EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2018

COM(2018) 385 final

2018/0209(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2018) 275 final}
{SWD(2018) 292 final}
{SWD(2018) 293 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

•Razlozi i ciljevi

Problemi povezani s okolišem i klimom utječu na zdravlje i kvalitetu života građana Europske unije te na dostupnost i stanje prirodnih resursa, što podrazumijeva socijalne i gospodarske troškove. Prelazak na niskougljično i kružno gospodarstvo projekt je gospodarske modernizacije Europe i jedan od prioriteta Junckerove Komisije. Za prelazak na suvremeno, čisto gospodarstvo u kojem je naglašeniji kružni aspekt potrebno je osjetno preusmjeravanje ulaganja u nove infrastrukture, nove tehnologije, nove poslovne modele te nove načine proizvodnje i potrošnje svih vrsta dobara i usluga uključujući i hranu te prirodne resurse. Europska je unija svjetski predvodnik u zaštiti okoliša i klimatskim aktivnostima. Tijekom proteklih 40 godina uspostavila je širok spektar politika, sredstava i alata koji se odnose na okoliš, a time i najmodernije standarde na svijetu. Europska unija želi održati i ojačati tu svoju ulogu.

Živjeti dobro unutar granica našeg planeta nužda je i prioritet. LIFE djeluje kao katalizator koji pomaže da se Unija preobrazi u čisto, kružno, energetski učinkovito i niskougljično društvo otporno na klimatske promjene. Ciljanom potporom političkim aktivnostima i aktivnostima uvođenja na tržište program LIFE čuva, štiti i poboljšava kvalitetu okoliša, štiti zdravlje ljudi te potiče razborito i racionalno korištenje prirodnim dobrima.

Nadalje, LIFE pridonosi i obvezama EU-a u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, energetskom unijom i okvirom za energetsku i klimatsku politiku do 2030. te dugoročnim ciljevima u području dekarbonizacije. Osim toga, program je u skladu s ambicioznim ciljem EU-a da postane svjetski predvodnik u području energije iz obnovljivih izvora.

Kao što se zagovara u Komunikaciji „Budući koraci za održivu europsku budućnostˮ, Program održivog razvoja do 2030. i 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda ključni su okvir za sve politike EU-a i kao takvi se uključuju u sve instrumente budućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Iako se aktivnosti u sklopu programa LIFE za razdoblje 2014. – 2020. 1 bave određenim problemima izravno na terenu, glavni je učinak programa neizravan zahvaljujući njegovoj ulozi katalizatora: potpora aktivnostima manjeg opsega namijenjenima pokretanju, proširenju ili ubrzanju održive proizvodnje, distribucije i potrošnje te zaštiti prirodnog kapitala, i to temeljem:

–olakšavanja razvoja i razmjene najboljih praksi i znanja,

–izgradnje kapaciteta i ubrzanja provedbe zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu te olakšavanja prelaska na čistu energiju,

–pomoći dionicima da ispituju tehnologije i rješenja u manjem opsegu te

–mobiliziranja drugih izvora financiranja.

Taj se pristup treba dalje razvijati u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027.

Uključivanjem pitanja klime u sve instrumente sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira povećat će se sredstva dostupna za potrebne inovacije, društvene prilagodbe i osnaživanje poslovnog sektora, zaposlenika i građana da razviju sposobnosti i vještine kako bi pridonijeli rješavanju pitanja klimatskih promjena. Program LIFE pridonijet će inovacijama manjeg opsega, pomažući građanima da se aktiviraju u području klime, za dobrobit svojih zajednica.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Program LIFE jedini je fond EU-a namijenjen isključivo ciljevima koji se odnose na okoliš i klimu. On je svojim relativno skromnim proračunom usmjeren na nišu između programa EU-a kojima se podržavaju istraživanje i inovacije s jedne strane i programa EU-a kojima se financira opsežno uvođenje rješenja s druge strane. Stoga program premošćuje nerazmjer između razvoja novih znanja i njihove provedbe.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova i supsidijarnost

3.REZULTATI RETROSPEKTIVNIH EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Retrospektivne evaluacije

Iako je nedavna evaluacija u sredini provedbenog razdoblja programa LIFE za razdoblje od 2014. do 2020. 2 obavljena u ranoj fazi provedbe programa, kad su bili započeli samo projekti za 2014. i 2015., ona je potvrdila da je program na dobrom putu k postizanju učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti te da pridonosi strategiji Europa 2020. Nadalje, većina dionika program LIFE smatra vrlo važnim instrumentom za rješavanje prioriteta u području okoliša i klime.

•Savjetovanja s dionicima

Kao dio evaluacije u sredini provedbenog razdoblja programa LIFE proveden je niz savjetovanja, uključujući i. javno savjetovanje u trajanju od 12 tjedana s više od 250 odgovora, ii. šest posebnih anketa s više od 200 odgovora i iii. više od 150 razgovora (te prema potrebi posjeta na terenu) sa skupinama ključnih dionika, uključujući korisnike projekta, koordinatore projekta, službe Komisije, službenike Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, vanjske stručnjake za praćenje i dionike financijskih instrumenata.

U obzir su uzeti i mišljenje Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, kao i rezultati evaluacije u sredini provedbenog razdoblja jer su u njima predviđene moguće opcije za program LIFE nakon 2020.

U svrhu ovog prijedloga, opsežno savjetovanje s dionicima dopunjeno je mišljenjima dobivenima od nevladinih organizacija te dodatnim savjetovanjem s dionicima u državama članicama.

Savjetovanjima je potvrđena važnost programa za ispunjavanje potreba i rješavanje problema u području klime i okoliša, kao i važnost njegova nastavka, uključujući sve glavne vrste intervencija. Međutim, istaknuta je potreba za pojednostavljenjem njegove primjene. Predloženo je jačanje katalitičkih učinaka i potencijala integriranih projekata.

•Procjena učinka

Kako bi se poboljšala uspješnost i katalitička uloga programa, radi poboljšanja njegove dostupnosti podnositeljima iz svih država članica EU-a razmotrene su dvije opcije. Opcija osiguranja centralizirane podrške čitavoj mreži nacionalnih kontaktnih točaka umjesto postojećih nacionalnih projekata izgradnje kapaciteta (dostupnih samo određenim državama članicama) ocijenjena je pozitivno te bi je trebalo provesti. Opcija povećanja razine sufinanciranja može se razmotriti kasnije, a moguće ju je i prilagoditi tijekom provedbe programa.

Razmotreno je nekoliko dopunskih opcija za poboljšanje uspješnosti i katalitičke uloge programa. One su ocijenjene pozitivno. Proširenje primjene integriranih projekata u budućim strateškim integriranim projektima smatra se mehanizmom koji proizvodi najveći učinak na temelju iskustva stečenog tijekom pokusne provedbe integriranih projekata u sklopu sadašnjeg programa LIFE. Proširenje područja primjene i opsega strateških integriranih projekata smatra se glavnim prioritetom. Ono bi zahtijevalo povećanje proračuna u odnosu na proračun postojećeg programa LIFE.

Procjena učinka ukazuje na to da bi se podrška izgradnji kapaciteta za prelazak na čistu energiju koja pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, a trenutno se financira u sklopu programa Obzor 2020 za razdoblje 2014. – 2020., u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru trebala prenijeti u program LIFE. Razlog tome jest činjenica da je u smislu intervencijske logike, ciljeva i provedbenih mehanizama te ciljane skupine korisnika program LIFE prikladniji u usporedbi s okvirom za istraživanja i inovacije, koji je prikladniji za razvoj pionirskih tehnologija, nego za podršku njihovoj ponovnoj primjeni i unaprjeđenju. Integriranjem potprograma Prelazak na čistu energiju u program LIFE ispravili bi se ti nedostaci te bi se povećala Unijina sveukupna dosljednost financiranja, omogućujući pritom sinergije s drugim aktivnostima na području okoliša i klime. U području klimatskih aktivnosti program LIFE će, u nastavku programa LIFE za razdoblje 2014. – 2020., uključiti i potprogram „Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama”.

U procjeni učinka također se razmotrilo na koji bi način program mogao preuzeti veću ulogu u provedbi politike Unije o prirodi i biološkoj raznolikosti. Iako se opcija velikog fonda podijeljenog upravljanja u sklopu programa LIFE smatrala neučinkovitom, LIFE bi mogao imati naglašenu ulogu u uključivanju pitanja politike zaštite prirode i biološke raznolikosti u druge politike i programe financiranja EU-a na temelju uravnoteženije dopune proračuna koja bi imala učinak poluge za sredstva iz drugih programa financiranja.

Zaključeno je i da bi se trebalo nastaviti dodjeljivanje manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost iz dobrovoljnog programa za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST).

Kako bi se objedinili elementi prirode i biološke raznolikosti iz programa, uspostavljen je specifični potprogram u području okoliša za „Prirodu i biološku raznolikost”. Područje okoliša obuhvaća i potprogram za „Kružno gospodarstvo i kvalitetu života”, čiji je cilj podupiranje ostalih aspekata Unijine politike u području okoliša, posebno prelaska na kružno gospodarstvo, dobrog i učinkovitog upravljanja okolišnim resursima poput zraka, vode i tla te promicanje dobrog upravljanja okolišem.

Opcije kojima bi se poboljšala ponovljivost te ujedno povećala fleksibilnost programa i mogućnost usmjeravanja na ključna i novonastala pitanja pojednostavnjenjem Uredbe i višegodišnjeg programa rada nemaju ozbiljnih negativnih posljedica; trebalo bi uvesti obje.

Dana 13. travnja 2018. Odbor za nadzor regulative dao je pozitivno mišljenje s rezervom o procjeni učinka.

U svojem mišljenju o nacrtu procjene učinka Odbor za nadzor regulative zatražio je dodatna pojašnjenja u vezi načina praćenja i predloženih pokazatelja iz ove inicijative. Odbor je zatražio i da se priznaju posljedice koje bi predložena proširenja područja primjene programa LIFE u odnosu na prirodu mogla imati na filozofiju, strukturu i provedbeni mehanizam programa LIFE. Preporuke sadržane u mišljenju uvrštene su u izvješće. Procjena učinka proširena je da bi odrazila način uklanjanja utvrđenih nedostataka koji se odnose na sustav praćenja za postojeće programsko razdoblje. Nadalje, preispitan je popis pokazatelja za procjenu programa radi boljeg usklađivanja s ciljevima programa. Detaljnija analiza opcija za proširenje područja primjene programa LIFE na prirodu i biološku raznolikost uvrštena je u Prilog 8., a u procjeni učinka izmijenjen je opis opcije.

Sažetak i pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative dostupni su ovdje: http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia&year=2018&serviceId=11&s=Search.

•Pojednostavnjivanje

U skladu s novom Financijskom uredbom, odluke o planiranju i detaljne odluke o upravljanju programom odgođene su na višegodišnje programe rada. U toj se fazi poduzimaju odgovarajuće mjere za pojednostavnjenje postupaka upravljanja na način utvrđen u procjeni učinka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

2018/0209 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 4 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 5 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Politika i zakonodavstvo Unije koji se odnose na okoliš i klimu te koji su relevantni za čistu energiju doveli su do znatnog poboljšanja stanja okoliša. Međutim, i dalje su prisutni veliki izazovi u području okoliša i klime, koji će, ako se ne riješe, imati znatne negativne posljedice za Uniju i dobrobit njezinih građana.

(2)Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) uspostavljen Uredbom (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 6 za razdoblje 2014. – 2020. najnoviji je u nizu programa Unije osmišljenih u proteklih 25 godina koji podupiru provedbu prioriteta zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu. Pozitivno je ocijenjen u nedavnoj evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja 7 i utvrđeno je da je na dobrom putu k postizanju učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti. Program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. stoga bi trebalo nastaviti uz određene izmjene utvrđene u evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i naknadnim ocjenjivanjima. U skladu s time trebalo bi uspostaviti Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („Program”) za razdoblje koje počinje 2021.

(3)U nastojanju da se ostvare ciljevi Unije utvrđeni u zakonodavstvu, politikama, planovima i međunarodnim obvezama koji se odnose na okoliš, klimu i čistu energiju, Program bi trebao pridonijeti prelasku na čisto, kružno, energetski učinkovito i niskougljično gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene, zȃštiti i poboljšanju kvalitete okoliša te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti, bilo izravnim intervencijama ili podrškom uključivanju tih ciljeva u druge politike.

(4)Unija je predana razvoju sveobuhvatnog odgovora na ciljeve održivog razvoja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u kojima se naglašava suštinska veza između upravljanja prirodnim resursima da bi se osigurala njihova dugoročna dostupnost, usluga ekosustava, njihove poveznice sa zdravljem ljudi te održivog i društveno uključivog gospodarskog rasta. U tom smislu Program bi trebao uvelike doprinijeti i gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji.

(5)Program bi trebao pridonijeti održivom razvoju i ostvarenju ciljeva iz zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš i klimu te onih koji su relevantni za čistu energiju, a posebno iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. 8 , Konvencije o biološkoj raznolikosti 9 i Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 10 („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”).

(6)Za postizanje sveobuhvatnih ciljeva posebno je važna provedba Paketa za kružno gospodarstvo 11 , Okvira klimatske i energetske politike do 2030. 12 , 13 , 14 , zakonodavstva Unije o okolišu 15 , kao i povezanih politika 16 , 17 , 18 , 19 , 20 .

(7)Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u energetski učinkovito i niskougljično društvo koje je otporno na klimatske promjene. To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektore koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija CO2 i onečišćenja, koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te pripremi za klimatsku i energetsku strategiju Unije do sredine stoljeća i dugoročno. Program bi trebao uključiti i mjere koje pridonose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.

(8)Prelazak na čistu energiju ključni je doprinos ublažavanju klimatskih promjena s dodatnim koristima za okoliš. Aktivnosti za izgradnju kapaciteta koji podržavaju prelazak na čistu energiju, koje su do 2020. financirane u sklopu programa Obzor 2020., trebalo bi uključiti u Program jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i nastanak inovacija, već olakšavanje prihvaćanja tehnologije koja je već dostupna na tržištu, a koja će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u Program otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.

(9)Prema procjenama učinka zakonodavstva za čistu energiju za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. bit će potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije manjeg opsega), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje projekata, čime se pridonosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u čistu energiju također se koristeći financijskim instrumentima dostupnima u okviru fonda InvestEU.

(10)Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati prepoznavanje i utvrđivanje potreba za istraživanjem i inovacijama radi suočavanja s izazovima u području okoliša, klime i energetike u EU-u tijekom procesa strateškog planiranja istraživanja i razvoja programa Obzor Europa. LIFE bi trebao i nadalje djelovati kao katalizator za provođenje politike i zakonodavstva EU-a u području okoliša, klime i čiste energije, uključujući prihvaćanjem i primjenom rezultata istraživanja i inovacija iz programa Obzor Europa te pružanjem pomoći pri njihovoj primjeni u većem opsegu ako se time može pomoći u rješavanju pitanja u području okoliša, klime ili prelaska na čistu energiju. Europsko vijeće za inovacije u okviru Obzora Europa može osigurati podršku povećanju broja i komercijalizaciji novih revolucionarnih ideja koje mogu nastati kao rezultat provedbe projekata iz programa LIFE.

(11)Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz nekog drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Revizija djelovanja za koje se dobivaju kumulativna financijska sredstva iz različitih programa Unije provodi se samo jednom, a obuhvaća sve programe u okviru tih aktivnosti i pravila koja se na njih odnose.

(12)Najnoviji paket preispitivanja provedbe politika Unije 21 koje se odnose na okoliš ukazuje na to da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša i pojačala integracija ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program bi stoga trebao djelovati kao katalizator za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, praćenju i preispitivanju politika; povećanjem uključenosti dionika; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.

(13)Zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti, uključujući u morskim ekosustavima, zahtijeva podršku razvoju, provedbi, primjeni i ocjenjivanju relevantnog zakonodavstva i politika Unije, uključujući Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. 22 , Direktivu Vijeća 92/43/EEZ 23 i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 24 te Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , posebice izradom baze znanja za razvoj i provedbu politika te osmišljavanjem, ispitivanjem, demonstracijom i primjenom najboljih praksi i rješenja u manjem opsegu ili prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, uključujući integrirane pristupe za primjenu okvira prioritetnih mjera pripremljenih na temelju Direktive 92/43/EEZ. Unija bi trebala pratiti i svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost radi ispunjavanja obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi ispuniti i zahtjeve za praćenje ostaloga relevantnog zakonodavstva Unije.

(14)Nedavne ocjene i procjene, uključujući preispitivanje Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. u sredini provedbenog razdoblja i provjeru primjerenosti zakonskih propisa o prirodi, ukazuju da je jedan od glavnih temeljnih uzroka za nedostatnu provedbu zakonodavstva Unije o prirodi i strategije za biološku raznolikost manjak odgovarajućeg financiranja. Glavni instrumenti financiranja Unije, uključujući [Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo], mogu znatno pridonijeti ispunjenju tih potreba. Program može dodatno poboljšati učinkovitost takvog uključivanja putem strateških projekata za prirodu namijenjenih poticanju provedbe zakonodavstva i politika Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost, uključujući aktivnosti koje su utvrđene u okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ. Strateški projekti za prirodu trebali bi podupirati akcijske programe u državama članicama radi uključivanja relevantnih ciljeva koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost u ostale politike i programe financiranja, osiguravajući time mobilizaciju odgovarajućih sredstva za provedbu tih politika. U okviru svojih strateških planova za zajedničku poljoprivrednu politiku države članice mogu odlučiti o korištenju određenog dijela sredstava dodijeljenih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj radi snažnije podrške aktivnostima koje dopunjavaju strateške projekte za prirodu kako je određeno ovom Uredbom.

(15)Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje sustava ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija za očuvanje globalne biološke raznolikosti. U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je omogućiti da se iz Programa nastave financirati manji iznosi bespovratnih sredstva za biološku raznolikost i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima.

(16)Promicanje kružnoga gospodarstva zahtijeva promjenu mentaliteta u smislu dizajna, proizvodnje, potrošnje i zbrinjavanja materijala i proizvoda, uključujući plastiku. Program bi trebao pridonijeti prelasku na model kružnoga gospodarstva putem financijske podrške namijenjene različitim akterima (poduzećima, javnim tijelima i potrošačima), posebice primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih tehnologija, praksi i rješenja prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim kontekstima, uključujući putem integriranih pristupa za provedbu planova za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada. Podržavanjem provedbe strategije za plastiku mogu se poduzeti mjere za rješavanje problema otpada u moru.

(17)Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike po zdravlje ljudi. Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela. Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća 26 naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čisti zrak. Stoga bi Program trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.

(18)Direktivom 2000/60/EZ utvrđen je okvir za zaštitu površinskih voda, obalnih voda, prijelaznih voda i podzemnih voda Unije. Ciljeve Direktive podupire Plan zaštite europskih vodnih resursa 27 kojim se poziva na bolju provedbu i veću integraciju ciljeva vodne politike u druga područja politike. Program bi stoga trebao podupirati projekte koji pridonose učinkovitoj provedbi Direktive 2000/60/EZ i drugog zakonodavstva Unije o vodama koje pridonosi postizanju dobrog stanja vodnih tijela Unije primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih praksi te mobiliziranjem dopunskih mjera u sklopu drugih programa i izvora financiranja Unije.

(19)Zaštita i obnova morskog okoliša jedan je od ukupnih ciljeva politike Unije u području okoliša. Program bi trebao podržavati sljedeće: upravljanje, očuvanje, obnovu i praćenje biološke raznolikosti i morskih ekosustava, posebice na morskim područjima mreže Natura 2000, te zaštitu vrsta u skladu s okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom 92/43/EEZ; postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 28 ; promicanje čistih i zdravih mora; provedbu europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, osobito radi rješavanja problema izgubljenog ribolovnog alata i otpada u moru; promoviranje uključenja Unije u međunarodno upravljanje oceanima koje je ključno za postizanje ciljeva iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. te za očuvanje zdravih oceana za buduće generacije. Strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu u okviru ovog Programa trebali bi uključivati relevantne aktivnosti namijenjene zaštiti morskog okoliša.

(20)Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima prelaska na čistu energiju potrebna je uključenost civilnog društva podizanjem razine osviještenosti javnosti, angažman potrošača i veća uključenost dionika, uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi.

(21)Iako bi poboljšanje upravljanja na svim razinama trebao biti međusektorski cilj za sve potprograme Programa, Program bi trebao podržavati razvoj i provedbu horizontalnog zakonodavstva o upravljanju okolišem, uključujući zakonodavstvo kojim se provodi Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš 29 .

(22)Program bi trebao pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema čistom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati prihvaćanje javnosti i angažiranje potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu.

(23)Na razini Unije velika ulaganja u djelovanja koja se odnose na okoliš i klimu primarno financiraju veliki programi financiranja Unije (uključivanje). U kontekstu svoje katalitičke uloge, strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu koji će se razviti u sklopu Programa trebali bi potpomognuti prilike za financiranje u sklopu tih programa financiranja i drugih izvora sredstava kao što su nacionalni fondovi te stvarati sinergije.

(24)Odražavajući važnost rješavanja pitanja klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije da provede Pariški sporazum i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih aktivnosti i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će aktivnosti iz ovoga programa pridonijeti klimatskim ciljevima sa 61 % od ukupne financijske omotnice Programa. Relevantne aktivnosti utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa i ponovo ocijeniti u okviru relevantnih procesa evaluacija i preispitivanja.

(25)S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe Programa trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije 30 . Osim politika okoliša i klime te onih koje su relevantne za prelazak na čistu energiju, u obzir bi trebalo uzeti i ostale politike Unije.

(26)Radi podrške provedbi Programa Komisija bi trebala surađivati s nacionalnim kontaktnim točkama, organizirati seminare i radionice, objavljivati popise projekata financiranih u sklopu Programa te provoditi druge aktivnosti radi širenja rezultata projekta i olakšavanja razmjene iskustva, znanja i najboljih praksi te reproduciranja rezultata projekata diljem Unije. Te bi aktivnosti posebno trebale biti namijenjene državama članicama s niskom razinom iskorištenosti sredstava te bi trebale olakšati komunikaciju i suradnju između korisnika projekta, podnositelja ili dionika završenih projekata i projekata u tijeku u istom području.

(27)Kako bi olakšali suradnju između država članica i imali jedinstvenu ulogu u izvršavanju zakonodavstva Unije u području zaštite okoliša, osnovani su Mreža Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL), Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša (ENPE) i Forum sudaca Europske unije u području okoliša (EUFJE). Oni u velikoj mjeri pridonose jačanju dosljednosti provedbe i izvršavanja zakonodavstva Unije o okolišu širom Unije, sprječavajući narušavanje tržišnog natjecanja, kao i poboljšanju kvalitete inspekcijskog nadzora okoliša i mehanizama za izvršavanje zakonodavstva sustavom umrežavanja na razini Unije i država članica, osiguravanjem razmjene informacija i iskustava na različitim administrativnim razinama, kao i osposobljavanjem i detaljnim raspravama o problematici okoliša i aspektima izvršavanja zakonodavstva, uključujući praćenje i postupke izdavanja dozvola. S obzirom na njihov doprinos ciljevima Programa primjereno je odobriti dodjelu bespovratnih sredstava IMPEL-u, ENPE-u i EUFJE-u bez poziva na podnošenje prijedloga kako bi se nastavilo podupiranje aktivnosti ovih udruga. U skladu s općim uvjetima Financijske uredbe poziv nije potreban u drugim slučajevima, na primjer za tijela koja imenuju države članice i koja rade pod njihovom odgovornošću ako su te države članice utvrđene kao korisnici bespovratnih sredstava zakonodavnim aktom Unije.

(28)Primjereno je utvrditi financijsku omotnicu za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 31 , za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(29)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, budući da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(30)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 32 te uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 33 , (Euratom, EZ) br. 2185/96 34 i (EU) 2017/1939 35 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 36 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije i dodijeliti Komisiji, OLAF-u, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(31)Oblike financiranja i načine provedbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici.

(32)Financijski instrumenti i proračunska jamstva trebala bi obuhvatiti i ciljeve politika Programa u skladu s komponentama politike […] fonda InvestEU.

(33)U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU 37 subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Sudjelovanje tih subjekata u ovom Programu trebalo bi se usmjeriti prvenstveno na projekte u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost.

(34)Program bi trebao biti otvoren trećim zemljama u skladu sa sporazumima između Unije i tih zemalja o posebnim uvjetima njihova sudjelovanja.

(35)Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programâ na temelju odluke prema tome sporazumu. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenta. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornome ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(36)U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovoga Programa na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva praćenja, izbjegavajući pritom pretjeranu regulaciju i administrativno opterećenje, posebno u odnosu na države članice. Ti zahtjevi mogu, po potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za vrednovanje učinaka Programa na terenu. Potpuni učinak Programa ostvaruje se neizravnim, dugoročnim i teško mjerljivim doprinosima kako bi se postigao cijeli niz ciljeva Unije povezanih s okolišem i klimom. Za praćenje Programa izravnim pokazateljima ostvarenja i zahtjevima praćenja utvrđenima ovom Uredbom trebalo bi dodati skup posebnih pokazatelja na razini projekta koji se opisuju u programu rada ili pozivu na dostavu prijedloga, između ostaloga, u odnosu na mrežu Natura 2000 i emisije određenih onečišćujućih tvari u atmosferi.

(37)Kako bi se omogućilo preispitivanje pokazatelja, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji radi izmjene i dopune pokazatelja koji će se koristiti u svrhu izvješćivanja o napretku Programa u postizanju njegovih općih i posebnih ciljeva, posebice s obzirom na njihovu usklađenost s pokazateljima utvrđenima za druge programe Unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonskih propisa od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(38)Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, posebno doprinos održivom razvoju i ostvarenju ciljeva zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza koji se odnose na okoliš i klimu kao i onih koji su relevantni za čistu energiju, ali se zbog opsega ili učinka ove Uredbe mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)Uredbu (EU) br. 1293/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„strateški projekti za prirodu” znači projekti kojima se podupire postizanje ciljeva Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost provedbom usklađenih programa djelovanja u državama članicama radi uključivanja tih ciljeva i prioriteta u druge politike i instrumente financiranja, uključujući putem koordinirane provedbe okvira prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;

(2)„strateški integrirani projekti” znači projekti kojima se na regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj ili transnacionalnoj razini provode strategije ili akcijski planovi koji se odnose na okoliš i klimu, koje su razvila nadležna tijela država članica i nalažu ih posebne politike i zakonodavstvo Unije za okoliš ili klimu ili politike i zakonodavstvo koji su relevantni za čistu energiju, ujedno osiguravajući uključenost dionika i promičući koordinaciju s barem još jednim izvorom financiranja na razini Unije ili na nacionalnoj ili privatnoj razini te njegovu mobilizaciju;

(3)„projekti tehničke pomoći” znači projekti kojima se podupire razvoj kapaciteta za sudjelovanje u standardnim projektima djelovanja, priprema strateških integriranih projekata, priprema za pristup drugim financijskim instrumentima Unije ili drugim mjerama potrebnima za pripremu primjene u širem opsegu ili reproduciranja rezultata iz drugih projekata financiranih iz Programa, programa koji su mu prethodili ili drugih programa Unije, u vidu provedbe ciljeva iz članka 3.;

(4)„standardni projekti djelovanja” znači projekti, osim strateških integriranih projekata, strateških projekata za prirodu ili projekata tehničke pomoći, kojima se ostvaruju posebni ciljevi Programa iz članka 3. stavka 2.;

(5)„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/... („Financijska uredba”), u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(6)„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 190. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe.

Članak 3.
Ciljevi Programa

1.Opći je cilj Programa doprinijeti pomaku prema čistom, kružnom, energetski učinkovitom i niskougljičnom gospodarstvu koje je otporno na klimatske promjene, uključujući putem prelaska na čistu energiju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti, čime pridonosi održivom razvoju.

2.Program ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)razvijanje, demonstriranje i promoviranje inovativnih tehnika i pristupa za ostvarenje ciljeva zakonodavstva i politika Unije o djelovanju u području okoliša i klime, uključujući i prelazak na čistu energiju, te doprinos primjeni najboljih praksi u odnosu na prirodu i biološku raznolikost;

(b)podupiranje izrade, provedbe, praćenja i izvršavanja relevantnog zakonodavstva i politika Unije, što uključuje poboljšanje upravljanja povećanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključenosti civilnog društva;

(c)poticanje opsežnog uvođenja uspješnih tehničkih rješenja i onih koja se odnose na politiku radi provođenja relevantnog zakonodavstva i politika Unije reproduciranjem rezultata, integriranjem povezanih ciljeva u druge politike te prakse javnog i privatnog sektora, mobiliziranjem ulaganja i poboljšanim pristupom financiranju.

Članak 4.
Struktura programa

Program je strukturiran kako slijedi:

(1)područje Okoliš koje obuhvaća:

(a)potprogram Priroda i biološka raznolikost;

(b)potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;

(2)područje Klimatske aktivnosti koje obuhvaća:

(a)potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama;

(b)potprogram Prelazak na čistu energiju.

Članak 5.
Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 5 450 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:

(a)3 500 000 000 EUR za područje Okoliš, od čega

(1)2 150 000 000 EUR za potprogram Priroda i biološka raznolikost te

(2)1 350 000 000 EUR za potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;

(b)1 950 000 000 EUR za područje Klimatske aktivnosti, od čega

(1)950 000 000 EUR za potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te

(2)1 000 000 000 EUR za potprogram Prelazak na čistu energiju.

3.Iznosima iz stavaka 1. i 2. ne dovode se u pitanje odredbe o fleksibilnosti iz Uredbe (EU) … Europskog parlamenta i Vijeća 38 [nova Uredba o višegodišnjem financijskom okviru] i Financijske uredbe.

4.Iznos iz stavka 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informacijske sustave.

5.Programom se mogu financirati aktivnosti koje provodi Komisija kako bi podržala pripremu, provedbu i uključivanje zakonodavstva i politike Unije za okoliš ili klimu ili onih koji su relevantni za prelazak na čistu energiju radi postizanja ciljeva iz članka 3. Te aktivnosti mogu uključivati:

(a)informiranje i komunikaciju, uključujući kampanje jačanja osviještenosti. Financijska sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom također obuhvaćaju institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije, kao i o statusu provedbe i prijenosa zakonodavstva Unije koje se odnosi na okoliš ili klimu ili koje je relevantno za čistu energiju;

(b)studije, istraživanja, modeliranje i pripremu scenarija;

(c)pripremu, provedbu, praćenje, provjeru i evaluaciju projekata koji se ne financiraju iz Programa, politika, programâ i zakonodavstva;

(d)radionice, konferencije i sastanke;

(e)umrežavanje i platforme najboljih praksi;

(f)ostale aktivnosti.

Članak 6.
Treće zemlje pridružene Programu

1.Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:

(a)članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)ostale treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom

–jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije,

–utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] Financijske uredbe,

–trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu,

–jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2.Ako treća zemlja sudjeluje u programu na temelju odluke u skladu s međunarodnim sporazumom ili nekoga drugog pravnog instrumenta, tada ta treća zemlja jamči potrebna prava i pristup koji su potrebni odgovornome ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti. U slučaju OLAF-a ta prava obuhvaćaju pravo na provođenje istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 7.
Sinergije s drugim programima Unije

Program se provodi na način koji osigurava njegovu usklađenost s Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom+, Kohezijskim fondom, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, programom Obzor Europa, Instrumentom za povezivanje Europe i fondom InvestEU, kako bi se stvorile sinergije, posebice u pogledu strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata, te radi potpore prihvaćanju na tržištu i reproduciranju rješenja razvijenih u okviru Programa.

Članak 8.
Provedba i oblici financiranja Unije

1.Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku [61. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

POGLAVLJE II.
PRIHVATLJIVOST

Članak 9.
Bespovratna sredstva

Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

Članak 10.
Prihvatljiva djelovanja

1.Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2.Bespovratnim sredstvima mogu se financirati sljedeće vrste djelovanja:

(a)strateški projekti za prirodu u sklopu potprograma iz točke 1.(a) iz članka 4.;

(b)strateški integrirani projekti u sklopu potprograma iz točaka 1.(b), 2.(a) i 2.(b) iz članka 4.;

(c)projekti tehničke podrške;

(d)standardni projekti djelovanja;

(e)druga djelovanja potrebna za postizanje općih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 1.

3.Projekti u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost koji se odnose na upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000 u skladu s direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ podupiru se u skladu s okvirima prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ.

4.Bespovratnim sredstvima mogu se financirati aktivnosti izvan Unije pod uvjetom da se projektom namjeravaju ostvariti ciljevi Unije u području okoliša i klime te su aktivnosti izvan Unije potrebne za osiguranje djelotvornosti intervencija provedenih na državnim područjima država članica.

5.Bespovratnim sredstvima za poslovanje podupire se rad neprofitnih subjekata koji su uključeni u razvoj, provedbu i primjenu politike i zakonodavstva Unije i koji su primarno aktivni u području okolišnih ili klimatskih aktivnosti, uključujući prelazak na čistu energiju.

Članak 11.
Prihvatljivi subjekti

1.Osim kriterija iz članka [197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 3.

2.Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja ili područja:

(1)državi članici ili prekomorskoj zemlji ili s njom povezanom području;

(2)trećoj zemlji pridruženoj Programu;

(3)drugim trećim zemljama navedenima u programu rada pod uvjetima iz stavaka od 4. do 6.;

(b)svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3.Fizičke osobe nisu prihvatljive.

4.Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja kako bi se osigurala djelotvornost intervencija provedenih u Uniji.

5.Pravni subjekti koji sudjeluju u konzorcijima od najmanje tri neovisna subjekta, s poslovnim nastanom u raznim državama članicama ili prekomorskim zemljama ili područjima povezanima s tim državama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili drugim trećim zemljama prihvatljivi su.

6.Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu trebali bi u načelu snositi troškove svojega sudjelovanja.

Članak 12.
Pozivi na podnošenje prijedloga

Ne dovodeći u pitanje članak [188.] Financijske uredbe, tijelima navedenima u Prilogu I. mogu se dodjeljivati bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga.

Članak 13.
Kriteriji za dodjelu

Kriteriji za dodjelu utvrđuju se u pozivima na podnošenje prijedloga uzimajući u obzir sljedeće:

(a)projekti koji se financiraju iz Programa ne smiju ugrožavati ciljeve Programa koji se odnose na okoliš i klimu ili su relevantni za čistu energiju te moraju, kada je to moguće, promicati korištenje zelene javne nabave;

(b)prednost imaju projekti koji pružaju dodatne koristi i promiču sinergije potprograma iz članka 4.;

(c)prednost imaju projekti koji imaju najveći potencijal za reproduciranje i potencijal da ih primijeni javni ili privatni sektor ili potencijal za mobiliziranje najvećih ulaganja ili financijskih sredstava (katalitički potencijal);

(d)osigurava se mogućnost reproduciranja rezultata standardnih projekata djelovanja;

(e)projektima koji se temelje na rezultatima drugih projekata ili koji ih unaprjeđuju, financiranima iz Programa, programa koji su mu prethodili ili drugim sredstvima Unije dodjeljuje se bonus prilikom njihove evaluacije;

(f)prema potrebi, posebna se pažnja daje projektima na zemljopisnim područjima s posebnim potrebama odnosno osjetljivim područjima, kao što su područja s posebnim izazovima koji se odnose na okoliš ili prirodnim ograničenjima, prekogranična područja ili najudaljenije regije.

Članak 14.
Prihvatljivi troškovi kupnje zemljišta

Uz kriterije utvrđene u članku [186.] Financijske uredbe, troškovi povezani s kupnjom zemljišta smatraju se prihvatljivima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Članak 15.
Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1.Za djelovanje za koje je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz Programa pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila za svaki program Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos djelovanju iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja i potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.

2.Djelovanja kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Pečat izvrsnosti ili koja su u skladu sa sljedećim kumulativnim, komparativnim uvjetima:

(a)ocijenjena su u okviru poziva na podnošenje prijedloga u sklopu Programa;

(b)u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja

mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] ili Uredbom (EU) XX [Financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike], ako su ta djelovanja u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda iz kojeg se isplaćuje potpora.

POGLAVLJE III.
OPERACIJE MJEŠOVITOG FINANCIRANJA

Članak 16.
Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja iz ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

POGLAVLJE IV.
PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, IZVJEŠĆIVANJE I EVALUACIJA

Članak 17.
Program rada

1.Program se provodi prema najmanje dva višegodišnja programa rada iz članka 110. Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

2.Svaki višegodišnji program rada utvrđuje, u skladu s ciljevima iz članka 3., sljedeće:

(a)raspodjelu sredstava unutar svakog potprograma između njegovih potreba i između različitih vrsta financiranja;

(b)teme projekta ili posebne potrebe za koje su prethodno dodijeljena sredstva za projekte iz članka 10. stavka 2. točke (c) i točke (d);

(c)planovi ciljeva za koje se može zatražiti financiranje projekata iz članka 10. stavka 2. točke (b);

(d)maksimalno razdoblje prihvatljivosti za provedbu projekta.

Članak 18.
Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu II.

2.Kako bi se osiguralo djelotvorno ocjenjivanje napretka Programa u odnosu na ostvarenje ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 21. radi izmjene Priloga II. kako bi se, prema potrebi, preispitali ili dopunili pokazatelji odnosno ova Uredba nadopunila odredbama o uspostavi okvira za praćenje i ocjenjivanje.

3.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije kako bi se omogućilo prikupljanje skupnih pokazatelja ostvarenja i učinaka na razini projekta za sve relevantne posebne ciljeve politike okoliša i klimatske politike, uključujući u odnosu na mrežu Natura 2000 i emisije određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, uključujući CO2.

4.Komisija redovito prati i izvještava o uključivanju ciljeva u području klime i biološke raznolikosti, uključujući i o iznosu rashoda. Doprinos ove Uredbe proračunskom cilju od 25 % rashoda kojim se pridonosi klimatskim ciljevima prati se pomoću sustava klimatskih pokazatelja Europske unije. Troškovi biološke raznolikosti prate se korištenjem posebnog skupa pokazatelja. Te se metode praćenja koriste za utvrđivanje količine sredstava odobrenih za preuzete obveze, od kojih se očekuje da će pridonijeti ciljevima koji se odnose na klimu i biološku raznolikost u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. na odgovarajućoj razini disagregacije. Troškovi se prikazuju godišnje u proračunskoj Izjavi o programu. O doprinosu ovoga Programa ciljevima Unije koji se odnose na klimu i biološku raznolikost redovito se podnose izvješća u okviru evaluacija i godišnjeg izvješća.

5.Komisija ocjenjuje sinergije između Programa i ostalih komplementarnih programa Unije i njegovih potprograma.

Članak 19.
Evaluacija

1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

3.Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. stavku 2., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4.Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

POGLAVLJE V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju projekata i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 21.
Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. To se razdoblje produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 22.
Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1293/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 23.
Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja do njihova zaključenja, na temelju Uredbe (EZ) br. 614/2007 39  Europskog parlamenta i Vijeća i na temelju Uredbe (EU) br. 1293/2013, koje se nastavljaju primjenjivati na predmetne projekte do njihova zaključenja.

2.Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza s Programa na mjere donesene u skladu s Uredbom (EZ) br. 614/2007 i Uredbom (EU) br. 1293/2013.

3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 31. prosinca 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 5. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje projektima koji nisu dovršeni do tog datuma.

4.Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Uredbom (EU) br. 1293/2013 mogu se ulagati u financijske instrumente uspostavljene [fondom InvestEU].

5.Odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima iz povrata pogrešno isplaćenih iznosa u skladu s Uredbom (EZ) br. 614/2007 ili Uredbom (EU) br. 1293/2013 koriste se u skladu s člankom 21. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 40 za financiranje Programa.

Članak 24.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 41  

☑ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Program LIFE jedini je fond Unije u cijelosti namijenjen ciljevima koji se odnose na okoliš i klimu, uključujući prelazak na čistu energiju. On je usmjeren na nišu između programa Unije kojima se podržavaju istraživanje i inovacije s jedne strane i programa Unije kojima se financira opsežno uvođenje mjera s druge strane (vidjeti sliku 1.
u nastavku).

Kako je prikazano na slici 1., prva faza, „istraživanja/inovacije” uključuje primarna istraživanja kojima se poboljšavaju znanstvena saznanja i tehničke demonstracije radi dokazivanja održivosti inovacija. Programom LIFE nije obuhvaćeno to područje, osim aktivnosti istraživanja manjeg opsega kojima se podupiru drugi ciljevi u projektima. Druga faza, „demonstracija/najbolja praksa”, uključuje ispitivanje, demonstriranje i provođenje pilot-faze učinkovitosti novih tehnologija, pristupa ili politika kao metoda provedbe politike. Programom LIFE uglavnom se financiraju aktivnosti koje spadaju u tu fazu, posebice u sklopu standardnih „tradicionalnih” projekata djelovanja. Programom LIFE financiraju se i aktivnosti iz treće faze pod nazivom „olakšavanje upotrebe/primjena u širem opsegu/osvješćivanje”, primjerice strateškim integriranim projektima i aktivnostima koje podupiru prelazak na čistu energiju. U sklopu te faze projektima se pripremaju temelji za opsežno uvođenje odgovarajućih tehnologija i pristupa. Četvrta faza, „opsežno financiranje zelenih rješenja”, obuhvaća slučajeve u kojima je tehnologija, pristup ili politika vjerodostojna, ali glavnu prepreku čini pristup financiranju. Programom LIFE ne financira se opsežna provedba.

Iako se aktivnosti u sklopu programa LIFE bave određenim problemima izravno na terenu, glavni je učinak programa neizravan putem njegove katalitičke uloge: potpora djelovanjima manjeg opsega namijenjenima pokretanju, proširenju ili ubrzanju održive proizvodnje, distribucije i potrošnje putem:

—    olakšavanja razvoja i razmjene najboljih praksi i znanja,

—    razvoja kapaciteta i ubrzanja provedbe zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu,

—    pomoći dionicima da ispitaju tehnologije i rješenja manjeg opsega i

—    mobiliziranja financiranja iz drugih izvora.

Slika 1. Obuhvat programa LIFE i drugih velikih programa i fondova EU-a

Izvor: Europska komisija

Procjenom učinka potvrđeni su zaključci evaluacije u sredini provedbenog razdoblja programa LIFE da su preklapanja povezana s fazama financiranja povezanima s provedbom i razvojem politika koje se odnose na okoliš i klimu (vidjeti sliku 1.) sinergijska.

Sinergije će se osobito uspostaviti s [fondom InvestEU], posebno njegovim programskim dijelom namijenjenim održivoj infrastrukturi, [programom Obzor Europa, Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom, Europskim socijalnim fondom+, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo].

Program LIFE osmišljen je tako da se njime podupire demonstracija tehnika, pristupa i najboljih praksi koje se mogu ponoviti i primijeniti uf većim programima. Strateškim integriranim projektima iz programa LIFE aktiviraju se druga europska, nacionalna, regionalna i privatna sredstva za provedbu ključnih planova u području okoliša i klime (npr. planovi upravljanja riječnim slivovima, planovi za čisti zrak itd.). Posebno za prirodu i biološku raznolikost, strateškim će se projektima za prirodu provesti usklađeni programi djelovanja za uključivanje ciljeva i prioriteta Unije za prirodu i biološku raznolikost u druge politike i instrumente financiranja, uključujući putem koordinirane provedbe okvira prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ. Ti će projekti biti namijenjeni za koordinaciju dostupnih resursa za potporu ciljevima u području prirode i biološke raznolikosti, čime se poboljšava uključivanje.

Procjenom učinka također su razmotrene dvije posebne opcije povezane s područjem primjene Programa s ciljem boljeg razvoja potencijalnih sinergija, rješavanja nerazmjera i preklapanja.

S jedne strane, uzimajući u obzir slični cilj i fazu kojoj je namijenjen potprogram programa LIFE koji se odnosi na klimu, integriranje aktivnosti potpore prelasku na čistu energiju ojačat će ukupnu usklađenost programa i sinergije u provedbi politika Unije koje se odnose na okoliš, klimu i čistu energiju.

S druge strane, nastavkom financiranja programa BEST 42 u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost programa LIFE nastojat će se riješiti nerazmjer povezan s financiranjem biološke raznolikosti u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima te će omogućiti daljnji razvoj sinergija koje su već pokrenute u sklopu programa BEST.

1.5.Trajanje i financijski učinak

☑ ograničeno trajanje

☑    na snazi od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

☑    financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2036. za odobrena sredstva za plaćanje 

◻ neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 43  

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

☑ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

☑    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

☑ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

☑ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

☑ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

☑ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

☑ tijelima javnog prava;

☑ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

☑ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UFEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene:

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

Predložene proračunske linije odražavaju područja djelovanja navedena u Komisijinu prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. (COM(2018)321 final) donesenom 2. svibnja 2018. te odgovaraju strukturi Programa kako je navedeno u nacrtu Uredbe.

Proračunska nomenklatura navedena u Zakonodavnom financijskom izvještaju može se mijenjati i još je uvijek podložna daljnjim odlukama koje treba donijeti.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 46

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
09 02 XX XX Priroda i biološka raznolikost	Obveze	(1)	261,992	268,057	277,446	290,490	307,658	329,587	355,431	0,000	2 090,660
	Plaćanja	(2)	9,268	102,459	127,137	156,468	191,813	228,469	258,373	1 016,672	2 090,660
09 02 XX XX Kružno gospodarstvo i kvaliteta života	Obveze	(1)	164,507	168,315	174,210	182,400	193,180	206,950	223,177	0,000	1 312,740
	Plaćanja	(2)	5,820	64,335	79,831	98,248	120,440	143,458	162,234	638,376	1 312,740
09 02 XX Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama	Obveze	(1)	122,203	124,671	127,128	129,937	132,564	135,333	137,190	0,000	909,027
	Plaćanja	(2)	2,625	46,522	57,168	69,099	81,848	93,115	98,996	459,653	909,027
09 02 XX Prelazak na čistu energiju	Obveze	(1)	132,117	134,810	137,556	140,357	143,214	146,129	148,317	0,000	982,500
	Plaćanja	(2)	6,247	52,548	63,913	76,317	89,829	101,689	108,113	483,846	982,500
09 01 XX XX Okoliš – rashodi za administrativno upravljanje  47	Obveze = plaćanja	(3)	13,500	13,600	13,700	13,800	13,900	14,000	14,100	0,000	96,600
09 01 XX XX Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama – rashodi za administrativno upravljanje	Obveze = plaćanja	(3)	5,684	5,773	5,925	5,777	5,864	5,864	6,086	0,000	40,973
09 01 XX XX Prelazak na čistu energiju – rashodi za administrativno upravljanje  48	Obveze = plaćanja	(3)	2,500	2,500	2,500	2,500	2,500	2,500	2,500	0,000	17,500
Okoliš	Obveze		439,999	449,972	465,356	486,690	514,738	550,537	592,708	0,000	3 500,000
	Plaćanja		28,588	180,394	220,668	268,516	326,153	385,927	434,707	1 655,048	3 500,000
Klimatske aktivnosti	Obveze		262,504	267,754	273,109	278,571	284,143	289,826	294,093	0,000	1 950,000
	Plaćanja		17,056	107,343	129,506	153,693	180,041	203,168	215,695	943,499	1 950,000
UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa	Obveze	= 1 + 3	702,503	717,726	738,465	765,261	798,881	840,363	886,801		5 450,000
	Plaćanja	= 2 + 3	45,643	287,736	350,174	422,208	506,194	589,095	650,402	2 598,547	5 450,000

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi 50	17,017	21,879	28,314	30,602	35,464	38,038	40,755	212,069
Ostali administrativni rashodi	1,061	1,312	1,920	1,620	1,646	1,746	2,396	11,702
Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	18,078	23,191	30,234	32,222	37,110	39,784	43,151	223,771

Izvan NASLOVA 7. 51 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	21,684	21,873	22,125	22,077	22,264	22,364	22,686	155,073
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira	21,684	21,873	22,125	22,077	22,264	22,364	22,686	155,073

UKUPNO

39,761856

45,064144

52,358484

54,298484

59,374624

62,148624

65,837624

378,84384

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

–

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–☑    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

(2)    Izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ( SWD(2017) 355 final ) .

(3)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.-14.

(4)    SL C, , str. . .

(5)    SL C, , str. . .

(6)    Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

(7)    Izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ( SWD(2017) 355 final ) .

(8)    Program do 2030., Rezolucija koju je usvojila Glavna skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.

(9)    93/626/EEZ: Odluka Vijeća od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(10)    SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(11)    COM(2015) 614 final, 2.12.2015.

(12)    Okvir klimatske i energetske politike do 2030., COM(2014) 15, 22.1.2014.

(13)    Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2013) 216, 16.4.2013.

(14)    Paket „Čista energija za sve Europljane”, COM (2016) 860, 30.11.2016.

(15)    Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo COM(2017) 198, 27.4.2017.

(16)    Program Čisti zrak za Europu, COM(2013) 918.

(17)    Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(18)    Tematska strategija za zaštitu tla, COM(2006) 231.

(19)    Strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, COM/2016/0501 final.

(20)    Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, 8.11.2017.

(21)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate (COM/2017/063 final).

(22)    COM(2011) 244 final.

(23)    Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(24)    Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(25)    Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).

(26)    Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(27)    COM(2012) 673 final.

(28)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(29)    SL L 124, 17.5.2005., str. 4.

(30)    COM(2017) 623 final

(31)    SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(32)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(33)    Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(34)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(35)    [Puni naslov + podaci o SL L].

(36)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(37)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (Odluka o prekomorskom pridruživanju) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(38)    [Molimo umetnuti puni naslov i podatke o SL-u]

(39)    Uredba (EZ) br. 614/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o Financijskom instrumentu za okoliš (LIFE+) (SL L 149, 9.6.2007., str. 1.).

(40)    Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(41)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(42)    Zbog nedostatka posebne pravne osnove, o financiranju ovog programa svake godine odlučuje proračunsko tijelo: 2018. je financirano pripremno djelovanje. Prema Financijskoj uredbi, pripremno je djelovanje osmišljeno za pripremu prijedloga za donošenje budućih aktivnosti i ne može se obnavljati duže od tri uzastopne godine. Stoga postoji potreba za osiguranjem okvira financiranja za nastavak programa BEST nakon 2020.

(43)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(44)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(45)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(46)

   Ukupni se iznosi ne podudaraju zbog zaokruživanja.

(47)    Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa. Uključuju iznose potrebne za upravljanje nepodmirenim obvezama („naslijeđe”) programa za razdoblje 2014. – 2020. kojima trenutno upravlja izvršna agencija

(48)    Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa. Ne uključuju iznos potreban za upravljanje nepodmirenim obvezama („naslijeđe”) programa za razdoblje 2014. – 2020. jer su one financirane u sklopu programa Obzor 2020.

(49)

   Očekuje se da će se program djelomično delegirati izvršnoj agenciji, podložno rezultatima analize troškova i koristi i povezanim odlukama koje će se donijeti. Povezana odobrena sredstva za administraciju za provedbu programa u Komisiji i izvršnoj agenciji odgovarajuće će se prilagoditi. 

(50)    Tri glavne uprave ne raspolažu instaliranim kapacitetima ljudskih resursa za upravljanje predviđenim djelovanjima jer ni jedna od njih ne upravlja glavninom djelovanja u okviru Programa za razdoblje 2014. – 2020., što je eksternalizirano na izvršnu agenciju, te se predviđa dosljedno povećanje u okviru potprograma kojima upravlja Glavna uprava za okoliš (Priroda i biološka raznolikost te Kružno gospodarstvo i kvaliteta života).

(51)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(52)    Uključuje ljudske resurse potrebne za upravljanje novim Programom plus ljudske resurse u Glavnoj upravi za okoliš koji su potrebni za upravljanje preostalim naslijeđem programa LIFE+, procijenjeni na 5 EPRV-a 2021., 4 EPRV-a 2022. i 2 EPRV-a 2023.

(53)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(54)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2018.6.1.

COM(2018) 385 final

PRILOZI

Prijedlogu Uredbe

o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013

{SEC(2018) 275 final}
{SWD(2018) 292 final}
{SWD(2018) 293 final}

PRILOG I.

Tijela kojima se bespovratna sredstva mogu dodijeliti bez objavljivanja poziva na podnošenje prijedloga

1.Mreža Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL);

2.Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša (ENPE);

3.Forum sudaca Europske unije u području okoliša (EUFJE).

PRILOG II.

Pokazatelji

1.Pokazatelji ostvarenja

1.1.Broj projekata kojima se razvijaju, demonstriraju i promiču inovativne tehnike i pristupi

1.2.Broj projekata kojima se primjenjuju najbolje prakse u vezi s prirodom i biološkom raznolikošću

1.3.Broj projekata za razvoj, provedbu, praćenje ili primjenu relevantnog zakonodavstva i politika Unije

1.4.Broj projekata kojima se poboljšava upravljanje jačanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključivanjem civilnog društva

1.5.Broj projekata kojima se provode

–ključni planovi ili strategije,

–programi djelovanja za uključivanje prirode i biološke raznolikosti.

2.Pokazatelji rezultata

2.1.Neto promjene u okolišu i klimi, na temelju agregiranja pokazatelja na razini projekta koji će se navesti u pozivima na podnošenje prijedloga u sklopu potprograma za

–prirodu i biološku raznolikost,

–kružno gospodarstvo i kvalitetu života, koji obuhvaćaju najmanje sljedeće:

–kvalitetu zraka,

–tlo,

–vodu,

–otpad,

–ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama,

–prelazak na čistu energiju.

2.2.Kumulativna ulaganja potaknuta projektima ili financijskim sredstvima kojima je omogućen pristup (u milijunima EUR)

2.3.Broj organizacija koje sudjeluju u projektima ili primaju bespovratna sredstva za poslovanje

2.4.Udio projekata koji su imali katalitički učinak nakon datuma završetka projekta