EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.5.2018.

COM(2018) 383 final

2018/0207(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa Prava i vrijednosti

{SEC(2018) 274 final}
{SWD(2018) 290 final}
{SWD(2018) 291 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je predstavljen Uniji od 27 država članica u skladu s obavješću Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri povlačenja iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

·Razlozi i ciljevi

Cilj Europske unije promicanje je mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih građana. Unija je zajednica utemeljena na zakonu i njezine su vrijednosti temelj njezina postojanja. Te su vrijednosti utvrđene u Ugovorima EU-a, Povelji EU-a o temeljnim pravima, kao i Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Posebno se u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji navodi da se „Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.” Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. U skladu s time u Komisijinu dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a 1 navodi se da „postizanju tog cilja pridonosi proračun EU-a u suradnji s nacionalnim proračunima te nadopunjujući druge napore na europskoj i nacionalnoj razini”.

Te vrijednosti obuhvaćaju posebno temeljna prava, nediskriminaciju i jednakost, antirasizam i toleranciju, poštovanje ljudskog dostojanstva, vladavinu prava i neovisnost sudstva, kulturnu raznolikost, dinamično civilno društvo, slobodu izražavanja i sudjelovanja građana u demokratskom životu.

Nadalje, osjećaj pripadnosti zajedničkoj kulturnoj baštini, pamćenju i sjećanju nužan je preduvjet za sudjelovanje u demokratskoj zajednici te uklanjanje stereotipa i podjela među Europljanima.

Kao jedan od svojih deset političkih prioriteta Komisija je utvrdila Uniju demokratskih promjena te u tom kontekstu radi na informiranju građana o tome što EU čini i na koji način funkcionira, kao i na izgradnji povjerenja u Uniju.

Financijskim se sredstvima EU-a može osigurati dodana vrijednost i pridonijeti očuvanju zajedničkih europskih vrijednosti.

Radi promicanja zajedničkih europskih vrijednosti i prava EU je kombinirao nekoliko instrumenata s raznim zakonodavstvom, politikama i financiranjem. Pokazalo se da su posebno sljedeći programi financiranja izrazito usmjereni na društvo i nedvojbeno povezani s europskim vrijednostima: Program o pravima, jednakosti i građanstvu, program Europa za građane i program Pravosuđe.

Zahvaljujući tim programima postignut je stvaran napredak u promicanju vrijednosti i skupa prava dodijeljenih građanima EU-a zakonodavstvom EU-a.

Primjeri tog napretka obuhvaćaju veću osviještenost građana o njihovim pravima, njihovoj zajedničkoj povijesti i kulturi, povećanu stopu zaposlenosti žena, promicanje i zaštitu prava djece, djelotvornije pravosudne sustave s pravnim praktičarima koji znaju kako i kada primijeniti pravnu stečevinu EU-a; zahvaljujući uspješnoj prekograničnoj suradnji, povećano je demokratsko i građansko sudjelovanje na razini Unije, a poboljšano je i razumijevanje i poštovanje različitih sjećanja, kultura i tradicija.

U skladu s pravom Unije građani se mogu osloniti na skup prava, učinkovite pravosudne sustave te poštovanje vladavine prava. Putem namjenskih financijskih sredstava EU je pokazao da je vrlo predan borbi protiv nasilja nad ženama i djecom te suzbijanju svih oblika diskriminacije, promicanju i zaštiti prava osoba s invaliditetom i podupiranju dinamičnog i jakog civilnog društva u EU-u.

Unatoč napretku koji je postignut provedbom postojećih programa, u dotičnim područjima politike još uvijek postoje određeni nedostaci, a pojavili su se i novi izazovi koji se trebaju riješiti.

Zajednički su izazovi s kojima se u području pravde, prava i vrijednosti suočava EU dvostruke prirode:

–Unijinu zadaću izgradnje zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima, pravima, zajedničkoj povijesnoj i kulturnoj baštini i uključenosti građana otežavaju neki novi pokreti koji dovode u pitanje ideju otvorenih, uključivih, kohezivnih i demokratskih društava u kojima građansko sudjelovanje i uživanje prava omogućavaju uspostavu tolerantnog suživota,

–fragmentiranost i ograničena sredstva EU-ovih postojećih programa financiranja usmjerenih na vrijednosti, prava, građanstvo i pravosuđe ograničavaju sposobnost EU-a da odgovori na postojeće i nove izazove. Kao glavnu su prepreku ostvarivanju ciljeva postojećih programa sudionici javnog savjetovanja naveli „nedostatan proračun programâ za zadovoljavanje potražnje”.

Detaljnom se analizom pokazalo i sljedeće:

–građani još uvijek u potpunosti ne uživaju svoja prava: još uvijek postoje nejednakosti i diskriminacija na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Velik broj žena, djece i drugih ranjivih osoba i dalje svakodnevno doživljava nasilje,

–potrebno je učiniti više kako bismo osigurali da su građani svjesni vrijednosti EU-a i koristi građanstva EU-a te kako bismo potaknuti njihovo veće sudjelovanje u političkom i društvenom životu i bolje razumijevanje Unije, njezine kulture, kulturne baštine i raznolikosti,

–prava koja proizlaze iz građanstva EU-a, odnosno slobodno kretanje, konzularna zaštita i biračka prava, još nisu posve poznata i provedena, što onemogućava sudjelovanje građana u političkom i društvenom životu,

–gospodarske krize, trajne nejednakosti i izazovi poput migracija izazvali su u nekima sumnju u temeljna prava i vrijednosti na kojima počiva Europska unija, a u nekim se slučajevima osporava vladavina prava, pristup pravosuđu, prostor za djelovanje civilnog društva i neovisnost sudstva.

–nedovoljna je pravosudna suradnja u građanskim i kaznenim stvarima, a pristup pravosuđu u pojedinim je državama članicama još uvijek otežan. Potrebno je poboljšati alate za prikupljanje usporednih podataka o kvaliteti, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica. Glavna je prepreka uzajamnom priznavanju i pravosudnoj suradnji manjak povjerenja u pravosudne sustave ostalih država članica.

Ne budu li se ti izazovi riješili, posljedice bi mogle biti ozbiljne jer bi se tada smanjilo povjerenje u demokraciju i oslabila bi potpora zaštiti vrijednosti i temeljnih prava.

Te izazove dijele sve države članice, a oni imaju i prekogranične dimenzije. Iako je djelovanje na nacionalnoj razini važno, države članice ne mogu same riješiti te izazove na odgovarajući način.

Promicanje i zaštita vrijednosti i prava EU-a znatno utječu na politički, društveni, kulturni, pravosudni i gospodarski život Unije te pridonose tome da EU postane stvarnost u svakodnevnim životima građana. U tom je području potrebno održivo i pojačano djelovanje na razini EU-a kako bi se riješili novi izazovi, uklonili preostali nedostaci i osiguralo promicanje, djelotvorna zaštita i poštovanje prava i vrijednosti: to će pridonijeti i dovršenju uspostave unutarnjeg tržišta te potaknuti blagostanje i koheziju u EU-u. Time će se omogućiti i da EU ima ključnu ulogu u zaštiti i promicanju tih vrijednosti na globalnoj razini te pridonijeti ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

U kontekstu navedenog, cilj novog programa financiranja pod nazivom „Prava i vrijednosti” bit će očuvanje i promicanje prava i vrijednosti kako su utvrđeni u Ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, uključujući podupiranjem organizacija civilnog društva, radi očuvanja otvorenih, demokratskih i uključivih društava.

Taj će novi program, zajedno s programom Pravosuđe, biti dio novog Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti u okviru proračuna EU-a, koji će pridonijeti očuvanju otvorenih, demokratskih, pluralističkih i uključivih društava. Pomoći će i u osnaživanju građana zaštitom i promicanjem prava i vrijednosti te daljnjim razvojem područja pravde EU-a.

·Dosljednost s postojećim odredbama politike

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti izravno pridonosi nekolicini prioriteta Europske komisije 2 , a posebno stvaranju područja pravde i temeljnih prava zasnovanog na uzajamnom povjerenju, bolje povezanom i pravednijem unutarnjem tržištu te Uniji demokratskih promjena, rasta i zapošljavanja.

Novi je Program u skladu s europskim stupom socijalnih prava, koji su zajednički uspostavili Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. Njime se žele osigurati nova i djelotvornija prava građana oslanjajući se na 20 ključnih načela, uključujući ravnopravnost spolova, jednake mogućnosti, potporu djeci ili uključivanje osoba s invaliditetom.

Građanstvo je dobro područje politike za razvoj sinergija među postojećim programima financiranja u području obrazovanja, kulture i građanstva EU-a. Jače bi se sinergije među programom Europa za građane i Programom o pravima, jednakosti i građanstvu mogle postići bliskijom tematskom suradnjom, na primjer u području antirasizma, jednakosti, kulturne baštine, sjećanja i kulturne raznolikosti. Aktivnosti sjećanja, bratimljenje gradova ili paneuropske mreže namijenjene su širenju gledišta i razvoju osjećaja europske pripadnosti i europskog identiteta.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja pridonijet će zaštiti vrijednosti EU-a i poštovanju vladavine prava te očuvanju otvorenih, demokratskih, uključivih i kreativnih društava kakva Europljani očekuju. U skladu s već važećim pravilima države članice moraju dokazati da su njihova pravila i postupci za financijsko upravljanje sredstvima EU-a čvrsti, a financiranje dovoljno zaštićeno od zlouporabe ili prijevare. U konačnici samo neovisno sudstvo kojim se podupire vladavina prava i pravna sigurnost u svim državama članicama može jamčiti dovoljnu zaštitu novca iz proračuna EU-a.

Na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Komisija je predložila uredbu o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama. Tom će se novom uredbom nadopunjavati instrumenti kojima se nastoje zaštititi zajedničke vrijednosti EU-a, uključujući ovaj Program.

U okviru programa Prava i vrijednosti financirat će se politike koje se odnose na vrijednosti i prava, a u njegovu će središtu biti životi i sudjelovanje građana. U tom će pogledu Program biti u bliskoj sinergiji s više politika i njihovim programima financiranja. Sinergije koje je potrebno naglasiti navedene su u nastavku.

–Sinergije s politikom zapošljavanja te socijalnim i obrazovnom politikama

Budući će Europski socijalni fond+ biti važan dio klastera pod nazivom „Ulaganje u ljude i vrijednosti”. Pružat će potporu građanima ulaganjem u: ljudski kapital, zapošljavanje (mladih), socijalne inovacije, stjecanje osnovnih digitalnih vještina, integraciju migranata, socijalnu uključenost najpotrebitijih i visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja. Potencijalne će se sinergije razvijati ili jačati posebno radi promicanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti nedovoljno zastupljenih skupina poput Roma, kao i socijalne pravde, vrijednosti EU-a i poštovanja temeljenih prava.

Sinergije s programom Erasmus+ mogu se jačati, s obzirom na to da se tim programom podupiru i skupine u nepovoljnom položaju poput mladih s invaliditetom, kako bi imale bolji pristup obrazovanju te djelovanja kojima je cilj postizanje veće socijalne uključenosti i promicanje zajedničkih vrijednosti kroz obrazovanje. Održat će se i ojačati sinergije s programom Kreativna Europa koje već postoje, posebno u pogledu kulturne baštine i kulturne raznolikosti.

–Sinergije s vanjskom politikom, politikom razvojne suradnje i politikom proširenja

Promicanje vrijednosti i prava unutar EU-a odražava se u njihovu promicanju na svjetskoj razini, uključujući povezivanjem s provedbom ciljeva održivog razvoja. U tom je pogledu potrebno razviti sinergije posebno s vanjskim djelovanjem EU-a na multilateralnoj razini, ali i u području pomoći razvojnoj suradnji i u području politike proširenja kako bi se osigurala usklađenost u promicanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, nediskriminacije, tolerancije i vladavine prava.

–Sinergije s jedinstvenim tržištem

Budućim će se programom jedinstvenog tržišta podupirati građani i potrošači na jedinstvenom tržištu, što će pridonijeti jačanju njihovih prava te ih osnažiti. U tom će se pogledu navedenim programom dopunjavati aktivnosti financirane u okviru programa Prava i vrijednosti, čiji je velik naglasak na osnaživanju građana.

Financiranjem aktivnosti u području prava društava, ugovornog prava i sprečavanja pranja novca budućim će se programom jedinstvenog tržišta nadopuniti program Pravosuđe te će izravno pridonijeti provedbi politike EU-a u području pravosuđa i stvaranju područja pravde EU-a. Isto vrijedi i za politiku zaštite potrošača.

–Sinergije s migracijskom politikom te politikom upravljanja granicama i sigurnosti

–Sinergije s politikom zaštite okoliša

Pitanjima povezanima sa zdravljem obuhvaćenima programom Prava i vrijednosti dopunit će se pitanja povezana sa zdravljem obuhvaćena politikom zaštite okoliša, uključujući mjere s dimenzijom zdravlja okoliša iz Uredbe LIFE 3 .

–Uključivanje klimatskih pitanja

U Komisiju je prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđen ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, a opći je cilj da se s 25 % rashoda EU-a pridonosi ostvarivanju ciljeva klimatske politike. Doprinos ovog Programa ostvarivanju tog općeg cilja pratit će se putem EU-ova sustava klimatskih pokazatelja na odgovarajućoj razini razdvajanja, uključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne. Komisija će i dalje svake godine iznositi podatke o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u kontekstu nacrta godišnjeg proračuna.

Kako bi poduprla potpuno iskorištavanje potencijala Programa da pridonese ciljevima klimatske politike Komisija će nastojati utvrditi relevantne aktivnosti tijekom pripreme, provedbe, preispitivanja i evaluacije Programa.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 16. stavku 2., članku 19. stavku 2., članku 21. stavku 2., članku 24., članku 167. stavku 5. i članku 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Kombinacija tih članaka potrebna je kako bi se i dalje podupirale politike koje su razvijene i provedene u okviru postojećih programa, a ne kako bi se aktivnosti proširile na nova područja politike. Kombinacija više članaka potrebna je kako bi se na sveobuhvatan način ostvarili opći ciljevi programa te primijenio pojednostavnjeni i učinkovitiji pristup financiranju.

U skladu s člankom 16. stavkom 2. UFEU-a Unija ima ovlasti donositi mjere za zaštitu pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te u državama članicama kada obavljaju svoje aktivnosti u području primjene prava Unije i pravila o slobodnom kretanju takvih podataka. Ta je odredba Ugovora pravna osnova ovog Prijedloga.

U članku 19. stavku 2. predviđa se donošenje poticajnih mjera radi podupiranja djelovanja država članica u borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, uključujući aktivnosti kojima se promiče jednakost žena i muškaraca i podupiru prava djece. Ta je odredba Ugovora pravna osnova ovog Prijedloga.

U članku 21. stavku 2. UFEU-a predviđaju se mjere Unije za olakšavanje ostvarivanja prava građana na slobodno kretanje i boravište na području država članica. Tim se člankom mogu obuhvatiti i mjere s ciljem informiranja građana i tijela o pravu na diplomatsku i konzularnu zaštitu i glasačkim pravima građana, s obzirom na to da se tim pravom u praksi olakšava ostvarivanje prava građana na slobodno kretanje i boravište.

Demokratski angažman, građansko sudjelovanje i jačanje civilnog društva ključne su sastavnice ideje građanstva EU-a te prava na slobodno kretanje EU-om i boravište u EU-u, kako je utvrđeno u članku 21. stavku 1. U tom pogledu one čine ključne čimbenike i posrednike u ostvarivanju prava na slobodno kretanje EU-om i boravište u EU-u.

U članku 24. UFEU-a predviđaju se građanske inicijative u smislu članka 11. UEU-a. To je pravna osnova ovog Prijedloga u mjeri u kojoj predviđa tehničku i organizacijsku potporu provedbi Uredbe [(EU) br. 211/2011] podupirući na taj način ostvarivanje prava građana na pokretanje europskih građanskih inicijativa i pružajući potporu tim inicijativama.

U članku 167. UFEU-a navodi se da Unija ima zadaću pridonošenja procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe. Djelovanjima Unije potiče se suradnja između država članica i dopunjuju njihova djelovanja u područjima poput, među ostalim, poboljšanja poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda te očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti. Pravna je osnova ovog Prijedloga stoga članak 167. stavak 5. UFEU-a.

U članku 168. UFEU-a predviđaju se visoka razina zaštite zdravlja ljudi i djelovanje Unije kojim se nadopunjuju nacionalne politike za sprečavanje tjelesnih i duševnih bolesti i oboljenja te uklanjanje izvora opasnosti za tjelesno i duševno zdravlje. Nasilje, uključujući nad djecom i ženama, smatra se opasnošću za tjelesno i duševno zdravlje. Djeca su ranjivi građani i potrebna im je veća zaštita od tih opasnosti, koje često uključuju prekogranične prijetnje. Nasilje nad ženama isto se tako smatra ozbiljnom prijetnjom tjelesnom i duševnom zdravlju žrtava, kojima je potrebna visoka razina zaštite. Pravna je osnova ovog Prijedloga stoga članak 168. UFEU-a.

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Radi promicanja i zaštite vrijednosti potrebni su mehanizmi transnacionalne suradnje i umrežavanje, koje države članice u pravilu ne mogu same ostvariti.

U mnogim su područjima, kao što su jednakost i nediskriminacija ili građanstvo, pojedinci zaštićeni pravom i zakonodavstvom Unije, ali nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima. Samo podizanjem svijesti, dijeljenjem najbolje prakse i osposobljavanjem na razini EU-a moći će se doprijeti do svih građana država članica, osigurati obaviještenost struktura/tijela i prenošenje dosljedne poruke. Istodobno se djelovanjem na razini EU-a stvaraju ekonomije razmjera, osigurava kvaliteta djelovanja te državama članicama jamči usklađeno tumačenje i dosljedna primjena zakonodavnih instrumenata diljem EU-a.

Financiranje sudjelovanja građana u svojstvu građana EU-a na nacionalnoj ili regionalnoj razini vrlo je ograničeno, a financijska sredstva za aktivnosti sjećanja još su manje dostupna u mnogim zemljama EU-a. Čak i ako korisnici primaju sredstva za slične aktivnosti, alternativni izvori financiranja ne daju prednost promicanju građanstva i sjećanja na razini EU-a. Činjenica da dionici ne mogu provoditi slične projekte bez financijske potpore EU-a ili ih bez tih sredstava mogu provoditi u ograničenoj mjeri naglašava koliko se korisnici oslanjaju na ta sredstva.

·Proporcionalnost

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

·Retrospektivne evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Evaluacijom programa o pravima, jednakosti i građanstvu sredinom provedbenog razdoblja pokazalo se da su problemi i njihovi uzročnici, koji se nastoje ukloniti ostvarivanjem općeg cilja i posebnih ciljeva tog programa, i dalje aktualni. Sveukupne potrebe za potporom, kako su utvrđene na početku programa o pravima, jednakosti i građanstvu, nisu u potpunosti ispunjene te su i dalje relevantne. Općenito se smatra da su tim programom na odgovarajući način obuhvaćene relevantne skupine, ali tijekom provedbe potrebno je provesti sustavniju analizu njihovih potreba. Usto, utvrđena su pitanja povezana s jednakošću (raspodjela sredstava među skupinama korisnika, uključivanje tijela za jednakost spolova, rodno osviještena politika, uključivanje prava djece i osoba s invaliditetom) u okviru programiranja, provedbe i praćenja. Isto tako, koordinacija i razmjena informacija među programima i projektima EU-a bili bi presudni za njihovo daljnje usklađivanje.

Zadovoljavajući je napredak u provedbi tog programa postignut u smislu financijske provedbe i u smislu obuhvata sudionika aktivnostima programa. Analiza rezultata programa o pravima, jednakosti i građanstvu pokazala je poboljšanja u razini poznavanja prava i politika Unije među skupinama koje sudjeluju u aktivnostima koje se financiraju iz programa. Korisnici su aktivnosti u kojima su sudjelovali većinom ocijenili pozitivno, iako se ta održivost može poboljšati. Razne su komunikacijske aktivnosti namijenjene promicanju programa o pravima, jednakosti i građanstvu bile većinom uspješne. Međutim, potrebno je i dalje raditi na tome da se dopre do svih potencijalnih podnositelja zahtjeva u svim državama članicama. U usporedbi s prethodnim programima, ključno je postignuće novog Programa manje opterećenje korisnika u smislu vremena i novca: anketirani su korisnici izjavili da su priprema prijedloga i provedba aktivnosti postali manje zahtjevni.

Vrste provedbenih mjera (bespovratna sredstva za poslovanje, bespovratna sredstva za djelovanje, izravna bespovratna sredstva i nabava) u skladu su s ciljevima Programa i potrebama dionika koji imaju pravo na potporu. Uredbom o financiranju programa o pravima, jednakosti i građanstvu propisana je velika fleksibilnost u pogledu upotrebe ograničenih poziva, posebno kad je riječ o provedbi velikih kampanja za podizanje svijesti u području zaštite podataka i sprečavanja nasilja. Korisnici Programa izrazili su zabrinutost u pogledu učinkovitosti postupka podnošenja prijava, njegove provedbe te obveza i mehanizama izvješćivanja. Pojednostavnjenje je i dalje moguće.

Kad je riječ o programu Europa za građane, evaluacije i studije provedene u zadnjih deset godina pokazale su da je program imao važnu ulogu kao jedini program EU-a izravno namijenjen građanima, koji ih je uključivao putem pristupa odozdo prema gore. Evaluacijom programa Europa za građane 2014.–2020. sredinom provedbenog razdoblja pokazalo se da su njegovi ciljevi i dalje relevantni kad je riječ o problemima koji se žele riješiti. Programom se želi pomoći građanima da bolje razumiju Uniju, njezinu zajedničku povijest i raznolikost, potaknuti europsko građanstvo i poboljšati uvjete za građansko i demokratsko sudjelovanje na razini Unije. Ta dva potprograma nisu samo komplementarna, nego se i uzajamno podupiru zbog veze između stečenih iskustava i planova za budućnost Europe. Velik broj izravnih i neizravnih sudionika u programu Europa za građane pokazuje da je program djelotvoran uz relativno nizak trošak. Istodobno, velika potražnja među podnositeljima zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava pokazuje da postoji prostor za dodatno financiranje, što su zatražili dionici s kojima se savjetovalo tijekom evaluacije. U svojem je izvješću o provedbi programa Europa za građane 2014.–2020. iz ožujka 2017. Europski parlament izrazio snažnu potporu programu i zatražio znatno povećanje proračuna. Dodana vrijednost tog programa na razini EU-a vidi se iz njegova utjecaja na sudionike i iz toga kako dopunjava ostale EU-ove programe financiranja i političke inicijative u području obrazovanja, kulture i građanstva EU-a. Aspekti koje je moguće poboljšati uključuju posebno povećanje vidljivosti programa, preispitivanje pokazatelja praćenja i razvoj jačih sinergija s ostalim relevantnim EU-ovim programima financiranja i inicijativama.

·Savjetovanja s dionicima

Strategija savjetovanja za potporu pripremi programa uključivala je: i. javno savjetovanje provedeno u okviru prijedloga za VFO u razdoblju nakon 2020. u području vrijednosti i mobilnosti; ii. javna savjetovanja provedena u okviru evaluacije postojećih programa financiranja sredinom provedbenog razdoblja i iii. nekoliko ad hoc savjetovanja koja je s dionicima organizirala Komisija u obliku okruglih stolova, konferencija i seminara.

Otvoreno javno savjetovanje o fondovima EU-a u području vrijednosti i mobilnosti

Savjetovanja su provedena u kontekstu evaluacija postojećih financijskih programa EU-a u nekoliko područja politike, s posebnim naglaskom na dosadašnjoj uspješnosti i budućim izazovima. Svrha javnog savjetovanja o fondovima EU-a u području vrijednosti i mobilnosti bila je prikupljanje mišljenja svih zainteresiranih strana o tome kako što bolje iskoristiti svaki euro iz proračuna EU-a. Javno je savjetovanje o fondovima EU-a u području vrijednosti i mobilnosti bilo otvoreno u razdoblju od 10. siječnja 2018. do 9. ožujka 2018. na 23 službena jezika EU-a.

Komisija je u okviru tog savjetovanja primila 1839 odgovora iz cijele Europe. Od tog je broja 52 % pristiglo od ispitanika koji imaju iskustva s programom Erasmus+ te 43 % od ispitanika koji imaju iskustva s programom Kreativna Europa.

Barem je jedan odgovor stigao iz svake države članice, a kao zemlja boravišta najčešće je navedena Njemačka (24,4 %), zatim Francuska (8,7 %), Belgija (7,7 %) i Španjolska (5,4 %).

Od 1839 odgovora na internetski upitnik, 65,2 % odgovora (njih 1199) dostavile su organizacije, a 34,8 % odgovora (njih 640) dostavili su pojedinci.

Razni su dionici dali svoje mišljenje: od tih 1199 odgovora organizacija, njih 355 (19,3 %) bili su odgovori nevladinih organizacija, platformi ili mreža; njih 270 (14,7 %) bili su odgovori privatnih poduzeća (prije svega mikropoduzeća i malih poduzeća) te 127 (6,9 %) istraživača i članova akademske zajednice.

Sažetak analize u nastavku usmjeren je na ispitanike koji imaju iskustva sa sljedećim programima EU-a:

1. programom Europa za građane i/ili

2. programom o pravima, jednakosti i građanstvu i/ili

3. programom Kreativna Europa i/ili

4. programom Pravosuđe.

U nastavku su navedeni neki od glavnih rezultata.

–Prema ispitanicima su „promicanje europskog identiteta i zajedničkih vrijednosti” i „promicanje prava i jednakosti” važni zajednički izazovi u politikama (među četiri najvažnija spomenuta izazova) koje je potrebno riješiti u svakom od četiri programa. „Potpora aktivnom građanstvu, demokratskom sudjelovanju u društvu i vladavini prava” i „promicanje društvene uključenosti i pravednosti” čine se važnim izazovima koje je isto tako potrebno riješiti u relevantnim programima te u manjoj mjeri u programu Kreativna Europa, za koji su gospodarski izazovi i kulturna raznolikost važniji.

–„Potporu inovacijama”, „poticanje europske kulturne raznolikosti i kulturne baštine” i „promicanje europskog identiteta i zajedničkih vrijednosti” više od polovine ispitanika s iskustvom u četiri dotična programa smatraju politikama kojima se u potpunosti ili prilično dobro rješavaju izazovi. Usto, 52 % ispitanika s iskustvom u programu Kreativna Europa smatra da se politikom „potpore konkurentnosti europskom kulturnom i kreativnom sektoru” u potpunosti ili prilično dobro rješavaju izazovi.

–Oko 80 % ispitanika s iskustvom u četiri navedena programa EU-a slažu se da ti programi uvelike ili prilično dodaju vrijednost onome što države članice mogu postići na nacionalnoj, regionalnoj i/ili lokalnoj razini.

–Glavne su prepreke ostvarivanju ciljeva postojećih programa/fondova koje su naveli ispitanici vrlo slične, bez obzira o kojem je programu riječ: „nedostatan proračun programâ za zadovoljavanje potražnje”; „nedovoljna potpora malim dionicima”; „nedovoljna potpora podnositeljima zahtjeva kojima je to prvi zahtjev” navedeni su kao glavne tri prepreke.

–Ispitanici s iskustvom u jednom programu EU-a ili više njih slažu se da su „upotreba jednostavnijih obrazaca za prijavu”, „omogućavanje strukturirane mreže i strukturiranih partnerstava”, „lakše financiranje međusektorskih mjera” i „bolja koordinacija među različitim programima/fondovima” glavni koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se pojednostavnilo i smanjilo administrativno opterećenje korisnika.

Analizirana su tri glavna scenarija:

–status quo, odnosno zadržavanje četiri programa financiranja u okviru podklastera Vrijednosti proračuna EU-a, odnosno program o pravima, jednakosti i građanstvu, program Pravosuđe, program Kreativna Europa i program Europa za građane,

–kao alternativa trenutačnoj situaciji i osnovnom scenariju, u drugom se scenariju predlaže razvoj sinergija među postojećim programima i njihovo kombiniranje u jedinstveni politički okvir o vrijednostima EU-a, s dva temeljna programa financiranja: programom o europskoj kulturi te europskim pravima i vrijednostima i programom Pravosuđe,

–prema trećem scenariju stvorio bi se jedinstveni program financiranja koji bi obuhvatio sva četiri navedena programa.

Osnovni scenarij: status quo s četiri programa financiranja i proporcionalnim proračunskim smanjenjem od 15 %

Analizom osnovnog scenarija s mogućim smanjenjem dostupnih financijskih sredstava za 15 % pokazalo se da bi bilo negativnih posljedica na provedbu politike. Konkretno:

smanjenje financijskih sredstava namijenjenih programu o pravima, jednakosti i građanstvu za 15 % rezultiralo bi godišnjim određivanjem prioriteta, tj. usmjeravanjem financijskih sredstava u pojedina područja politike u jednoj godini i promicanjem drugih područja politike u narednim godinama, što je u suprotnosti sa sve većim potrebama u tom području. To bi smanjenje značilo i manje studija, prikupljanja podataka, kampanja za podizanje svijesti itd. potrebnih za politiku i zakonodavstvo koji se temelje na dokazima.

Kad je riječ o programu Europa za građane, proračunskim smanjenjem od 15 % osnovni bi se proračun snizio na 157 milijuna EUR, što je nedovoljno za ispunjavanje obveze Komisije da građane stavi u središte europskog procesa. Ne bi se dostigle kritična masa sudionika ni geografska pokrivenost aktivnostima koje su potrebne za postizanje očekivanog učinka. Stabilnom bi se proračunskom dodjelom (na temelju proračuna 2017.) omogućio kontinuitet, no učinak bi i dalje bio ograničen.

Smanjenje sredstava potprograma MEDIA u okviru Kreativne Europe za 15 % neizbježno bi značilo racionalizaciju i usredotočavanje na ograničen broj aktivnosti. Smanjenje sredstava imalo bi nerazmjeran učinak na zemlje s nižom razinom proizvodnje i/ili zemlje s ograničenim geografskim/jezičnim područjem. Zbog toga bi se smanjio i broj aktivnosti osposobljavanja audiovizualnih stručnjaka te broj koprodukcija EU-a, a riječ je o radovima koji se lakše šire preko granica. Sužavanje mreže kinooperatera negativno bi utjecalo na pristup građana EU-a nenacionalnom, europskom sadržaju, posebno u zemljama središnje i istočne Europe.

Kad je riječ o potprogramu Kultura u okviru Kreativne Europe, zbog smanjenja sredstava za 15 % ne bi se dosegnula kritična masa kao odgovor na potrebe kulturnog i kreativnog sektora. To bi prije svega podrazumijevalo manje europske dodane vrijednosti i stoga smanjeni učinak na kulturnu raznolikost, manje mogućnosti za prekograničnu suradnju te manje tržišnih prilika i mogućnosti za razvoj karijere profesionalaca iz kulturnog i kreativnog sektora. Smanjio bi se društveni učinak, a međunarodno otvaranje programa možda bi se moralo ograničiti na razinu na kojoj je bilo prije 2014. te bi možda bilo potrebno odustati od sudjelovanja ključnih EU-ovih susjednih partnerskih zemalja.

U pitanje bi se moglo dovesti financijsko jamstvo za kulturni i kreativni sektor, što bi mu naštetilo, posebno u istočnim zemljama u kojima su financijska tržišta manje razvijena i stoga postoji manje mogućnosti za pristup financiranju.

Alternativa odbačena u procjeni učinka: jedan program

Iz razloga povezanih s pravnom osnovom, alternativa predložena u trećem scenariju koja se odnosila na jedinstveni instrument/program, odbačena je. Zaista, većina aktivnosti i politika temelji se na člancima kojima se predviđa redovni zakonodavni postupak, osim u slučaju postojećeg programa Europa za građane. Trenutačno je glavni naglasak programa Europa za građane na građanskom sudjelovanju i stoga se temelji na članku 352. UFEU-a (jednoglasnost). Nakon analize, ciljevi odgovarajućih aktivnosti mogli bi se, uz određenu promjenu fokusa, prilagoditi novom pristupu šireg programa; na taj bi način bili obuhvaćeni člankom 167. stavcima 1. i 2. UFEU-a, kojima se predviđa redovni zakonodavni postupak. Međutim, s obzirom na stajalište Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde te stajalište Danske kako je utvrđeno u Protokolima 21. i 22. priloženima Ugovorima, program Pravosuđe, iako zahtijeva provedbu redovnog zakonodavnog postupka, treba ostati zaseban instrument.

Alternativa predložena u procjeni učinka: okvir vrijednosti EU-a s dva programa financiranja

Analiza je pokazala da se situacija u kojoj se trenutačno nalazi četiri programa financiranja može popraviti. Stoga, kao alternativa trenutačnoj situaciji i osnovnom scenariju, predlaže se razvoj sinergija među postojećim programima i proračunskim linijama te njihovo kombiniranje u jedinstveni politički okvir o vrijednostima EU-a, s dva temeljna programa financiranja: program o europskoj kulturi te europskim pravima i vrijednostima i program Pravosuđe, kako je prikazano u nastavku.

Novom se strukturom budućeg financiranja kao alternativi osnovnom scenariju nastoji postići sljedeće:

–razvoj sinergija među politikama radi pronalaska zajedničkog temelja za djelovanje, uz istodobno poštovanje njihovih različitosti,

–smanjenje preklapanja i rascjepkanosti,

–osiguravanje fleksibilnosti u dodjeli financijskih sredstava, istodobno osiguravajući određeni stupanj predvidljivosti financiranja namijenjenog svakoj politici,

–poticanje međusektorskog i inovativnog djelovanja,

–osiguravanje kritične mase resursa za promicanje vrijednosti uzimajući u obzir i potrebe svake politike.

Zadržana alternativa

Komisija se odlučila za samostalni program Kreativna Europa te za osnivanje Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti, uključujući dva programa: program Pravosuđe i program Prava i vrijednosti. Procjenom učinka i dalje se podupiru te inicijative. Ta se odluka odražava u paketu prijedloga o VFO-u za razdoblje nakon 2020. koji je Komisija predstavila 2. svibnja 2018. 4

·Pojednostavnjivanje

Predloženi program Prava i vrijednosti nastao je grupiranjem dvaju programa financiranja, odnosno programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Europa za građane. Ti su programi mali instrumenti koji ne mogu doseći kritičnu masu i čija je djelotvornost ograničena njihovim relativno malim proračunima. Stoga će njihovo objedinjavanje značiti pojednostavnjenje, sinergije i uzajamno jačanje, a učinit će ih i djelotvornijima.

Posebno će se preraspodjelom aktivnosti u pogledu građanstva u okviru istih ciljeva pojednostavniti postupci za korisnike, koji će imati jedinstvenu pristupnu točku za svoje prijedloge.

U postojećem su programu Europa za građane već uvedene znatne mjere pojednostavnjenja poput jednokratnih iznosa i paušalnih stopa te mogućnost podnošenja prijava elektroničkim putem i izdavanje odluka o dodjeli bespovratnih sredstava u elektroničkom obliku. U skladu s time, tražit će se pojednostavnjenje provedbe povezane s područjem politike koje se financira iz programa o pravima, jednakosti i građanstvu, kao što su jednokratni iznosi, paušalne stope i jedinični troškovi.

Složenost i raznolikost pravila financiranja postojećih programa podnositeljima zahtjeva predstavljaju prepreku. Omogućavanje jedinstvene pristupne točke za sudjelovanje vanjskih korisnika u životnom ciklusu bespovratnih sredstava (tj. portal za sudionike), koja uključuje sveobuhvatni sustav upravljanja bespovratnim sredstvima, može imati važnu ulogu u pojednostavnjivanju pristupa Programu. Programom o pravima, jednakosti i građanstvu upravlja se putem poslovnog sustava Komisije koji je prvotno razvijen za program Obzor 2020., a možda će se u kasnijoj fazi priključiti i program Europa za građane. Nakon završetka migracije to će pojednostavnjenje biti od koristi programu Prava i vrijednosti i njegovim korisnicima.

·Temeljna prava

Ciljevi programa Prava i vrijednosti usko su povezani s promicanjem temeljnih prava te su u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Prije svega, novi će program, zajedno s programom Pravosuđe, biti dio Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti u okviru proračuna EU-a koji je namijenjen očuvanju otvorenih, demokratskih i uključivih društava te osnaživanju građana zaštitom i promicanjem prava i vrijednosti te daljnjim razvojem područja pravosuđa EU-a.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Izradit će se plan provedbe radi utvrđivanja aranžmana za provedbu programa.

Izradit će se plan praćenja i evaluacije radi utvrđivanja načina provedbe aktivnosti u praksi, kao i strategije o podacima prema čijim će se pravilima one provoditi. Provedba programa pratit će se trajno (npr. radi pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje/izvanredne potrebe) i redovito (radi izvješćivanja o ključnim događajima poput objave poziva na podnošenje prijedloga, revizije projekata, koordinacije ili događaja namijenjenih širenju informacija) i prema potrebi uzet će se u obzir u ključnim pokazateljima programa. Izvješća o praćenju naknadno će postati dio:

–evaluacije sredinom provedbenog razdoblja (koja se provodi najkasnije četiri godine nakon početka provedbe programa), zajedno s konačnom evaluacijom prethodnih programa i

–konačne evaluacije (koja se provodi najkasnije četiri godine nakon zaključenja programskog razdoblja).

Te će se evaluacije provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 5 , u kojem su tri institucije potvrdile da evaluacije postojećeg zakonodavstva i postojećih politika trebaju biti osnova za procjene učinka opcija za daljnje djelovanje. Tim će se evaluacijama ocijeniti uspješnost Programa na terenu na temelju ključnih pokazatelja/ciljeva programa i detaljno analizirati mjera do koje se Program može smatrati važnim, djelotvornim i učinkovitim te da pruža dovoljno dodane vrijednosti EU-a i da je usklađen s drugim politikama EU-a. One će uključivati stečena iskustva koja se mogu iskoristiti za uklanjanje utvrđenih nedostataka/rješavanje utvrđenih problema i preporuke za daljnje poboljšanje aktivnosti ili njihovih rezultata kako bi oni imali najveći mogući učinak odnosno kako bi se mogli iskoristiti u što većoj mjeri.

Komisija će redovito izvješćivati Europski parlament, Vijeće i sve druge relevantne institucije EU-a putem izvješća o praćenju i evaluaciji te javne tablice postignuća ključnih pokazatelja programa.

Znatan će dio programa provesti Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) pod nadzorom službi Komisije nadležnih za program.

·Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Opći je cilj predloženog programa Prava i vrijednosti „očuvanje i promicanje prava i vrijednosti kako su utvrđeni u Ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, uključujući podupiranjem organizacija civilnog društva, radi očuvanja otvorenih, demokratskih i uključivih društava”. Taj će se opći cilj ostvariti putem sljedeća tri posebna cilja: promicanjem jednakosti i prava, promicanjem uključivanja i sudjelovanja građana u demokratskom životu Unije i suzbijanjem svih oblika nasilja. Programom će se omogućiti i ubrzati sinergije između njegovih različitih posebnih ciljeva kako bi se pružila učinkovitija podrška područjima politike koje oni obuhvaćaju i kako bi se povećao njihov potencijal dopiranja do građana. Kako bi Program bio djelotvoran, njime se mora obuhvatiti posebna narav različitih politika, njihovih različitih ciljnih skupina i posebnih potreba tih skupina s pomoću prilagođenih pristupa.

2018/0207 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa Prava i vrijednosti

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16. stavak 2., članak 19. stavak 2., članak 21. stavak 2., članak 24., članak 167. i članak 168.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 6 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 7 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

(2)Ta se prava i te vrijednosti moraju i dalje promicati i jačati, biti zajedničke građanima i narodima EU-a i okosnica projekta EU-a. Stoga se u proračunu EU-a osniva novi Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti koji se sastoji od programa Prava i vrijednosti i programa Pravosuđe. U vremenima kad se europska društva suočavaju s ekstremizmom, radikalizmom i podjelama, važnije je nego ikad promicati, jačati i braniti pravdu, prava i vrijednosti EU-a: poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. To će imati znatan utjecaj na politički, društveni, kulturni i gospodarski život u EU-u. Kao dio novog fonda programom Pravosuđe i dalje će se podupirati daljnji razvoj područja pravosuđa EU-a i prekogranične suradnje. Programom Prava i vrijednosti objedinit će se program o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen Uredbom (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 8 i program Europa za građane uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br. 390/2014 9 (dalje u tekstu „prethodni programi”).

(3)Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti i njegova dva temeljna programa financiranja bit će prvenstveno usmjereni na građane i subjekte koji doprinose našim zajedničkim vrijednostima i pravima te održavanju naše bogate raznolikosti živom i dinamičnom. Krajnji je cilj njegovanje i održavanje uključivog i demokratskog društva utemeljenog na pravima. To uključuje dinamično civilno društvo, poticanje demokratskog, građanskog i društvenog sudjelovanja građana i promicanje bogate raznolikosti europskog društva, koje se temelji na zajedničkoj povijesti i zajedničkom sjećanju. U članku 11. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da institucije građanima i predstavničkim udrugama na odgovarajući način omogućuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.

(4)Programom Prava i vrijednosti („Program”) trebao bi se omogućiti razvoj sinergija radi rješavanja izazova koji su zajednički promicanju i zaštiti vrijednosti te radi postizanja konkretnih rezultata na terenu. To bi se trebalo postići nadovezivanjem na pozitivna iskustva stečena provedbom prethodnih programa. Time će se omogućiti potpuno iskorištavanje potencijala sinergija kako bi se pružila učinkovitija podrška obuhvaćenim područjima politike i kako bi se povećao njihov potencijal dopiranja do građana. Kako bi program bio djelotvoran, njime se mora obuhvatiti posebna narav različitih politika, njihovih različitih ciljnih skupina i posebnih potreba tih skupina s pomoću prilagođenih pristupa.

(5)Kako bi se Europska unija približila svojim građanima potreban je niz koordiniranih djelovanja. Okupljanje građana u projektima bratimljenja gradova ili mreža gradova i potpora organizacijama civilnog društva u područjima obuhvaćenima Programom pridonijet će povećanju uključenosti građana u društvo i konačno njihovom uključivanju u demokratski život Unije. Istodobno se podupiranjem aktivnosti kojima se promiče uzajamno razumijevanje, raznolikost, dijalog i poštovanje drugih potiče osjećaj zajedništva i europskog identiteta na temelju zajedničkog razumijevanja europskih vrijednosti te europske kulture, povijesti i baštine. Promicanje snažnijeg osjećaja pripadnosti Uniji i vrijednosti Unije osobito je važno među građanima najudaljenijih regija EU-a zbog njihove udaljenosti od kontinentalne Europe.

(6)Aktivnosti sjećanja i kritičko promišljanje o europskom povijesnom pamćenju nužni su za upoznavanje građana sa zajedničkom prošlošću, koja je temelj zajedničke budućnosti, moralne svrhe i zajedničkih vrijednosti. U obzir bi se trebala uzeti i važnost povijesnih, kulturalnih i međukulturalnih aspekata, kao i veze između sjećanja i stvaranja europskog identiteta i osjećaja zajedništva.

(7)Isto tako, građani bi trebali bolje poznavati svoja prava koja proizlaze iz građanstva Unije i trebali bi se osjećati ugodno dok borave, studiraju, rade i volontiraju u drugoj državi članici te bi trebali osjećati da mogu uživati u svim tim pravima i ostvariti ih, kao i imati povjerenje u jednak pristup, u potpuno ostvarivanje i zaštitu svojih prava bez ikakve diskriminacije i bez obzira na to gdje se u Uniji nalaze. Civilno je društvo potrebno podupirati u promicanju i zaštiti zajedničkih vrijednosti EU-a iz članka 2. UEU-a i podizanju razine osviještenosti o njima te u doprinosu stvarnom uživanju prava zajamčenih na temelju zakonodavstva Unije.

(8)Jednakost žena i muškaraca predstavlja temeljnu vrijednost i cilj Europske unije. Diskriminacijom žena i nejednakim postupanjem prema ženama krše se njihova temeljna prava i sprečava njihovo potpuno političko, socijalno i gospodarsko sudjelovanje u društvu. Usto, zbog strukturnih i kulturnih prepreka onemogućava se stvarna rodna ravnopravnost. Promicanje rodne ravnopravnosti u svim aktivnostima Unije stoga je ključno djelovanje Unije i pokretač gospodarskog rasta te bi se trebalo podržati Programom.

(9)Rodno uvjetovanim nasiljem i nasiljem nad djecom i mladima teško se krše temeljna prava. Nasilje je prisutno diljem Unije, u svim društvenim i gospodarskim kontekstima, te ima ozbiljne posljedice na fizičko i duševno zdravlje žrtava, kao i na cjelokupno društvo. Nasilju su posebno izloženi mladi, djeca i žene, ponajprije u bliskim odnosima. Potrebno je poduzeti mjere u svrhu promicanja prava djece i doprinosa zaštiti djece od ozljeda i nasilja koji su opasnost za njihovo fizičko i duševno zdravlje i kojima se krše njihova prava na razvoj, zaštitu i dostojanstvo. Borba protiv svih oblika nasilja, promicanje prevencije te zaštita i podupiranje žrtava prioriteti su Unije kojima se pojedincima pomaže u ostvarivanju njihovih temeljnih prava i pridonosi jednakosti žena i muškaraca. Ti bi se prioriteti trebali podržati Programom.

(10)Radi sprečavanja i borbe protiv svih oblika nasilja i radi zaštite žrtava potrebni su snažna politička volja i usklađeno djelovanje na temelju metoda i rezultata prethodnih programa Daphne, programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Pravosuđe. Posebno je financiranje u okviru programa Daphne za potporu žrtvama nasilja i borbu protiv nasilja nad ženama, djecom i mladima bilo izuzetno uspješno od njegova pokretanja 1997. u pogledu popularnosti koju uživa među zainteresiranih stranama (tijelima javne vlasti, akademskim institucijama i nevladinim organizacijama) i u pogledu učinkovitosti financiranih projekata. Sredstvima iz programa Daphne financirani su projekti podizanja razine osviještenosti, pružanja usluga potpore žrtvama i podupiranja aktivnosti nevladinih organizacija koje rade na terenu. Program Daphne bavio se svim oblicima nasilja poput nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, trgovanja ljudima, kao i novim oblicima nasilja poput kibernasilja. Stoga je važno nastaviti sa svim tim aktivnostima i osigurati da su u provedbi Programa u obzir uzeti ti rezultati i stečena iskustva.

(11)Nediskriminacija je temeljno načelo Unije. Člankom 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđena je borba protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije. Nediskriminacija je utvrđena i u članku 21. Povelje. Potrebno je uzeti u obzir posebne značajke različitih oblika diskriminacije te usporedno s time razviti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije na temelju jedne osnove ili više njih. Programom bi se trebale podupirati mjere za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije, rasizma, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i drugih oblika netolerancije. U tom je kontekstu posebnu pažnju potrebno posvetiti i sprečavanju te borbi protiv svih oblika nasilja, mržnje, segregacije i stigmatizacije, kao i borbi protiv vršnjačkog nasilja, uznemiravanja i netolerantnog ponašanja. Program bi se trebao provoditi zajedno s ostalim aktivnostima Unije koje imaju iste ciljeve, posebno s onima navedenima u Komunikaciji Komisije od 5. travnja 2011. pod nazivom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” 10 i Preporuci Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama 11 .

(12)Kad je riječ o osobama s invaliditetom, prepreke koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te prepreke koje postoje u okolišu, kao i nemogućnost pristupa onemogućuju njihovo puno i djelotvorno sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugima. Osobe s invaliditetom među ostalim nailaze na prepreke pristupu tržištu rada, uključivom i kvalitetnom obrazovanju, izbjegavanju siromaštva i socijalne isključenosti, pristupu kulturnim inicijativama i medijima ili ostvarivanju svojih političkih prava. Kao stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) Unija i njezine države članice obvezale su se promicati, štititi te osigurati puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svim osobama s invaliditetom. Odredbe UNCRPD-a postale su sastavni dio pravnog poretka Unije.

(13)Pravo svakoga na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja (pravo na privatnost) temeljno je pravo sadržano u članku 7. Povelje o temeljnim pravima. Zaštita osobnih podataka temeljno je pravo sadržano u članku 8. Povelje o temeljnim pravima i članku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka podliježe kontroli neovisnih nadzornih tijela. Pravnim okvirom Unije, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 12 i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 13 propisuju se odredbe kako bi se osigurala djelotvorna zaštita prava na zaštitu osobnih podataka. Tim je pravnim instrumentima nacionalnim tijelima za nadzor zaštite podataka povjerena zadaća osvješćivanja javnosti i razumijevanja rizika, pravila, zaštitnih mjera i prava u vezi s obradom osobnih podataka. Unija bi trebala moći provoditi aktivnosti podizanja svijesti, studije i druge relevantne aktivnosti s obzirom na značaj prava na zaštitu osobnih podataka u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.

(14)Člankom 24. UFEU-a obvezuju se Europski parlament i Vijeće da donesu odredbe za postupke i uvjete potrebne radi građanske inicijative u smislu članka 11. Ugovora o Europskoj uniji. To je postignuto donošenjem Uredbe [(EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 14 ]. Programom bi se trebalo podržati financiranje tehničke i organizacijske potpore provedbi Uredbe [(EU) br. 211/2011], a na taj način i ostvarivanje prava građana na pokretanje i podržavanje europskih građanskih inicijativa.

(15)U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podržavati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije.

(16)U članku 3. stavku 3. UEU-a od Unije se zahtijeva da promiče zaštitu prava djece u skladu s člankom 24. Povelje i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

(17)U skladu sa zakonodavnim aktima Unije koji se odnose na jednako postupanje države članice trebale bi uspostaviti neovisna tijela za promicanje jednakog postupanja poznatija kao „tijela za ravnopravnost” s ciljem borbe protiv diskriminacije na temelju rase i etničkog podrijetla, kao i spola. Mnoge su države članice međutim učinile i više nego što se od njih zahtijevalo i osigurale da tijela za ravnopravnost mogu poduzimati radnje radi suzbijanja diskriminacije na drugim osnovama poput dobi, spolne orijentacije, religije i uvjerenja, invaliditeta itd. Tijela za ravnopravnost imaju važnu ulogu u promicanju jednakosti i osiguravanju djelotvorne primjene zakonodavstva o jednakom postupanju, posebno pružanjem neovisne pomoći žrtvama diskriminacije, provođenjem neovisnih istraživanja o diskriminaciji, objavljivanjem neovisnih izvješća i davanjem preporuka o svim pitanjima povezanima s diskriminacijom u njihovoj zemlji. Nužno je da se u tom pogledu rad tijela za ravnopravnost koordinira na razini Unije. Mreža EQUINET osnovana je 2007. Njezini su članovi nacionalna tijela za promicanje jednakog postupanja, kako su uspostavljena direktivama Vijeća 2000/43/EZ 15 i 2004/113/EZ 16 i direktivama 2006/54/EZ 17 i 2010/41/EU 18 Europskog parlamenta i Vijeća. EQUINET je u iznimnom položaju jer je jedini subjekt koji osigurava koordinaciju aktivnosti tijela za ravnopravnost. Ta je njegova zadaća ključna za osiguravanje kvalitetne provedbe antidiskriminacijskog zakonodavstva Unije u državama članicama i trebala bi se podupirati Programom.

(18)Neovisna tijela za ljudska prava i organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u promicanju i zaštiti zajedničkih vrijednosti EU-a iz članka 2. UEU-a i podizanju razine osviještenosti o njima te u doprinosu stvarnom uživanju prava zajamčenih na temelju zakonodavstva Unije, uključujući Povelju EU-a o temeljnim pravima. Kao što je navedeno u Rezoluciji Europskog parlamenta od 18. travnja 2018., odgovarajuća financijska potpora ključna je za razvoj poticajnog i održivog okruženja za organizacije civilnog društva kako bi mogle ojačati svoju ulogu i obavljati svoje zadaće neovisno i djelotvorno. Financijskim bi se sredstvima EU-a stoga trebalo pridonijeti – dopunjavanjem aktivnosti na nacionalnoj razini – potpori, osnaživanju i izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva aktivnih u promicanju ljudskih prava, čijim se aktivnostima olakšava strateška provedba prava na temelju prava EU-a i Povelje EU-a o temeljnim pravima, uključujući putem aktivnosti zagovaranja i nadzora, kao i promicanju, zaštiti i podizanju razine osviještenosti o zajedničkim vrijednostima Unije na nacionalnoj razini.

(19)Komisija bi trebala osigurati sveukupnu dosljednost, komplementarnost i sinergije s radom tijela, ureda i agencija Unije, posebno Europskog instituta za ravnopravnost spolova i Agencije Europske unije za temeljna prava, te bi trebala uzeti u obzir rad drugih nacionalnih i međunarodnih aktera u područjima obuhvaćenima Programom.

(20)U Programu bi uz određene uvjete trebale moći sudjelovati članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) i članice EFTA-e koje nisu članice EGP-a te ostale europske zemlje. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati koji uživaju pogodnosti pretpristupne strategije trebali bi isto tako moći sudjelovati u Programu.

(21)Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih provedenih djelovanja te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a potrebno je težiti dosljednosti, komplementarnosti i sinergijama s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike, posebno unutar Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti i stoga s programom Pravosuđe, kao i programom Kreativna Europa i programom ERASMUS+, kako bi se ostvario potencijal kulturnih hibrida u području kulture, medija, umjetnosti, obrazovanja i kreativnosti. Potrebno je stvoriti sinergije s drugim europskim programima financiranja, posebno u području zapošljavanja, unutarnjeg tržišta, poduzetništva, mladih, zdravlja, građanstva, pravosuđa, migracija, sigurnosti, istraživanja, inovacija, tehnologije, industrije, kohezije, turizma, vanjskih odnosa, trgovine i razvoja.

(22)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Prava i vrijednosti, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 19 ], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] („Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(24)Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 20 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 21 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 22 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 23 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 24 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(25)Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti.

(26)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se određuje osobito postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a.

(27)U skladu s [člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU 25 ] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(28)Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda EU-a. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja.

(29)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje tako da se pritom izbjegnu prekomjerni propisi i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(30)Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, ovlast za donošenje akata trebalo bi delegirati Komisiji u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu pokazatelja kako su navedeni u člancima 14. i 16. te Prilogu II. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(31)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.
Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje program Prava i vrijednosti (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Ciljevi Programa

1.Opći je cilj Programa očuvanje i promicanje prava i vrijednosti kako su utvrđeni u Ugovorima EU-a, uključujući podupiranjem organizacija civilnog društva, radi očuvanja otvorenih, demokratskih i uključivih društava.

2.U okviru općeg cilja utvrđenog u stavku 1. Program ima sljedeće posebne ciljeve koji odgovaraju sljedećim potprogramima:

(a)promicanje jednakosti i prava (potprogram Jednakost i prava);

(b)    promicanje uključivanja građana i njihova sudjelovanja u demokratskom životu Unije (potprogram Uključivanje i sudjelovanje građana);

(c)suzbijanje nasilja (potprogram Daphne).

Članak 3.
Potprogram Jednakost i prava

U okviru posebnog cilja navedenog u članku 2. stavku 2. točki (a) Program je usredotočen na:

(a)sprečavanje i suzbijanje nejednakosti i diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije i potporu sveobuhvatnim politikama za promicanje ravnopravnosti spolova i nediskriminacije te njihovu uključivanju, kao i politikama za suzbijanje rasizma i svih oblika netolerancije;

(b)zaštitu i promicanje prava djece i osoba s invaliditetom, prava koja proizlaze iz građanstva EU-a i prava na zaštitu osobnih podataka.

Članak 4.
Potprogram Uključivanje i sudjelovanje građana

U okviru posebnog cilja navedenog u članku 2. stavku 2. točki (b) Program je usredotočen na:

(a)povećanje razumijevanja Unije, njezine povijesti, kulturne baštine i raznolikosti među građanima;

(b)promicanje razmjene i suradnje među građanima različitih zemalja; promicanje građanskog i demokratskog sudjelovanja omogućavajući građanima i predstavničkim udrugama da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.

Članak 5.
Potprogram Daphne

U okviru posebnog cilja navedenog u članku 2. stavku 2. točki (c) Program je usredotočen na:

(a)sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad djecom, mladima i ženama te drugim ugroženim skupinama;

(b) pružanje podrške žrtvama takvog nasilja i njihovu zaštitu.

Članak 6.
Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi [641 705 000] EUR u tekućim cijenama.

2.U okviru iznosa navedenog u stavku 1. sljedeći se okvirni iznos dodjeljuje sljedećem cilju:

(a)[408 705 000] EUR za posebne ciljeve iz članka 2 stavka 2. točke (a) i članka 2. stavka 2. točke (c);

(b)[233 000 000] EUR za posebni cilj iz članka 2. stavka 2. točke (b).

3.Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć pri provedbi Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave, studije, sastanke stručnjaka te razmjenu informacija o prioritetima i područjima povezanima s općim ciljevima Programa.

4.Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

5.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c). Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 7.
Treće zemlje pridružene Programu

1.U Programu uz određene uvjete mogu sudjelovati sljedeće države:

(a)članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih država;

(c)zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja,

(d)ostale treće zemlje, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem programu Unije, uz uvjet da se sporazumom:

–osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u programima Unije,

–utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući izračun financijskih doprinosa za pojedinačne programe i njihove administrativne troškove; Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 5. [nove Financijske uredbe],

–na treću zemlju ne prenose ovlasti donošenja odluka o programu,

–jamče prava Unije da osigura dobro financijsko upravljanje i zaštiti svoje financijske interese.

Članak 8.
Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 61. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi.

3.[Doprinosi mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu pokrivati rizik povezan s povratom sredstava do primatelja i smatraju se dostatnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe XXX [akt koji zamjenjuje Uredbu o Jamstvenom fondu]].

Članak 9.
Vrsta aktivnosti

Aktivnosti kojima se pridonosi ostvarivanju posebnog cilja navedenog u članku 2. mogu se financirati u skladu s ovom Uredbom. Posebno su aktivnosti navedene u Prilogu I. prihvatljive za financiranje.

Poglavlje II.
Bespovratna sredstva

Članak 10.
Bespovratna sredstva

1.Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

2.Članovi komisije za evaluaciju mogu biti vanjski stručnjaci.

Članak 11.
Kumulativno [, komplementarno]i kombinirano financiranje

1.Za aktivnost za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove s podijeljenim upravljanjem, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. [Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove aktivnosti, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi].

2.Ako se jednoj aktivnosti zajednički pruža financijska potpora iz Programa i fondova s podijeljenim upravljanjem iz članka 1. Uredbe (EU) [XX] [Uredba o zajedničkim odredbama], ta se aktivnost provodi u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, uključujući pravila o osiguravanju povrata nepropisno isplaćenih iznosa.

3.Aktivnosti prihvatljive u okviru Programa koje su u skladu s uvjetima iz drugog podstavka mogu se utvrditi u cilju primanja sredstava iz fondova s podijeljenim upravljanjem. U tom se slučaju primjenjuju stope sufinanciranja i pravila o prihvatljivosti iz ove Uredbe.

Aktivnosti iz prvog podstavka moraju biti u skladu sa sljedećim kumulativnim uvjetima:

(a)ocijenjene su prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;

(b)u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja.

Aktivnosti provodi upravljačko tijelo iz članka [65.] Uredbe (EU) [XX] [Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s pravilima utvrđenima u toj Uredbi i uredbama za pojedine fondove, uključujući pravila o financijskim ispravcima.”

Članak 12.
Prihvatljivi subjekti

1.Osim kriterija iz [članka 197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka 2. i 3.

2.Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a)pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

·državi članici ili prekomorskoj zemlji ili prekomorskom području koje je s njom povezano,

·trećoj zemlji pridruženoj Programu,

(b)svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3.Bespovratna sredstva za poslovanje mogu se dodijeliti Europskoj mreži tijela za ravnopravnost (EQUINET) bez poziva na podnošenje prijedloga radi pokrivanja izdataka povezanih s njezinim stalnim programom rada.

Poglavlje III.
Programiranje, praćenje, evaluacija i kontrola

Članak 13.
Program rada

1.Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe.

2.Komisija provedbenim aktom donosi program rada. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19.

Članak 14.
Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 2. navedeni su u Prilogu II.

2.Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka postignutog u ostvarenju ciljeva Programa, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi razvoja odredbi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjenama Priloga II., kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji ako se to smatra potrebnim.

3.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.

Članak 15.
Evaluacija

1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa. U evaluaciji sredinom provedbenog razdoblja u obzir se uzimaju rezultati evaluacija dugoročnog učinka prethodnih programa (programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Europa za građane).

3.Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4.Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 16.
Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2027.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 14. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.
Zaštita financijskih interesa Unije

Ako je sudjelovanje treće zemlje u Programu utvrđeno odlukom na temelju međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, ta treća zemlja mora dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijeliti nužna prava i omogućiti pristup koji su potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Poglavlje IV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju aktivnosti i njihovih rezultata) pružajući usklađene, djelotvorne i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena Programu troše se i na institucijsko priopćavanje političkih prioriteta Unije ako se oni odnose na ciljeve navedene u članku 2.

Članak 19.
Postupak Odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Odbor se može sastajati u različitim sastavima kako bi raspravljao o pojedinim potprogramima.

Članak 20.
Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1381/2013 i Uredba (EU) br. 390/2014 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 21.
Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih aktivnosti do njihova zaključenja, na temelju uredbi (EU) br. 1381/2013 i (EU) br. 390/2014, koje se nastavljaju primjenjivati na predmetne aktivnosti do njihova zaključenja.

2.Financijska omotnica za Program može također pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne kako bi se osigurao prijelaz između Programa i mjera donesenih u okviru prethodnih programa uspostavljenih uredbama (EU) br. 1381/2013 i (EU) br. 390/2014.

3.Odobrena se sredstva prema potrebi mogu unijeti u proračun nakon 2027. godine za pokrivanje troškova predviđenih u članku 6. stavku 3. kako bi se omogućilo upravljanje aktivnostima koje ne budu završene do 31. prosinca 2027.

Članak 22.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski učinak

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 27  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 28  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

⌧ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

◻ Ograničeno trajanje

–x    na snazi od 1.1.2021.do 31.12.2027.

–x    Financijski utjecaj od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od 2021. do 2027. te kasnije za sredstva odobrena za plaćanje.

◻ Neograničeno trajanje

Provedba s razdobljem uspostave od YYYY. do YYYY., nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 29  

x Izravno upravljanje Komisije

–x putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije,

–x    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer „troškovi kontrole ÷ vrijednost povezanih sredstava kojima se upravlja”) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
Odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(1)	78 824	80 123	81 204	81 586	81 694	81 560	80 914		565 905
	Plaćanja	(2)	10 578	42 020	56 269	60 625	63 576	63 814	63 490	205 533	565 905
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice Programa 34	Obveze = plaćanja	(3)	11 800	11 200	10 600	10 500	10 500	10 600	10 600		75 800*
UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa	Obveze	= 1 + 3	90 624	91 323	91 804	92 086	92 194	92 160	91 514		641 705
	Plaćanja	= 2 + 3	22 378	53 220	66 869	71 125	74 076	74 414	74 090	205 533	641 705

Odobrenim se sredstvima namjeravaju financirati aktivnosti navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi pridonoseći ostvarivanju posebnih ciljeva potprograma „Jednakost i prava”, „Uključivanje i sudjelovanje građana” i „Daphne”. Sredstva iz članka 6. stavka 2. točke (a) mogu se dodatno podijeliti među potprogramima „Jednakost i prava” (približno 75 %) i „Daphne” (približno 25 %). Sredstva iz članka 6. stavka 2. točke (b) bit će namijenjena potprogramu „Uključivanje i sudjelovanje građana”, uključujući potporu nevladinim organizacijama kojom izravno upravlja GU JUST i koja predstavlja približno 20 %.

* Taj iznos obuhvaća rashode za potporu programu Prava i vrijednosti i doprinos EACEA-i za upravljanje preostalim dijelom programa Europa za građane za razdoblje 2014.–2020. te moguće delegiranje dijela programa Prava i vrijednosti (potprogram Uključivanje i sudjelovanje građana) izvršnoj agenciji. Nadalje, taj iznos obuhvaća moguće delegiranje potpore nevladinim organizacijama unutar potprograma Uključivanje i sudjelovanje građana. Upravljanje preostalim dijelom objašnjava više iznose za razdoblje 2021.–2023. Program se može (djelomično) delegirati izvršnoj agenciji, podložno rezultatima analize troškova i koristi i povezanim odlukama koje se trebaju donijeti, a povezana administrativna odobrena sredstva za provedbu Programa u Komisiji i izvršnoj agenciji prilagodit će se na odgovarajući način.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:

7

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 7 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	24 795	24 795	24 795	24 795	24 795	24 795	24 795	173 565
Ostali administrativni rashodi	1 082	1 082	1 082	1 082	1 082	1 082	1 082	7 574
Međuzbroj NASLOV 7 višegodišnjeg financijskog okvira	25 877	25 877	25 877	25 877	25 877	25 877	25 877	181 139

Izvan NASLOVA 7 35 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni administrativni rashodi	11 800	11 200	10 600	10 500	10 500	10 600	10 600	75 800
Međuzbroj izvan NASLOVA 7 višegodišnjeg financijskog okvira	11 800	11 200	10 600	10 500	10 500	10 600	10 600	75 800

UKUPNO

37 677

37 077

36 477

36 377

36 377

36 477

36 477

256 939

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje aktivnošću i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje aktivnošću i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–X    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–X    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻     na druge prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    COM(2017) 358 od 28. lipnja 2017.

(2)    https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/juncker-political-guidelines-speech_hr.pdf.

(3)    Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (Tekst značajan za EGP).

(4)    COM(2018) 321.

(5)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.

(6)    SL C , , str. .

(7)    SL C , , str. .

(8)    Uredba (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 62.).

(9)    Uredba Vijeća (EU) br. 390/2014 od 14. travnja 2014. o uspostavljanju programa „Europa za građane” za razdoblje 2014.–2020. (SL L 115, 17.4.2014., str. 3.).

(10)    COM(2011) 173.

(11)    SL C 378, 24.12.2013., str. 1.

(12)    SL L 119, 4.5.2016., str. 1.–88.

(13)    SL L 119, 4.5.2016., str. 89.–131.

(14)    Uredba (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o građanskoj inicijativi (SL L 65, 11.3.2011., str. 1.).

(15)    Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.).

(16)    Direktiva Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(17)    Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(18)    Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(19)     SL C 373, 20.12.2013., str. 1. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=HR

(20)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(21)    Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(22)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(23)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(24)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(25)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(26)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(27)    ABM: Activity-Based Management (upravljanje na temelju aktivnosti); ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(28)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(29)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(30)    Odluka o delegiranju zadaća provedbe izvršnoj agenciji donijet će se u skladu s UREDBOM VIJEĆA (EZ) br. 58/2003 na temelju analize troškova i koristi.

(31)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(32)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(33)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(34)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(35)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(36)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(37)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(38)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 383 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa Prava i vrijednosti

{SEC(2018) 274 final}
{SWD(2018) 290 final}
{SWD(2018) 291 final}

PRILOG I.

Aktivnosti Programa

Posebni ciljevi Programa iz članka 2. stavka 2. nastojat će se među ostalim ostvariti podupiranjem sljedećih aktivnosti:

(a)podizanja razine osviještenosti i širenja informacija radi boljeg poznavanja politika i prava u područjima obuhvaćenima Programom;

(b)uzajamnog učenja razmjenom dobrih praksi među dionicima radi unapređenja znanja, postizanja većeg uzajamnog razumijevanja te građanskog i demokratskog angažmana;

(c) analitičkih aktivnosti i aktivnosti praćenja 1 radi boljeg razumijevanja stanja u državama članicama i na razini EU-a u područjima obuhvaćenima Programom, kao i radi bolje provedbe prava i politika EU-a;

(d)osposobljavanja relevantnih dionika radi njihova boljeg poznavanja politika i prava u obuhvaćenima područjima;

(e)razvoja i održavanja alata informacijske i komunikacijske tehnologije;

(f)jačanja svijesti građana o europskoj kulturi, povijesti i sjećanju, kao i njihova osjećaja pripadnosti Uniji;

(g)okupljanja Europljana različitih državljanstava i kultura dajući im mogućnost da sudjeluju u aktivnostima bratimljenja gradova;

(h)poticanja i olakšavanja aktivnog sudjelovanja u stvaranju demokratičnije Unije, kao i jačanja svijesti o pravima i vrijednostima pružanjem potpore organizacijama civilnog društva;

(i)financiranja tehničke i organizacijske potpore provedbi Uredbe [(EU) br. 211/2011], čime se podupire ostvarivanje prava građana na pokretanje europskih građanskih inicijativa i pruža potpora tim inicijativama;

(j)razvoja kapaciteta europskih mreža radi promicanja i daljnjeg razvoja prava, ciljeva politike i strategija Unije, kao i organizacija civilnog društva aktivnih u područjima obuhvaćenima Programom;

(k)boljeg poznavanja Programa, širenja i prenosivosti njegovih rezultata te poticanjem informiranja građana, uključujući otvaranjem programskih ureda/uspostavom mreže nacionalnih kontakata i pružanjem potpore tim uredima/mrežama.

PRILOG II.

Pokazatelji

Program će se pratiti na temelju niza pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su ostvareni opći i posebni ciljevi Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova. U tu će se svrhu prikupljati podaci povezani sa sljedećim nizom pokazatelja:

Broj osoba do kojih su doprle: i. aktivnosti osposobljavanja; ii. aktivnosti uzajamnog učenja i razmjene dobre prakse; iii. aktivnosti podizanja razine svijesti, informiranja i širenja informacija.

Broj organizacija civilnog društva do kojih su doprle aktivnosti potpore i izgradnje kapaciteta

Broj transnacionalnih mreža i inicijativa usredotočenih na europsko pamćenje i europsku baštinu kao rezultat intervencije Programa

(1)    Te aktivnosti obuhvaćaju primjerice prikupljanje podataka i statističkih podataka; razvoj zajedničkih metodologija i prema potrebi pokazatelja ili mjerila; studije, istraživanja, analize i ankete; evaluacije; procjenu učinka; izradu i objavu vodiča, izvješća i obrazovnog materijala.