Bruxelles, 5.6.2018.

COM(2018) 399 final

2018/0221(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o podnošenju, u ime Europske unije, prijedloga izmjene Priloga 2. i 3. Sporazumu o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA)


OBRAZLOŽENJE

1.Kontekst prijedloga

1.1.Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica

Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) posvećen je zaštiti migratornih ptica močvarica i njihovih staništa diljem Afrike, Europe, Bliskog istoka, središnje Azije, Grenlanda i Kanadskog arhipelaga.

Tim sporazumom, koji je razvijen u okviru Konvencije o zaštiti migratornih vrsta (CMS) i kojim upravlja Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), zemlje i šira međunarodna zajednica za očuvanje prirode udružene su u nastojanju da se uspostavi usklađeno očuvanje migratornih ptica močvarica i upravljanje njima na čitavom području njihove migracije.

Sporazum je stupio na snagu 1. studenoga 1999. Europska unija ugovorna je stranka tog Sporazuma od 1. listopada 2005 1 . Sporazum trenutačno ima 77 ugovornih stranaka, 41 s područja Euroazije (uključujući EU) i 36 iz Afrike.

Direktivom 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica (Direktiva o pticama) 2 u zakonodavstvu EU-a provode se obveze utvrđene Sporazumom. Direktiva o pticama odnosi se na očuvanje svih vrsta divljih ptica koje prirodno obitavaju na europskom državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor. Ona obuhvaća zaštitu tih vrsta, upravljanje i nadzor nad njima te se njome utvrđuju pravila o njihovu iskorištavanju.

1.2.Sastanak stranaka

Sastanak stranaka glavno je tijelo za donošenje odluka u okviru Sporazuma. To je tijelo ovlašteno za preispitivanje prilogâ Sporazumu i sastaje se svake tri godine.

Sedmi će se sastanak stranaka Sporazuma održati od 4. do 8. prosinca 2018. u Južnoafričkoj Republici.

U skladu s člankom X. stavcima 2. i 3. Sporazuma, bilo kakvi prijedlozi za izmjenu prilogâ Sporazumu dostavljaju se tajništvu Sporazuma najkasnije 150 dana prije otvaranja zasjedanja sastanka stranaka, tj. do 7. srpnja 2018.

1.3.Prijedlozi iz Hrvatske i Italije

Hrvatska i Italija predložile su da Europska unija podnese prijedlog izmjene Priloga 2. Sporazumu, u kojem se navode vrste na koje se Sporazum primjenjuje, dodavanjem morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis) na popis u Prilogu 2.

Hrvatska i Italija također su predložile Europskoj uniji da podnese prijedlog izmjene Priloga 3. Sporazumu dodavanjem na popis populacije podvrste Phalacrocorax aristotelis aristotelis koja se nalazi izvan EU-a (Barentsovo more) te populacije podvrste Phalacrocorax aristotelis desmarestii koja se nalazi u EU-u (istočno Sredozemlje – Hrvatska, Jadransko more) u stupac A tablice 1. Priloga 3. (u kategoriju 2. 3 , odnosno 1.c 4 ).

Razlozi za te prijedloge su sljedeći.

Porodica Phalacrocoracidae (vranci) već je uključena u popis u Prilogu 2. Sporazumu. Šest od osam vrsta koje se razmnožavaju unutar zemljopisnog područja primjene Sporazuma navedene su u Prilogu 2. na temelju njihova migratornog statusa. Dvije vrste koje nisu uvrštene na popis su morski vranac, Phalacrocorax aristotelis , i dugorepi vranac, Phalacrocorax africanus.

Morski vranac nastanjuje atlantsku obalu Europe i Sjeverne Amerike, područje od Maroka do sjeverne Norveške i poluotoka Kole, uključujući Island, te Sredozemlje i dijelove obale Crnog mora (del Hoyo et al., 1992.). Razlikuju se tri podvrste: Ph. a. aristotelis na Atlantiku, Ph. a. desmarestii u Sredozemlju i na obali Crnog mora te Ph. a. riggenbachi iz Maroka. Vrsta je općenito sedentarna ili disperzivna, ali neke su populacije prave migratorne: najsjevernije populacije podvrste Ph. a. aristotelis iz Norveške i Rusije te jadranska populacija podvrste Ph. a desmarestii.

Globalna populacija procijenjena je na otprilike 100 000 parova 1990. te od 75 000 do 81 000 parova 2004. (BirdLife International, 2004.). U kategorizaciji IUCN-a vrsta je svrstana u najmanje zabrinjavajuću skupinu (Birdlife, 2015.). Kretanje populacije općenito je u opadanju, premda su neke populacije možda stabilne (Wetlands International, 2006.). Zabilježene su velike fluktuacije u brojnosti populacije. Na primjer, populacija u Ujedinjenoj Kraljevini porasla je za 21 % u razdoblju od 1969. do 1987., s 31 600 parova od 1969. do 1970. na 47 300 parova od 1985. do 1987., nakon čega je uslijedio pad brojnosti za 27 % u razdoblju od 1998. do 2002. te se populacija dodatno smanjila za 26 % do 2011. (Balmer et al., 2013.). Za populaciju u Norveškoj također su zabilježene velike fluktuacije. Najsjevernija migratorna populacija u Barentsovom moru smanjila se s 10 000 parova 1980. na otprilike 1 000 parova 1994., ali je ponovno narasla na 5 000 parova 2013. (Fauchald et al., 2015.).

Procjenjuje se da podvrsta Ph. a. desmaresti broji od 8 700 do 11 126 parova za razmnožavanje (Bazin i Imbert, 2012,). Veličina populacije 2006. procijenjena je na otprilike 10 000 jedinki (Culioli, 2006.). Opadanje populacije zabilježeno je na Korzici, gdje se prethodno stabilna populacija od do 1 000 parova između 1975. i 1983. smanjila za više od 50 % na otprilike 375 parova do 1994., ali se nakon toga oporavila (Dubois et al, 2008.).

Podvrsta Ph. a. desmarestii zaštićena je u europskom dijelu područja migracije te se u nekoliko zemalja nalazi na crvenom popisu, na primjer u Bugarskoj je kategorizirana kao „osjetljiva”, a u Albaniji kao „ugrožena”. Podvrsta Ph. a. aristotelis zaštićena je u dijelu migratornog područja (Ujedinjena Kraljevina). U Ujedinjenoj Kraljevini nedavno je sa žutog prebačena na crveni popis (Eaton et al., 2015.), a navedena je i na crvenom popisu u Rusiji zbog male veličine populacije. Zbog pada brojnosti populacije od 15 do 30 % u razdoblju od deset godina, u Norveškoj se svrstava u kategoriju „gotovo ugroženih“ vrsta (Korneev et al., 2015.).

Velando i Freire (2002) naglašavaju da bi se učinkovita zaštita podvrste P. a. desmarestii trebala provoditi zaštitom lokaliteta za razmnožavanje i područja za hranjenje i spavanje te reguliranjem ribolova pridnenih vrsta u područjima za hranjenje. Kako navode Velando i Freire (2002), mjere očuvanja koje je 2015. predložila organizacija Birdlife su: 1) utvrđivanje važnih morskih lokacija za tu vrstu, 2) označavanje tih lokacija kao zaštićenih morskih područja, 3) upravljanje ključnim lokalitetima za razmnožavanje i prezimljavanje, uključujući iskorjenjivanje invazivnih grabežljivaca, 4) programi nadzora ribarskih plovila radi utvrđivanja visokorizičnih područja za usputni ulov ptica mrežama stajaćicama, 5.) provođenje mjera ublažavanja i zaštite, ako je to relevantno. 

1.4.Prijedlozi iz Luksemburga

Luksemburg je predložio da se sve populacije sljedećih triju vrsta premjeste u stupac A tablice 1. Priloga 3. Sporazumu: krivokljuni žalar 5 (Calidris ferruginea), tupik 6 (Fratercula arctica) i plosnatokljuna njorka 7 (Alca torda). Luksemburg nije predložio neku specifičnu kategoriju u koju bi se tri vrste svrstale, ali prema kriterijima utvrđenima u tablici 1. Priloga 3. Sporazumu krivokljuni žalar (Calidris ferruginea) i plosnatokljuna njorka (Alca torda) pripadaju kategoriji 4. 8 , a tupik (Fratercula arctica) kategoriji 1.b 9 .

Prijedlog Luksemburga odnosi se na Rezoluciju 6.1 šestog sastanka stranaka Sporazuma 10 kojom se priznalo uvrštavanje na Crveni popis na globalnoj razini gavke (Somateria mollissima), glavate patke (Aythya ferina), crnogrlog gnjurca (Podiceps auritus), oštrigara (Haematopus ostralegus), vivka (Vanellus vanellus), riđe muljače (Limosa lapponica), rđastog žalara (Calidris canutus), krivokljunog žalara (Calidris ferruginea), armenijskog galeba (Larus armenicus), tupika (Fratercula arctica) i plosnatokljune njorke (Alca torda) te se istaknula važnost razmatranja posljedica tih promjena na popisu za sedmi sastanak stranaka.

1.5.Analiza prijedloga

Izmjenama Priloga 2. i 3. koje su predložile Hrvatska, Italija i Luksemburg sve bi populacije morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis), krivokljunog žalara (Calidris ferruginea), tupika (Fratercula arctica) i plosnatokljune njorke (Alca torda) postale podložne zahtjevu iz Priloga 3. odjeljka 2.1.1. Sporazuma, kojim se utvrđuju pravne mjere za očuvanje vrsta koje se primjenjuju na populacije vrsta koje su navedene u stupcu A tablice 1. Priloga 3. Konkretno, za populacije navedene u stupcu A tablice 1. stranke pružaju zaštitu onim populacijama koje su navedene u skladu s člankom III. stavkom 2. točkom (a) Sporazuma. Te stranke, posebno i podložno stavku 2.1.3.:

(a) zabranjuju uzimanje iz prirode ptica i jaja populacija koje se pojavljuju na njihovom području,

(b) zabranjuju namjerno ometanje ako bi to ometanje znatno utjecalo na zaštitu dotične populacije i

(c) zabranjuju posjedovanje ili iskorištavanje te trgovanje pticama ili jajima populacija koje su uzete iz prirode usprkos zabranama utvrđenima u skladu s prethodno navedenim podstavkom (a), kao i posjedovanje ili iskorištavanje te trgovanje svim lako prepoznatljivim dijelovima ili prerađevinama takvih ptica i njihovih jaja.

Iznimno za populacije navedene samo u kategorijama 2. i 3. u stupcu A i označene zvjezdicom te populacije navedene u kategoriji 4. u stupcu A lov se može nastaviti na temelju održive uporabe 11 . Ta se održiva uporaba provodi u okviru međunarodnog akcijskog plana za određenu vrstu, kojim će stranke nastojati primjenjivati načela prilagodljivog upravljanja lovom 12 . Takva će uporaba u najmanju ruku podlijegati istim pravnim mjerama kao što je uzimanje iz prirode ptica iz populacija navedenih u stupcu B tablice 1., kako se zahtijeva u stavku 2.1.2.

Talijansko-hrvatski i luksemburški prijedlozi dobro su utemeljeni. Prijedlozi su u skladu sa zakonodavstvom EU-a i dopunjuju ga, posebice Direktivu o pticama.

Nakon pisanog savjetovanja stručne skupine za direktive o prirodi Komisija predlaže da Unija podrži navedene prijedloge jer su znanstveno utemeljeni i u skladu s predanošću Unije u području međunarodne suradnje radi zaštite biološke raznolikosti. Za prijedloge izmjene neće biti potrebna promjena postojećeg zakonodavstva Unije.

Bilo kakvi prijedlozi za izmjenu prilogâ Sporazumu dostavljaju se tajništvu Sporazuma najkasnije 150 dana prije otvaranja zasjedanja (vidjeti članak X. stavke 2. i 3. Sporazuma), tj. do 7. srpnja 2018.

Stoga je potrebno da Vijeće hitno donese odluku o podnošenju, u ime Europske unije, navedenog prijedloga tajništvu Sporazuma. To će se stajalište zauzeti u ime Unije za potrebe članka 218. stavka 9. UFEU-a.

2018/0221 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o podnošenju, u ime Europske unije, prijedloga izmjene Priloga 2. i 3. Sporazumu o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica („Sporazum”) Unija je sklopila Odlukom vijeća 2006/871/EZ 13 i stupio je na snagu 1. listopada 2005. Cilj je Sporazuma zaštititi migratorne ptice močvarice i njihova staništa diljem Afrike, Europe, Bliskog istoka, središnje Azije, Grenlanda i Kanadskog arhipelaga.

(2)Kao ugovorna stranka Sporazuma Unija može davati prijedloge izmjena prilogâ Sporazumu. U Prilogu 2. navedene su vrste ptica močvarica na koje se primjenjuje Sporazum. Prilog 3. sadržava akcijski plan kojim se utvrđuju mjere koje stranke moraju poduzeti u vezi s prioritetnim vrstama, kao što su zaštita vrsta, zaštita staništa, upravljanje ljudskim djelatnostima, istraživanje i praćenje, obuka i informiranje te provedba, u skladu s općim mjerama zaštite navedenima u članku III. Sporazuma.

(3)Hrvatska i Italija predložile su da Europska unija podnese prijedlog izmjene Priloga 2. Sporazumu dodavanjem morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis).

(4)Hrvatska i Italija također su predložile Europskoj uniji da podnese prijedlog izmjene Priloga 3. Sporazumu dodavanjem na popis populacije podvrste Phalacrocorax aristotelis aristotelis koja se nalazi izvan EU-a (Barentsovo more) te populacije podvrste Phalacrocorax aristotelis desmarestii koja se nalazi u EU-u (istočno Sredozemlje – Hrvatska, Jadransko more), u stupac A tablice 1. tog priloga (u kategoriju 2. 14 , odnosno 1.c 15 ).

(5)Luksemburg je predložio da se sve populacije sljedećih triju vrsta premjeste u stupac A tablice 1. Priloga 3. Sporazumu: krivokljuni žalar 16 (Calidris ferruginea), tupik 17 (Fratercula arctica) i plosnatokljuna njorka 18 (Alca torda). Luksemburg nije predložio neku specifičnu kategoriju u koju bi se tri vrste svrstale, ali prema kriterijima utvrđenima u tablici 1. Priloga 3. Sporazumu krivokljuni žalar (Calidris ferruginea) i plosnatokljuna njorka (Alca torda) pripadaju kategoriji 4. 19 , a tupik (Fratercula arctica) pripada kategoriji 1.b 20 .

(6)Izmjenama Priloga 2. i 3. koje su predložile Hrvatska, Italija i Luksemburg sve bi populacije morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis), krivokljunog žalara (Calidris ferruginea), tupika (Fratercula arctica) i plosnatokljune njorke (Alca torda) postale podložne zahtjevu u Prilogu 3. odjeljku 2.1.1. Sporazuma, kojim se utvrđuju pravne mjere za očuvanje vrsta koje se primjenjuju na populacije vrsta koje su navedene u stupcu A tablice 1. Priloga 3. Konkretno, za populacije navedene u stupcu A tablice 1. stranke Sporazuma zabranjivat će uzimanje iz prirode ptica i jaja populacija koje se pojavljuju na njihovu području i zabranjivat će namjerno ometanje ako bi to ometanje znatno utjecalo na očuvanje predmetne populacije. Iznimno za populacije navedene u kategorijama 2. i 3. u stupcu A i označene zvjezdicom te populacije navedene u kategoriji 4. u stupcu A lov se može nastaviti na temelju održive uporabe 21 . Ta se održiva uporaba provodi u okviru međunarodnog akcijskog plana za određenu vrstu, kojim će stranke nastojati provoditi načela prilagodljivog upravljanja lovom 22 .

(7)Talijansko-hrvatski i luksemburški prijedlozi dobro su utemeljeni. Prijedlozi su u skladu sa zakonodavstvom EU-a i dopunjuju ga, posebice Direktivu 2009/147/EZ 23 .

(8)Ti su prijedlozi znanstveno utemeljeni i u skladu su s predanošću Unije u području međunarodne suradnje radi zaštite biološke raznolikosti.

(9)Vrste su već obuhvaćene Direktivom 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica, a morski vranac (Phalacrocorax aristotelis) također je naveden u Prilogu I. toj direktivi. Predložene izmjene stoga ne zahtijevaju nikakve izmjene zakonodavstva Unije.

(10)Unija bi stoga trebala te prijedloge podnijeti tajništvu Sporazuma s obzirom na sedmi sastanak stranaka, koji će se održati od 4. do 8. prosinca 2018. u Južnoafričkoj Republici,

(11)

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.Unija podnosi sljedeće prijedloge izmjena Priloga 2. i 3. Sporazumu o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica:

(a)dodavanje morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis) u Prilog 2. Sporazumu;

(b)dodavanje populacije podvrste Phalacrocorax aristotelis aristotelis koja se nalazi izvan EU-a (Barentsovo more) i populacije podvrste Phalacrocorax aristotelis desmarestii koja se nalazi u EU-u (istočno Sredozemlje – Hrvatska, Jadransko more) u stupac A tablice 1. Priloga 3. (u kategoriju 2., odnosno 1.c);

(c)premještanje svih populacija krivokljunog žalara (Calidris ferruginea), tupika (Fratercula arctica) i plosnatokljune njorke (Alca torda) u stupac A tablice 1. Priloga 3. Sporazumu (u kategoriju 4., 1.b, odnosno 4.).

2.Komisija dostavlja prijedlog u ime Unije tajništvu Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Odluka Vijeća 2006/871/EZ od 18. srpnja 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (SL L 345, 8.12.2006., str. 24.).
(2)    SL L 20 od 26. siječnja 2010., str. 7. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:020:0007:0025:EN:PDF
(3)    U skladu s tablicom 1. Priloga 3. Sporazumu, kategorija 2. uključuje populacije koje broje između približno 10 000 i približno 25 000 jedinki.
(4)    U skladu s tablicom 1. Priloga 3. Sporazumu, kategorija 1. uključuje: (a) vrste koje su navedene u Dodatku I. Konvenciji o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, (b) vrste koje su uvrštene na Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), kako je naveden u najnovijem sažetku organizacije BirdLife International ili (c) populacije koje broje manje od približno 10 000 jedinki.
(5)    U tablici 1. Priloga 3. Sporazumu trenutačno su navedene dvije populacije vrste Caladirs ferruginea: populacija u zapadnom Sibiru / zapadnoj Africi navedena je u stupcu B u kategoriji 2.c, a populacija u središnjem Sibiru / jugozapadnoj Aziji, istočnoj i južnoj Africi navedena je u stupcu B u kategoriji 2.c.
(6)    U tablici 1. Priloga 3. Sporazumu trenutačno su navedene tri populacije vrste Fratercula arctica: populacija u Hudsonovu zaljevu i u saveznoj državi Maine istočno do južnoga Grenlanda, Islanda, Medvjeđeg otoka, Norveške do juga otočne skupine Nova zemlja navedena je u stupcu C, populacija u sjeveroistočnoj Kanadi, na sjevernom Grenlandu, do Jan Mayena, Svalbarda, sjevera otočne skupine Nova zemlja navedena je u stupcu A u kategoriji 3.a, a populacija na Farskim otocima, na jugu Norveške i u Švedskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, sjeverozapadnoj Francuskoj navedena je u stupcu C.
(7)    U tablici 1. Priloga 3. Sporazumu trenutačno su navedene dvije populacije vrste Alca torda: populacija podvrste Alca torda torda na istoku Sjeverne Amerike, na Grenlandu, istočno do Baltičkog i Bijelog mora navedena je u stupcu C kao i populacija podvrste Alca torda islandica na Islandu, Farskim otocima, u Velikoj Britaniji, Irskoj, na Helgolandu, u sjeverozapadnoj Francuskoj, navedena u stupcu C.
(8)    U skladu s tablicom 1. Priloga 3. Sporazumu kategorija 4. uključuje vrste koje su navedene kao gotovo ugrožene na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a, kako je naveden u najnovijem sažetku organizacije BirdLife International, ali ne ispunjavaju uvjete kategorija 1., 2. ili 3. te su važne za međunarodno djelovanje.
(9)    Vidjeti prethodnu bilješku 4.
(10)    UNEP/AEWA/MOP6/Res. 6.1 - http://www.unep-aewa.org/en/document/adoption-amendments-aewa-annexes-2  
(11)    „Održiva uporaba” znači uporaba komponenti biološke raznolikosti na način i u obimu koji ne vodi dugoročnom propadanju biološke raznolikosti kako bi se na taj način održao njezin potencijal za udovoljavanje potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja.
(12)    Prilagodljivo upravljanje lovom periodičan je postupak određivanja propisa o lovstvu na temelju sustava praćenja staništa i populacija, bilježenja razine lova, analize podataka i utvrđivanja regulatornih mogućnosti.
(13)    (SL L 345, 8.12.2006., str. 24.)
(14)    U skladu s tablicom 1. Priloga 3. Sporazumu kategorija 2. uključuje populacije koje broje između približno 10 000 i približno 25 000 jedinki.
(15)    U skladu s tablicom 1. Priloga 3. Sporazumu, kategorija 1. uključuje: (a) vrste koje su navedene u Dodatku I. Konvenciji o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, (b) vrste koje su uvrštene na Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje (IUCN), kako je naveden u najnovijem sažetku organizacije BirdLife International ili (c) populacije koje broje manje od približno 10 000 jedinki.
(16)    U tablici 1. Priloga 3. Sporazumu trenutačno su navedene dvije populacije vrste Caladirs ferruginea: populacija u zapadnom Sibiru / zapadnoj Africi navedena je u stupcu B u kategoriji 2.c, a populacija u središnjem Sibiru / jugozapadnoj Aziji, istočnoj i južnoj Africi navedena je u stupcu B u kategoriji 2.c.
(17)    U tablici 1. Priloga 3. Sporazumu trenutačno su navedene tri populacije vrste Fratercula arctica: populacija u Hudsonovu zaljevu i u saveznoj državi Maine istočno do južnoga Grenlanda, Islanda, Medvjeđeg otoka, Norveške do juga otočne skupine Nova zemlja navedena je u stupcu C, populacija u sjeveroistočnoj Kanadi, na sjevernom Grenlandu, do Jan Mayena, Svalbarda, sjevera otočne skupine Nova zemlja navedena je u stupcu A u kategoriji 3.a, a populacija na Farskim otocima, na jugu Norveške i u Švedskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, sjeverozapadnoj Francuskoj navedena je u stupcu C.
(18)    U tablici 1. Priloga 3. Sporazumu trenutačno su navedene dvije populacije vrste Alca torda: populacija podvrste Alca torda torda na istoku Sjeverne Amerike, na Grenlandu, istočno do Baltičkog i Bijelog mora navedena je u stupcu C kao i populacija podvrste Alca torda islandica na Islandu, Farskim otocima, u Velikoj Britaniji, Irskoj, na Helgolandu, u sjeverozapadnoj Francuskoj, navedena u stupcu C.
(19)    U skladu s tablicom 1. Priloga 3. Sporazumu kategorija 4. uključuje vrste koje su navedene kao gotovo ugrožene na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a, kako je naveden u najnovijem sažetku organizacije BirdLife International, ali ne ispunjavaju uvjete kategorija 1., 2. ili 3. te su važne za međunarodno djelovanje.
(20)    Vidjeti prethodnu bilješku 15.
(21)    „Održiva uporaba” znači uporaba komponenti biološke raznolikosti na način i u obimu koji ne vodi dugoročnom propadanju biološke raznolikosti kako bi se na taj način održao njezin potencijal za udovoljavanje potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja.
(22)    Prilagodljivo upravljanje lovom periodičan je postupak određivanja propisa o lovstvu na temelju sustava praćenja populacija i staništa, bilježenja razine lova, analize podataka i utvrđivanja regulatornih mogućnosti.
(23)    SL L 20, 26.1.2010., str. 7.