s ugljenom.

Proizvodnja bitumena na svjetskoj razini iznosi otprilike 87 milijuna tona godišnje, a postoji više od 250 poznatih primjena bitumena. Većina bitumena upotrebljava se u građevinarstvu, osobito za potrebe polaganja cesta i pokrivanja krovova. (26)

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

U nastavku se nalazi neiscrpan popis glavnih unosa primjenjivih na otpad koji sadržava ugljeni katran:

17 03 01*

mješavine bitumena koje sadržavaju ugljeni katran

MH

17 03 02

mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01

MNH

17 03 03*

ugljeni katran i proizvodi koji sadržavaju katran

AH

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada  (27)

Moguće opasnosti od otpada koji sadržava ugljeni katran ovise o razini PAH-ova u njemu jer oni mogu imati karcinogeni učinak (visoka razina u ugljenom katranu, prilično niska u bitumenu). Pogledajte stoga i odjeljak 1.4.1.

Dostupni su indikatorski testovi kojima se utvrđuje sadržava li otpad koji sadržava ugljeni katran znatnu koncentraciju PAH komponenti. Ispitivanjem se utvrđuje prisutnost PAH-ova, ali se ne mjeri njihova koncentracija. Primjeri su navedeni u Smjernicama agencije OVAM:

—

upotreba PAH markera u kombinaciji s upotrebom UV svjetiljke,

—

bijela boja u spreju,

—

dodavanje kapi metilen klorida.

Ako su rezultati bilo kojeg navedenog testiranja pozitivni, pretpostavlja se da materijal sadržava katran i da je stoga opasan, osim ako vlasnik toka otpada može dokazati da je koncentracija PAH-ova ispod graničnih vrijednosti iz Priloga III. ODO-u, pa se može razvrstati kao neopasan. Međutim, razvrstavanje otpada kao (ne)opasnog ne smije se temeljiti isključivo prisutnosti PAH-ova, već bi trebalo uzeti u obzir sve tvari prisutne u toku otpada.

Ugljeni katran i njegovi destilati (npr. katranska ulja) mogu imati karcinogena svojstva. Ako koncentracija takvih materijala iznosi 0,1 % ili više, otpad pokazuje opasno svojstvo HP 7 „Karcinogeno” (vidjeti odjeljak 3.7.).

Prisutnost ugljenog katrana obično se ne utvrđuje u okviru ispitivanja otpada. Treba napomenuti da se u tablici 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP benzo[a]piren upotrebljava kao spoj koji služi kao marker za označavanje karcinogenosti u određenim unosima za ugljeni katran u kojima koncentracija benzo[a]pirena iznosi 50 ppm (mg/kg) ili više.

Uzorkovanjem asfaltnog cementa trebalo bi osigurati pravilnu i reprezentativnu procjenu slojeva s različitim koncentracijama benzo[a]pirena. (28)

1.4.6.   Metali i legure

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava metale i legure.

Glavni izvor

Metalni otpad nastaje u različitim sektorima, kao što su OEEO, dotrajala vozila, građevinarstvo i rušenje te u različitim industrijama.

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

Iako se unosi od 17 04 01 do 17 04 09* konkretno odnose na odvojene metale, u te bi unose trebalo rasporediti samo građevinski otpad i otpad od rušenja. Ako taj otpad nije onečišćen opasnim tvarima (vanjsko onečišćenje, primjerice bojom) koje nisu povezane sa samim metalom ili legurom, može se rasporediti u MNH unose od 17 04 01 do 17 04 07 u skladu s metalnim sastavom otpada. U suprotnom je primjenjiv unos za zrcalni opasan otpad 17 04 09*.

Ako predmetni otpad ne potječe iz građevinarstva ili rušenja, primjenjiva su druga poglavlja s Popisa otpada, npr. u slučaju metalnog otpada iz površinske obrade, primjenjuje se potpoglavlje 12 01 (otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala i plastike).

U svakom je slučaju otpad potrebno rasporediti u najprikladniji unos s Popisa otpada u skladu s redoslijedom iz odjeljka 1.2.

Zbog toga se metalni otpad iz postrojenja za gospodarenje otpadom ne može rasporediti u unose iz poglavlja 17 s Popisa otpada, ali može se uvrstiti, među ostalim, u sljedeće unose koji služe kao primjer:

19 10

otpad od usitnjavanja otpada koji sadržava metale

 

19 10 01

otpad od željeza i čelika

ANH

19 10 02

otpad od obojenih metala

ANH

19 10 05*

ostale frakcije koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 12

otpad od mehaničke obrade otpada (npr. izdvajanja, drobljenja, kompaktiranja, peletiziranja) koji nije specificiran na drugi način

 

19 12 02

željezni metali

ANH

19 12 03

obojeni metali

ANH

19 12 11*

ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada, koji sadržava opasne tvari

MH

Osim toga, određeni neopasni unosi za metale postoje u poglavljima Popisa otpada 15 (ambalažni otpad) i 20 (komunalni otpad).

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Čiste legure metala izričito su isključene iz razvrstavanja u opasne unose na Popisu otpada:

„Granične vrijednosti koncentracije navedene u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ne primjenjuju se na čiste legure metala u čvrstom stanju (kada nisu kontaminirane opasnim tvarima). Legure otpada koje se smatraju opasnim otpadom posebno su nabrojene na ovom popisu i označene zvjezdicom (*).”

Osim toga, trebalo bi obratiti posebnu pozornost kako bi se izbjeglo pogrešno razvrstavanje otpadnih metala kao otpada. Uredbom Vijeća (EU) br. 333/2011 uspostavljeni su kriteriji za određivanje trenutka kad određene vrste otpadnog metala (željezni, čelični i aluminijski otpad) prestaju biti otpad. Slično zakonodavstvo postoji i za bakreni otpad (Uredba Komisije (EU) br. 715/2013). Operateri mogu sami odlučiti hoće li se koristiti tim statusom za metalni otpad koji ispunjava predmetne kriterije prema kojima prestaje biti otpad. Ako ispunjavaju relevantne kriterije, metali/legure ne mogu se smatrati otpadom u smislu ODO-a, a razvrstavanje na temelju ovih tehničkih smjernica nije primjenjivo.

Za masivne se metale vjerojatno neće upotrebljavati unosi za opasni otpad, osim ako postoji znatna naznaka da su metalne frakcije u postupku obrade onečišćene nemetalnim opasnim tvarima, zbog čega otpad pokazuje opasna svojstva.

Samo legure koje se u svojem masivnom obliku izričito navode kao opasne ili onečišćene nemetalnim opasnim tvarima treba tretirati kao opasne. U skladu sa Smjernicama Ujedinjene Kraljevine jedina „legura” koja je konkretno navedena na Popisu otpada i raspoređena u AH unos jest:

18 01 10*

amalgamski otpad iz stomatološke zaštite

AH

Treba napomenuti da se na dijagramima toka za procjenu opasnih svojstava iz Priloga 3. ne navodi izričito da se granične vrijednosti koncentracija definirane u Prilogu III. ODO-u ne primjenjuju na čiste legure metala u njihovu masivnom obliku.

1.4.7.   Organski peroksidi

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava organske perokside.

Opće informacije

U Uredbi CLP organski peroksidi definirani su u odjeljku 2.15. Priloga I.:

„Organski peroksidi su tekuće i krute organske tvari koje sadrže bivalentnu strukturu -O-O- i koji se mogu smatrati derivatima vodikovog peroksida kod kojih su jedan ili oba vodikova atoma zamijenjena organskim radikalima. Izraz ‚organski peroksid’ obuhvaća smjese (formulacije) organskog peroksida koje sadrže najmanje jedan organski peroksid. Organski peroksidi su termički nestabilne tvari i smjese koje mogu biti podložne egzotermnom samoubrzavajućem raspadanju. Osim toga, oni mogu imati jedno ili više od sljedećih svojstava:

—

i. sklonost eksplozivnom raspadanju;

—

brzo gorenje;

—

osjetljivost na udarce i trenje;

—

opasne reakcije s drugim tvarima.”

Glavni izvor

Industrije plastike i gume veliki su potrošači organskih peroksida. Organski peroksidi i mješavine koje sadržavaju organske perokside upotrebljavaju se kao, primjerice, ubrzivači, aktivatori, katalizatori, sredstva za međusobno vezivanje, vulkanizacijski agensi, otvrdnjivači, pokretači i pospješivači. Mogu se upotrebljavati i kao sredstva za izbjeljivanje (npr. izbjeljivanje brašna), kao aktivni farmaceutski sastojci i sinergisti za usporivače gorenja.

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

Otpad koji sadržava organske perokside mogao bi se rasporediti u brojne unose. U nastavku se nalazi neiscrpan popis primjenjivih unosa.

16 09 03*

peroksidi, na primjer vodikov peroksid

AH

16 09 04*

oksidansi koji nisu specificirani na drugi način

AH

Svi su prethodno navedeni unosi apsolutno opasni unosi, što znači da nije potrebna procjena opasnih svojstava kako bi se utvrdilo treba li otpad razvrstati kao opasan ako se otpad koji sadržava organske perokside rasporedi u jedan od tih unosa. Međutim, procjena opasnih svojstava ipak će biti potrebna, primjerice radi ispunjavanja tovarnog lista.

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Za odabir između MH ili MNH unosa u području organskih peroksida najrelevantnija su opasna svojstva HP 1 i HP 3.

Pri utvrđivanju svojstva HP 1 „Eksplozivno” (odjeljak 3.1. Priloga 3.) treba uzeti u obzir gornje granične vrijednosti za organske perokside. Otpad koji sadržava organske perokside označene šifrom oznake upozorenja H240 ili H241 treba procijeniti u odnosu na svojstvo HP 1, osim ako su točne sljedeće izjave:

—

nije prisutna ni jedna druga opasna tvar sa šifrom oznake upozorenja navedenom u tablici 8. (vidjeti odjeljak 3.1. Priloga 3.) i

—

ispunjen je jedan od sljedećih dvaju uvjeta:

—

otpad sadržava > 1 % ali ≤ 7 % vodikova peroksida, a dostupan sadržaj kisika (Oi) u organskom peroksidu iznosi ≤ 0.5 %;

—

otpad sadržava ≤ 1 % vodikova peroksida, a dostupan sadržaj kisika (Oi) u organskom peroksidu iznosi ≤ 1 %.

Dostupan sadržaj kisika, Oi (%), za sve organske perokside mora se izračunavati u skladu s odjeljkom 2.15. Priloga I. Uredbi CLP:

Oi (%) = Σ (16 × (ni × ci / mi))

pri čemu je:

 

ni: broj peroksidnih skupina po molekuli organskog peroksida i,

 

ci: koncentracija (maseni %) organskog peroksida i u otpadu,

 

mi: gram molekularna masa organskog peroksida i.

 

Oznaka „Σ” znači da se, ako otpad sadržava više od jednog organskog peroksida, zbraja dostupan kisik iz svakog od njih. To uključuje sve organske perokside i nije ograničeno na one razvrstane kao H240 ili H241.

U Smjernicama Ujedinjene Kraljevine naveden je primjer izračuna za metil etil peroksid koji je prikazan u nastavku. Otpad sadržava 2,9 % metil etil peroksida (C2H5-O-O-CH3) i 3 % vodikova peroksida. Koncentracija vodikova peroksida iznosi > 1 % i ≤ 7 % (vidjeti prethodno navedene kriterije). Metil etil peroksid ima molekularnu masu od 76 g (stoga vrijednost „mi” iznosi 76) i prisutna je jedna funkcionalna skupina peroksida (stoga vrijednost „ni” iznosi 1). Kad se te vrijednosti primijene u formuli „Oi (%) = Σ (16 × (ni × ci / mi))” za koncentraciju („ci”) od 2,9 % u otpadu, metil etil peroksid ima dostupan sadržaj kisika (Oi) od 0,61 % (16 × 1 × 2,9 / 76). Ta je vrijednost viša od granične vrijednosti za dostupni kisik od 0,5 % za kriterij (i), pa je potrebno dodijeliti oznaku HP 1.

Organski peroksidi moraju se osobito uzeti u obzir pri utvrđivanju svojstva HP 3 „zapaljivo”. Otpad koji sadržava samoreagirajuće tvari ili organske perokside razvrstane kao H240 ili H241 može pokazivati opasno svojstvo HP 3 „Zapaljivo” kao rezultat procjene svojstva HP 1 „Eksplozivno”, zbog čega se cjelokupni otpad razvrstava kao H242. Pogledajte odjeljak 3.3. za dodatne informacije.

Dodatne smjernice o organskim peroksidima u skladu s Uredbom CLP dostupne su izravno u toj uredbi ili u njezinim odgovarajućim tehničkim smjernicama (dalje u tekstu „Smjernice ECHA-e o CLP-u”). (29)

1.4.8.   Gumeni otpad

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje gumenog otpada.

Opće informacije

Gumeni otpad uglavnom čine dotrajali proizvodi preostali nakon upotrebe pneumatskih guma i gumene robe široke potrošnje.

Glavni izvor

Godišnja je proizvodnja pneumatskih guma i gumenih proizvoda široke potrošnje 2013. iznosila otprilike 4,67 milijuna tona odnosno otprilike 2,57 milijuna tona. Od pneumatskih guma i gumene robe široke potrošnje nastaju znatne količine gumenog otpada. Količina istrošenih guma 2012. iznosila je 2 765 kt. Za gumenu robu široke potrošnje nisu dostupne konkretne informacije. (30)

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

U nastavku se nalazi neiscrpan popis glavnih unosa primjenjivih na otpad koji sadržava gumu i pneumatske gume (i drugi organski otpad):

16 01 03

istrošene gume

ANH

16 03 05*

organski otpad koji sadržava opasne tvari

MH

16 03 06

organski otpad koji nije naveden pod 16 03 05

MNH

19 12 04

plastika i guma

ANH

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Većina gumenog otpada raspoređuje se u ANH unose. Oznaka otpada 16 03 06 zrcalni je neopasni unos za zrcalni opasni unos 16 03 05* (organski otpad koji sadržava opasne tvari) iz poglavlja 16 (otpad koji nije specificiran drugdje na popisu) potpoglavlja 16 03 (serije koje ne udovoljavaju specifikaciji i nekorišteni proizvodi). Taj opasan unos može se upotrijebiti za neiskorištene gumene proizvode s uljima ili otapalima ili za onečišćene serije gume koje ne udovoljavaju specifikaciji i onečišćene su, primjerice, uljima i otapalima. U krajnjem se slučaju gumeni otpad iz proizvodnje, formulacije, opskrbe i uporabe plastike, sintetičke gume i umjetnih vlakana može rasporediti u oznaku otpada 07 02 99.

1.4.9.   Plastični otpad

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje plastičnog otpada.

Opće informacije

Plastični materijal je organska kruta tvar koju u osnovi čini mješavina polimera ili kombinacije polimera velike molekularne mase i drugih tvari kao što su aditivi, stabilizatori, punila itd. Polimer je lanac od brojnih molekularnih jedinica monomera koje se ponavljaju. Monomere plastike čine prirodni ili sintetički organski spojevi. Kao istoznačnica za komercijalne polimere katkad se upotrebljava pojam „smola”. (31)

Glavni izvor

EU je jedan od glavnih svjetskih proizvođača plastike, koje je 2012. proizveo oko 57 milijuna tona. Potražnja prerađivača plastike u EU-u 2012. iznosila je oko 46 milijuna tona, a količina plastičnog otpada nakon upotrebe oko 25 milijuna tona. (32)

Plastični otpad nastaje iz dotrajalih plastičnih proizvoda iz industrijske primjene ili primjene u kućanstvima. Plastični se otpad nakon upotrebe prije svega sastoji od plastičnog ambalažnog otpada. Drugi su važni sektori izgradnja i građevinarstvo, automobilska industrija, OEEO i poljoprivreda. (33)

Primjenjivi unosi na Popisu otpada

U nastavku se nalazi neiscrpan popis glavnih unosa primjenjivih na otpad koji sadržava plastiku:

Ambalaža od plastike

15 01 02

ambalaža od plastike

MNH

15 01 05

višeslojna (kompozitna) ambalaža

MNH

15 01 06

miješana ambalaža

MNH

15 01 10*

ambalaža koja sadržava ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

MH

Plastični građevinski otpad i otpad od rušenja

17 02 03

plastika

MNH

17 02 04*

staklo, plastika i drvo koji sadržavaju opasne tvari ili su onečišćeni opasnim tvarima

MH

Unosi koji sadržavaju (ili mogu sadržavati) plastiku, ali se ne odnose isključivo na plastiku, kao što su:

17 04 10*

kablovi koji sadržavaju ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari

MH

17 04 11

kablovi koji nisu navedeni pod 17 04 10

MNH

17 06 03*

ostali izolacijski materijali, koji se sastoje od opasnih tvari ili ih sadržavaju

MH

17 06 04

izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03

MNH

17 09 03*

ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući miješani otpad), koji sadržava opasne tvari

MH

17 09 04

miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03

MNH

Otpad od plastike za upotrebu u automobilskoj industriji

16 01 19

plastika

ANH

19 10 03*

laka frakcija i prašina koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 10 04

laka frakcija i prašina koje nisu navedene pod 19 10 03

MNH

Plastični OEEO

19 12 04

plastika i guma

ANH

Unosi koji sadržavaju (ili mogu sadržavati) plastiku, ali se ne odnose isključivo na plastiku, kao što su:

16 02 15*

opasne komponente izvađene iz odbačene opreme

 

16 02 16

komponente izvađene iz odbačene opreme koje nisu navedene pod 16 02 15

 

19 10 03*

laka frakcija i prašina koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 10 04

laka frakcija i prašina koje nisu navedene pod 19 10 03

MNH

19 10 05*

ostale frakcije koje sadržavaju opasne tvari

MH

19 10 06

ostale frakcije koje nisu navedene pod 19 10 05

MNH

19 12 11*

ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada, koji sadržava opasne tvari

MH

19 12 04

plastika i guma

MNH

19 12 12

ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada koji nije naveden pod 19 12 11

MNH

Poljoprivreda

02 01 04

otpadna plastika (osim ambalaže)

ANH

Osim u prethodno navedenim sektorima, dodatni se unosi za plastiku nalaze i u drugim poglavljima Popisa otpada. Primjeri su sljedeći:

07 02 13

otpadna plastika

ANH

07 02 16*

otpad koji sadržava opasne silikone

MH

07 02 17

otpad koji sadržava silikone osim onog koji je naveden pod 07 02 16

MNH

12 01 05

strugotine i otpiljci od plastike

ANH

12 01 16*

otpad od pjeskarenja koji sadržava opasne tvari

MH

12 01 17

otpadni materijal od pjeskarenja koji nije naveden pod 12 01 16

MNH

20 01 39

plastika

ANH

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Plastični materijali obično ne sadržavaju samo polimere, već i razne aditive u plastičnoj matrici koji poboljšavaju učinkovitost i svojstva primjene ili obrade konačnog proizvoda. Aditivi su zasebna skupina posebnih kemikalija koje se dodaju u plastičnu matricu prije ili tijekom obrade ili nanose na površinu konačnih proizvoda nakon obrade. (34)

Određeni plastični otpad koji se može rasporediti u zrcalni unos može biti opasan ili zbog aditiva koje sadržava ili zbog toga što je onečišćen opasnim tvarima, npr. uljima ili otapalima.

Aditivi koji su obično važni za plastični otpad su, primjerice, stabilizatori ili pigmenti (npr. kadmij, krom, spojevi olova ili kositra, BPA, spojevi nonilfenola), usporivači gorenja (SCCP-i, MCCP-i, PBDE-i, HBCD-i itd.), plastifikatori (ftalati, SCCP-i, MCCP-i itd.) te niz drugih potencijalno sadržanih aditiva. (35)

Treba napomenuti da oznaka otpada 15 01 10* može naznačivati opasnost zato što 1. je ambalaža opasna ako sadržava (najčešće neplastične) ostatke opasnih tvari ILI zato što 2. sam plastični materijal (od kojeg je proizvedeno pakiranje) sadržava opasne tvari (vidjeti i primjer za ambalažni otpad u odjeljku 1.3.1.).

1.4.10.   Otpad koji sadržava postojane organske onečišćujuće tvari (POP-ovi)

U sljedećem su primjeru navedene opće smjernice za razvrstavanje otpada koji sadržava POP-ove.

Opće informacije

Postojane organske onečišćujuće tvari su organske kemijske tvari. One posjeduju određenu kombinaciju fizikalnih i kemijskih svojstava tako da su dulje prisutne u okolišu nakon ispuštanja, široko se rasprostranjuju, nakupljaju se u masnom tkivu živih organizama uključujući ljude te su otrovne za ljude i biljni i životinjski svijet.

Glavni izvor

POP-ovi su skupina različitih tvari ili skupine tvari iz različitih izvora. Brojni su POP-ovi pesticidi ili industrijske kemikalije koji se proizvode ili su se proizvodili namjerno za razne tehničke ili poljoprivredne primjene. Drugi POP-ovi nastaju slučajno kao nusproizvod, npr. tijekom proizvodnje ili spaljivanja.

Aspekti koje treba razmotriti pri razvrstavanju otpada

Stockholmska konvencija o POP-ovima i Protokol uz regionalnu Konvenciju UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) međunarodni su instrumenti s popisima POP-ova koji se neprestano nadopunjuju. Čim se nove tvari / skupine tvari prema Konvenciji razvrstaju kao POP-ovi, uvrštavaju se u Uredbu POP.

Tom su uredbom utvrđene posebne odredbe za POP-ove koje se odnose na otpad. U skladu s člankom 7. Uredbe POP otpad koji se sastoji od postojanih organskih onečišćujućih tvari, sadržava takve tvari ili je njima onečišćen iznad određenih graničnih vrijednosti (granična vrijednost koncentracije iz članka 7. stavka 4. točke (a) –tzv. „donja granična vrijednost sadržaja POP-ova”) mora se odmah odložiti ili oporabiti u skladu s odredbama utvrđenima u Uredbi POP na način koji osigurava da se sadržaj POP-ova uništi ili nepovratno transformira tako da preostali otpad ili ispuštene tvari ne pokazuju svojstva POP-ova. Zabranjuju se postupci odlaganja ili oporabe koji mogu dovesti do oporabe, recikliranja, regeneracije ili ponovne upotrebe POP-ova.

Prema Popisu otpada u slučaju zrcalnih unosa primjenjuje se sljedeće:

„Otpad koji sadržava poliklorirane dibenzo-p-dioksine i dibenzofurane (PCDD/PCDF), DDT (1,1,1-trikloro-2,2-bis(4-klorofenil)etan), klordan, heksaklorocikloheksane (uključujući lindan), dieldrin, endrin, heptaklor, heksaklorobenzen, klordekon, aldrin, pentaklorobenzen, mireks, toksafen, heksabromobifenil i/ili PCB koji premašuju granične vrijednosti koncentracije navedene u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća razvrstava se kao opasan.”

Stoga se otpad koji sadržava POP-ove navedene na Popisu otpada (točka 2., treća alineja) u koncentracijama koje premašuju granične vrijednosti utvrđene Uredbom POP (vidjeti tablicu 7.) razvrstava kao opasan. Za otpad koji sadržava druge POP-ove opasnost se treba procijeniti primjenom graničnih vrijednosti koncentracija obuhvaćenih Prilogom III. ODO-u.

Tablica 7.

Granične vrijednosti utvrđene Uredbom POP za POP-ove na Popisu otpada

Tvar

CAS br.

EZ br.

Granične vrijednosti koncentracije iz članka 7. stavka 4. točke (a)

Poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani (PCDD/PCDF)

 

 

15 μg/kg (36)

DDT (1,1,1-trikloro-2,2-bis(4-klorofenil)etan)

50-29-3

200-024-3

50 mg/kg

Klordan

57-74-9

200-349-0

50 mg/kg

Heksaklorocikloheksani, uključujući lindan

58-89-9

210-168-9

50 mg/kg

319-84-6

200-401-2

319-85-7

206-270-8

608-73-1

206-271-3

Dieldrin C

60-57-1

200-484-5

50 mg/kg

Endrin

72-20-8

200-775-7

50 mg/kg

Heptaklor

76-44-8

200-962-3

50 mg/kg

Heksaklorobenzen

118-74-1

200-273-9

50 mg/kg

Klordekon

143-50-0

205-601-3

50 mg/kg

Aldrin

309-00-2

206-215-8

50 mg/kg

Pentaklorobenzen

608-93-5

210-172-5

50 mg/kg

Poliklorirani bifenili (PCB)

1336-36-3 i drugi

215-648-1

50 mg/kg (37)

Mireks

2385-85-5

219-196-6

50 mg/kg

Toksafen

8001-35-2

232-283-3

50 mg/kg

Heksabromobifenil

36355-01-8

252-994-2

50 mg/kg

Otpad koji je obuhvaćen obvezom na temelju članka 7. Uredbe POP jer sadržava POP-ove u koncentracijama koje premašuju donju graničnu vrijednost sadržaja POP-ova nije nužno opasan otpad. Na primjer, s otpadom koji sadržava pentaBDE (koji se u prošlosti najviše upotrebljavao u poliuretanskim pjenama za primjenu u automobilima ili presvlakama) u koncentraciji od 5 % trebalo bi postupati u skladu s člankom 7. Uredbe POP (granična vrijednost koncentracije za zbroj POP-BDE-ova iznosi 0,1 %), ali on ne predstavlja opasan otpad (granična vrijednost za pentaBDE iznosi 10 %). Treba napomenuti da proizvođači ili posjednici otpada moraju ispuniti sve svoje obveze koje proizlaze iz Uredbe POP neovisno o tome smatra li se otpad na temelju razvrstavanja u skladu s Popisom otpada opasnim ili ne.

Treba napomenuti da za otpad koji se razvrstava kao opasan samo zbog svojeg udjela POP-ova može biti teško ispuniti tovarni list jer se opasna svojstva od HP 1 do HP 15 u načelu moraju zabilježiti i prijaviti.

(1)  Vidjeti, na primjer, unose označene slovima A, B i C u tablici. Kad je riječ o unosima označenima slovom A, tumačenje u Smjernicama njemačkog Ministarstva okoliša razlikuje se od prethodno navedenog tumačenja; vidjeti http://www.bmub.bund.de/fileadmin/bmu-import/files/abfallwirtschaft/downloads/application/pdf/avv_erlaeuterungen.pdf. Kad je riječ o unosima označenima slovom B, tumačenje u Smjernicama Ujedinjene Kraljevine razlikuje se od prethodno navedenog tumačenja; vidjeti https://www.gov.uk/government/publications/waste-classification-technical-guidance. Unosi označeni slovom C: unose s oznakom „xx xx 99” neke države članice smatraju zrcalnim neopasnim (MNH) unosima, vidjeti Classification réglementaire des déchets – Guide d'application pour la caractérisation en dangerosité, http://www.ineris.fr/centredoc/rapport-drc-15-149793-06416a-guidehp-vf2-1456135314.pdf

(2)  Unos uvršten Odlukom 2014/955/EU.

(3)  Unos uvršten Odlukom 2014/955/EU.

(4)  Unos uvršten Odlukom 2014/955/EU.

(5)  Unos uvršten Odlukom Komisije 2014/955/EU.

(#)

Opasne komponente električne i elektroničke opreme mogu obuhvaćati akumulatore i baterije spomenute u 16 06 i označene kao opasne; živine prekidače, staklo iz katodnih cijevi i ostalo aktivno staklo itd.

(6)  Prirodni resursi Wales, Škotska agencija za zaštitu okoliša (SEPA), Agencija za zaštitu okoliša Sjeverne Irske (NIEA), Agencija za zaštitu okoliša „DRAFT Waste Classification – Guidance on the classification and assessment of waste (1st DRAFT Waste Classification – Guidance on the classification and assessment of waste (1st edition 2015) Technical Guidance WM3”, dostupno na: https://www.gov.uk/government/publications/waste-classification-technical-guidance.

(7)  Openbare Vlaamse Afvalstoffen Maatschappij (OVAM), Europese afvalstoffenlijst EURAL Handleiding, Mechelen, Belgija, 2015.

(8)  Temelji se na dokumentu: Prirodni resursi Wales, Škotska agencija za zaštitu okoliša (SEPA), Agencija za zaštitu okoliša Sjeverne Irske (NIEA), Agencija za zaštitu okoliša, DRAFT Waste Classification – Guidance on the classification and assessment of waste (1st edition 2015) Technical Guidance WM3, 2015., dostupno na: https://www.gov.uk/government/publications/waste-classification-technical-guidance, dalje u tekstu „Smjernice Ujedinjene Kraljevine”)

(9)  Više informacija o koracima obrade i frakcija koje iz njih proizlaze dostupno je od Ministarstva okoliša i prometa Baden-Württemberga, Handbook „How to apply the European Waste List 2001/118/EC”, Stuttgart, Njemačka, 2003., dostupno na: http://abag-itm.de/fileadmin/Dateien/ABAG/Informationsschriften/Band_B/Band_B_englisch.pdf.

(10)  Openbare Vlaamse Afvalstoffen Maatschappij (OVAM), Europese afvalstoffenlijst EURAL Handleiding, Mechelen, Belgija, 2015., dalje u tekstu „Smjernice agencije OVAM”.

(11)  Informacije Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država, Polycyclic Aromatic Hydrocarbons (PAHs), 2008., dostupno na: http://www.epa.gov/osw/hazard/wastemin/minimize/factshts/pahs.pdf.

(12)  Europska agencija za okoliš (EEA) – Služba za terminologiju i podatke o okolišu (ETSA), 2015., dostupno na: http://glossary.eea.europa.eu/, pristupljeno 4.7.2015.

(13)  Isto, bilješka 12.

(14)  Isto, bilješka 11.

(15)  Agencija za otrovne tvari i registar bolesti (ATSDR), Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi SAD-a, BTEX – Benzene, Toluene, Ethylbenzene and Xylenes, 2014., dostupno na: http://www.odh.ohio.gov/~/media/ODH/ASSETS/Files/eh/HAS/btex.ashx

(16)  Isto, bilješka 12.

(17)  Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.).

(18)  Vidjeti Europska agencija za okoliš: Ozone-depleting substances 2013 – Aggregated data reported by companies on the import, export, production, destruction and feedstock and process agent use of ozone-depleting substances in the European Union, 2014., dostupno na: http://www.eea.europa.eu/publications/ozone-depleting-substances-2013.

(19)  Direktiva 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (SL 196, 16.8.1967., str. 1.).

(20)  Direktiva 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (SL L 200, 30.7.1999., str. 1.).

(21)  Smjernice agencije OVAM.

(22)  Te su aktivnosti zabranjene u Europi, pa taj unos više nije vrlo značajan za razvrstavanje otpada.

(23)  Europska agencija za okoliš (EEA) – Služba za terminologiju i podatke o okolišu (ETSA), 2015., dostupno na: http://glossary.eea.europa.eu/, pristupljeno 4.7.2015.

(24)  Isto, bilješka 21.

(25)  Asphalt Insitute and Eurobitume, The Bitumen Industry – A Global Perspective, 2015., dostupno na: http://eurobitume.eu/pdf/The_bitumen_industry/The_bitumen_Industry.html.

(26)  Isto, bilješka 25.

(27)  Informacije u ovom odjeljku preuzete su, među ostalim, iz publikacije Davida O'Farrella iz Vijeća okruga Cumbria, Dealing with tar bound arisings, 2011., dostupno na: http://www.soci.org/~/media/Files/Conference%20Downloads/2011/Recycling%20and%20Re%20using%20Asphalt%20Mar%2011/David_OFarrell_Presentation.ashx.

(28)  Na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(29)  U Uredbi CLP navode se posebne ispitne metode (ispitne serije od A do H kako su opisane u dijelu II. Preporuke UN-a za prijevoz opasnih tereta, Priručnik za ispitivanja s kriterijima). Podrobnije informacije dostupne su u Smjernicama za primjenu kriterija Uredbe CLP, zadnja verzija (srpanj 2017.) na https://echa.europa.eu/documents/10162/23036412/clp_en.pdf/58b5dc6d-ac2a-4910-9702-e9e1f5051cc5

(30)  Informacije od Europske industrije pneumatika i gume (2014.).

(31)  Zajednički istraživački centar Europske komisije, End of waste criteria for waste plastics for conversion. Technical proposal. Final draft report, GU JRC, IPTS, Sevilla, Španjolska, 2014.

(32)  Plastic Europe, Plastics the facts 2013. An analysis of European latest plastics production, demand and waste data.

(33)  Isto.

(34)  Jan J. C. Bart, Additives in Polymers: Industrial Analysis and Applications, Wiley, 2005.

(35)  Za pojedinosti vidjeti dokument Europske komisije „Study to assess possibility of granting a derogation given to specific types of plastic and rubber waste in the EU waste list”, BIPRO, 2015.

(36)  Granična vrijednost izračunava se kao PCDD i PCDF prema faktorima ekvivalentne toksičnosti (TEF) kako je naznačeno u Uredbi (EZ) br. 850/2004

(37)  Ako je primjenjivo, trebalo bi primijeniti metodu izračuna utvrđenu u europskim normama EN 12766-1 i EN 12766-2.

PRILOG 2.

Izvori podataka i osnova informacija o opasnim tvarima

Nakon što se analizira koje se tvari nalaze u predmetnom otpadu, treba analizirati jesu li utvrđene tvari opasne tvari te kako će se odrediti njihovo kemijsko razvrstavanje. U Prilogu 2. pružaju se smjernice o ispitivanju kojim se utvrđuje jesu li identificirane tvari opasne te o njihovu razvrstavanju. Nadalje se opisuju izvori podataka koji pružaju relevantne informacije za tu svrhu. Glavni izvori podataka prikazani su na slici 5. Upućivanja se odnose na odgovarajuća poglavlja ovog dokumenta (sivi okvir) te na službeni izvor (plavi okvir). Dodatna objašnjenja o izvorima podataka te informacije o njihovu hijerarhijskom poretku navedeni su u odgovarajućim stavcima u nastavku.

Image

2.1    Razvrstavanje tvari kao opasnih u skladu s Uredbom CLP

U brojnim je slučajevima odlučujući kriterij za dodjelu zrcalnog opasnog unosa ili zrcalnog neopasnog unosa prisutnost „opasnih tvari”, u skladu s kriterijima HP i odgovarajućim graničnim vrijednostima koje se nalaze u Prilogu III. ODO-u (podrobnije vidjeti Prilog 3. ovom dokumentu). U Uredbi EU-a CLP navedeni su kriteriji za procjenu opasnosti tvari za fizičko zdravlje ljudi i okoliš. Opasna je tvar ona tvar kojoj je dodijeljena šifra oznake upozorenja kad se razvrstava u skladu s Uredbom CLP. Informacije o tome koje se šifre oznake upozorenja dodjeljuju kojoj tvari mogu se dobiti na temelju usklađenih razvrstavanja, a kada nisu dostupne mogu se dobiti djelomično na temelju samorazvrstavanja (za koje je odgovoran operater i koje podliježe promatranju nadležnih tijela, pod pretpostavkom da samorazvrstavanje nije usklađeno) kako je opisano u sljedećim odjeljcima.

2.1.1   Usklađeno razvrstavanje tvari

Neke su tvari „službeno” razvrstane službenom odlukom na razini EU-a. Ta se razvrstavanja nazivaju „usklađenim razvrstavanjima” i navedena su u tablici 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP.

Usklađenim razvrstavanjem dobivaju se informacije o kemijskom razvrstavanju i označivanju tvari:

Šifra oznake upozorenja

Šifra dodijeljena razredu i kategoriji opasnosti. Na primjer, karcinogen može biti „H350” ili „H351”.

Razred opasnosti

Priroda opasnosti. Na primjer, karcinogen je „Karc.”

Kategorija opasnosti

Potkategorija razreda opasnosti kojom se opisuje ozbiljnost opasnosti. Na primjer, karcinogen može biti „1A”, „1B” ili „2”.

Razredi i kategorije opasnosti prikazani u tablici 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP imaju pravnu prednost pred svim drugim izvorima informacija o tim razredima i kategorijama opasnosti i moraju se primjenjivati za razvrstavanje. Treba napomenuti da usklađeno razvrstavanje može biti nepotpuno kad obuhvaća samo razrede i kategorije opasnosti s popisa. Za informacije o terminologiji pogledajte Smjernice ECHA-e za CLP.

Tablica 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP redovito se ažurira kako bi se prilagodila tehničkom napretku. Sadržava dvije vrste usklađenih razvrstavanja:

—

usklađena razvrstavanja za određene tvari (kao što je npr. „olovni kromat”) i

—

usklađena skupna razvrstavanja (kao što su npr. „spojevi olova”).

Usklađena razvrstavanja mogu se pronaći na Popisu razvrstavanja i označivanja, koji održava Europska agencija za kemikalije (ECHA) (vidjeti odjeljak 2.1.3.). U slučaju da postoji usklađeno razvrstavanje za određenu tvar, to razvrstavanje treba imati prednost pred usklađenim skupnim razvrstavanjem.

2.1.2   Samorazvrstavanje

Proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici tvari obvezni su provoditi samorazvrstavanje na temelju Uredbe CLP (kako se zahtijeva Uredbom CLP i u okviru za registraciju tvari na temelju Uredbe REACH), koje se određuje primjenom kriterija za razvrstavanje prema CLP-u.

Ista tvar može biti višestruko razvrstana zbog:

—

različitog sastava, oblika ili fizikalnog stanja tvari koja se stavlja na tržište,

—

nedostatnih informacija koje je proizvođač naveo za procjenu razreda ili kategorije opasnosti (to se naznačava kao „nedostatni podaci”, „nejasni podaci” ili „jasni podaci, ali nedostatni za razvrstavanje”),

—

različitih ili dodatnih podataka kojima proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik ima pristup ili koje je generirao.

Samorazvrstavanja se mogu upotrijebiti kako bi se utvrdili razredi i kategorije opasnosti koje su drugi podnositelji prijave već utvrdili, a koji nadilaze usklađeno razvrstavanje i trebaju služiti kao opća osnova informacija. Preporuča se provjeravanje osobito onih samorazvrstavanja koja imaju najveći broj podnositelja prijava. U tijeku su nastojanja da se podnositelji prijava usuglase o samorazvrstavanju. Međutim, ako nije dostupno usklađeno razvrstavanje te su za predmetne tvari dostupna samo samorazvrstavanja, posjednik otpada mora dati sve od sebe kako bi dodijelio razvrstavanje na temelju objavljenih samorazvrstavanja u Popisu razvrstavanja i označivanja te uzimajući osobito u obzir razvrstavanje koje je operateru kod kojeg nastaje otpad preneseno putem sigurnosno-tehničkog lista odgovarajuće tvari ili smjese.

2.1.3   Popis razvrstavanja i označivanja kao alat pretraživanja

Popis razvrstavanja i označivanja (1) kojim upravlja ECHA može se primijeniti za pretraživanje razvrstavanja tvari ili skupine tvari koje je relevantno u kontekstu razvrstavanja otpada (te za provjeru te informacije, ako je primjenjivo). Taj popis omogućuje jednostavno pretraživanje usklađenih razvrstavanja tvari ili skupine tvari jer sadržava informacije iz tablice 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP. Isto tako sadržava samorazvrstavanja predviđena okvirom za registraciju tvari na temelju Uredbe REACH te obavijesti o neregistriranim tvarima (npr. uvoznika malih količina koji nemaju obvezu registracije). Kad u Popisu razvrstavanja i označivanja nije navedeno usklađeno razvrstavanje i navedeno je više od jednog samorazvrstavanja, baza podataka ECHA-e o registriranim tvarima (2) može pomoći u nadopuni informacija dobivenih iz Popisa razvrstavanja i označivanja.

Nadalje, Popis razvrstavanja i označivanja preveden je na sve jezike EU-a.

Međutim, treba napomenuti da se sadržaj Popisa razvrstavanja i označivanja redovito mijenja te da ga treba razmatrati s oprezom (npr. neprestano se radi na konvergenciji razvrstavanja po tvari na Popisu razvrstavanja i označivanja).

U nastavku je primjer usklađenog unosa za „olovni kromat” (CAS broj 7758-97-6) kako je prikazan na Popisu razvrstavanja i označivanja.

Image

Kako je prikazano na slici 6., „olovni kromat” razvrstan je na sljedeći način:

—

Karc. 1B

H350

—

Repr. 1A

H360Df

—

TCOP 2

H373**

—

Ak. toks. vod. okol. 1

H400

—

Kron. toks. vod. okol. 1.

H410

Kako bi se ocijenilo ima li predmetni otpad opasnih svojstava (vidjeti Poglavlje 3.2.2. i Prilog 3.) zbog svojeg sadržaja opasne tvari „olovni kromat”, potrebno je razmotriti informacije o razredu opasnosti, kategoriji opasnosti i šiframa oznaka upozorenja stavke „olovni kromat”.

2.2    Informacije o sastavu, svojstvima i gospodarenju otpadom od tvari/smjesa koje postaju otpad

Dobavljač mora dostaviti sigurnosno-tehnički list za tvari i smjese koje su prema CLP-u razvrstane kao opasne te za nerazvrstane smjese koje sadržavaju opasne tvari iznad određenih graničnih vrijednosti. Sigurnosno-tehnički list mora ispunjavati određene uvjete i biti u skladu s formatom iz članka 31. Uredbe REACH te mora sadržavati informacije o sljedećem:

—

razvrstavanju tvari ili smjese u skladu s Glavom II. Uredbe CLP (odjeljak 2. sigurnosno-tehničkog lista); to može biti usklađeno razvrstavanje ili samorazvrstavanje (vidjeti odjeljak 2.1.),

—

sastavu/sastojcima (odjeljak 3. sigurnosno-tehničkog lista),

—

„uputama za odlaganje” (odjeljak 13. sigurnosno-tehničkog lista),

—

scenarijima izloženosti (u Prilogu).

S tim informacijama na raspolaganju sigurnosno-tehnički list može biti koristan informacijski alat za daljnje korake u procjeni koje treba provesti tijekom razvrstavanja u skladu s popisom otpada nakon što određeni proizvod postane otpad.

Treba napomenuti da su u slučaju kad je proizvod koji postaje otpad smjesa dviju ili više tvari (npr. posuda s lakom) informacije o razvrstavanju za smjese općenito vrijedan izvor informacija te, drugo, da je potrebno služiti se razvrstavanjem za pojedinačne tvari iz smjese, a ne cjelokupnim kemijskim razvrstavanjem smjese. U odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista navedena su razvrstavanja u skladu s Uredbom CLP za pojedinačne opasne sastojke smjese. Te se informacije mogu provjeriti ili dopuniti pretraživanjem Popisa razvrstavanja i označivanja (vidjeti odjeljak 2.1.3.).

Treba napomenuti da za tvari i smjese za koje sigurnosno-tehnički list nije obvezan te u slučaju raznih proizvoda mogu biti dostupni dobrovoljni informacijski listovi proizvoda koji nisu u skladu sa sigurnosno-tehničkim listom, ali mogu sadržavati informacije o sastavu i preporučenim praksama odlaganja.

Dodatne provjere preporučaju se u sljedećim slučajevima:

—

ako su dostavljene informacije zastarjele (proizvod je odbačen dugo nakon što je posljednji put isporučen),

—

ako postoji razlog na temelju kojeg se vjeruje da su informacije nepotpune, neprikladne ili netočne,

—

ako informacije o postupku nastanka otpada ukazuju na mogućnost da su u otpadu prisutne dodatne tvari (npr. onečišćujuće tvari) koje nisu obuhvaćene sigurnosno-tehničkim listom.

2.3    Drugi izvori informacija

Osim izvora informacija navedenih u prethodnom poglavlju, može postojati i druga korisna literatura o prisutnosti i sadržaju tvari koje se potencijalno mogu nalaziti u otpadu. O odabiru izvora treba odlučiti za svaki zasebni slučaj. Opći primjeri mogućih izvora:

—

referentni dokumenti o NRT-ima,

—

priručnici o industrijskim procesima,

—

sektorske bilješke Agencije za zaštitu okoliša SAD-a,

—

informacije o postupcima i tvarima dobivene od proizvođača otpada (opisi postupaka),

—

baze podataka o najčešćem sastavu određenih vrsta otpada (3).

(1)  https://echa.europa.eu/hr/regulations/clp/cl-inventory

(2)  https://echa.europa.eu/hr/information-on-chemicals/registered-substances

(3)  Treba napomenuti da su u nekim državama članicama, npr. Njemačkoj, javno dostupne baze podataka koje se posebno odnose na sastav, fizikalno-kemijska svojstva i razvrstavanja tokova otpada.

PRILOG 3.

Posebni pristupi određivanju opasnih svojstava (od HP 1 do HP 15)

3.1.    Određivanje oznake HP 1: Eksplozivno

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u HP 1 „Eksplozivno” definira se kao:

„otpad u kojem zbog kemijskih reakcija može doći do proizvodnje plina pri takvim temperaturama i tlaku te takvoj brzini da to može dovesti do štetnih posljedica na okruženje. Obuhvaćeni su pirotehnički otpad, eksplozivan organski peroksidni otpad i eksplozivan samoreagirajući otpad.”

U vezi sa svojstvom HP 1 važno je napomenuti da u područje primjene ODO-a nisu uključeni „deaktivirani otpadni eksplozivi” (vidjeti odjeljak 3.1.1.). Stoga se preporučuje provjera podliježe li uopće relevantni predmetni otpad pravilima ODO-a i Popisa otpada.

U ODO-u dalje se objašnjava:

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane u razrede opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja iz tablice 1. [vidjeti tablicu 8. u ovom dokumentu], otpad se, prema potrebi i razmjerno, u pogledu oznake HP 1 ocjenjuje u skladu s ispitnim metodama. Ako prisutnost tvari, smjese ili nekog dijela ukazuje na eksplozivnost otpada, otpad se razvrstava kao opasan oznakom HP 1.”

Otpad koji sadržava tvari koje su razvrstane prema razredu, šiframa kategorija i oznaka upozorenja u tablici 8. može se ispitati kako bi se utvrdilo sadržava li opasna svojstva. S druge strane, za otpad koji sadržava te tvari može se jednostavno pretpostaviti da je opasan prema HP 1.

Tablica 8.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 1 „Eksplozivno”

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Nest. ekspl.

H200

Nestabilni eksplozivi

Ekspl. 1.1

H201

Eksplozivno; opasnost od eksplozije ogromnih razmjera.

Ekspl. 1.2

H202

Eksplozivno, velika opasnost od rasprskavanja

Ekspl. 1.3

H203

Eksplozivno; opasnost od vatre, udarnog vala ili rasprskavanja

Ekspl. 1.4

H204

Opasnost od vatre ili rasprskavanja

Samoreag. A

H240

Zagrijavanje može uzrokovati eksploziju

Org. peroks. A

Samoreag. B

H241

Zagrijavanje može uzrokovati požar ili eksploziju

Org. peroks. B

U slučaju kad je poznato da je proizvod koji je postao otpad eksplozivan, treba ga razmotriti za oznaku HP 1.

Određene tvari mogu biti eksplozivne u određenim uvjetima, npr. one kojima je dodijeljena šifra oznake upozorenja H205 U vatri može izazvati eksploziju ogromnih razmjera ili EUH001 Eksplozivno u suhom stanju. Te tvari ne čine otpad opasnim prema oznaci HP 1, ali njihova prisutnost u otpadu može dovesti do toga da taj otpad pokazuje opasno svojstvo HP 15; za pojedinosti vidjeti odjeljak 1.2.1.

Za otpad koji sadržava tvar razvrstanu kao H240 ili H241, u slučaju kad otpad nije opasan prema oznaci HP 1, treba razmotriti oznaku HP 3 „Zapaljivo”.

Na slici 7. prikazan je postupak određivanja za HP 1. (1)

Image

Ispitne metode

U dijelu A Priloga Uredbi o ispitnim metodama navodi se sljedeća ispitna metoda koja se može razmotriti u ocjenjivanju za oznaku HP 1 „Eksplozivno”:

—

A.14. Eksplozivna svojstva

Otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 8. treba ispitati u pogledu eksplozivnih svojstava u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

u U Smjernicama ECHA-e za CLP predviđeni su zasebni odjeljci za ispitivanje smjesa koje sadržavaju:

—

organske perokside,

—

samoreagirajuće tvari i smjese,

—

eksplozive.

Uredbom CLP samoreagirajuće tvari i smjese razvrstane su u jednu od sedam kategorija „tipova od A do G”; vidjeti Smjernice ECHA-e za CLP. Otpad koji sadržava organski peroksid ili samoreagirajuću tvar ima oznaku HP 1 kad je taj otpad ispitivanjem razvrstan kao tip A (H240) ili tip B (H241). Ako to nije slučaj, otpad koji je razvrstan kao tip C, D, E ili F (H242) ima oznaku HP 3.

Otpad koji sadržava neku drugu tvar navedenu u tablici 8., ako je taj otpad ispitivanjem razvrstan kao nestabilni eksploziv (H200), odjeljak 1.1.(H201), 1.2.(H202), 1.3.(H203) ili 1.4.(H204), ima oznaku HP 1.

Detaljan primjer za ocjenjivanje organskog peroksida u pogledu oznake HP 1 nalazi se u odjeljku 1.4.7. Priloga 1.

3.2.    Određivanje oznake HP 2: Oksidirajuće

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 2 „Oksidirajuće” definira se kao:

„otpad koji može, uglavnom s pomoću kisika, izazvati ili pospješiti zapaljenje drugih materijala”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane u razrede opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja iz tablice 2. [vidjeti tablicu 9. u ovom dokumentu], otpad se, prema potrebi i razmjerno, u pogledu oznake HP 2 ocjenjuje u skladu s ispitnim metodama. Ako prisutnost tvari, smjese ili nekog dijela ukazuje na oksidiranje otpada, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 2.”

Otpad koji sadržava tvari koje su razvrstane u razred opasnosti te prema šiframa kategorija i oznaka upozorenja u tablici 9. može se ispitati kako bi se pokazalo sadržava li opasna svojstva. Druga je opcija da se za otpad koji sadržava te tvari jednostavno pretpostavi da je opasan prema oznaci HP 2.

Tablica 9.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 2 Oksidirajuće

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Oks. plin 1

H270

Može uzrokovati ili pojačati požar; oksidans

Oks. tek. 1

H271

Može uzrokovati požar ili eksploziju; jaki oksidans

Oks. krut. 1

Oks. tek. 2

Oks. tek. 3

H272

Može pojačati požar; oksidans

Oks. krut. 2

Oks. krut. 3

U sljedećim slučajevima:

—

ako otpad sadržava samo jednu od tih tvari,

—

ako se toj tvari dodjeljuje specifična granična vrijednost koncentracije u tablici 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP. Potrebno je napomenuti da ne postoje opće granične vrijednosti koncentracije koje se primjenjuju na ovaj razred opasnosti,

—

ako je ta tvar prisutna u otpadu ispod te granične vrijednosti,

može se pretpostaviti da otpad nije opasan prema oznaci HP 2.

Primjer je „dušična kiselina”, koja je navedena s oznakom H272, oks. tek. 3 sa specifičnom graničnom vrijednosti koncentracije od ≥ 65 %. Kada je „dušična kiselina” u otpadu prisutna u koncentraciji većoj od 65 %, taj je otpad potrebno razvrstati kao HP 2 (kao dodatak oznaci HP 8). Jedina druga tvar koja prema 10. prilagodbi Uredbe CLP tehničkom napretku (2) ima specifičnu graničnu vrijednost koncentracije za oksidirajuća svojstva jest vodikov peroksid s graničnom vrijednosti od 50 %.

Metoda izračuna za oksidirajuće plinove

Ako otpad sadržava tvar kojoj je dodijeljena oznaka H270, moguće je izračunati posjeduje li taj otpad svojstvo HP 2. Metoda izračuna navedena je u normi ISO 10156 (kako je izmijenjena) te ju je potrebno primjenjivati u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Na slici 8. prikazan je postupak određivanja za HP 2. (3)

Image

Ispitne metode

U dijelu A Priloga Uredbi o ispitnim metodama navode se sljedeće ispitne metode koje se mogu razmotriti u ocjenjivanju za oznaku HP 2 „Oksidirajuće”:

—

A.17. Oksidirajuća svojstva (krute tvari)

—

A.21. Oksidirajuća svojstva (tekućine)

Otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 9. treba ispitati s obzirom na oksidirajuća svojstva u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP. U Smjernicama ECHA-e za CLP predviđeni su zasebni odjeljci za ispitivanje smjesa koje sadržavaju:

—

oksidirajuće plinove,

—

oksidirajuće tekućine,

—

oksidirajuće krute tvari.

Otpad koji sadržava oksidirajuću tvar, a ispitivanjem je razvrstan kao H270, H271 ili H272, ima oznaku HP 2.

3.3.    Određivanje oznake HP 3: Zapaljivo

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u HP 3 „Zapaljivo” se u šest alineja definira kao:

—    „zapaljiv tekući otpad :

tekući otpad s plamištem ispod 60 °C ili otpadno plinsko ulje, dizel i laka loživa ulja s plamištem između > 55 °C i ≤ 75 °C,

—    zapaljive piroforne tekućine i kruti otpad :

kruti ili tekući otpad koji se čak i u malim količinama može zapaliti u roku od pet minuta nakon dodira sa zrakom,

—    zapaljiv kruti otpad :

kruti otpad koji je lako zapaljiv ili može izazvati ili pospješiti požar trenjem,

—    zapaljiv plinoviti otpad :

plinoviti otpad koji u dodiru sa zrakom može planuti pri temperaturi od 20 °C i standardnom tlaku od 101,3 kPa,

—    otpad koji reagira s vodom :

otpad koji u dodiru s vodom oslobađa zapaljive plinove u opasnim količinama,

—    ostali zapaljiv otpad :

zapaljivi aerosoli, zapaljiv samozagrijavajući otpad, zapaljivi organski peroksidi i zapaljiv samoreagirajući otpad.”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane u jedan od sljedećih razreda opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja iz tablice 3. [vidjeti tablicu 10. u ovom dokumentu], otpad se, prema potrebi i razmjerno, ocjenjuje u skladu s ispitnim metodama. Ako prisutnost tvari, smjese ili nekog dijela ukazuje na zapaljivost otpada, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 3.”

Otpad koji sadržava tvari koje su razvrstane u razred opasnosti te prema šiframa kategorija i oznaka upozorenja u tablici 10. može se ispitati kako bi se pokazalo sadržava li opasna svojstva. Druga je opcija da se za otpad koji sadržava te tvari u količinama osim onih u tragovima, jednostavno pretpostavi da je opasan prema oznaci HP 3.

Tablica 10.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 3 „Zapaljivo”

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Zapalj. plin 1

H220

Vrlo lako zapaljiv plin

Zapalj. plin 2

H221

Zapaljiv plin

Aerosol 1

H222

Vrlo lako zapaljiv aerosol

Aerosol 2

H223

Zapaljiv aerosol

Zapalj. tek. 1

H224

Vrlo lako zapaljiva tekućina i para

Zapalj. tek. 2

H225

Lako zapaljiva tekućina i para

Zapalj. tek. 3

H226

Zapaljiva tekućina i para

Zapalj. krut. 1

Zapalj. krut. 2

H228

Zapaljiva krutina

Samoreag. CD

Samoreag. EF

Org. peroks. CD

Org. peroks. EF

H242

Zagrijavanje može uzrokovati požar

Piro. tek. 1

Piro. krut. 1

H250

Samozapaljivo u dodiru sa zrakom

Samozagr. 1

H251

Samozagrijavanje: može se zapaliti

Samozagr. 2

H252

Samozagrijavanje u velikim količinama; može se zapaliti

Reakc. s vodom 1

H260

U dodiru s vodom oslobađa zapaljive plinove koji se mogu spontano zapaliti

Reakc. s vodom 2

Reakc. s vodom 3

H261

U dodiru s vodom oslobađa zapaljive plinove

Ako otpad sadržava tvar kojoj je dodijeljena oznaka H220 ili H221, moguće je izračunati ima li taj otpad oznaku HP 3 (četvrta alineja). Metoda izračuna navedena je u normi ISO 10156 te ju je potrebno primjenjivati u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Ako otpad sadržava tvar kojoj je dodijeljena oznaka H260 ili H261, tj. tvar koja nakon dodavanja vode može oslobađati vrlo lako zapaljiv plin brzinom većom od 1 litre plina po kilogramu tvari po satu, moguće je izračunati minimalnu koncentraciju tvari u otpadu kojom zbog koje bi on postao opasan prema oznaci HP 3 (peta alineja). Ako je koncentracija manja od navedene, otpad se ne smatra opasnim u smislu oznake HP 3 (peta alineja). U slučaju koncentracije koja je navedena ili veća, otpad treba smatrati opasnim prema oznaci HP 3 ili ga je potrebno ispitati. Primjeri tvari i izračuni dostupni su u Smjernicama Ujedinjene Kraljevine i prikazani su u odjeljku u nastavku.

Kratak primjer za ocjenjivanje organskih peroksida u pogledu oznake HP 3 na temelju ocjenjivanja za oznaku HP 1 dostupan je u odjeljku 1.4.7. Na slici 9. prikazan je postupak određivanja za HP 3. (4)

Image

Metoda izračuna za oznaku HP 3 (peta alineja)

Kako je već navedeno, tvari je dodijeljena oznaka H260 ili H261 ako nakon dodavanja vode može oslobađati vrlo lako zapaljiv plin brzinom većom od 1 litre plina po kilogramu tvari po satu.

Ako otpad sadržava tvar kojoj je dodijeljena oznaka H260 ili H261, moguće je izračunati graničnu vrijednost koncentracije tvari u otpadu zbog koje bi se razvrstao kao opasan prema oznaci HP 3 (peta alineja). Ovom se metodom izračuna količina reagirajuće tvari potrebne za oslobađanje jedne litre zapaljivog plina izračunava na temelju stehiometrije te primjenom volumena mola plina pri standardnom tlaku i temperaturi. Granična vrijednost koncentracije za jednu litru preuzeta je iz ispitne metode A.12. Zapaljivost (u dodiru s vodom) kako je opisano u dijelu A Priloga Uredbi o ispitnim metodama.

U koncentracijama manjima od navedene otpad se neće smatrati opasnim prema oznaci HP 3 (peta alineja). Ako je koncentracija jednaka navedenoj ili veća od nje, otpad treba smatrati opasnim prema oznaci HP 3 ili ga je potrebno ispitati. Primjer izračuna preuzet je iz Smjernica Ujedinjene Kraljevine i prikazan u okviru 3. (5)

Metoda izračuna za oznaku HP 3 (peta alineja)

1.

Napišite uravnoteženu jednadžbu za reakciju kojom se oslobađa plin. Opći oblik jednadžbe trebao bi biti sljedeći:

rR

+

wW

→

pP

+

gG

pri čemu je R tvar s oznakom H260/H261, W je voda, P je produkt reakcije, a G je oslobođeni plin; r, w, p i g su stehiometrijski omjeri koji jednadžbi daju ravnotežu.

2.

Tvarima u jednadžbi dodijelite molekularne mase i stehiometrijske omjere.

3.

Podijelite (r × molarna masa za R) sa (g × 22,4). Time se dobiva masa za R potrebna za ispuštanje 1 litre plina. 1 mol plina sadržava 22,4 litre pri standardnoj temperaturi i tlaku.

4.

Taj iznos (u gramima) podijelite s 1 000 (za pretvaranje u kilograme) i pomnožite sa 100 kako biste dobili maseni udio te time granične vrijednosti koncentracije za HP 3 (peta alineja) tvari R.

Primjer izračuna: Otpad sadržava aluminijev karbid. Aluminijev karbid je tvar s oznakom H260 koja reagira u dodiru s vodom te nastaje plin metan.

Al4C3

+

6 H2O

→

2 Al2O3

+

3 CH4

aluminijev karbid

 

voda

 

aluminijev oksid

 

metan

144 g

 

18 g

 

102 g

 

16 g

1 mol

 

6 mol

 

2 mol

 

3 mol

r = 1 mol Al4C3, R = 144 g; g = 3 mol CH4.

Granična vrijednost koncentracije aluminijeva karbida u otpadu = [144 / (3 × 22,4)] / 1 000 × 100, što iznosi 0,21 % (otprilike 0,2 %).

Okvir 3.:

Metoda izračuna za oznaku HP 3 (peta alineja)

Granične vrijednosti dobivene izračunom za određene tvari s oznakom H260 i H261 prikazane su u tablici 11.

Tablica 11.

Primjeri tvari zbog kojih otpad može pokazivati svojstvo HP 3 „Zapaljivo” (peta alineja) i njihove granične vrijednosti koncentracija  (6)

Naziv tvari

Šifre oznaka upozorenja povezane s oznakom HP 3 (peta alineja)

Jednadžba

Granična vrijednost koncentracije u otpadu potrebna za oznaku H3-A (peta alineja) (%) (7)

Litij

H260

2Li + 2H2O → 2LiOH + H2

0,1

Natrij

H260

2Na + 2H2O → 2NaOH + H2

0,2

Magnezijev prah (piroforan)

H261

Mg + 2H2O → Mg(OH)2 + H2

0,1

Aluminijev prah (piroforan)

Aluminijev prah (stabiliziran)

H261

2Al + 6H2O → 2Al(OH)3 + 3H2

0,1

Kalij

H260

2K + 2H2O → 2KOH + H2

0,4

Kalcij

H261

Ca + 2H2O → Ca(OH)2 + H2

0,2

Cinkov prah / cinkova prašina (piroforno)

H260

Zn + 2H2O → Zn(OH)2 + H2

0,3

Cirkonijev prah (piroforan)

H260

Zr + 4H2O → Zr(OH)4 + 2H2

0,2

Aluminijev karbid

H260

Al4C3 + 6H2O → 2Al2O3 + 3CH4

0,2

Litijev aluminijev hidrid

H260

LiAlH4+ H2O → LiAl(OH)2 + 4H2

0,1

Natrijev hidrid

H260

NaH + H2O → NaOH + H2

0,1

Kalcijev hidrid

H260

CaH2 + 2H2O → Ca(OH)2 + 2H2

0,1

Kalcijev karbid

H260

CaC2 + H2O → Ca(OH)2 + C2H2

0,3

Kalcijev fosfid

H260

Ca3P2 + 6H2O → 2PH3 + 3Ca(OH)2

0,4

Aluminijev fosfid

H260

AlP + 3H2O → PH3 + Al(OH)3

0,3

Magnezijev fosfid

H260

Mg3P2 + 6H2O → 2PH3 + 3Mg(OH)2

0,3

Tricinkov difosfid

H260

Zn3P2 + 6H2O → 2PH3 + 3Zn(OH)2

0,6

Dietil (etildimetil-silanolato) aluminij

H260

(C2H5)2Si(CH3)2C2H5Al + 2H2O → 2C2H6 + Al(OH)2Si(CH3)2C2H5

0,4

Ispitne metode

U dijelu A Priloga Uredbi o ispitnim metodama navode se sljedeće ispitne metode koje se mogu razmotriti u ocjenjivanju za oznaku HP 3 „Zapaljivo”:

—

A.10. Zapaljivost (krute tvari)

—

A.11. Zapaljivost (plinovi)

—

A.12. Zapaljivost (u dodiru s vodom)

Otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 10. potrebno je ispitati u pogledu zapaljivih svojstava u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP. U Smjernicama ECHA-e za CLP predviđeni su zasebni odjeljci za ispitivanje smjesa koje sadržavaju:

—

zapaljive plinove,

—

aerosole,

—

zapaljive tekućine,

—

zapaljive krute tvari,

—

samoreagirajuće tvari i smjese,

—

piroforne tekućine,

—

piroforne krute tvari,

—

samozagrijavajuće tvari i smjese,

—

tvari koje reagiraju u dodiru s vodom,

—

organske perokisde (2.15.).

3.4.    Određivanje oznake HP 4: Nadražujuće – kožne iritacije i ozljede oka

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 4 „Nadražujuće” definira se kao:

„otpad u dodiru s kojim mogu nastati kožne iritacije ili koji može izazvati ozljede oka”.

Oznaka HP 4 povezana je s oznakom HP 8 „Nagrizajuće” jer se obje te oznake HP odnose na potencijalno oštećenje ili štetno djelovanje različitih razina ozbiljnosti. Pojedinosti o oznaci HP 8 navedene su u odjeljku 3.8.

Napomena:

—

Opasan otpad koji sadržava nadražujuće tvari može pokazivati nadražujuća svojstva (ovisno o koncentraciji).

—

Opasan otpad koji sadržava nagrizajuće tvari može pokazivati nagrizajuća ili nadražujuća svojstva, ovisno o koncentraciji.

Mehaničko nadraživanje koje uzrokuju neke tvari nije obuhvaćeno definicijom oznake HP 4.

U ODO-u se dalje objašnjava:

 

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari u koncentracijama iznad granične vrijednosti, a koje su razvrstane u jedan od sljedećih razreda opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja, a koncentracijama su jednake graničnoj vrijednosti ili je premašuju, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 4.

 

Granična vrijednost koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju u pogledu razreda opasnosti ‚Nagriz. kožu’ 1A (H314), ‚Nadraž. za kožu’ 2 (H315), ‚Ozlj. oka’ 1 (H318) i ‚Nadraž. oka’ 2 (H319) iznosi 1 %.

 

Ako je zbroj koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao ‚Nagriz. kožu.’ 1A (H314) jednak ili premašuje 1 %, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 4.

 

Ako je zbroj koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao H318 jednak ili premašuje 10 %, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 4.

 

Ako je zbroj koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao H315 i H319 jednak ili premašuje 20 %, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 4.”

 

Treba imati na umu da se otpad koji sadržava tvari razvrstane kao H314 („Nagriz. kožu” kategorije 1A, 1B ili 1C) u količinama koje su jednake ili veće od 5 % klasificira kao opasan oznakom HP 8. HP 4 se ne primjenjuje ako je otpad već klasificiran kao HP 8.

Tablica 12.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 4

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije (ukupno tvari)

Nagriz. kožu 1A

H314

Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka

≥ 1 % i < 5 %

Ozlj. oka 1

H318

Uzrokuje teške ozljede oka

≥ 10 %

Nadraž. kožu 2

i

Nadraž. oka 2

H315

i

H319

Nadražuje kožu

i

Uzrokuje jako nadraživanje oka

≥ 20 % (8)

Primjer ocjenjivanja otpada koji sadržava CaO i Ca(OH)2 u pogledu oznake HP 4 nalazi se u Prilogu 1.4.4.

Za otpad koji sadržava tvar s oznakom H314 Nagriz. kožu 1A, 1B ili 1C u koncentraciji ≥ 5 % vidjeti i oznaku HP 8 „Nagrizajuće” (Prilog 3.8.) jer je taj otpad potrebno razvrstati kao opasan oznakom HP 8, a ne oznakom HP 4.

Prethodno navedene granične vrijednosti koncentracija primjenjuju se na poznate komponente otpada. Može biti teško utvrditi sve specifične tvari prisutne u određenom otpadu. Ako otpad nije označen kao „Nadražujuće” zbog poznatih prisutnih tvari, a neke su tvari još uvijek nepoznate, pH vrijednost otpada treba se upotrijebiti za ocjenjivanje (vidjeti sliku 10.).

Otpad čija je pH vrijednost ≤ 2 ili ≥ 11,5 općenito treba smatrati opasnim prema oznaci HP 8 „Nagrizajuće”, osim ako:

—

ispitivanje kisele ili alkalne komponente pokaže da razvrstavanje tvari kao nagrizajuće nije opravdano te

—

ako je dodatnim in vitro ispitivanjem ili postojećim iskustvom kod ljudi ili podacima dobivenima na životinjama nakon jednokratnog ili ponavljanog izlaganja potvrđeno da se ne primjenjuje razvrstavanje tvari kao „Nadražujuće” ni kao „Nagrizajuće”.

Ispitivanjem kisele/alkalne komponente mjeri se puferski kapacitet otpada. (9)

Granične vrijednosti

Sljedeće se granične vrijednosti primjenjuju za ocjenjivanje:

—

za H314, H315, H318 i H319 granična vrijednost iznosi 1 %.

Pojedinačna tvar prisutna u koncentraciji nižoj od navedene nije uključena u ukupne koncentracije navedene u tablici 12. i na slici 10.

Na slici 10. prikazan je postupak određivanja za HP 4. (10)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada prema oznaci HP 4 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracije iz Priloga III. ODO-u.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 12. potrebno je ispitati u pogledu nadražujućih svojstava u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP. Smjesa kojoj je tom ocjenom dodijeljena oznaka H315, H318 ili H319 smatra se opasnom prema oznaci HP 4.

Ako se razmatra ispitivanje, preporučuje se kombinacija ispitivanja kisele/alkalne komponente i in vitro ispitivanja. Primjer kako integrirati ispitivanje kisele/alkalne komponente i in vitro ispitivanje u opće ispitivanje naveden je u Smjernicama Ujedinjene Kraljevine.

Kako je prethodno opisano, ispitivanjem kisele/alkalne komponente mjeri se puferski kapacitet otpada.

U dijelu B Priloga Uredbi o ispitnim metodama navodi se sljedeća ispitna metoda koja se može razmotriti u ocjenjivanju za oznaku HP 4 „Nadražujuće”:

—

B.46 In vitro test nadraživanja kože na modelu rekonstruirane ljudske epiderme

Nisu prikladne ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama koje se temelje na ispitivanju na životinjama. (11)

Dodatne in vitro metode mogu biti dostupne iz drugih izvora, kao što je referentni laboratorij Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama. (12)

Ako je opasno svojstvo otpada ocijenjeno ispitivanjem i korištenjem koncentracija opasnih tvari kao što je navedeno u Prilogu III. ODO-u, prednost imaju rezultati ispitivanja.

3.5.    Određivanje oznake HP 5: Specifična toksičnost za ciljni organ/aspiracijska toksičnost

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 5 „Specifična toksičnost za ciljni organ/aspiracijska toksičnost” definira se kao:

„otpad koji može izazvati specifičnu toksičnost za ciljni organ uslijed jednokratnog ili ponovljenog izlaganja ili koji može izazvati učinke akutne toksičnosti nakon aspiracije”.

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane u jedan ili više od sljedećih razreda opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja iz tablice 4. [vidjeti tablicu 13. u ovom dokumentu], a dosegnuta je ili premašena jedna ili više graničnih vrijednosti koncentracija iz tablice 4. [vidjeti tablicu 13. u ovom dokumentu], otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 5. Kad su tvari koje su razvrstane u razred specifične toksičnosti za ciljane organe prisutne u otpadu, pojedinačna tvar mora biti prisutna u graničnoj vrijednosti koncentracije ili iznad nje da bi otpad bio klasificiran kao opasan oznakom HP 5.

Kad otpad sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane kao Aspir. toks. 1, a zbroj tih tvari jednak je graničnoj vrijednosti koncentracija ili je premašuje, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 5 isključivo ako sveukupna kinematička viskoznost (pri 40 °C) ne premašuje 20,5 mm2/s  (13).

Tablica 13.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 5

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

TCOJ 1

H370

Uzrokuje oštećenje organa

≥ 1 % (Pojed.)

TCOJ 2

H371

Može uzrokovati oštećenje organa

≥ 10 % (Pojed.)

TCOJ 3

H335

Može nadražiti dišni sustav

≥ 20 % (Pojed.)

TCOP 1

H372

Uzrokuje oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti

≥ 1 % (Pojed.)

TCOP 2

H373

Može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti

≥ 10 % (Pojed.)

Aspir. toks. 1

H304

Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav

≥ 10 % (ukupno)

Primjer ocjenjivanja otpada koji sadržava CaO i Ca(OH)2 u pogledu oznake HP 5 nalazi se u odjeljku 1.4.4. Priloga 1.

Na slici 11. prikazan je postupak određivanja za HP 5. (14)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 5 provodi se na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracija.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 13. potrebno je ocijeniti u pogledu svojstava specifične toksičnosti za ciljni organ i aspiracijske toksičnosti u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Nisu prikladne ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama koje se temelje na ispitivanju na životinjama. (15) Dodatne in vitro metode mogu biti dostupne iz drugih izvora, kao što je referentni laboratorij Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama. (16)

Ako je opasno svojstvo otpada ocijenjeno ispitivanjem i korištenjem koncentracija opasnih tvari kao što je navedeno u Prilogu III. ODO-u, prednost imaju rezultati ispitivanja.

3.6.    Određivanje oznake HP 6: Akutna toksičnost

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 6 „Akutna toksičnost” se definira kao:

„otpad koji može izazvati učinke akutne toksičnosti nakon oralne ili dermalne primjene ili inhalacijskim putem.”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Ako je zbroj koncentracija svih tvari sadržanih u otpadu koje su razvrstane u razred opasnosti akutne toksičnosti i prema šiframa kategorijama i šiframa oznaka upozorenja iz tablice 5. [vidjeti tablicu 14. u ovom dokumentu] jednak graničnoj vrijednosti navedenoj u toj tablici ili premašuje, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 6. Ako je u otpadu prisutno više tvari koje su razvrstane kao akutno toksične, zbroj koncentracija potreban je isključivo za tvari koje pripadaju istoj kategoriji opasnosti.”

Granične vrijednosti

Sljedeće se granične vrijednosti primjenjuju za ocjenjivanje:

—

za H300, H310, H330, H301, H311 i H331: 0,1 %,

—

za H302, H312, H332: 1 %.

Pojedinačna tvar prisutna u koncentraciji nižoj od granične vrijednosti za šifru oznake upozorenja koja joj je dodijeljena nije uključena u zbroj koncentracija za taj razred opasnosti i šifru kategorije.

Tablica 14.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 6

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(zbroj tvari)

Akutna toks. 1 (oralna)

H300

Smrtonosno ako se proguta

≥ 0,1 %

Akutna toks. 2 (oralna)

H300

Smrtonosno ako se proguta

≥ 0,25 %

Akutna toks. 3 (oralna)

H301

Otrovno ako se proguta

≥ 5 %

Akutna toks. 4 (oralna)

H302

Štetno ako se proguta

≥ 25 %

Akutna toks. 1 (dermalna)

H310

Smrtonosno u dodiru s kožom

≥ 0,25 %

Akutna toks. 2 (dermalna)

H310

Smrtonosno u dodiru s kožom

≥ 2,5 %

Akutna toks. 3 (dermalna)

H311

Otrovno u dodiru s kožom

≥ 15 %

Akutna toks. 4 (dermalna)

H312

Štetno u dodiru s kožom

≥ 55 %

Akutna toks. 1 (inhal.)

H330

Smrtonosno ako se udiše

≥ 0,1 %

Akutna toks. 2 (inhal.)

H330

Smrtonosno ako se udiše

≥ 0,5 %

Akutna toks. 3 (inhal.)

H331

Otrovno ako se udiše

≥ 3,5 %

Akutna toks. 4 (inhal.)

H332

Štetno ako se udiše

≥ 22,5 %

Na slici 12. prikazan je postupak određivanja za HP 6. (17)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 6 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracija.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 14. potrebno je ocijeniti u pogledu svojstava akutne toksičnosti u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Nisu prikladne ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama koje se temelje na ispitivanju na životinjama. (18) Dodatne in vitro metode mogu biti dostupne iz drugih izvora, kao što je referentni laboratorij Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama. (19)

Ako je opasno svojstvo otpada ocijenjeno ispitivanjem i korištenjem koncentracija opasnih tvari kao što je navedeno u Prilogu III. ODO-u, prednost imaju rezultati ispitivanja.

3.7.    Određivanje oznake HP 7: Karcinogeno

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 7 „Karcinogeno” definira se kao:

„otpad koji izaziva rak ili povećava njegovu pojavnost”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava tvar koja je razvrstana u jedan od sljedećih razreda opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja te koja je jednaka ili premašuje jednu od sljedećih graničnih koncentracija iz tablice 6. [vidjeti tablicu 15. u ovom dokumentu], otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 7. Kad je u otpadu prisutno više tvari koje su razvrstane kao karcinogene, pojedinačna tvar mora biti prisutna u graničnoj vrijednosti koncentracija ili iznad nje da bi otpad bio klasificiran kao opasan oznakom HP 7.”

Tablica 15.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 7

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(Pojedinačna tvar)

Karc. 1A

H350

Može uzrokovati rak

≥ 0,1 %

Karc. 1B

Karc. 2

H351

Sumnja na moguće uzrokovanje raka

≥ 1,0 %

Primjer za ocjenjivanje azbesta u pogledu oznake HP 7 nalazi se u Prilogu 1., odjeljku 1.4.3.

Na slici 13. prikazan je postupak određivanja za HP 7. (20)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 7 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracija.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 15. potrebno je ocijeniti u pogledu svojstava karcinogenosti u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Potrebno je napomenuti da u Uredbi CLP određivanje karcinogenosti nije predviđeno za otpad ni za smjese. Ispitivanje mutagenosti (vidjeti odjeljak 3.11.) u brojnim se slučajevima smatra prikladnim pokazateljem potencijalne karcinogenosti.

3.8.    Određivanje oznake HP 8: Nagrizajuće

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 8 „Nagrizajuće” definira se kao:

„otpad u dodiru s kojim može doći do nagrizajućeg djelovanja na kožu”.

Oznake HP 8 i HP 4 povezane su jer se odnose na potencijalno oštećenje ili štetno djelovanje različitih razina ozbiljnosti. Vidjeti 3.4. za više detalja.

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane kao ‚Nagriz. kožu’ kategorije 1A, 1B ili 1C (H314), a zbroj njihovih koncentracija jednak je ili premašuje 5 %, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 8.”

Tablica 16.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 8

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(Zbroj tvari)

Nagriz. kožu 1A, 1B ili 1C

H314

Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka

≥ 5 %

U slučajevima kad otpad sadržava:

—

tvar koja se razvrstava oznakom H314 Nagriz. kožu 1A

—

u koncentraciji ≥ 1 % i ≤ 5 %,

vidjeti i oznaku HP 4 Nadražujuće (poglavlje 3.4. ovog dokumenta).

Granične vrijednosti

Sljedeće se granične vrijednosti primjenjuju za ocjenjivanje:

—

Za H314: 1 %.

Pojedinačna tvar prisutna u koncentraciji nižoj od te granične vrijednosti nije uključena u zbroj koncentracija za H314.

Na slici 14. prikazan je postupak određivanja za HP 8. (21)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 8 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracije iz Priloga III. Okvirnoj direktivi o otpadu.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 16. potrebno je ocijeniti u pogledu nagrizajućih i nadražujućih svojstava u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP. Smjesa kojoj je tim ocjenjivanjem dodijeljena oznaka H314 smatra se opasnom prema oznaci HP 8.

U dijelu B Priloga Uredbi o ispitnim metodama navode se sljedeće in vitro ispitne metode koje se mogu razmotriti u ocjenjivanju za oznaku HP 8 „Nagrizajuće”:

—

B.40. Nagrizanje kože in vitro: test transkutanog električnog otpora (TER)

—

B.40 BIS. Nagrizanje kože in vitro: test na modelu ljudske kože

Nisu prikladne ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama koje se temelje na ispitivanju na životinjama. (22)

Ako je opasno svojstvo otpada ocijenjeno ispitivanjem i korištenjem koncentracija opasnih tvari kao što je navedeno u Prilogu III. ODO-u, prednost imaju rezultati ispitivanja.

3.9.    Određivanje oznake HP 9: Zarazno

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 9 „Zarazno” definira se kao:

„otpad koji sadržava održive mikroorganizme ili njihove toksine za koje se vjeruje ili se pouzdano zna da uzrokuju bolesti ljudi i drugih živih organizama.”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Dodjela oznake HP 9 ocjenjuje se prema pravilima utvrđenim u referentnim dokumentima ili zakonodavstvu u državama članicama.”

Napomene o postupku ocjenjivanja za HP 9

Toksine iz mikroorganizama potrebno je ocijeniti analogno kemijskim tvarima uzimanjem u obzir njihovih dodijeljenih šifra oznaka upozorenja i odgovarajućih povezanih svojstava opasnosti. Ne postoje šifre oznaka upozorenja za zarazne mikroorganizme jer se oni ne smatraju opasnim tvarima na temelju Uredbe CLP.

Ocjenjivanje u pogledu oznake HP 9 ovisi o upućivanju na kategorije specifičnih rizičnih skupina organizama u skladu s njihovim potencijalom uzrokovanja i širenja zaraze i njihovom potencijalnom kliničkom liječenju. (23)

Svjetska zdravstvena organizacija (24) uspostavila je općenito priznati sustav kategoriziranja organizama u četiri rizične skupine:

—

Rizična skupina 4 (visok pojedinačni rizik, visok rizik za zajednicu),

—

Rizična skupina 3 (visok pojedinačni rizik, nizak rizik za zajednicu),

—

Rizična skupina 2 (umjeren pojedinačni rizik, nizak rizik za zajednicu),

—

Rizična skupina 1 (nizak pojedinačni rizik i rizik za zajednicu).

UN je preuzeo taj pristup (25) i sastavio okvirni popis zaraznih tvari (vidjeti tablicu 17.).

Tablica 17.

Okvirni primjeri zaraznih tvari uključenih u kategoriju A  (26)

UN broj i ispravno otpremno ime

Mikroorganizam

Okvirni primjeri zaraznih tvari uključenih u kategoriju A u bilo kojem obliku, osim ako je drukčije naznačeno

UN 2814 Zarazne tvari opasne po ljude

Bacillus anthracis (samo kulture)

Brucella abortus (samo kulture)

Brucella melitensis (samo kulture)

Brucella suis (samo kulture)

Burkholderia mallei – Pseudomonas mallei – Slinavka (samo kulture)

Burkholderia pseudomallei – Pseudomonas pseudomallei (samo kulture)

Chlamydia psittaci – ptičji sojevi (samo kulture)

Clostridium botulinum (samo kulture)

Coccidioides immitis (samo kulture)

Coxiella burnetii (samo kulture)

Virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznice

Virus denga (samo kulture)

Virus istočnog encefalitisa konja (samo kulture)

Escherichia coli, verotoksigena (samo kulture)

Virus ebole

Virus Flexal

Francisella tularensis (samo kulture)

Virus Guanarito

Virus Hantaan

Virusi Hanta koji uzrokuju hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom

Virus Hendra

Virus hepatitisa B (samo kulture)

Virus herpesa B (samo kulture)

Virus humane imunodeficijencije (samo kulture)

Visokopatogeni virus influence ptica (samo kulture)

Virus japanskog encefalitisa (samo kulture)

Virus Junin

Virus bolesti Kyasanur Forest

Virus Lassa

Virus Machupo

Virus Marburg

Virus majmunskih boginja

Mycobacterium tuberculosis (samo kulture)

Virus Nipah

Virus hemoragijske groznice Omsk

Poliovirus (samo kulture)

Virus bjesnoće (samo kulture)

Rickettsia prowazekii (samo kulture)

Rickettsia rickettsii (samo kulture)

Virus groznice riftske doline (samo kulture)

Virus ruskog proljetno-ljetnog encefalitisa (samo kulture)

Virus Sabia

Shigella dysenteriae tip 1 (samo kulture)

Virus krpeljnog encefalitisa (samo kulture)

Virus variole

Virus venezuelskog encefalitisa konja (samo kulture)

Virus Zapadnog Nila (samo kulture)

Virus žute groznice (samo kulture)

Yersinia pestis (samo kulture)

UN 2900 Zarazne tvari opasne samo po životinje

Virus afričke svinjske kuge (samo kulture)

Ptičji paramiksovirus tipa 1 – virus velogenske newcastleske bolesti (samo kulture)

Virus klasične svinjske kuge (samo kulture)

Virus bolesti slinavke i šapa (samo kulture)

Virus bolesti kvrgave kože (samo kulture)

Mycoplasma mycoides – Zarazna pleuropneumonija goveda (samo kulture)

Virus kuge malih preživača (Peste des petits ruminants) (samo kulture)

Virus goveđe kuge (samo kulture)

Virus boginja ovaca (samo kulture)

Virus boginja koza (samo kulture)

Virus vezikularne bolesti svinja (samo kulture)

Virus vezikularnog stomatitisa (samo kulture)

Zarazne tvari (uključujući otpad onečišćen takvim tvarima, kao što je medicinski ili klinički otpad) iz kategorije A (kao i kulture zaraznih tvari iz kategorije B) moraju u propisima o prijevozu biti razvrstane u kategoriju:

—

UN 2814 „zarazne tvari opasne po ljude” ili

—

UN 2900 „zarazne tvari opasne samo po životinje”.

S obzirom na razvrstavanje koje se primjenjuje na temelju prethodno navedenog dokumenta UN-a, bez ispitivanja, može se donijeti obrazložena odluka o tome treba li predmetni otpad biti razvrstan kao opasan prema oznaci HP 9.

U tom pogledu, u Smjernicama Ujedinjene Kraljevine navode se dva općenita aspekta za ocjenjivanje u pogledu oznake HP 9:

—

ako je potrebno odlučiti treba li predmetnom otpadu dodijeliti zrcalni opasan unos ili zrcalni neopasan unos, otpadu će se dodijeliti zrcalni opasan unos na temelju oznake HP 9 ako sadržava toksin koji proizvodi mikroorganizam u koncentraciji u kojoj otpad pokazuje opasno svojstvo HP 5 (Specifična toksičnost za ciljni organ/aspiracijska toksičnost, vidjeti odjeljak 3.5.) ili HP 6 (Akutna toksičnost, vidjeti odjeljak 3.6.). Otpad koji može biti zarazan zbog mikrobnih toksina uključuje ostatke od jaružanja i plutajući otpad iz vodenih površina u kojima je došlo do cvjetanja cijanobakterija.

—

Potrebno je utvrditi može li se odgovarajući otpad iz zdravstvene skrbi povezati sa zarazom te je li ga potrebno razvrstati kao zarazan.

Što se tiče potonjeg aspekta, odgovarajući unosi na popisu otpada (zrcalni opasni i zrcalni neopasni unosi) koji su povezani s oznakom HP 9 jesu:

18 01

Otpad od porodništva, dijagnoze, liječenja ili prevencije bolesti kod ljudi

 

18 01 03*

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije

MH

18 01 04

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje ne mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije (npr. zavoji, gips, posteljina, odjeća za jednokratnu upotrebu, pelene)

MNH

18 02

Otpad od istraživanja, dijagnoze, liječenja ili prevencije bolesti u životinja

 

18 02 02*

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije

MH

18 02 03

otpad čije prikupljanje i zbrinjavanje ne mora zadovoljavati posebne uvjete radi prevencije infekcije

MNH

Kako bi se mogli razlikovati zrcalni unosi 18 01 03*/18 01 04, odnosno 18 02 02*/18 02 03 u Smjernicama Ujedinjene Kraljevine kao odlučujući kriterij upotrebljava se izraz „posebni zahtjev”. Sljedeće su informacije preuzete izravno iz Smjernica Ujedinjene Kraljevine, u kojima se navodi da se posebni zahtjevi primjenjuju u sljedećim slučajevima:

—

ako je poznato ili se sumnja da izvorišna osoba ili životinja (bolesnik) ima bolest/infekciju uzrokovanu mikroorganizmom ili njegovim toksinom i postoji vjerojatnost da otpad sadržava održivu zaraznu tvar ili toksin, ili

—

ako je otpad kultura ili bogatstvo mikroorganizma ili njegovog toksina koji može uzrokovati bolest u čovjeka ili drugih živih životinja, ili je njima onečišćen, ili

—

ako otpad može zaraziti bilo koju osobu ili životinju koja s njim dođe u dodir.

Prema Smjernicama Ujedinjene Kraljevine, posebne je zahtjeve potrebno utvrditi kliničkom procjenom predmeta u otpadu i svakog bolesnika, kako slijedi:

—

kliničku procjenu treba provesti zdravstveni djelatnik koji je upoznat s vrstom nastalog otpada, trenutačnim medicinskim stanjem te, gdje je to moguće, ranijim zdravstvenim stanjem bolesnika,

—

nije izgledno da će uvijek kada bolesnik prvi puta pokaže simptome biti praktično ili moguće utvrditi konkretne patogene ili toksine u otpadu jer je za utvrđivanje laboratorijskom analizom potrebno određeno vrijeme. U postupku za utvrđivanje smatra li se otpad opasnim prema oznaci HP 9 potrebno je, stoga, pretpostaviti, kad je to slučaj, da tvar koja uzrokuje bolest nije potvrđena te se taj postupak treba temeljiti na kliničkoj procjeni s obzirom na to je li neidentificirana infekcija bilo kojeg tipa poznata ili se na nju sumnja,

—

u tu je procjenu potrebno uključiti sve patogene i mikrobne toksine. U okviru oznake HP 9 ne uzima se u obzir ozbiljnost bolesti.

Svaki otpad koji je razvrstan kao opasan oznakom HP 9 „Zarazno” potrebno je odvojiti od drugog otpada kako bi se spriječilo onečišćenje.

Ispitne metode

U Uredbi o ispitnim metodama nisu navedene ispitne metode.

3.10.    Određivanje oznake HP 10: Toksično za reprodukciju

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 10 „Toksično za reprodukciju” definira se kao:

„otpad koji negativno utječe na seksualnu funkciju i plodnost muškaraca i žena te na razvojnu toksičnost potomka”.

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava tvar koja je razvrstana u jedan od sljedećih razreda opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja te čija je koncentracija jednaka ili premašuje jednu od sljedećih graničnih vrijednosti koncentracija iz tablice 7. [vidjeti tablicu 18. u ovom dokumentu], otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 10. Kad je u otpadu prisutno više tvari koje su razvrstane kao toksične za reprodukciju, pojedinačna tvar mora biti prisutna u graničnoj vrijednosti koncentracija ili iznad nje da bi otpad bio klasificiran kao opasan oznakom HP 10.”

Tablica 18.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog prema oznaci HP 10

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(Pojedinačna tvar)

Repr. 1A

H360

Može štetno djelovati na plodnost ili naškoditi nerođenom djetetu

≥ 0,3 %

Repr. 1B

Repr. 2

H361

Sumnja na moguće štetno djelovanje na plodnost ili mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno dijete

≥ 3,0 %

Na slici 15. prikazan je postupak određivanja za HP 10. (27)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 10 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracija.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 18. potrebno je ocijeniti u pogledu svojstava toksičnih za reprodukciju u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Potrebno je napomenuti da za in vitro ispitivanje toksičnosti za reprodukciju postoje vrlo ograničene mogućnosti. Ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama uglavnom se temelje na ispitivanju na životinjama te stoga nisu prikladne. (28) Dodatne in vitro metode mogu biti dostupne iz drugih izvora, kao što je referentni laboratorij Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama. (29)

3.11.    Određivanje oznake HP 11: Mutageno

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 11 „Mutageno” definira se kao:

„otpad koji može izazvati mutaciju koja je trajna promjena količine ili strukture genetskog materijala stanice”.

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava tvar koja je razvrstana u jedan od sljedećih razreda opasnosti i prema šiframa kategorija i šiframa oznaka upozorenja te čija je koncentracija jednaka ili premašuje jednu od sljedećih graničnih vrijednosti koncentracija iz tablice 8. [vidjeti tablicu 19. u ovom dokumentu], otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 11. Kad je u otpadu prisutno više tvari koje su razvrstane kao mutagene, pojedinačna tvar mora biti prisutna u graničnoj vrijednosti koncentracija ili iznad nje da bi otpad bio klasificiran kao opasan oznakom HP 11.”

Tablica 19.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog oznakom HP 11 Mutageno

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(Pojedinačna tvar)

Muta. 1A

H340

Može izazvati genetska oštećenja

≥ 0,1 %

Muta. 1B

Muta. 2

H341

Sumnja na moguće izazivanje genetskih oštećenja

≥ 1,0 %

Dijagram toka

Na slici 16. prikazan je postupak određivanja za HP 11. (30)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 11 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracija.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 19. potrebno je ocijeniti u pogledu svojstava mutagenosti u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

U dijelu B Priloga Uredbi o ispitnim metodama navode se sljedeće in vitro ispitne metode koje se mogu razmotriti za ocjenjivanje u pogledu oznake HP 11 „Mutageno”:

—

B.10. Mutagenost – In vitro test za dokazivanje kromosomskih aberacija kod sisavaca

—

B.13./14. Mutagenost: Test za detekciju povratnih mutacija pomoću bakterija (31)

—

B.15. Ispitivanje mutagenosti i probirni test na genske mutacije koje ukazuju na karcinogenost – Saccharomyces Cerevisiae

—

B.17. Mutagenost – In vitro test genskih mutacija stanica sisavaca

Nisu prikladne ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama koje se temelje na ispitivanju na životinjama. (32)

3.12.    Određivanje oznake HP 12: Oslobađanje akutno toksičnih plinova

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. ODO-u oznaka HP 12 „Oslobađanje akutno toksičnih plinova” definira se kao:

„otpad koji u dodiru s vodom ili kiselinom oslobađa akutno toksične plinove (akutna toks. 1, 2 ili 3).”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava tvar koja je dodijeljena jednoj od sljedećih dopunskih oznaka upozorenja – EUH029, EUH031 i EUH032, klasificira se kao opasan oznakom HP 12 u skladu s ispitnim metodama ili smjernicama.”

Otpad koji sadržava tvari kojima su dodijeljene oznake EUH029, EUH031 i EUH032 može se ispitati kako bi se pokazalo sadržava li opasna svojstva. Osim toga, za otpad koji sadržava te tvari može se jednostavno pretpostaviti da je opasan prema oznaci HP 12.

Tablica 20.

Oznake upozorenja i dopunske oznake upozorenja za sastojke otpada radi njegova razvrstavanja kao opasnog oznakom HP 12

Oznake upozorenja/dopunske oznake upozorenja

U dodiru s vodom oslobađa toksični plin

EUH029

U dodiru s kiselinama oslobađa toksični plin

EUH031

U dodiru s kiselinama oslobađa vrlo otrovni plin

EUH032

Na slici 17. prikazan je postupak određivanja za HP 12. (33)

Image

Metoda izračuna

Detaljan primjer moguće metode izračuna za oznaku HP 12 preuzet je iz Smjernica Ujedinjene Kraljevine i prikazan u nastavku.

Tvari se dodjeljuje oznaka EUH029, EUH031 ili EUH032 ako nakon dodavanja vode ili kiseline može oslobađati akutni toksični plin (34).

Ako otpad sadržava tvar kojoj je dodijeljena oznaka EUH029, EUH031 ili EUH032, moguće je izračunati graničnu vrijednost tvari u otpadu na temelju koje bi bio razvrstan kao opasan oznakom HP 12. Primjer izračuna prikazan je u okviru 4. (35)

Metoda izračuna za oznaku HP 12

1.

Napišite uravnoteženu jednadžbu za reakciju kojom se oslobađa plin. Opći oblik jednadžbe jest:

rR

+

wW

=

pP

+

gG

pri čemu je R tvar s oznakom EUH029, EUH031 ili EUH032, W je voda ili kiselina, P je produkt reakcije, a G je oslobođeni plin; r, w, p i g su stehiometrijski omjeri koji jednadžbi daju ravnotežu.

2.

Tvarima u jednadžbi dodijelite molekularne mase i stehiometrijske omjere.

3.

Podijelite (r × molarna masa za R) sa (g × 22,4). Time se dobiva masa za R potrebna za ispuštanje 1 litre plina. 1 mol plina sadržava 22,4 litre pri standardnoj temperaturi i tlaku.

4.

Taj iznos (u gramima) podijelite s 1 000 (za pretvaranje u kilograme) i pomnožite sa 100 kako biste dobili maseni udio te time granične vrijednosti koncentracije za HP 12 tvari R.

Primjer izračuna: Otpad sadržava aluminijev nitrid (AlN). Aluminijev nitrid je tvar s oznakom EUH029 koja reagira u dodiru s vodom i nastaje plin amonijak.

AlN

+

3H2O

=

Al(OH)3

+

NH3

aluminijev nitrid

 

voda

 

aluminijev hidroksid

 

amonijak

r = 1 mol AlN, R = 41 g; g = 1 mol NH3.

Granična vrijednost aluminijeva nitrida u otpadu jest ((1 × 41) / (1 × 22,4) / 1 000) × 100, što iznosi 0,18 % (otprilike 0,2 %).

Okvir 4.:

Metoda izračuna za oznaku HP 12

Granične vrijednosti dobivene izračunom za određene tvari s oznakama EUH029, EUH031 ili EUH032 prikazane su u tablici 21.

Tablica 21.

Primjeri tvari zbog kojih otpad može pokazivati svojstvo HP 12 i njihove granične vrijednosti koncentracija  (36)

Naziv tvari

Šifre oznaka upozorenja

Jednadžba

Granične vrijednosti u otpadu potrebne za oznaku HP 12 (%) (37)

Fosfor pentasulfid

EUH029

P2S5 + 8H2O → 5H2S + 2H3PO4

0,1

3,5-dikloro-2,4-difluoro-benzoil fluorid (DCDFBF)

EUH029

DCDFBF + H2O → HF + Prod.

1,0

metam-natrij

EUH031

CH3NHCS2Na + H+ → CH3NH2 + CS2 + Na+

0,5

Barijev sulfid

EUH031

BaS + 2H+ → H2S + Ba2+

0,8

Barijevi polisulfidi

EUH031

BaSn + 2H+ → H2S + Ba2+ + Sn-1

0,8

Kalcijev sulfid

EUH031

CaS + 2H+ → H2S + Ca2+

0,3

Kalcijevi polisulfidi

EUH031

CaSn + 2H+ → H2S + Ca2+ + Sn-1

0,3

Kalijev sulfid

EUH031

K2S + 2H+ → H2S + 2K+

0,5

Amonijevi polisulfidi

EUH031

(NH4)2Sn + 2H+ → H2S + 2NH4 + + Sn-1

0,3

Natrijev sulfid

EUH031

Na2S + 2H+ → H2S + 2Na+

0,4

Natrijevi polisulfidi

EUH031

Na2Sn + 2H+ → H2S + 2Na+ + Sn-1

0,4

Natrijev ditionit

EUH031

Na2O6S2 + 2H+ → 2Na+ + SO2 + H2SO4

0,9

Natriev hipoklorit, otopina aktivnog Cl (38)

EUH031

2NaOCl + 2H+ → Cl2 + 2Na+ + H2O

2,9

Kalcijev hipoklorit, otopina aktivnog Cl (38)

EUH031

Ca(OCl)2 + 2H+ → Cl2 + Ca2+ + H2O

0,6

Diklorizocianurska kiselina

EUH031

C3HCl2N3O3 + 2H+ → C3H3N3O3 + Cl2

0,9

Natrijeva sol diklorizocijanurske kiseline

EUH031

C3Cl2N3O3Na + 3H+ → C3H3N3O3 + Cl2 + Na+

1,0

Natrijev dikloroizocianurat dihidrat

EUH031

C3Cl2N3O3Na · 2H2O + 3H+ → C3H3N3O3 + Cl2 + Na+ + 2H2O

1,1

Triklorizocianurska kiselina

EUH031

2C3Cl3N3O3 + 6H+ → 2C3H3N3O3 + 3Cl2

0,7

Soli cijanovodika s iznimkom kompleksnih cijanida kao što su ferocijanidi, fericijanidi i živin oksicijanid

EUH032

NaCN + H+ → HCN + Na+

0,2

Natrijev fluorid

EUH032

NaF + H+ → HF + Na+

0,2

Natrijev azid

EUH032

NaN3 + H+ + H2O → NO2 + NH3 + Na+

0,3

Tricinkov difosfid

EUH032

Zn3P2 + 6H+ → 2PH3 + 3Zn2+

0,6

Kalcijev cijanid

EUH032

Ca(CN)2 + 2H+ → 2HCN + Ca2+

0,2

Kadmijev cijanid

EUH032

Cd(CN)2 + 2H+ → 2HCN + Cd2+

0,4

Aluminijev fosfid

EUH029

AlP + 3H+ → PH3 + Al3+

0,3

EUH032

AlP + 3H2O → PH3 + Al(OH)3

0,3

Kalcijev fosfid

EUH029

Ca3P2 + 6H2O → 2PH3 + 3Ca(OH)2

0,4

Magnezijev fosfid

EUH029

EUH032

Mg3P2 + 6H2O → 2PH3 + 3Mg(OH)2

0,3

Tricinkov difosfid

EUH029

EUH032

Zn3P2 + 6H2O → 2PH3 + 3Zn(OH)2

0,6

Ispitne metode

Ne postoje izravne ispitne metode za oznaku HP 12. (39)

Ako je ispitivanje nužno, potrebno je upotrijebiti ispitnu metodu za emisije zapaljivog plina navedenu u Smjernicama ECHA-e za CLP. U slučaju kad otpad sadržava tvari s oznakom EUH031 ili EUH032, 1 M otopina klorovodične kiseline može se upotrijebiti kao zamjena za vodu u ispitivanju.

3.13.    Određivanje oznake HP 13: Senzibilizirajuće

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. Okvirnoj direktivi o otpadu oznaka HP 13 „Senzibilizirajuće” definira se kao:

„otpad koji sadržava jednu ili više tvari za koje se zna da imaju sposobnost izazvati reakciju senzibilizacije (preosjetljivosti) kože ili dišnih organa.”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava tvar koja je razvrstana kao senzibilizirajuća i dodijeljena oznaci upozorenja H317 ili H334, a jedna je pojedinačna tvar jednaka graničnoj vrijednosti koncentracije od 10 % ili je premašuje, otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 13.”

Tablica 22.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija radi njegova razvrstavanja kao opasnog oznakom HP 13 „Senzibilizirajuće”

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(Pojedinačna tvar)

Derm. senz. 1, 1A i 1B

H317

Može izazvati alergijsku reakciju kože

≥ 10 %

Resp. senz. 1, 1A i 1B

H334

Ako se udiše, može izazvati simptome alergije ili astme ili poteškoće s disanjem

≥ 10 %

Dijagram toka

Na slici 18. prikazan je postupak određivanja za HP 13. (40)

Image

Ispitne metode

Ocjenjivanje otpada u pogledu oznake HP 13 potrebno je provesti na temelju:

—

utvrđivanja pojedinačnih tvari u otpadu,

—

njihova razvrstavanja te

—

upućivanja na granične vrijednosti koncentracija.

Ako se za određivanje ovog svojstva opasnosti razmatra ispitivanje, otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 22. potrebno je ocijeniti u pogledu senzibilizirajućih svojstava u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP.

Ispitne metode navedene u dijelu B Priloga Uredbi o ispitnim metodama uglavnom se temelje na ispitivanju na životinjama te stoga nisu prikladne. (41) Dodatne in vitro metode mogu biti dostupne iz drugih izvora, kao što je referentni laboratorij Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama. (42)

3.14.    Određivanje oznake HP 14: Ekotoksično

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

Prilog III. Okvirnoj direktivi o otpadu izmijenjen je u pogledu opasnog svojstva HP 14 „Ekotoksično” Uredbom Vijeća (EU) 2017/997 (43). Izmjene uvedene tom uredbom primjenjuju se od 5. srpnja 2018. Stoga je ocjenjivanje u pogledu oznake HP 14 potrebno provesti kako slijedi:

U razdoblju od 1. lipnja 2015. do 5. srpnja 2018.:

U Prilogu III. Okvirnoj direktivi o otpadu oznaka HP 14 „Ekotoksično” definira se kao:

„otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredne ili odgođene rizike za jedan ili više sektora okoliša.”

Oznakom HP 14 ekotoksikološki potencijal opisuje se kao unutarnje svojstvo otpada uz naznaku predstavlja li ili može li otpad predstavljati neposredne ili odgođene rizike za jedan sektor okoliša ili više njih.

Budući da je posebna metodologija ocjenjivanja koja se odnosi na oznaku HP 14 „Ekotoksično” navedena samo u Uredbi Vijeća (EU) 2017/997, u razdoblju prije datuma primjene te uredbe, tj. 5. srpnja 2018., tijela i operateri trebaju se za određivanje oznake HP 14 „Ekotoksično” pozivati na nacionalna pravila u svojoj državi članici.

Od 5. srpnja 2018. – Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u, kako je izmijenjen Uredbom Vijeća (EU) 2017/997

U Prilogu III. Okvirnoj direktivi o otpadu oznaka HP 14 „Ekotoksično” definira se kao:

„otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredne ili odgođene rizike za jedan ili više sektora okoliša.”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Otpad koji ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta razvrstava se kao opasan oznakom HP 14:

—

otpad koji sadržava tvar koja je razvrstana kao tvar koja oštećuje ozonski sloj te joj je dodijeljena šifra oznake upozorenja H420 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (*), a koncentracija te tvari jednaka je graničnoj vrijednosti koncentracije od 0,1 % ili je premašuje. [c(H420) ≥ 0,1 %]

—

otpad koji sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane kao akutno toksične u vodenom okolišu te im je dodijeljena šifra oznake upozorenja H400 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, a zbroj koncentracija tih tvari jednak je graničnoj vrijednosti koncentracije od 25 % ili je premašuje. Gornja granična vrijednost od 0,1 % primjenjuje se na te tvari. [Σ c (H400) ≥ 25 %]

—

otpad koji sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane kao kronično toksične u vodenom okolišu 1., 2. ili 3. kategorije te im je dodijeljena jedna ili više šifri oznaka upozorenja H410, H411 ili H412 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, a zbroj koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao kronično toksične u vodenom okolišu 1. kategorije (H410) pomnožen sa 100, dodan zbroju koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao kronično toksične u vodenom okolišu 2. kategorije (H411) pomnoženom sa 10 i dodan zbroju koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao kronično toksične u vodenom okolišu 3. kategorije (H412) jednak je graničnoj vrijednosti koncentracije od 25 % ili je premašuje. Gornja granična vrijednost od 0,1 % primjenjuje se na tvari koje su razvrstane kao H410 i gornja granična vrijednost od 1 % primjenjuje se na tvari koje su razvrstane kao H411 ili H412. [100 × Σc (H410) + 10 × Σc (H411) + Σc (H412) ≥ 25 %]

—

otpad koji sadržava jednu ili više tvari koje su razvrstane kao kronično toksične u vodenom okolišu 1., 2., 3. ili 4. kategorije te im je dodijeljena jedna ili više šifri oznaka upozorenja H410, H411, H412 ili H413 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, a zbroj koncentracija svih tvari koje su razvrstane kao kronično toksične u vodenom okolišu jednak je graničnoj vrijednosti koncentracije od 25 % ili je premašuje. Gornja granična vrijednost od 0,1 % primjenjuje se na tvari koje su razvrstane kao H410 i gornja granična vrijednost od 1 % primjenjuje se na tvari koje su razvrstane kao H411, H412 ili H413. [Σ c H410 + Σ c H411 + Σ c H412 + Σ c H413 ≥ 25 %]

pri čemu je: Σ = zbroj i c = koncentracije tvari.”

Otpad koji ispunjava bilo koji od uvjeta navedenih u prethodne četiri alineje razvrstava se kao opasan oznakom HP 14.

Potrebno je napomenuti da se te četiri alineje – uključujući treću i četvrtu – trebaju primjenjivati istovremeno: ne smije ih se tumačiti kao „opcije” među kojima treba donijeti izbor. Drugim riječima, ako su premašene granične vrijednosti koncentracija iz bilo koje od četiri alineje/formule, otpad će bit razvrstan kao ekotoksičan. Stoga otpad koji sadržava tvari razvrstane oznakama H410, H411 i H412 (neovisno o tome sadržavaju li i tvari razvrstane oznakom H413) treba u svim slučajevima biti razvrstan na temelju treće alineje.

U uvodnoj izjavi 8. Uredbe Vijeća (EU) 2017/997 ponavlja se tekst Priloga Popisu otpada u kojem se navodi da kada je opasno svojstvo otpada ocijenjeno ispitivanjem i korištenjem koncentracija opasnih tvari kao što je navedeno u Prilogu III. ODO-u, prednost imaju rezultati ispitivanja. Komisija trenutačno ne može dati konkretne preporuke o pristupu koji treba primijeniti za ekotoksikološku karakterizaciju otpada primjenom biotestova.

U uvodnoj izjavi 8. Uredbe Vijeća (EU) 2017/997 upućuje se i na članak 12. točku (b) Uredbe (EZ) br. 1272/2008, koja se odnosi na bioraspoloživost i metodologije za primjenu koje bi se, prema potrebi, mogle upotrijebiti za otpad.

Do daljnjih uputa EU-a države članice za svaki pojedinačni slučaj moraju same odlučiti o prihvatljivosti i tumačenju rezultata ekotoksikološke karakterizacije otpada primjenom biotestova, uključujući, prema potrebi, razmatranja o bioraspoloživosti i biopristupačnosti.

Granične vrijednosti

Sljedeće se granične vrijednosti primjenjuju za ocjenjivanje:

—

za H420, H400, H410: 0,1 %,

—

za H411, H412, H413: 1 %.

Pojedinačna tvar prisutna u koncentraciji nižoj od granične vrijednosti za šifru oznake upozorenja koja joj je dodijeljena nije uključena u zbroj koncentracija za taj razred opasnosti i šifru kategorije.

Tablica 23.

Razred opasnosti, šifre kategorija i šifre oznaka upozorenja za sastojke otpada te odgovarajuće granične vrijednosti koncentracija primjenjive za tvari razvrstane prema pojedinačnoj šifri oznake upozorenja  (44) radi razvrstavanja otpada kao opasnog oznakom HP 14 „Ekotoksično”

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifre oznaka upozorenja

Opis

Granična vrijednost koncentracije

(Pojedinačna tvar ili zbroj tvari)

Ozon 1

H420

Štetno za zdravlje ljudi i okoliš zbog uništavanja ozona u višoj atmosferi

≥ 0,1 %

Ak. toks. vod. okol. 1

H400

Vrlo otrovno za vodeni okoliš

≥ 25 %

Kron. toks. vod. okol. 1.

H410

Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

≥ 0,25 %

Kron. toks. vod. okol. 2.

H411

Otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

≥ 2,5 %

Kron. toks. vod. okol. 3.

H412

Štetno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima

≥ 25 %

Kron. toks. vod. okol. 4.

H413

Može uzrokovati dugotrajne štetne učinke na vodeni okoliš

≥ 25 %

Na slici 19. prikazan je postupak određivanja za HP 14.

Image

Ispitne metode navedene u Uredbi o ispitnim metodama koje se temelje na ispitivanju na kralježnjacima nisu prikladne. (45)

3.15.    Određivanje oznake HP 15: Otpad koji može imati prethodno navedena opasna svojstva koja izvorni otpad nije izravno pokazivao

Definicija i daljnji opis iz Priloga III. ODO-u

U Prilogu III. Okvirnoj direktivi o otpadu oznaka HP 15 definira se kao:

„otpad koji može imati prethodno navedena opasna svojstva koja izvorni otpad nije izravno pokazivao.”

U ODO-u se dalje objašnjava:

„Kad otpad sadržava jednu ili više tvari dodijeljenih jednoj od oznaka upozorenja ili dopunskih oznaka upozorenja iz tablice 9. [vidjeti tablicu 24. u ovom dokumentu], otpad se klasificira kao opasan oznakom HP 15, osim ako je otpad u takvu obliku da ni u kojim uvjetima ne može ispoljiti eksplozivna ili potencijalno eksplozivna svojstva.

K tomu, države članice mogu označiti otpad kao opasan oznakom HP 15 na temelju drugih primjenjivih kriterija, poput ocjenjivanja eluata.”

Otpad koji sadržava tvari kojima su dodijeljene šifre oznaka upozorenja ili dopunske šifre oznaka upozorenja u tablici 24. može se ispitati kako bi se pokazalo ima li to opasno svojstvo. Druga je opcija da se za otpad koji sadržava te tvari jednostavno pretpostavi da je opasan u smislu oznake HP 15.

Države članice mogu označiti otpad kao opasan oznakom HP 15 i na temelju drugih primjenjivih kriterija, primjerice ocjenjivanja procjednih voda.

Tablica 24.

Oznake upozorenja i dopunske oznake upozorenja za sastojke otpada radi njegova razvrstavanja kao opasnog oznakom HP 15

Oznake upozorenja/dopunske oznake upozorenja

U vatri može izazvati eksploziju ogromnih razmjera

H205

Eksplozivno u suhom stanju

EUH001

Može stvarati eksplozivne perokside

EUH019

Opasnost od eksplozije ako se zagrijava u zatvorenom prostoru

EUH044

Na slici 20. prikazan je postupak određivanja za HP 15. (46)

Image

Ispitne metode

Otpad koji sadržava tvari navedene u tablici 24. potrebno je ocijeniti ili ispitati u pogledu oznaka EUH001, EUH044 i H205 u skladu sa Smjernicama ECHA-e za CLP, osobito smjernicama za razvrstavanje smjesa.

Otpad koji treba biti označen šifrom oznake upozorenja ili dopunskom šifrom oznake upozorenja kao rezultat ocjenjivanja u pogledu oznake EUH001, EUH019, EUH044 ili H205 ima opasno svojstvo HP 15.

(1)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 2017/776 od 4. svibnja 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku (SL L 116, 5.5.2017., str. 1.).

(3)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(4)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(5)  Na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(6)  Ovo nije potpun popis takvih tvari. Navedeni primjeri preuzeti su iz Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(7)  Zaokruženo na jednu decimalu.

(8)  Potrebno je napomenuti da je u Smjernicama OVAM-a navedeno da se otpad razvrstava prema oznaci HP 4 ako sadržava tvari s oznakom H315 i/ili oznakom H319 i zbroj premašuje graničnu vrijednost.

(9)  Dodatne informacije o ispitivanju kisele/alkalne komponente dostupne su u članku Test No. 122: Determination of pH, Acidity and Alkalinity u okviru smjernica OECD-a za ispitivanje kemikalija, vidjeti http://www.oecd-ilibrary.org/environment/test-no-122-determination-of-ph-acidity-and-alkalinity_9789264203686-en ili u Young, J.R., How, M.J., Walker, A.P., Worth, W.M.H., Classification as corrosive or irritant to skin of preparations containing acidic or alkaline substances, without testing on animals, Engleska, 1988.

(10)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(11)  Vidjeti Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(12)  https://eurl-ecvam.jrc.ec.europa.eu/

(14)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(15)  Vidjeti Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(16)  https://eurl-ecvam.jrc.ec.europa.eu/

(17)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(18)  Vidjeti Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(19)  https://eurl-ecvam.jrc.ec.europa.eu/

(20)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(21)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(22)  Vidjeti Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(23)  Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP): Draft guidance paper on hazard characteristics H6.2 (infectious substances), 2004., dostupno na: http://archive.basel.int/meetings/cop/cop7/docs/11a1r1e.pdf

(24)  Više informacija u Svjetska zdravstvena organizacija, Laboratory Biosafety Manual, treće izdanje, 2004., dostupno na: http://www.who.int/csr/resources/publications/biosafety/WHO_CDS_CSR_LYO_2004_11/en/

(25)  Ujedinjeni narodi, Transport of dangerous goods Model Regulations Volume I, 19. revidirano izdanje, 2015., dostupno na: http://www.unece.org/trans/danger/publi/unrec/rev19/19files_e.html

(26)  Primjeri su preuzeti iz tablice 2.6.3.2.2.1. u Transport of dangerous goods Model Regulations Volume I, 19. revidirano izdanje.

(27)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(28)  Vidjeti Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(29)  https://eurl-ecvam.jrc.ec.europa.eu/

(30)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(31)  Smjernice za pripremu uzoraka za potrebe ispitivanja mutagenosti dostupne su u dokumentu Guidelines for Preparing Environmental and Waste Samples for Mutagenicity (Ames) testing, Izvješće USEPA-e, EPA 600/4-85/058, USEPA, 1985.

(32)  Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(33)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(34)  Plinovi koji će vjerojatno biti oslobođeni uključuju sumporovodik, fluorovodik, ugljikov disulfid, sumporov dioksid, klor, dušikov dioksid, amonijak i vodikov cijanid.

(35)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(36)  Ovo nije konačan popis takvih tvari s takvim svojstvima. Preuzeto iz Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(37)  Zaokruženo na jednu decimalu

(38)  Na temelju 29,3 g natrijeva hipoklorita na 100 ml (maks. topivost)

(39)  Potrebno je napomenuti da je institut INERIS radio na ispitnoj metodi za oznaku HP 12, vidjeti Hennebert P., Samaali I., Molina P., Waste hazard property HP 12 (emission of toxic gas in contact with water or an acid): proposition of method and first results, Zbornik radova Četvrte međunarodne konferencije o gospodarenju industrijskim i opasnim otpadom. Khania (Grčka), 2.–5.9.2014., str. 10., Verzija ažurirana odlukama iz 2014.: Hennebert P., Rebischung F., 2015. Potrebno je napomenuti i da je u Poglavlju 9. dokumenta USEPA-e Test Methods for Evaluating Solid Waste, Physical/Chemical Methods, SW-846, EPA Publication navedena metoda za određivanje „reaktivnosti” koja uključuju emisije toksičnih plinova ispuštenih u laboratorijskom okruženju.

(40)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

(41)  Vidjeti prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(42)  https://eurl-ecvam.jrc.ec.europa.eu/

(43)  Uredba Vijeća (EU) 2017/997 od 8. lipnja 2017. o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu opasnog svojstva HP 14 „ekotoksično” (SL L 150, 14.6.2017., str. 1.).

(44)  Potrebno je napomenuti da te granične vrijednosti treba tumačiti u kontekstu treće jednadžbe u Prilogu Uredbi Vijeća (EU) 2017/997. Ako je u istom otpadu prisutno nekoliko tvari razvrstanih u nekoliko razreda opasnosti, njihova prisutnost u pojedinačnim (ili zbrojenim) koncentracijama po šifri oznake upozorenja, u količini nižoj od navedenih graničnih vrijednosti, i dalje može rezultirati razvrstavanjem otpada kao opasnog oznakom HP 14, ovisno o rezultatu primjene jednadžbe br. 3.

(45)  Vidjeti Prilog Popisu otpada (točka 2. druga alineja): „Opasno svojstvo može se ocijeniti uz pomoć koncentracije tvari u otpadu kao što je navedeno u Prilogu III. Direktivi 2008/98/EZ ili, ako Uredbom (EZ) br. 1272/2008 nije drugačije određeno, obavljanjem ispitivanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 440/2008 ili s drugim međunarodno priznatim načinima ispitivanja i smjernicama, uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu ispitivanja na životinjama i ljudima.”

(46)  Prilagođeno na temelju Smjernica Ujedinjene Kraljevine.

PRILOG 4.

Uzorkovanje i kemijska analiza otpada

U brojnim će slučajevima biti dostupne dostatne informacije o predmetnom otpadu bez potrebe za uzorkovanjem, kemijskom analizom i ispitivanjem (vidjeti Prilog 2. za izvore informacija osim uzorkovanja i kemijske analize otpada). Za slučajeve kad je potrebno uzorkovanje i/ili kemijska analiza, ovaj Prilog predstavlja kratak pregled za uzorkovanje otpada u skladu s europskim normama, uz navođenje osnovnih pojmova. Dodatne pojedinosti dostupne su u navedenim normama. Osim toga, ovaj Prilog sadržava odjeljak s dodatnim informacijama o posebnim pitanjima kemijske analize otpada i upućivanjima na njih.

4.1.    Uzorkovanje

Loše uzorkovanje jedan je od čimbenika kojima se narušava pouzdanost razvrstavanja otpada. Stoga se snažno preporuča da se uzorkovanje za potrebe razvrstavanja otpada provede u skladu s dostupnim normama CEN, kako su prikazane u nastavku.

4.1.1.   Okvir za uzorkovanje

Europski odbor za normizaciju (CEN) putem svojeg tehničkog odbora TC 292 izradio je nekoliko normi, tehničkih izvješća/specifikacija i najsuvremenijih dokumenata za karakterizaciju otpada. Dostupne dokumente potrebno je uzeti u obzir na usklađen način. Sljedeći popis sadržava odgovarajuće standardne dokumente o „karakterizaciji otpada – uzorkovanje otpadnih materijala”:

—

EN 14899

Okvir za pripremu i primjenu plana uzorkovanja

—

CEN/TR 15310-1:2006

Upute za odabir i primjenu kriterija za uzorkovanje u različitim uvjetima

—

CEN/TR 15310-2:2006

Upute za tehnike uzorkovanja

—

CEN/TR 15310-3:2006

Upute za postupke poduzorkovanja na terenu

—

CEN/TR 15310-4:2006

Upute za postupke pakiranja, pohrane, čuvanja, prijevoza i dostave uzoraka

—

CEN/TR 15310-5:2006

Upute za izradu plana uzorkovanja.

Za dobivanje točnih i reprezentativnih rezultata potrebno je prije uzimanja prvog uzorka donijeti program ispitivanja. Na taj se način osigurava da su uzeti u obzir svi potrebni čimbenici kako bi se omogućili reprezentativni zaključci za cjelokupni otpad na temelju uzorka ili više njih. Normom EN 14899 detaljno se opisuje program ispitivanja. Utvrđeno je sedam koraka, koji su prikazani na slici 21.

Prihvatljivi su alternativni postupci uzorkovanja ako su njima uzeti u obzir odgovarajući čimbenici utvrđeni u prethodno navedenim normama te ako proizvode jednako pouzdane rezultate.

Image

4.1.2.   Metodologija uzorkovanja

Budući da je na slici 21. obuhvaćen cjelokupan program ispitivanja u skladu s normom EN 14899:2005, općenito je potrebno detaljnije se usredotočiti na metodologiju uzorkovanja, koja se sastoji od tri ključna elementa prikazana na slici 22.:

1.

izrada plana uzorkovanja;

2.

uzimanje uzorka s terena u skladu s planom uzorkovanja;

3.

prijevoz laboratorijskog uzorka u laboratorij.

Svaki je ključni element podijeljen u dodatne podelemente koje je potrebno slijediti kako bi se dobili standardizirani rezultati uzorkovanja.

Osobito je kod izrade plana uzorkovanja potrebno izvršiti nekoliko koraka. Informativni predložak za plan uzorkovanja prikazan je u Prilogu A za normu EN 14899:2005. Na slici 22. prikazani su svi podelementi u skladu s normom EN 14899:2005 i upućivanja na odgovarajuće tehničko izvješće u kojem su dostupne detaljnije informacije. Potrebno je napomenuti da sliku 22. (ključne elemente uključujući definiciju plana uzorkovanja) treba uzeti u obzir kao detaljniji segment cjelokupnog programa ispitivanja, kako je prikazano na slici 21.

Isto tako treba napomenuti da se u okviru norme EN 15002:2015 pružaju dodatne upute o načinu pripreme uzoraka za ispitivanje iz laboratorijskog uzorka (vidjeti 4. korak na slici 21.), što će biti sljedeći korak nakon pripreme i primjene metodologije uzorkovanja, kako će biti detaljno prikazano na slici 22.).

Image

4.1.3.   Norme uzorkovanja za različite vrste otpada

Otpad može biti prisutan u širokom rasponu sastava i konzistencije. Kako bi se osigurali pouzdani rezultati, metode uzorkovanja potrebno je prilagoditi prirodi otpada koji će se uzorkovati. Normom CEN/TR 15310-2:2006 pružaju se detaljne informacije o metodama i tehnikama uzorkovanja za različite vrste otpada uzimajući u obzir različite okolnosti. Navode se sljedeći materijali:

—

mobilne ili viskozne tekućine,

—

muljevi ili tvari nalik pasti,

—

granule praška i mali kristali,

—

grube ili grudičaste krute tvari.

Za većinu tih materijala u okviru norme CEN/TR 15310-2:2006 navode se sljedeći načini na koje se otpad može pohraniti ili na drugi način biti dostupan za uzorkovanje:

—

sanduci, vreće, bačve, blokovi, burad ili mali ili fleksibilni spremnici sa stjenkama,

—

uspravni ravnomjerni ili nepravilni ili vodoravni cilindrični spremnici,

—

mobilne tekućine u cjevovodu,

—

lagune ili jame,

—

lijevci, hrpe, gomilanje i silosi, padajući tokovi te tračni ili pužni transporteri,

—

masivni ili veliki dijelovi.

Dodatno, normom CEN/TR 15310-3:2006 opisuju se odgovarajući aspekti za pripremu uzorkovanja i poduzorkovanja na terenu uzimajući u obzir različite konzistencije predmetnog otpada.

Potrebno je napomenuti da postoji mogućnost da su dodatne tehničke smjernice za metode uzorkovanja otpada dostupne na razini pojedine države članice.

4.1.4.   Strategije uzorkovanja za postupanje u pogledu homogenosti/heterogenosti

Osnovni uvjet za dobivanje pouzdanih rezultata uzorkovanja jest da uzorci budu reprezentativni u pogledu sastava otpada. To je često komplicirano kad je riječ o otpadu jer, s jedne strane, onečišćujuće tvari mogu biti nehomogeno raspoređene u otpadu, a, s druge strane, određeni otpad pokazuje i heterogenu matricu. (1)

Na temelju norme EN 14899:2005 heterogenost je stupanj u kojem je jedan sastojak neravnomjerno raspoređen u otpadu koji će se uzorkovati. Suprotno tome, homogenost se može smatrati stupnjem u kojem je jedan sastojak ravnomjerno raspoređen u otpadu koji će se uzorkovati.

Mogu postojati posebne tehničke smjernice za pojedinu državu članicu u kojima se navode dodatne informacije o strategijama uzorkovanja kojima se u obzir uzima heterogenost otpada. (2)

Ako se heterogenost otpada svede na najmanju moguću mjeru, normom CEN/TR 15310-1:2006 te djelomično i normom CEN/TR 15310-2:2006 omogućuje se cjelovit pregled strategija uzorkovanja za postupanje u pogledu heterogenih i homogenih vrsta otpada. Važno je plan uzorkovanja prilagoditi heterogenosti otpada koji će se uzorkovati.

4.1.5.   Statistički pristup uzorkovanja

Cjelokupan statistički pristup uzorkovanja, uključujući statističke osnove koje se primjenjuju za poseban slučaj uzorkovanja otpada, opisan je u normi CEN/TR 15310-1:2006. Izvadak prikazanih informacija u tehničkom izvješću nalazi se u nastavku:

—

Određivanje otpada koji će se uzorkovati

—

Ukupan otpad

—

Podskupina otpada

—

Varijabilnost

—

Prostorna varijabilnost

—

Vremenska varijabilnost

—

Slučajna varijabilnost

—

Različiti pristupi uzorkovanja

—

Probabilističko uzorkovanje

—

Uzorkovanje na temelju prosudbe

—

Obrasci uzorkovanja

—

Jednostavno slučajno uzorkovanje

—

Raslojeno slučajno uzorkovanje

—

Sustavno uzorkovanje

—

Uzorkovanje na temelju prosudbe

—

Veličina uzorka

—

Učestalost uzorkovanja

—

Pouzdanost rezultata uzorkovanja

—

Granične vrijednosti pouzdanosti

4.2.    Kemijska analiza otpada

Kako je već navedeno u Poglavlju 3.2.1. (3. korak), u nekim slučajevima informacije dobivene na temelju, primjerice, sigurnosno-tehničkog lista proizvoda koji postaje otpad, oznaka GHS, znanja o postupku nastanka otpada i drugih baza podataka nisu dostatne da bi se omogućilo ocjenjivanje opasnih svojstava predmetnog otpada. Budući da je dostatno znanje o sastavu otpada preduvjet za primjenu metode izračuna opisane u Poglavlju 3.2.2. (4. korak), može biti potrebna kemijska analiza predmetnog otpada.

Kao opća osnova informacija, tablica 25. sadržava nepotpun popis metoda CEN i normi za karakterizaciju otpada. (3)

Tablica 25.

Nepotpun popis metoda CEN i normi za karakterizaciju otpada

Referentna norma

Naslov

Ispitivanje ispiranja

CEN/TS 16660:2015

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utvrđenja značajki smanjenja i kapaciteta smanjenja

EN 15863:2015

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja za osnovnu karakterizaciju. Dinamičko ispitivanje monolitnog ispiranja s periodičnom obnovom procjedne vode pri stalnim uvjetima

EN 14997:2015

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH na ispiranje uz stalno kontroliranje pH vrijednosti

EN 14429:2015

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH vrijednosti na ispiranje uz početni dodatak kiseline/lužine

EN 14429:2015

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH vrijednosti na ispiranje uz početni dodatak kiseline/lužine

EN 14997:2015

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Utjecaj pH na ispiranje uz stalno kontroliranje pH vrijednosti

CEN/TS 15364:2006

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Ispitivanje kapaciteta neutralizacije kiseline i lužine

CEN/TS 14405:2004

Karakterizacija otpada. Ispitivanje ponašanja u smislu ispiranja. Ispitivanje uzlaznog procjeđivanja (pod određenim uvjetima)

EN 12457-1:2002

Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Jednofazno ispitivanje serije s omjerom tekućine i krutih tvari od 2 l/kg za materijale s visokim sadržajem krutih tvari i veličinom čestica manjom od 4 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine)

EN 12457-2:2002

Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Jednofazno ispitivanje serije s omjerom tekućine i krutih tvari od 10 l/kg za materijale s veličinom čestica manjom od 4 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine)

EN 12457-3:2002

Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Ispitivanje serije u dvije faze s omjerom tekućine i krutih tvari od 2 l/kg i 8 l/kg za materijale s visokim sadržajem krutih tvari i veličinom čestica manjom od 4 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine)

EN 12457-4:2002

Karakterizacija otpada. Ispiranje. Ispitivanje usklađenosti za ispiranje otpadnih materijala u granulama i muljeva. Jednokratno ispitivanje serije s omjerom tekućine i krutih tvari od 10 l/kg za materijale s veličinom čestica manjom od 10 mm (bez smanjenja veličine ili sa smanjenjem veličine)

Analiza spojeva

EN 16377:2013

Karakterizacija otpada. Utvrđivanje bromiranih usporivača gorenja u krutom otpadu

EN 16192:2011

Karakterizacija otpada. Analiza eluata

EN 15216:2007

Karakterizacija otpada. Određivanje ukupne količine otopljenih krutih tvari u vodi i eluatima

Ukupni organski ugljik

EN 13137:2001

Karakterizacija otpada. Određivanje ukupnog organskog ugljika u otpadu, muljevima i sedimentima

Razgradnja

EN 13656:2002

Karakterizacija otpada. Razgradnja potpomognuta mikrovalovima, sa smjesom fluorovodične (HF), dušične (HNO3) i klorovodične (HCl) kiseline za naknadno utvrđivanje elemenata

EN 13657:2002

Karakterizacija otpada. Razgradnja zlatotopkom radi naknadnog utvrđivanja topivih elemenata

Ugljikovodici C10 do C40

EN 14039:2004

Karakterizacija otpada. Utvrđivanje sadržaja ugljikovodika od C10 do C40 plinskom kromatografijom

Suha tvar

EN 14346:2006

Karakterizacija otpada. Izračunavanje količine suhe tvari utvrđivanjem suhog ostatka ili sadržaja vode

Anorganski spojevi

EN 14582:2007

Karakterizacija otpada. Sadržaj halogena i sumpora. Izgaranje kisika u zatvorenim sustavima i metode određivanja

EN 15192:2006

Karakterizacija otpada i tla. Utvrđivanje kroma (VI) u krutom materijalu alkalnom razgradnjom i ionskom kromatografijom sa spektrofotometrijskim otkrivanjem

Organski spojevi

EN 15308:2008

Karakterizacija otpada. Utvrđivanje odabranih polikloriranih bifenila u krutom otpadu upotrebom kapilarne plinske kromatografije s detektorom zahvata elektrona ili masenom spektrometrijskom detekcijom

EN 15527:2008

Karakterizacija otpada. Utvrđivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) u otpadu uporabom plinske kromatografije/masene spektrometrije (GC/MS)

Osnovni sastav

EN 16424:2014

Karakterizacija otpada. Metode probira za sastav elemenata upotrebom prenosivih uređaja za rendgensku fluorescenciju

EN 15309:2007

Karakterizacija otpada i tla. Određivanje elementarnog sastava rendgenskom fluorescencijom

Informacije dobivene kemijskom analizom otpada koje se mogu upotrijebiti za razvrstavanje otpada trebaju biti podaci koji se odnose na sastav. Rezultati ispitivanja ispiranja – koji se često dobivaju iz laboratorijskih rezultata u okviru ispitivanja ispunjavanja kriterija za prihvat otpada iz Direktive o odlagalištima – u načelu nisu korisni za razvrstavanje otpada prema opasnosti. Jedina iznimka od tog načela može biti slučaj ocjenjivanja u pogledu oznake HP 15. Konkretno, to znači da se otpad neće automatski smatrati opasnim ili neopasnim ako, na primjer, nije ispunio kriterij inertnosti za prihvat otpada iz Direktive o odlagalištima. Rezultati na temelju kriterija za prihvat otpada ne smiju se upotrebljavati kao jedini izvor informacija za razvrstavanje opasnog otpada. Analiza na temelju kriterija za prihvat otpada zahtijeva se samo: 1. ako je odabrana obrada slanje na odlagalište i 2. ako kategorija odlagališta prethodno određena razvrstavanjem otpada kao opasnog ili neopasnog zahtijeva numeričko ispitivanje kriterija za prihvat otpada. Međutim, tvari prisutne u procjednim vodama mogu ponuditi neke odgovore kad je riječ o sastojcima izvornog otpada.

Potrebno je napomenuti da se posebice kod anorganskih tvari kemijskom analizom najčešće ne dobivaju informacije o specifičnim kemijskim spojevima u otpadu, već se omogućuje samo utvrđivanje kationa i aniona. Ni molekularni sastav ni druga razmatranja, kao što je utvrđivanje mineraloških oblika, najčešće nisu mogući primjenom tradicionalnih analitičkih tehnika. U nastavku su prikazane moguće metode za prevladavanje te prepreke. Na razini država članica može biti dostupno više pristupa i konvencija koje je potrebno dodatno provjeriti.

4.2.1.   Tvari u najgorem mogućem slučaju

U vjerojatnom slučaju da posjednik otpada ima određeno znanje o elementima, ali ne i o tvarima prisutnima u otpadu, predlaže se primjena koncepta određivanja tvari u „razumnom najgorem slučaju” za svaki utvrđeni element. Tvari u najgorem mogućem slučaju potrebno je odrediti za svako opasno svojstvo te u nastavku za ocjenjivanje opasnih svojstava (vidjeti Poglavlje 3.2.2.).

Tvari u najgorem mogućem slučaju potrebno je odrediti razmatranjem tvari koje bi razumno mogle biti prisutne u otpadu (npr. na temelju tvari koje se upotrebljavaju u postupku dobivanja otpada i njegove povezane kemije). (4)

4.2.2.   Generički unosi

Za elemente koji imaju „generički unos” na popisu usklađenih razvrstavanja u tablici 3. u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi CLP nije potrebna dodatna specifikacija za utvrđene elemente. Međutim, pri određivanju opasnih svojstava otpada na temelju „generičkih unosa” mogu se uzeti u obzir napomene koje se odnose na razvrstavanje i označivanje smjesa iz Poglavlja 1.1.3.2. Priloga VI. Uredbi CLP. Ti su unosi prikazani u tablici 26.

Tablica 26.

Generički unosi elemenata (11) u Uredbi CLP

Element

Indeks broj

Međunarodno kemijskoime

Razred opasnosti i šifre kategorija

Šifra oznaka upozorenja

As

033-002-00-5

arsenovi spojevi osim onih koji su navedeni negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 3 *

Akutna toks. 3 *

Ak. toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1.

H331

H301

H400

H410

Ba

056-002-00-7

barijeve soli, osim barijevog sulfata, soli 1-azo-2-hidroksinaftalenilarilsulfonske kiseline i soli navedenih negdje u drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 4 *

Akutna toks. 4 *

H332

H302

Be

004-002-00-2

berilijevi spojevi osim aluminij berilij silikata i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Karc. 1B

Akutna toks. 2 *

Akutna toks. 3 *

TCOP 1

Nadraž. oka 2

TCOJ 3

Nadraž. kožu 2

Derm. senz. 1

Kron. toks. vod. okol. 2.

H350i

H330

H301

H372 **

H319

H335

H315

H317

H411

Cd

048-001-00-5

kadmijevi spojevi osim kadmijeva sulfoselenida (xCdS · yCdSe), reakcijske smjese kadmijeva sulfida s cinkovim sulfidom (xCdS · yZnS), reakcijske smjese kadmijeva sulfida sa živinim sulfidom (xCdS · yHgS) i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 4 *

Akutna toks. 4 *

Akutna toks. 4 *

Ak. toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1.

H332

H312

H302

H400

H410

Cr(VI)

024-017-00-8

krom (VI) spojevi, s iznimkom barijeva kromata i spojeva navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Karc. 1B

Derm. senz. 1

Ak. toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1.

H350i

H317

H400

H410

Hg

080-002-00-6

anorganski spojevi žive s iznimkom živinog sulfida i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 2 *

Akutna toks. 1

Akutna toks. 2 *

TCOP 2 *

Ak. toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1.

H330

H310

H300

H373 **

H400

H410

Pb

082-001-00-6

olovni spojevi s iznimkom onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Repr. 1A

Akutna toks. 4 *

Akutna toks. 4 *

TCOP 2 *

Ak. toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1.

H360Df

H332

H302

H373 **

H400

H410

Sb

051-003-00-9

antimonovi spojevi, s iznimkom tetroksida (Sb2O4), pentoksida (Sb2O5), trisulfida (Sb2S3), pentasulfida (Sb2S5) i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 4 *

Akutna toks. 4 *

Kron. toks. vod. okol. 2.

H332

H302

H411

Se

034-002-00-8

selenovi spojevi osim kadmijeva sulfoselenida i onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 3 *

Akutna toks. 3 *

TCOP 2

Ak. toks. vod. okol. 1

Kron. toks. vod. okol. 1.

H331

H301

H373**

H400

H410

Tl

081-002-00-9

talijevi spojevi s iznimkom onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 2 *

Akutna toks. 2 *

TCOP 2 *

Kron. toks. vod. okol. 2.

H330

H300

H373 **

H411

U

092-002-00-3

uranijevi spojevi osim onih navedenih negdje drugdje u ovom Prilogu

Akutna toks. 2 *

Akutna toks. 2 *

TCOP 2

Kron. toks. vod. okol. 2.

H330

H300

H373**

H411

(1)  Bund/Länder-Arbeitsgemeinschaft Abfall, LAGA-Methodensammlung Abfalluntersuchung, Dresden, Njemačka, 2012.

(2)  Na primjer, Bund/Länder-Arbeitsgemeinschaft Abfall, LAGA PN 98 – Richtlinie für das Vorgehen bei physikalischen, chemischen und biologischen Untersuchungen im Zusammenhang mit der Verwertung/Beseitigung von Abfällen, Dresden, Njemačka, 2004., pruža dodatne smjernice koje se primjenjuju u Njemačkoj za proučavanje otpada u pogledu heterogenosti. Osobito se tekući otpad, otpad koji se može crpiti i otpad u obliku prašine, kao i otpad u kojem se homogenost može provjeriti vizualnim pregledom, smatraju homogenima. Sav drugi otpad smatra se heterogenim.

(3)  Potrebno je napomenuti da na razini država članica postoje preporuke i primjeri koji mogu poslužiti kao dodatne smjernice za utvrđivanje sastojaka u tekućem i krutom otpadu. Primjerice, metoda za iscrpno utvrđivanje elemenata i tvari u tekućem i krutom otpadu opisana je u dijelu „Karakterizacija otpada – Određivanje elemenata i tvari u otpadu”, opisanom u eksperimentalnoj normi AFNOR XP X30-489. Ta je norma radna stavka predana na glasovanje radi normizacije na europskoj razini CEN/TC 292/WG 5 N 735 Određivanje sadržaja elemenata i tvari u otpadu – eksperimentalna norma AFNOR-a XP X30-489 (CEN/TC 292 N 1430). Dodatne informacije o tom dokumentu dostupne su u Hennebert, P., Papin, A., Padox, J.-M., Hasebrouck, B., The evaluation of an analytical protocol fort he determination of substances in waste for hazard classification, Pariz, Francuska, 2013., dostupno na: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0956053X13001554. Nadalje, osim metoda CEN i normi, u dokumentu Agencije za zaštitu okoliša SAD-a: Test Methods for Evaluating Solid Waste (SW-846), 2014., dostupno na: http://www3.epa.gov/epawaste/hazard/testmethods/sw846/online/index.htm dostupne su informacije o uzorkovanju i analizi krutog otpada kako se primjenjuju u SAD-u.

(4)  Pojam „razumno” u, primjerice, Smjernicama Ujedinjene Kraljevine objašnjen je na sljedeći način: „razumno znači da se tvari koje ne mogu postojati u otpadu zbog, primjerice, svojih fizikalnih i kemijskih svojstava, mogu isključiti”. Slično objašnjenje daje se u Smjernicama BMU-a. Smjernice instituta INERIS sadržavaju skup tvari „u najgorem mogućem slučaju” prema elementima za svako opasno svojstvo, što može poslužiti kao opća osnova informacija.

PRILOG 5.

Izvori i upućivanja na vanjske dokumente

Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit (BMU), Hinweise zur Anwendung der Abfallverzeichnis-Verordnung vom 10.Dezmeber 2001, BGB1. I S. 3379, 2005., dostupno na: http://www.bmub.bund.de/fileadmin/bmu-import/files/abfallwirtschaft/downloads/application/pdf/avv_erlaeuterungen.pdf, pristupljeno 9.4.2015.

Ministarstvo okoliša i prometa Baden-Württemberg, priručnik How to apply the European Waste List 2001/118/EC, Stuttgart, Njemačka, 2003., dostupno na: http://abag-itm.de/fileadmin/Dateien/ABAG/Informationsschriften/Band_B/Band_B_englisch.pdf, pristupljeno 2.4.2015.

David O'Farrell, Cumbria County Council, Dealing with tar bound arisings, 2011., dostupno na: http://www.soci.org/~/media/Files/Conference%20Downloads/2011/Recycling%20and%20Re%20using%20Asphalt%20Mar%2011/David_OFarrell_Presentation.ashx, pristupljeno 26.3.2015.

Europska komisija – Glavna uprava za okoliš, Guidance on the interpretation of key provisions of Directive 2008/97/EC on waste, 2013., dostupno na http://ec.europa.eu/environment/waste/framework/pdf/guidance_doc.pdf, pristupljeno 1.4.2015.

Zajednički istraživački centar Europske komisije, Directive 2012/18/EU of the European Parliament and of the Council on the control of major-accident hazards involving dangerous substances – Guidance on technical implementation issues, 2013., dostupno na: http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/documents/2013/TEIA/QA_2011_review_2013.pdf, pristupljeno 14.4.2015.

Zajednički istraživački centar Europske komisije, End of waste criteria for waste plastics for conversion. Technical proposal. Final draft report, GU JRC, IPTS, Sevilla, Španjolska, 2014.

Europska agencija za kemikalije (ECHA), Guidance on the application of the CLP Criteria – Guidance on the application of the CLP Criteria, 2017., najnovija inačica (srpanj 2017.) dostupna na https://echa.europa.eu/documents/10162/23036412/clp_en.pdf/58b5dc6d-ac2a-4910-9702-e9e1f5051cc5

Europska agencija za okoliš, Ozone-depleting substances 2013 – Aggregated data reported by companies on the import, export, production, destruction and feedstock and process agent use of ozone-depleting substances in the European Union, 2014., dostupno na: http://www.eea.europa.eu/publications/ozone-depleting-substances-2013, pristupljeno 13.4.2015.

Europska agencija za okoliš (EEA) – Služba za terminologiju o okolišu i otkrivanja (ETSA), 2015., dostupno na: http://glossary.eea.europa.eu/, pristupljeno 4.7.2015.

Hennebert, P., Papin, A., Padox, J.-M., Hasebrouck, B., The evaluation of an analytical protocol fort he determination of substances in waste for hazard classification, Pariz, Francuska, 2013., dostupno na: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0956053X13001554, pristupljeno 31.7.2015.

Ineris, Waste Hazardous Assessment – Proposition of methods (version 2), 2015.

Openbare Vlaamse Afvalstoffen Maatschappij (OVAM), Europese afvalstoffenlijst EURAL Handleiding, Mechelen, Belgija, 2015.

Prirodni resursi Wales, Škotska agencija za zaštitu okoliša (SEPA), Agencija za zaštitu okoliša Sjeverne Irske (NIEA), Agencija za zaštitu okoliša, DRAFT Waste Classification – Guidance on the classification and assessment of waste (1st edition 2015) Technical Guidance WM3, 2015., dostupno na: https://www.gov.uk/government/publications/waste-classification-technical-guidance, pristupljeno 14.7.2015.

Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Američkih Država, Test Methods for Evaluating Solid Waste (SW-846), 2014., dostupno na: http://www3.epa.gov/epawaste/hazard/testmethods/sw846/online/index.htm, pristupljeno 10.7.2015.

Young, J.R., How, M.J., Walker, A.P., Worth, W.M.H., Classification as corrosive or irritant to skin of preparations containing acidic or alkaline substances, without testing on animals, Engleska, 1988.