Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA KOJA NIJE MANJA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

Skupina koja predlaže izmjenu jest skupina koja je podnijela zahtjev za upis u registar u vezi s proizvodom „BRATISLAVSKÝ ROŽOK”/„PRESSBURGER KIPFEL”/„POZSONYI KIFLI”.

Izmjena podataka za kontakt tijela koje provjerava usklađenost sa specifikacijom proizvoda

Ispravljamo adresu elektroničke pošte skupine koja podnosi zahtjev na način da se adresa repecu@stonline.sk zamjenjuje adresom sekretariat@cechpekarov.sk.

Iz registriranog naziva proizvoda „Bratislavský rožok”/„Pressburger Kipfel”/„Pozsonyi kifli” uklanjamo naziv na njemačkom jeziku „Pressburger Kipfel” jer se ne upotrebljava za označivanje te vrste proizvoda ni u Njemačkoj ni u Austriji. U Njemačkoj i u Austriji češće se upotrebljava izraz „Pressburger Beugel”.

Novi registrirani naziv proizvoda glasi „Bratislavský rožok”/„Pozsonyi kifli”.

Izraz „Registracija bez rezervacije naziva” zamjenjujemo izrazom „Registracija s rezervacijom naziva”. Ova se izmjena temelji na članku 25. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća.

Slovačka Republika i Mađarska imaju interes za zadržavanje registracije naziva proizvoda „BRATISLAVSKÝ ROŽOK”/„POZSONYI KIFLI” u registru zaštićenih oznaka izvornosti.

U opisu proizvoda mijenjamo težinu proizvoda na način da izraz „između 40 i 60 g” mijenjamo izrazom „između 40 i 70 g”. Ta izmjena proizlazi iz uzajamnog dogovora s Mađarskom, mađarskim pekarima koji proizvode i „Bratislavský rožok”/„Pozsonyi kifli” od 70 g.

Razlog za tu izmjenu jest činjenica da je sadržaj masti utvrđen u točki 3.6. te da sadržaj šećera u suhoj tvari nije nužan pokazatelj.

Predlažemo da se iz teksta opisa metode proizvodnje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda uklone tablice u kojima je navedena receptura za 1 000 komada težine od 50 do 55 g i zamijene sljedećim tekstom:

„U proizvodnji tijesta upotrebljavaju se sljedeće temeljne sirovine: pšenično brašno, masti (stolni margarin, margarin za valjanje tijesta, maslac, svinjska mast), šećer, sol, kvasac (0,5 do 1 % količine brašna), jaja, mlijeko u prahu, šećer od vanilije ili vanilin šećer, limunova korica ili osušena limunova korica, voda; može se upotrebljavati i cimet šećer. Tijesto mora sadržavati najmanje 30 % masti u odnosu na upotrijebljenu količinu brašna.

Za pripremu nadjeva od oraha mljevenim orasima najčešće se dodaje kristalni šećer (ili med), slatke krušne mrvice, šećer od vanilije ili vanilin šećer i cimet šećer te se smjesa polije kipućom vodom ili mlijekom.

Za pripremu nadjeva od sjemenki maka mljevenim sjemenkama maka najčešće se dodaje kristalni šećer (ili med), slatke krušne mrvice, šećer od vanilije ili vanilin šećer te se smjesa polije kipućom vodom ili mlijekom.

Radi boljeg okusa nadjevu se može dodati pekmez (od šljiva ili marelica) ili suhe grožđice.”

Razlog za tu izmjenu jest činjenica da različiti proizvođači u Slovačkoj ili Mađarskoj upotrebljavaju različite sastojke u različitim omjerima te da receptura nije specifično svojstvo tog proizvoda. Specifičnost proizvoda proizlazi iz rada pekara ili slastičara. Nije potrebno utvrditi sadržaj različitih sastojaka zbog razloga koji se odnose na kontrolu minimalnih parametara gotovog proizvoda. Zbog toga predlažemo da se receptura zamijeni sljedećim tekstom, u kojem se uzimaju u obzir sastojci koji se upotrebljavaju te koji omogućuje proizvođačima (uključujući strane proizvođače) da upotrebljavaju sastojke koji su dostupni i koji se zaista upotrebljavaju u predmetnoj regiji te koji odgovaraju očekivanjima potrošača, slijedeći pritom tradicionalne recepture, koje se u manjoj mjeri razlikuju između regija.

U tekstu opisa metode proizvodnje dopunjujemo izraz „vanilin šećer” kako slijedi: „šećer od vanilije ili vanilin šećer”.

Razlog za tu izmjenu jest taj što se danas vanilin šećer upotrebljava češće nego šećer od vanilije. Ta izmjena ni na koji način ne utječe na konačni proizvod. Unosimo tu izmjenu u čitavi tekst specifikacija.

U slovačkoj verziji teksta o postupku proizvodnje ispravljamo izraz „žemle” (kruščići) i zamjenjujemo ga izrazom „klonky” (loptice).

Razlog za tu izmjenu jest naša odluka da upotrebljavamo tehnički izraz. U tekstu koji se odnosi na postupak proizvodnje predlažemo ispravak izraza „čiji se promjer smanjuje” na način da se zamijeni izrazom „koji se sužava”.

Razlog za tu izmjenu jest činjenica da smo odabrali upotrebljavati tehnički izraz radi veće preciznosti.

Predlažemo da se u drugom podstavku teksta koji se odnosi na postupak proizvodnje na kraj rečenice „Nadjev od sjemenki maka priprema se kuhanjem sastojaka u vodi ili obrađivanjem u kipućoj vodi” umetne tekst „(ulijevamo količinu tekućine koja odgovara 35 do 40 % količine sjemenki maka)” radi preciznog navođenja količine tekućine koja se upotrebljava u recepturi i radi jamčenja kvalitete proizvoda.

Rečenicu „Moguće je zamijeniti otprilike 10 % mase mljevenih oraha iz nadjeva slatkim krušnim mrvicama” zamjenjujemo sljedećom rečenicom: „Najviše 10 % mase mljevenih oraha ili sjemenki maka iz nadjeva moguće je zamijeniti slatkim krušnim mrvicama.” Svrha te izmjene jest jamčenje kakvoće proizvoda i točno utvrđivanje količine upotrijebljenih krušnih mrvica.

Potrebno je ispraviti temperaturu i vrijeme pečenja, uzimajući u obzir izmjenu veličine proizvoda iz točke 3.5., te uzeti u obzir različite vrste i modele pećnica.

Predlažemo izmjenu temperature utvrđivanjem raspona od 170 do 220 °C te trajanja pečenja za proizvode težine od 50 do 70 g utvrđivanjem vremenskog raspona od 15 do 20 minuta.

Razlog za tu izmjenu jesu ujednačavanje temperatura pečenja za različite vrste i modele pećnica te povećanje težine proizvoda sa 60 g na 70 g.

U pogledu označivanja predlažemo umetanje sljedeće rečenice: „Potrebno je poštovati minimalnu veličinu logotipa od 15 mm.” Riječ je o obvezi nametnutoj važećim zakonodavstvom, koju proizvođači zaboravljaju.

U pogledu postupka i mjesta prodaje umećemo sljedeći tekst: „Ako se proizvod ne prodaje u ambalaži, logotip ZTS-a može se postaviti na naljepnicu s cijenom, u blizini naziva proizvoda ili na informativnu ploču postavljenu u blizini proizvoda.”

Svrha te izmjene jest navođenje preciznijih informacija u slučajevima kada se proizvod prodaje bez ambalaže.

Unosimo ispravak u tekst koji se odnosi na čuvanje. Brišemo tekst „proizvod se mora čuvati na temperaturi od najviše + 10 °C” i zamjenjujemo ga sljedećim tekstom: „Čuvanje: na sobnoj temperaturi. Proizvod se može čuvati od tri do deset dana ovisno o upotrijebljenoj količini kvasca.”

Razlog za tu izmjenu jest činjenica da se radilo o neopravdanoj obvezi koja je dovodila do smanjenja kvalitete prodanih proizvoda, često nije bila ispunjavana i koja je proizvođačima predstavljala probleme zbog povećanog sadržaja masti u proizvodu. Zahtjev koji se odnosi na temperaturu čuvanja bio je naveden u starim specifikacijama isključivo zbog činjenice da je proizvod bio razvrstan u kategoriju slastičarskih proizvoda.

U petu alineju dodajemo sljedeće: „Proizvod se ne može proizvoditi kao polugotovi prethodno pečeni i zamrznuti proizvod koji valja odmrznuti prije konačnog pečenja; uvijek se proizvodi kao svježi proizvod.”

Razlog za tu izmjenu jest činjenica da proizvod mora biti svjež i proizveden prema tradicionalnoj recepturi; tradicionalno se nisu primjenjivali postupci zamrzavanja ili prethodnog pečenja.

U šestoj alineji ispravljamo tekst koji se odnosi na upotrebu bjelanjka i žumanjka prije pečenja uklanjanjem izraza „općenito” i izraza „dvaput”.

Razlog za tu izmjenu jest činjenica da ne želimo ograničavati proizvođača ako želi dobiti prošarani mramorni uzorak; to nije potrebno propisivati. Ta izmjena ni na koji način ne utječe na konačni proizvod.

Mijenjamo prvu rečenicu umetanjem sljedećeg teksta: „mora sadržavati najmanje 30 % masti u odnosu na upotrijebljenu količinu brašna.”

Svrha te izmjene jest postizanje usklađenosti s točkama 3.6. i 3.7. specifikacije.

Uklanjamo „kemijske i mikrobiološke” zahtjeve i zadržavamo samo fizičke zahtjeve.

Ta je izmjena nužna jer mikrobiološki zahtjevi nisu navedeni u zakonodavstvu i nisu definirani, osim činjenice da nisu opravdani tijekom kontrole koja prethodi stavljanju na tržište te zato što kemijski zahtjevi nisu definirani ni u prvotnoj specifikaciji. Ovom se izmjenom želi postići veća terminološka preciznost.

Izmjena adrese elektroničke pošte tijela nadležnog za provjeru usklađenosti sa specifikacijama, koja odsad glasi kako slijedi: buchlerova@svps.sk.

Razlog za tu izmjenu jest promjena adrese elektroničke pošte unutar organizacije.

Razred 2.24. Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi

Slovački naziv „Bratislavský rožok” počeo se upotrebljavati oko 1920., kada je grad Požun preimenovan u Bratislavu, koja je tada bila dio Čehoslovačke, a istodobno je bila glavni grad Slovačke. Naziv proizvoda tada je usklađen s novim imenom grada i postao je „Bratislavský rožok”. Nakon što je novo ime grada postalo službeno, u Austriji se umjesto uobičajenog naziva „Beugel” počeo upotrebljavati izraz „Kipfel”, pridružen starom imenu grada. Na mađarskom se prvo proširio naziv „Pozsonyi patkó”, koji doslovce znači „mala potkova iz Bratislave”. Prema informacijama kojima trenutačno raspolažemo, brojni mađarski pekari i slastičari, ponajprije u Budimpešti, izrađuju ovaj proizvod i stavljaju ga na tržište pod nazivom „Pozsony kifli”, što je prijevod izraza „Bratislavský rožok”; „Pozsonyi” je izvorno ime grada koje se upotrebljavalo do 1918. S obzirom na trenutačnu upotrebu, predlažemo zadržavanje naziva „Pozsony kifli” na mađarskome.

Radi se o specifičnom proizvodu u smislu da njegov sastav i način proizvodnje čine povijesnu baštinu. Naziv „Bratislavský rožok” upotrebljava se isključivo za označivanje te posebne vrste peciva ili slastica.

Specifičnost proizvoda leži u postizanju posebne površine prošarane „mramornim” uzorkom, odnosno površine koja ima tanke linije svjetlije od ostatka gornje kore. Ostali pekarski ili slastičarski proizvodi nemaju takvu strukturu površine.

Kako bi se zajamčila tradicionalna svojstva proizvoda, tijekom pripreme potrebno je poštovati sljedeće zahtjeve, koji se odnose na recepturu:

4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizička, kemijska, mikrobiološka i organoleptička svojstva koja dokazuju njegov specifičan karakter (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Pecivo ili slastica nadjevena sjemenkama maka ili orasima, čiji je vanjski izgled sjajan i prošaran.

Boja: boja površine jest smeđa do tamnosmeđa; pri rezanju, ispod nekoliko milimetara debelog sloja tijesta vidljiv je samo nadjev: nadjev od sjemenki maka taman je do crn, dok je nadjev od oraha smeđ.

Izgled: kompaktan, sjajne površine, smeđe do tamnosmeđe boje s tankim linijama svjetlije boje zbog kojih gornja kora ima mramorni uzorak.

Aroma i okus blagi su, tipični za upotrijebljeni nadjev (dakle, tipični za orahe ili sjemenke maka), okus je ugodno sladak, a aroma ovisi o upotrijebljenim sastojcima.

Oblik: proizvod s nadjevom od sjemenki maka ima oblik potkove koja se postupno sužava od sredine prema krajevima, dok oblik proizvoda s nadjevom od oraha nalikuje na slovo „C”.

4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. uključujući, gdje je to prikladno, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka i metodu pripreme proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

U proizvodnji tijesta upotrebljavaju se sljedeće temeljne sirovine: pšenično brašno, masti (stolni margarin, margarin za valjanje tijesta, maslac, svinjska mast), šećer, sol, kvasac (0,5 % do 1 % količine brašna), jaja, mlijeko u prahu, šećer od vanilije ili vanilin šećer, limunova korica ili osušena limunova korica, voda; može se upotrebljavati i cimet šećer. Tijesto mora sadržavati najmanje 30 % masti u odnosu na upotrijebljenu količinu brašna, a nadjev mora predstavljati najmanje 40 % ukupne mase gotovog proizvoda nakon pečenja.

Radi boljeg okusa nadjevu se može dodati pekmez (od šljiva ili marelica) ili suhe grožđice.

Tijesto pripremamo na način da pomiješamo brašno, vodu, mlijeko u prahu, koje možemo rastopiti u vodi, kvasac, šećer i mast. Možemo i prvo pomiješati mast s brašnom, prije dodavanja ostalih sastojaka. Pustimo tijesto da se diže 30 do 40 minuta. Nakon što se obujam tijesta znatno poveća, kratko ga ponovno promijesimo i podijelimo na nekoliko komada, koje oblikujemo u loptice. Nakon što su se dizale 15 do 20 minuta, loptice tijesta izvaljamo u trake ovalnog oblika čija je dulja os dugačka između 12 i 15 cm. Debljina tih traka jest između 2 i 3 mm. Na razvaljane trake tijesta ovalnog oblika stavljamo nadjev od sjemenki maka ili oraha, nakon čega motamo trake kako bismo dobili valjke duljine 12 do 15 cm koji se postupno sužavaju od sredine prema krajevima. Nakon što smo zamotali nadjev, potrebno je provjeriti je li mjesto na kojem se tijesto spaja glatko; pri postavljanju proizvoda na lim za pečenje taj spoj mora biti na donjoj strani proizvoda. Ako je upotrijebljen nadjev od sjemenki maka, proizvod se oblikuje u malu potkovu, a ako je upotrijebljen nadjev od oraha, oblikuje se u slovo „C”. Oblici se moraju jasno razlikovati kako bi se na prvi pogled moglo prepoznati koji se nadjev nalazi u zatvorenom proizvodu.

Nadjev od sjemenki maka priprema se kuhanjem sastojaka u vodi ili obradom u kipućoj vodi (ulijevamo količinu tekućine koja odgovara 35 do 40 % količine sjemenki maka). Kod kuhanja pripremamo nadjev na način da otopimo šećer u malo vode i sve dovedemo do vrenja (šećer možemo zamijeniti medom). Uz stalno miješanje u rastopljeni šećer postupno dodajemo mljevene sjemenke maka pomiješane s mlijekom u prahu, slatkim krušnim mrvicama i suhim grožđicama; sve zajedno kuhamo uz stalno miješanje sve dok se mješavina ne zgusne i ne pretvori u razmjerno gustu masu. Nakon što se nadjev od sjemenki maka ohladio, tijekom čega će se dodatno zgusnuti, poboljšavamo njegov okus dodajući svježe naribanu limunovu koricu ili pastu od limuna i eventualno cimet šećer ili još malo šećera vanilije. Nadjev od oraha nije potrebno kuhati: dovoljno je pomiješati mljevene orahe sa šećerom (ili medom), suhim grožđicama, mlijekom u prahu, kipućom vodom, šećerom od vanilije ili vanilin šećerom i cimetom u prahu. Najviše 10 % mase mljevenih oraha ili sjemenki maka iz nadjeva moguće je zamijeniti slatkim krušnim mrvicama.

Nakon hlađenja oba nadjeva moraju biti dovoljno gusta da se mogu rukama oblikovati u male valjke.

Oblikovani proizvodi stavljaju se na lim za pečenje i premazuju bjelanjkom i žumanjkom ili samo žumanjkom. Premazani proizvodi na limu za pečenje odlažu se na hladno mjesto na kojemu struji zrak kako bi se premaz lagano osušio na površini. Nakon sušenja površine i laganog dizanja proizvodi se ponovno premazuju istučenim bjelanjkom i žumanjkom te se ostavljaju da se osuše prije stavljanja u komoru za dizanje tijesta. Potom se peku kao peciva od dizanog tijesta. Tijekom dizanja tijesta, a osobito tijekom pečenja na suhoj površini stvaraju se lagane pukotine, zbog čega gornja kora proizvoda ima „mramorni” uzorak.

Trajanje pečenja ovisi o težini proizvoda. Ako je proizvod težak između 40 i 50 g, pečenje traje 10 do 12 minuta; ako je proizvod težak između 50 i 70 g, pečenje traje 15 do 20 minuta.

Ovisno o težini proizvoda i gustoći nadjeva tehnički gubitci i gubitci pri pečenju iznose otprilike 10 %.

Označivanje: potrebno je istaknuti naziv proizvoda „Bratislavský rožok” ili ekvivalentni naziv na mađarskome. Potrebno je navesti prikazani logotip Europske unije ili logotip i navod „Zaručená tradičná špecialita” (zajamčeno tradicionalni specijalitet). Na ambalaži može stajati i pokrata „ZTŠ” (ZTS). Mora se poštovati minimalna veličina logotipa od 15 mm.

Postupak i mjesto prodaje: proizvod se stavlja u jediničnu prodaju u specijaliziranim trgovinama proizvođača ili u slastičarnicama, kavanama i objektima za prodaju brze hrane. Ako se proizvod ne prodaje u ambalaži, logotip ZTS-a može se postaviti na naljepnicu s cijenom, u blizini naziva proizvoda ili na informativnu ploču postavljenu u blizini proizvoda.

Proizvod se može držati tri do deset dana ovisno o upotrijebljenoj količini kvasca.

Proizvod se ne može proizvoditi kao polugotovi prethodno pečeni i zamrznuti proizvod koji valja odmrznuti prije konačnog pečenja; uvijek se proizvodi kao svježi proizvod.

4.3. Opis ključnih elemenata koji određuju tradicionalna svojstva proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Tradicionalna narav proizvoda temelji se na njegovom tradicionalnom sastavu, prema kojemu nadjev mora predstavljati barem 40 % ukupne težine gotovog proizvoda.

Proizvod se proizvodi pod specifičnim nazivom već više od dva stoljeća, uključujući u susjednim zemljama Mađarskoj i Austriji, koje su prije malo manje od 90 godina sa Slovačkom bile u sastavu iste države.

U svojoj knjizi „S vareškou dvoma tisícročiami” Vladimir Tomčik navodi da se, prema nekim unosima iz poslovnih knjiga, proizvod „Bratislavský rožok” prodavao u gostionicama već 1590., ali da je tajna njegove proizvodnje još starija.

U djelu „Ulice a námestia mesta Bratislavy” autora Tivadara Ortvayja, objavljenom 1905. u Bratislavi, na 305. stranici navodi se sljedeće: nedaleko od slastičarnice Viktora Mayera nalazi se bivša pekara Scheuermann (današnja Lauda), u kojoj se peku male potkove s nadjevima od sjemenki maka i oraha, specijaliteti koji su proslavili grad Bratislavu [Ulice a námestia mesta Bratislavy, História mesta podľa názvov ulíc a námestí, podľa pôvodných výskumov napísal Dr. Tivadar Ortvay, Bratislava, 1905, kníhtlačiareň F.K. Wiganda; vidjeti i stranice 304. i 305. knjige u skladu s Prilogom 1. na mađarskome, u kojemu se, u vezi s trgom koji danas nosi naziv „Hviezdoslav trg”, spominje pekara Scheuermann. Predmetni odlomak glasi kako slijedi: „U blizini se nalazi bivša pekara Scheuermann (današnja Lauda), u kojoj se peku male potkove s nadjevima od sjemenki maka i oraha, zahvaljujući kojima je Bratislava postala slavna po toj vrsti specijaliteta. Među tim specijalitetima je i „bratislavský suchár”…”].

U djelu „Chlieb náš každodenný” autora V. Szemesa i V. Karoviča, objavljenom 1992. u Bratislavi, na 52. stranici navodi se sljedeće: „pekar Schiermann stavio je u izlog svoje pekare povodom proslave dana svetog Nikole 1785. novu vrstu punjenog peciva, koje je ušlo u povijest pod nazivom „prešpurské beugle””. Razliku između imena Scheuermann i Schiermann pripisujemo tiskarskoj grešci i smatramo da ispravna inačica glasi Scheuermann.

Nešto kasnije već je nekoliko pekara proizvodilo „Bratislavský rožok” u Bratislavi. Među najslavnijima možemo navesti Schwappacha Ágostona, čija je pekara utemeljena 1834. i koji je u ponudi imao male potkove s nadjevima od sjemenki maka i od oraha. Majstor pekar Johann Korče isto je jedan od nasljednika proizvođača peciva „Bratislavský rožok” Scheuermanna i Laude. Živio je od 1851. do 1919. i bio je vitez Reda Franje Josipa, kao i njegov sin Hans Korče. Obitelj Korče naslijedio je Emil Kastner. Obitelj Korče naslijedio je Emil Kastner.

Poznata je bila i pekara Gustáv Wendler u Štefánikovoj ulici u Bratislavi, koja je čak slala „Bratislavský rožok” poštom.

U nekadašnjem bratislavskom časopisu „Pressburger Wegweiser” iz 1863. pekar slastičar Anton Pressberg oglašavao je među ostalim svoje proizvode „beugel” sa sjemenkama maka i lješnjacima.

U broju bečkog dnevnog lista „Neue Freie Presse” od 16. travnja 1938. bio je objavljen recept za „Pressburger Kipfel – Bratislavské rožky”. Sadržaj recepta i opis postupka proizvodnje gotovo su istovjetni uputama za proizvodnju koje se upotrebljavaju danas.

Terézia Vansová i Ján Babilon isto su opisali „Bratislavský rožok” u svojoj knjizi iz 1870.

S vremenom su pekari i slastičari počeli proizvoditi „Bratislavský rožok” u brojnim europskim gradovima, iako se glavnina te proizvodnje odvijala u Austriji, Češkoj i Mađarskoj. Prema informacijama koje su prikupili stručnjaci za pekarstvo u drugim zemljama, u brojnim se gradovima proizvodio proizvod pod nazivom „Bratislavský rožok” ili su barem bili poznati njegov oblik, receptura u glavnim crtama i postupak proizvodnje. U bivšoj Čehoslovačkoj je proizvodnja peciva „Bratislavský rožok” bila dio praktičnog obrazovanja u pekarskim i slastičarskim strukovnim školama, osobito nakon 1950. Naziv „Bratislavský rožok” počeo se upotrebljavati tek od 1918., nakon uspostave Čehoslovačke i zamjene naziva grada „Pressburg” ili „Pozsony” nazivom „Bratislava”. Promijenjen je i naziv proizvoda. Izvorni naziv „Beugel” na mađarskome je postao „patkó”, što znači „konjska potkova”. Izraz „rožok” očito se počeo upotrebljavati u vezi s novim imenom grada. U Mađarskoj se još danas upotrebljava naziv „Pozsony kifli” („Bratislavský rožok”), odnosno staro ime grada s novim nazivom za oblik. U Austriji se isto češće upotrebljava naziv „Pressburger Kipfel”, dok je naziv „Beugel” sve rjeđi.

Proizvod „Bratislavský rožok” ima bogatu povijest, a ostao je jednako omiljen sve do danas. Procjenjuje se da ga u Slovačkoj redovito proizvodi više od 20 pekara i slastičarnica te da ga još desetak proizvođača proizvodi najmanje jednom tjedno.

Udruga slovačkih pekara je 1999. i 2005. u finalu svjetskog natjecanja pod nazivom „Coupe Lesaffre” u Parizu, među ostalim proizvodima u natjecanju, predstavila „Bratislavský rožok”, koji je dobio visoke ocjene sudaca.

Početkom 2007. prvi je put organizirano međunarodno natjecanje za najbolji „Bratislavský rožok” u okviru izložbe Danubius Gastro u Bratislavi, kojemu je prisustvovalo devet ekipa iz triju različitih zemalja (vidjeti naslovnicu broja dnevnog lista „Bratislavské noviny” od 25. siječnja 2007.).

Osim što je spomenuto u različitim člancima dnevnika „Bratislavské noviny”, brojni su nacionalni dnevnici isto izvijestili o tom natjecanju.

Članak o pecivu „Bratislavský rožok” nalazimo i u broju dnevnog lista „Nový čas” od 25. srpnja 2008. U tom broju nalazi se i tradicionalni recept iz 1938., a oblik proizvoda opisan je kako slijedi:„…[proizvod] s nadjevom od sjemenki maka oblikujemo u potkovu, dok [proizvod] s nadjevom od oraha oblikujemo u oblik slova „C”.”

Časopis Epicure sadržava članak pod naslovom „Bratislavský rožok – tradícia s dlhou históriou”, na čijoj je stranici 52. navedeno sljedeće: „„Bratislavský rožok” oblikuje se u oblik potkove ako se puni nadjevom od sjemenki maka te u oblik slova „C” ako se nadijeva orasima.”

—	☒	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☒	Način proizvodnje
—	☒	Ostalo [navesti]

—	☒	koji je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava koji odgovaraju tradicionalnom postupku za taj proizvod ili prehrambeni proizvod;
—	☐	koji se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno upotrebljavaju.

—	☒	koji se tradicionalno upotrebljava za označivanje specifičnog proizvoda;
—	☐	koji opisuje tradicionalna svojstva ili specifična svojstva proizvoda.