EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.5.2018.

COM(2018) 284 final

2018/0143(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju emisijskih normi COFMT:Subscript2 za nova teška vozila

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2018) 233 final}
{SWD(2018) 185 final}
{SWD(2018) 186 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Prvo, predviđa se da će emisije CO2 iz teških vozila bez ikakvog dodatnog djelovanja porasti za 9 % u razdoblju od 2010. do 2030., zbog povećane prijevozne djelatnosti. Kao što je prikazano u procjeni učinka 2 priloženoj emisijskim normama za CO2 za laka vozila nakon 2020., potrebne su daljnje mjere u sektoru cestovnog prometa kako bi se ispunili nacionalni ciljevi postavljeni u okviru Uredbe o raspodjeli tereta za 2030.

Drugo, postoji mogućnost ušteda na potrošnji goriva kao i niži računi za prijevoznike i njihove klijente. Iako su troškovno učinkovite tehnologije za smanjenje emisija lako dostupne, nisu široko rasprostranjene na tržištu teških vozila. To ne ide u korist prijevoznicima, posebice MSP-ovima ili mikropoduzećima, kojima su troškovi goriva više od jedne četvrtine ukupnih troškova poslovanja.

Treće, proizvođači teških vozila iz EU-a suočavaju sa sve većom konkurencijom na globalnom tržištu jer su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan i Kina već provele regulatorne mjere za smanjenje emisija CO2 iz teških vozila. Proizvođači iz automobilskog sektora EU-a moraju održati korak s tehnološkim napretkom na tim tržištima ako žete zadržati vodeću poziciju na području učinkovite potrošnje goriva.

Postoji niz različitih elemenata zakonodavstva EU-a relevantnih za dekarbonizaciju cestovnog prometa kojima se u određenoj mjeri rješavaju navedeni problemi. To se odnosi na ponudu, potražnju, gospodarske i razvojne instrumente. Međutim, te mjere nisu dovoljne za rješavanje ključnih prepreka na tržištu koje otežavaju prihvaćanje energetski učinkovitih tehnologija.

Prijedlogom emisijskih normi CO2 za nova teška vozila utvrđuje se dodatna mjera na strani ponude na razini cijelog EU-a s namjerom rješavanja tih prepreka na tržištu, sa sljedećim glavnim ciljevima:

–smanjenje emisija CO2 iz teških vozila u skladu sa zahtjevima klimatske politike EU-a i Pariškog sporazuma, uz smanjenje onečišćenja zraka u gradovima,

–smanjenje operativnih troškova za prijevoznike od kojih su većina MSP-ovi, a u širem smislu prijevoznih troškova za potrošače, ovisno o uštedama goriva,

–održati tehnološko i inovacijsko vodstvo europskih proizvođača teških vozila i dobavljača sastavnih dijelova za njih.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Ovaj prijedlog dio je trećeg paketa za mobilnost. Ovim se prijedlogom ispunjava i prethodna obveza preuzeta u okviru Europske strategije za mobilnost iz 2016., čiji su ciljevi smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prijevozu u 2050. za najmanje 60 % u odnosu na razine iz 1990. i postavljanje emisijskih normi CO2 za teška vozila.

Prijedlog je u skladu s drugim mjerama postojeće politike mobilnosti EU-a koje utječu na regulatorno okruženje, nadopunjuje ih i potiče mobilnost s niskom razinom emisija u sektoru teških vozila, poput Uredbe o certificiranju 3 , Uredbe o izvješćivanju i praćenju 4 , homologacijskog sustava EU-a, Direktive o eurovinjeti 5 , Direktive o kvaliteti goriva 6 , Direktive o čistim vozilima 7 , Direktive o najvećoj dopuštenoj masi i najvećim dopuštenim dimenzijama 8 i Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 9 .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovim se prijedlogom pridonosi prijelazu na niskougljično, sigurno i konkurentno gospodarstvo te pomaže postizanju cilja smanjenja emisija od najmanje 40 % u sklopu Strategije energetske unije 10 . Također se pomaže državama članicama u postizanju nacionalnih ciljeva smanjenja emisija u okviru Uredbe o raspodjeli tereta 11 .

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Nužnost djelovanja EU-a

Klimatske promjene su problem s prekograničnim utjecajem, a uz to je nadležnost podijeljena između EU-a i država članica. Cestovni prijevoz roba također ima prekograničnu dimenziju, s obzirom na posebne usluge koje pruža. Prijevoz robe ne odvija se samo unutar zemlje, nego i među državama članicama, a teškim vozilima može se trgovati diljem EU-a.

Sukladno tome, djelovanje EU-a opravdano je s obzirom na prekogranični utjecaj klimatskih promjena i potrebu zaštite jedinstvenih tržišta cestovnog prijevoza roba kao i teških vozila.

Bez djelovanja na razini EU-a trebalo bi se osloniti na inicijative država članica za smanjenje emisija teških vozila. Međutim, mnoge države članice trenutačno primjenjuju povlašteni porezni tretman za gorivo koje se koristi u sektoru teških vozila i ne postoje signali da bi se to moglo promijeniti u budućnosti. Trenutačne razine poreza na gorivo nisu dovele do povećanja učinkovitosti potrošnje goriva.

Usto, takve su odluke na državama članicama i malo je vjerojatno da će one zajednički povećati razine poreza na gorivo toliko da bi to potaknulo znatno povećanje učinkovitosti. Povrh toga, porezna politika EU-a podliježe jednoglasnom odlučivanju što otežava usklađivanje tog područja politike.

Zato moguće povećanje poreza na gorivo može biti samo dopunska mjera, ali ne može zamijeniti utvrđivanje emisijskih normi CO2.

Nadalje, ako bi se djelovanje prepustilo državama članicama, mogli bi se uspostaviti različiti nacionalni sustavi, npr. ovisno o postavljenim ciljevima u okviru Uredbe o raspodjeli tereta. Kad bi se to dogodilo, imali bismo različite ciljane razine i konstrukcijske parametre za koje bi bio potreban niz tehnoloških rješenja, a tako bi se smanjila ekonomija razmjera i fragmentiralo jedinstveno tržište.

Budući da proizvođači imaju različite udjele u tržištu vozila u različitim državama članicama, na njih bi različita nacionalna zakonodavstva različito utjecala te bi moglo doći do narušavanja tržišnog natjecanja.

Stoga je potrebno koordinirano i komplementarno djelovanje politike na europskoj razini.

Dodana vrijednost djelovanja EU-a

S obzirom na postojeće jedinstveno tržište za nova teška vozila, najisplativije je osigurati usklađeno djelovanje i utvrditi ciljane vrijednosti emisija CO2 novih teških vozila na razini EU-a. Čak i da sve države članice moraju utvrditi regulatorne zahtjeve za emisije CO2 novih vozila, loša koordinacija među njima mogla bi povećati troškove usklađivanja za proizvođače te obeshrabriti konstruiranje ekonomičnih teških vozila zbog rascjepkanosti europskog tržišta.

Dobavljači sastavnih dijelova i proizvođači vozila imali bi dodatne troškove uslijed nepostojanja zajedničkih standarda i zajedničkih tehničkih rješenja ili konfiguracija vozila. Međutim, na kraju bi bili preneseni na potrošače koji bi skuplje plaćali vozila.

Automobilskoj industriji potrebna je što je moguće viša regulatorna sigurnost prije velikih kapitalnih ulaganja potrebnih za maksimiranje ekonomičnosti potrošnje novih vozila, a osobito za prijelaz na alternativne pogonske sklopove. Norme usklađene na razini Unije nude tu sigurnost na dugo razdoblje planiranja i nije ih moguće provesti na razini država članica na podjednako djelotvoran i pouzdan način.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije se mogla provesti ni jedna evaluacija zbog nepostojanja zakonodavstva EU-a o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za teška vozila.

•Savjetovanja s dionicima

Komisija je tražila povratne informacije od dionika na sljedeće načine:

(a)javnim internetskim savjetovanjem (od 20. studenoga 2017. do 29. siječnja 2018.)

(b)radionicom za dionike (16. siječnja 2018.),

(c)sastancima s relevantnim sektorskim udruženjima koja zastupaju proizvođače vozila, dobavljače sastavnih dijelova i materijala te dobavljače goriva;

(d)sastancima s tijelima država članica, proizvođačima vozila, dobavljačima, socijalnim partnerima i nevladinim organizacijama;

(e)dokumentima o stajalištu koje podnose dionici i države članice.

Sažeti prikaz savjetovanja s dionicima nalazi se u Prilogu 2. procjene učinka ovog Prijedloga.

Glavni rezultati savjetovanja s dionicima sažeti su u nastavku.

Na pitanje da po važnosti poredaju njima poželjne opcije za smanjenje emisija CO2 iz teških vozila i doprinos energetskim i klimatskim ciljevima za 2030., svi dionici dali su prednost zakonodavstvu kojim se utvrđuju emisijske norme CO2 iz teških vozila na razini EU-a.

Međutim, iako se sve organizacije civilnog društva zalažu za obvezujuće ciljane vrijednosti smanjenja emisija CO2 iz teških vozila na razini EU-a, neki proizvođači teških vozila i njihova udruženja skloniji su drugim mjerama u okviru sveobuhvatnog pristupa koji obuhvaća zakonodavstvo kojime se definira sustav označivanja CO2 na razini EU-a, uključivanje sektora prometa u sustav trgovanja emisijama EU-a, druge poticaje poput poreza na gorivo na nacionalnoj razini ili naplate cestarina na temelju CO2.

Iako uspostava emisijskih normi CO2 za teška vozila nije opcija kojoj proizvođači daju prednost, predlažu postavljanje ciljanih vrijednosti emisija CO2 za 2025. i 2030. u donjem dijelu raspona koji se razmatra u okviru procjene učinka te pozivaju na preispitivanje cilja za 2030. početkom 2020-ih.

Nevladine organizacije za okoliš podupiru jedinstvene ciljane vrijednosti emisija CO2 koje će se primjenjivati od 2025. nadalje na razini koja odgovara višem dijelu raspona koji se razmatra, istodobno napominjući da se cilj za 2030. odredi u kasnijoj fazi.

U pogledu poticaja za vozila s nultim i niskim emisijama (ZEV/LEV), proizvođači su izrazili preferenciju za uvođenje sustava posebnih olakšica u sklopu kojega bi se ta vozila brojila više puta za ispunjavanje specifične ciljane vrijednosti CO2 proizvođača. Nevladine organizacije za zaštitu okoliša zalažu se za ovlasti kojima bi se proizvođačima nametnula obveza registracije minimalnog udjela ZEV/LEV-ova ili fleksibilne ovlasti kojima bi ciljane vrijednosti emisija CO2 proizvođača bile ublažene ako nadmaše referentnu vrijednost udjela ZEV/LEV-ova.

Troškovno učinkovitu provedbu podržavali su svi dionici. Proizvođači su dali prednost najširoj mogućoj fleksibilnosti, a nevladine organizacije poduprle samo sustav trgovanja. Većina dionika podržava uspostavljanje postupka za procjenu reprezentativnosti certificiranih normi CO2 u odnosu na stvarne emisije tijekom vožnje.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Dodatne informacije prikupljene su putem ispitivanja naručenih od vanjskih suradnika i u koja je bio uključen Zajednički istraživački centar u kojima je prvenstveno riječ o sljedećim temama:

·elementi koji bi mogli utjecati na industrijsku konkurentnost i zapošljavanje;

·utjecaj različitih regulatornih pristupa, regulatornih parametara i mogućih elemenata konstrukcije (postupaka provedbe);

·utjecaj na emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari.

•Procjena učinka

1) Ciljane vrijednosti emisija CO2 voznog parka EU-a (područje primjene, parametri, jedinice parametara, razina, vremenski raspored)

Takvim će se pristupom osigurati jasan i rani signal za ulaganja na srednjoročna očekivanja te pomoći državama članicama u postizanju ciljeva određenih u okviru Uredbe o raspodjeli tereta.

2) Raspodjela ciljanih vrijednosti voznog parka EU-a po skupinama vozila i proizvođačima

3) Potpore za vozila s nultim ili niskim emisijama (LEV/ZEV)

4) Elementi za troškovno učinkovitu provedbu

5) Pitanja povezana s upravljanjem

(a)ovlasti za prikupljanje, objavljivanje i praćenje podataka o stvarnoj potrošnji goriva o kojima trebaju izvješćivati proizvođači i koji se prikupljaju s pomoću standardiziranih uređaja za mjerenje potrošnje;

(b)uvođenje ispitivanja sukladnosti u uporabi i ovlasti za izvješćivanje o odstupanjima i uvođenje korektivnog mehanizma;

(c)primjena financijskih sankcija u slučaju nesukladnosti s ciljanim vrijednostima emisija CO2.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Provedba predloženog sustava posebnih olakšica za vozila s nultim i niskim emisijama ne bi dovela do dodatnog administrativnog opterećenja jer ne zahtijeva dodatno izvješćivanje.

Učinci opcija povezanih s upravljanjem ovisit će o konkretnim provedbenim mjerama.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

·prikupljanje, objavljivanje i praćenje podataka o stvarnoj potrošnji goriva o kojima trebaju izvješćivati proizvođači i koji se prikupljaju s pomoću obveznih mjerača potrošnje goriva,

·uvođenje ispitivanja sukladnosti u uporabi i obveze izvješćivanja o odstupanjima od vrijednosti homologacije koja se mogu otkloniti korektivnim mehanizmom.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Članak 1. – Predmet

Tim se člankom utvrđuje cilj ove Uredbe, a to je doprinijeti smanjenju emisija CO2 koje se zahtijeva u okviru Uredbe o raspodjeli tereta putem smanjenja emisija u sektoru cestovnog prometa. U njemu se također utvrđuju relativne ciljane vrijednosti smanjenja koje vozni park novih teških vozila Unije mora postići u razdoblju od 2025. do 2029. Utvrđuje se ambiciozni cilj za 2030. koji treba odrediti nakon preispitivanja u 2022.

Ciljevi su utvrđeni kao relativno smanjenje prosječnih specifičnih emisija vozila registriranih u referentnoj godini 2019., što je prva godina za koju će službeni podaci o praćenju emisija CO2 biti dostupni. Ciljevi se pripisuju svakoj podskupini vozila kako je definirano u odjeljku 1. Priloga I. Namjenska vozila (npr. kamioni za odvoz smeća i građevinski kamioni) nemaju isti potencijal smanjenja CO2 kao teška vozila koja se koriste za isporuku roba i stoga su isključena iz izračuna referentnih emisija CO2.

Referentne emisije CO2 određene su u skladu s odjeljkom 3. Priloga I.

Članak 2. – Područje primjene

Tim se člankom utvrđuju vozila unutar područja primjene ove Uredbe s obzirom na odgovarajuće kategorije definirane u zakonodavstvu o homologaciji i jednoj od četiri skupine vozila za koje će odobreni podaci o emisijama CO2 biti dostupni od 2019. nadalje. Vozila kategorija M2 (autobusi) i M3 (putnički autobusi) i vozila kategorije N (kamioni) koja nisu unutar četiri navedene skupine vozila neće biti predmet zahtjeva u pogledu smanjenja emisija CO2, ali bi se trebala uzeti u obzir za potrebe poticaja za vozila s niskom i nultom razinom emisija (vidjeti članak 5.).

Osim toga, u odredbi je određeno kada se vozila smatraju novoregistriranima za potrebe ove Uredbe.

Članak 3. – Definicije

U tom članku utvrđuju se definicije koje se primjenjuju za potrebe ove Uredbe.

Članak 4. – Prosječne specifične emisije proizvođača

U skladu s tim člankom, Komisija jednom godišnje određuje i objavljuje prosječne specifične emisije CO2 svakog proizvođača, počevši od 2019. Podaci se upotrebljavaju kao osnova za izračun prosječnih emisija koje dostavljaju proizvođači u skladu s Uredbom (EU) br. .../2018. Kako bi se uzele u obzir upotreba i posebne karakteristike vozila, pojedinačna teška vozila dodjeljuju se u različite podskupine, u kojima se na namjenske profile primjenjuje specifično određivanje pondera (tj. obrazac uporabe vozila), korisni teret i godišnja kilometraža. Štoviše, u obzir se uzima udio vozila proizvođača u svakoj podskupini vozila. Namjenska vozila kategorije N2 i N3 (npr. kamioni za odvoz smeća i građevinski kamioni) nemaju isti potencijal smanjenja CO2 kao teška vozila koja se koriste za isporuku roba i stoga su isključena iz izračuna prosječne vrijednosti. Formule za izračune prosječnih specifičnih emisija utvrđene su u odjeljku 2. Priloga I.

Članak 5 – Teška vozila s nultim i niskim emisijama

Kako bi se potaknulo uvođenje teških vozila s nultim i niskim emisijama, ta se vozila računaju više puta za potrebe određivanja prosječnih specifičnih emisija proizvođača počevši od 2019. Proizvođači vozila s nultim i niskim emisijama moraju imati koristi od takvih posebnih olakšica za vozila s nultim i niskim emisijama stavljena na tržište, s različitim faktorom množenja na temelju emisija CO2 vozila.

Poseban poticaj također je predviđen za teška vozila s nultim emisijama kategorije M2 (autobusi) i M3 (putnički autobusi) kao i određena vozila kategorije N (mali kamioni), uključujući namjenska vozila s nultim emisijama. Iako te kategorije vozila ne podliježu zahtjevima za smanjenje CO2 u skladu s ovom Uredbom, ipak se uzimaju u obzir za potrebe određivanja faktora za vozila s nultim i niskim emisijama.

Teška vozila s niskim emisijama znači teška vozila sa specifičnim emisijama ispod 350 g CO2/km, to jest približno ispod prosjeka emisija voznog parka.

Kako bi se očuvao okolišni integritet ciljeva, na smanjenje prosječnih specifičnih emisija proizvođača putem sustava poticaja za vozila s nultim i niskim emisijama trebala bi se primjenjivati gornja granica.

Formula za izračun faktora za vozila s nultim i niskim emisijama navedena je u točki 2.3. Priloga I.

Članak 6. – Ciljane vrijednosti specifičnih emisija proizvođača

Taj članak sadržava izračun godišnjih ciljanih vrijednosti specifičnih emisija proizvođača za prethodnu kalendarsku godinu, počevši od 2026. godine. Prvi godišnji ciljevi stoga će se odrediti za kalendarsku godinu 2025. Ciljevi moraju uzeti u obzir opće ciljane vrijednosti smanjenja emisija za 2025. i 2030., kao i upotrebu i posebne karakteristike različitih teških vozila na isti način kao i za izračun prosječnih specifičnih emisija. Godišnje ciljane vrijednosti specifičnih emisija proizvođača stoga se izračunavaju kao ponderirani prosjek ciljeva utvrđenih za svaku podskupinu vozila.

Formule za izračune ciljanih vrijednosti specifičnih emisija utvrđene su u odjeljku 4. Priloga I.

Članak 7 – Emisijski bonusi i dugovi

Tim se člankom utvrđuje mehanizam „akumuliranja i zaduživanja” koji proizvođaču omogućuje da neostvarene ciljane vrijednosti specifičnih emisija u jednoj godini nadoknadi nadmašenim vrijednostima u drugoj. Proizvođač za te potrebe može akumulirati emisijske bonuse, ako su njegove emisije niže od trenda smanjenja utvrđene kao linearni trend na temelju referentnih emisija CO2 za 2019. do ciljeva za 2025. i od 2025. do 2030. Potrebna su dva različita trenda kako bi se uzelo u obzir da se nagibi mogu razlikovati ovisno o preciznim ciljevima utvrđenima za 2025. i 2030. Kako bi se potaknula rana smanjenja emisija, emisijski bonusi mogu se steći već od 2019. do 2024. godine, kao i za razdoblje od 2025. do 2029. Emisijski bonusi prikupljeni u razdoblju od 2019. do 2024. uzimaju se u obzir pri procjeni sukladnosti proizvođača s ciljanim vrijednostima specifičnih emisija samo u 2025. Daljnji prijenos bonusa prikupljenih tijekom razdoblja od 2019. do 2024. neće biti dopušten. Emisijski bonusi mogu se prikupiti i upotrebljavati i tijekom razdoblja od 2025. do 2029. U slučaju kada proizvođač prijeđe svoju ciljanu vrijednost u bilo kojoj od godina između 2025. i 2029., može prikupiti ograničeni emisijski dug koji se mora podmiriti najkasnije u 2029. Ukupni emisijski dug ne smije prijeći 5 % ciljane vrijednosti specifičnih emisija proizvođača u 2025. ili će se naplatiti doplata za prekomjerne emisije u skladu s člankom 8.

Emisijski bonusi i dugovi elementi su definirani za potrebe izračuna, ali ih se ne može smatrati prenosivom imovinom i ne podliježu fiskalnim mjerama.

U odjeljku 5. Prilogu I. utvrđuje se formula za izračun trenda smanjenja emisija CO2 i emisijskog duga i bonusa.

Članak 8. – Sukladnost sa ciljanim vrijednostima specifičnih emisija

Ako se utvrdi da je proizvođač prikupio prekomjerne emisije, Komisija bi trebala nametnuti novčane kazne u obliku doplate za prekomjerne emisije, uzimajući u obzir emisijske bonuse i dugove prikupljene u skladu s člankom 7. Razina doplate utvrđena je na 6 800 EUR po g/tkm, jednako 570 EUR po g/km na temelju prosječnog korisnog tereta od 12 tona, prekomjernih emisija koje odražavaju minorne troškove tehnologija za smanjenje emisija CO2.

U odjeljku 6. Prilogu I. utvrđuje se formula za izračun prekomjernih emisija. Načina prikupljanja doplata određuje se provedbenim aktom.

Članak 9 – Provjera podataka o praćenju

Tim se člankom utvrđuje mehanizam kojim se uvodi postupak za provjeru sukladnosti u uporabi vrijednosti emisija CO2 teških vozila na temelju zakonodavstva o homologaciji. Homologacijska tijela moraju prijaviti sva uočena odstupanja, a Komisija ih mora uzeti u obzir prilikom provjere jesu li se proizvođači pridržavali svojih ciljnih vrijednosti. Odredbom se Komisija ovlašćuje da provedbenim aktom propiše pojedinosti za takav postupak.

Članak 10 – Objava podataka i performansi proizvođača

U tom se članku navode podaci koje Komisija objavljuje u pogledu sukladnosti proizvođača s godišnjim ciljnim vrijednostima (tj. godišnju odluku o praćenju).

Člankom je Komisija ovlaštena da prilagodi referentne emisije CO2 za 2019. u skladu s dobro utvrđenim postupcima (navedenima u članku 12. Priloga II.), kako bi se u obzir uzele prilagodbe vrijednosti korisnog tereta ili izmjene u postupku homologacije koje imaju nezanemariv utjecaj na emisije CO2 utvrđene za teška vozila. Prilagodba utječe na izračun ciljanih vrijednosti specifičnih emisija proizvođača, počevši od godine nakon njezina donošenja.

Članak 11. – Stvarne emisije CO2 i potrošnja energije

U tom se članku propisuje ovlaštenje Komisije da prati i ocjenjuje stvarnu reprezentativnost vrijednosti emisija CO2 simuliranu pomoću alata VECTO, u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/2400. U tu bi svrhu Komisija trebala imati ovlast da od država članica i proizvođača zatraži prikupljanje stvarnih podataka i izvješćivanje o njima. Taj se pristup oslanja na pristup predložen za laka vozila i, kao prvi korak, zahtijeva uvođenje obvezatnog standardiziranog mjerača potrošnje goriva na teškim vozilima.

Članak 12 – Prilagodbe priloga I. i II.

Tehnički napredak i izmjene u postupcima homologacije mogu utjecati na razinu službenih vrijednosti emisija CO2 za teška vozila koja spadaju u područje primjene ove Uredbe. Kako bi se razmotrile te promjene, taj članak sadržava ovlaštenje koje Komisiji omogućuje da prilagodi određene tehničke parametre utvrđene u Prilogu I. i II., uključujući donošenje metodologije za određivanje reprezentativnog vozila za podskupinu vozila, na temelju kojih bi se te promjene procijenile. Predložene prilagodbe proizlaze iz jasno definiranih koraka utvrđenih u odjeljcima 1. i 2. Priloga II.

Članak 13. –Preispitivanje i izvješćivanje

Tim se člankom od Komisije zahtijeva da podnese izvješće o učinkovitosti ove Uredbe u 2022. Izvješće bi trebalo obuhvatiti cilj smanjenja emisija za 2030., kao i utvrđivanje ciljanih vrijednosti smanjenja za druga teška vozila koja još ne podliježu zahtjevima u pogledu smanjenja. Izvješćem bi trebalo obuhvatiti i učinkovitost načina, tj. sustav za poticaje vozilima s nultim i niskim emisijama, mehanizam akumuliranja i zaduživanja te potrebu za nastavkom primjene tih načina nakon 2030. Prema potrebi, izvješću se prilaže prijedlog za izmjenu ove Uredbe.

Članci 14. i 15. – Postupak odbora i izvršavanje ovlasti

To su standardne odredbe o postupku odbora i izvršavanju ovlasti.

Članak 16. – Izmjena Uredbe (EZ) br. 595/2009

Tom se izmjenom želi uvesti pravna osnova u Uredbu (EZ) br. 595/2009 (Uredba o homologaciji tipa u odnosu na emisije Euro 6) kako bi Komisija uspostavila postupak provjere sukladnosti u uporabi za provjeru emisija CO2 teških vozila. Taj je postupak od presudne važnosti za učinkovit nadzor tržišta homologacijskog sustava i vrijednosti emisija CO2 koje se koriste za potrebe postizanja sukladnosti s ciljnim vrijednostima.

Prilog I.

U Prilogu I. utvrđuju se tehnički zahtjevi i formule za sljedeće elemente:

·Dodjela podskupini vozila

·Izračun prosječnih specifičnih emisija proizvođača

·Izračun referentnih emisija CO2

·Izračun ciljanih vrijednosti specifičnih emisija proizvođača

·Izračun trenda smanjenja emisija CO2 za emisijske bonuse i dugove

·Utvrđivanje prekomjernih emisija proizvođača

Prilog II.

Prilogom II utvrđeni su postupci za prilagodbu referentnih emisija CO2, tj. faktori prilagodbe korisnog tereta (odjeljak 1), i metodologiju za uzimanje u obzir promjena u postupcima homologacije (odjeljak 2.).

2018/0143 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 17 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 18 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisija postavlja se jasan cilj: emisije stakleničkih plinova u prometu morat će do sredine stoljeća biti barem 60 % niže nego u 1990. i u stalnom padu prema nestanku. Potrebno je hitno i drastično smanjiti emisije onečišćujućih tvari u zrak iz prometa koje štete našem zdravlju.

(2)Nakon strategije za mobilnost s niskom razinom emisija Komisija je u svibnju 19 i studenome 2017. 20 donijela dva paketa za mobilnost. U tim se paketima utvrđuje pozitivni program za ostvarivanje strategije za mobilnost s niskom razinom emisija te osiguravanje neometanog prelaska na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve.

(3)Ova Uredba dio je trećeg paketa „Europa u pokretu” kojim seostvaruje nova strategija industrijske politike iz rujna 2017. 21 i koji je osmišljen kao završna faza postupka koji će Uniji omogućiti da iskorištava sve prednosti modernizacije i dekarbonizacije sustava mobilnosti. Paketom se nastoji povećati sigurnost i pristupačnost europske mobilnosti, konkurentnost europske industrije i sigurnost europskih radnih mjesta te postići čišći sustav mobilnosti koji je prilagođeniji nužnosti suzbijanja klimatskih promjena. To zahtijeva potpunu predanost Unije, država članica i dionika, a osobito jačanje napora za smanjenje emisija CO2 i onečišćenja zraka.

(4)Ovom se Uredbom, zajedno s emisijskim normama CO2 za osobne automobile i laka gospodarska vozila 22 , utvrđuje jasan put za smanjenje emisija CO2 u sektoru cestovnog prometa i doprinosi obvezujućem cilju da se do 2030. smanji razina domaćih emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za najmanje 40 % u odnosu na 1990., podržanom u zaključcima sastanka Europskog vijeća održanog 23. i 24. listopada 2014. te odobrenom kao planiranom nacionalno utvrđenom doprinosu Unije u okviru Pariškog sporazuma na sastanku Vijeća za okoliš 6. ožujka 2015.

(5)U zaključcima Europskog vijeća iz listopada 2014. podržano je smanjenje emisija stakleničkih plinova za 30 % do 2030. u odnosu na 2005. za sektore koji nisu u sustavu Unije za trgovanje emisijama. Cestovni promet znatno doprinosi emisijama u tim sektorima, a emisije iz cestovnog prometa i dalje su znatno iznad razina iz 1990. Budu li se emisije iz cestovnog prometa još povećale, poništit će se smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u suzbijanju klimatskih promjena.

(6)U zaključcima Europskog vijeća iz listopada 2014. naglašena je važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i rizika povezanih s ovisnošću prometnog sektora o fosilnim gorivima primjenom sveobuhvatnog i tehnološki neutralnog pristupa promicanju energetske učinkovitosti i smanjenja emisija u prometu, prijevozu na električni pogon i obnovljivim izvorima energije u prometu i nakon 2020.

(7)Energetska učinkovitost koja pridonosi ograničavanju potražnje jedna je od pet usko povezanih međusobno nadopunjujućih dimenzija Strategije energetske unije donesene 25. veljače 2015. kako bi se potrošačima u Uniji pružila sigurna, održiva, konkurentna i povoljna energija. U Strategiji energetske unije navodi se da, iako svi gospodarski sektori moraju poduzeti mjere kako bi učinkovitije trošili energiju, promet ima golem potencijal za veću energetsku učinkovitost.

(8)Emisije CO2 iz teških vozila, uključujući kamione i autobuse, čine oko 6 % ukupnih emisija CO2 u Uniji i oko 25 % ukupnih emisija CO2 u cestovnom prometu. Bez poduzimanja daljnjih mjera, očekuje se rast udjela emisija iz teških vozila za oko 9 % između 2010. i 2030. Trenutačno u pravu Unije nisu propisani zahtjevi za smanjenje CO2 iz teških vozila.

(9)Primjereno je dopuniti postojeće emisijske norme CO2 za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila utvrđivanjem emisijskih normi CO2 za nova teška vozila kako bi se u potpunosti ostvario potencijal za energetsku učinkovitost i osigurao doprinos sektora cestovnog prometa u cjelini dogovorenom smanjenju emisija stakleničkih plinova. Te norme potaknut će tehnološke inovacije za uštedu goriva te doprinijeti jačanju tehnološkog vodstva proizvođača i dobavljača iz Unije.

(10)Uzimajući u obzir da su klimatske promjene prekogranični problem te potrebu za očuvanjem visoko funkcionalnog zajedničkog tržišta i za usluge cestovnog prijevoza i za teška vozila, primjereno je odrediti emisijske norme CO2 za teška vozila na razini Unije. Norme bi trebale biti takve da se njima ne dovodi u pitanje pravo u području tržišnog natjecanja.

(11)Pri utvrđivanju razina smanjenja koje bi vozni park teških vozila Unije trebao postići u obzir treba uzeti djelotvornost tih razina za troškovno učinkovit doprinos smanjenju emisija iz sektora obuhvaćenih Uredbom [Raspodjela tereta (EU) br. …/2018.] do 2030., nastale troškove i uštede za društvo, proizvođače, prijevoznike i potrošače te izravni i neizravni utjecaj na zapošljavanje i inovacije te ostvarene popratne koristi u pogledu poboljšane energetske sigurnosti i smanjenog onečišćenja zraka.

(12)U okviru provedbe Uredbe (EZ) br. 595/2009 23 uveden je novi postupak za određivanje emisija CO2 i potrošnje goriva pojedinačnih teških vozila. Uredbom Komisije (EU) 2017/2400 24 propisana je metodologija na temelju alata VECTO kojom se mogu simulirati emisije CO2 i potrošnja goriva teških vozila. Metodologija omogućuje uzimanje u obzir raznolikosti sektora teških vozila i visoku razinu prilagodbe pojedinačnih vozila. U prvom se koraku, od 1. siječnja 2019., emisije CO2 utvrđuju za četiri skupine teških vozila koje su izvor od 65 % do 70 % svih emisija CO2 iz teških vozila u Uniji.

(13)S obzirom na inovacije i kako bi se u obzir uzela primjena novih tehnologija koje povećavaju učinkovitost potrošnje goriva kod teških vozila, simulacijski alat VECTO, kao i Uredba (EU) 2017/2400, kontinuirano će se i pravovremeno ažurirati.

(14)Podaci o emisijama CO2 utvrđeni u skladu s Uredbom (EU) 2017/2400 trebali bi se pratiti u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 Europskog parlamenta i Vijeća 25 . Ti podaci trebali bi biti osnova za određivanje ciljanih vrijednosti smanjenja za četiri skupine teških vozila Unije s najvećom razinom emisija, kao i za određivanje prosječnih specifičnih emisija proizvođača tijekom određene kalendarske godine.

(15)Ciljana vrijednost smanjenja za 2025. trebala bi se odrediti kao relativno smanjenje na temelju prosječnih emisija CO2 tih teških vozila u 2019., u skladu sa stupnjem primjene dostupnih i troškovno učinkovitih tehnologija za konvencionalna vozila. Cilj za 2030. trebalo bi smatrati ambicioznim, a konačni bi cilj trebalo utvrditi nakon revizije u 2022. jer postoje brojne nesigurnosti oko primjene naprednih tehnologija koje zasad nisu lako dostupne.

(16)Ukapljeni prirodni plin (UPP) dostupna je alternativa dizelu za teška vozila. Upotrebom dostupnih i budućih inovativnijih tehnologija temeljenih na UPP-u doprinijet će se kratkoročnom i srednjeročnom postizanju ciljanih vrijednosti emisija CO2 zato što se pri njihovoj upotrebi ispušta niža razina emisija CO2 u usporedbi s dizelskim vozilima. Potencijal za smanjenje emisija CO2 iz vozila na UPP posve je prenesen u alat VECTO. Usto, dostupne tehnologije za UPP osiguravaju nisku razinu emisija onečišćujućih tvari kao što su NOx i čestična tvar. Dovoljna minimalna infrastruktura za punjenje već postoji i nastavlja se uvoditi u okviru nacionalnih politika za infrastrukturu za alternativna goriva.

(17)Pri izračunu referentnih emisija za 2019., koje su osnova za određivanje ciljanih vrijednosti smanjenja za 2025. i 2030., trebalo bi uzeti u obzir očekivani potencijal za smanjenje emisija u tom razdoblju svih teških vozila. Stoga je primjereno iz izračuna isključiti namjenska vozila, kao što su vozila za prikupljanje otpada ili izvođenje građevinskih radova. Ona prelaze relativno malo kilometara i voze se na posebne načine pa se tehničke mjere za smanjenje emisija CO2 i potrošnje goriva ne čine troškovno učinkovitima u usporedbi s mjerama za teška vozila kojima se dostavlja roba.

(18)Zahtjeve za smanjenje emisija CO2 trebalo bi izraziti u gramima CO2 po tonskom kilometru kako bi odražavali upotrebu teških vozila.

(19)Zahtjeve za smanjenje trebalo bi pošteno raspodijeliti na proizvođače, uzimajući u obzir raznolikost teških vozila u pogledu konstrukcije i posebnosti vožnje, godišnje kilometraže, korisnog tereta i konfiguracije prikolice. Stoga je primjereno razlikovati teška vozila na temelju različitih i zasebnih podskupina vozila koje odražavaju posebne tehničke značajke i uobičajeni način uporabe vozila. Utvrđivanjem godišnjih specifičnih ciljeva za proizvodače kao ponderiranog prosjeka ciljeva definiranih za svaku podskupinu, proizvođačima se također omogućuje da uspješno kompenziraju moguće slabije rezultate vozila u određenim podskupinama s boljim rezultatima vozila u drugim podskupinama, uzimajući u obzir prosječne emisije CO2 tijekom radnog vijeka vozila u različitim podskupinama.

(20)Proizvođačevu sukladnost s godišnjim ciljevima trebalo bi procjenjivati na temelju prosječnih emisija CO2. Pri određivanju prosječnih specifičnih emisija u obzir bi trebalo uzeti i specifičnosti vidljive u različitim ciljanim vrijednostima podskupina. Stoga bi se prosječne specifične emisije CO2 proizvođača trebale temeljiti na prosječnim emisijama utvrđenima za svaku podskupinu, uključujući ponderiranje na temelju pretpostavljene prosječne godišnje kilometraže i prosječnog korisnog tereta, koje odražavaju ukupne emisije CO2 tijekom radnog vijeka. Zbog ograničenog potencijala namjenskih vozila za smanjenje emisija ne bi ih trebalo uzeti u obzir pri izračunu prosječnih specifičnih emisija.

(21)Za razliku od automobila i kombija, teška vozila s nultim i niskim emisijama još nisu dostupna na tržištu, osim autobusa. Stoga bi trebalo uvesti namjenski mehanizam u obliku posebnih olakšica kako bi se olakšao neometan prelazak na mobilnost s nultim emisijama. Tako će se potaknuti razvoj teških vozila s nultim i niskim emisijama i njihovo uvođenje na tržište Unije te dopuniti instrumenti na strani potrošnje kao što je Direktiva o čistim vozilima 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(22)Za potrebe izračuna prosječnih specifičnih emisija proizvođača sva bi se teška vozila s nultim i niskim emisijama trebala uračunati više puta. Razine potpora trebale bi se razlikovati ovisno o stvarnim emisijama CO2 vozila. Kako se ne bi narušilo ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša, dobivene bi se uštede trebale ograničiti.

(23)Teška vozila s niskim emisijama trebalo bi poticati samo ako su im emisije CO2 niže od približne vrijednosti prosjeka emisija CO2 voznog parka Unije u 2025. To je u skladu s pristupom za laka vozila i potaknulo bi inovacije u tom području.

(24)Mehanizmima za poticanje uvođenja teških vozila s nultim emisijama trebalo bi obuhvatiti i manje kamione i autobuse koji ne podliježu ciljanim vrijednostima emisija CO2 navedenima u ovoj Uredbi. Ta vozila imaju i znatne prednosti u pogledu smanjenja zagađenja zraka u gradovima. Međutim, trebalo bi napomenuti da su autobusi s nultim emisijama već na tržištu i potiče ih se mjerama na strani potražnje kao što su postupci javne nabave. Kako bi poticaji za različite vrsta vozila bili uravnoteženi, uštede nastale upotrebom manjih kamiona i autobusa s nultim emisijama također bi trebalo ograničiti.

(25)Radi promicanja troškovno učinkovite provedbe zahtjeva za smanjenje CO2, uzimajući pritom u obzir promjene u sastavu voznog parka i emisija tijekom godina, proizvođači bi trebali imati mogućnost nadoknaditi podbačaj u ostvarenju ciljanih vrijednosti specifičnih emisija u jednoj godini s prebačajem u drugoj.

(26)Kako bi se proizvođače potaknulo na brza smanjenja, proizvođač čije su prosječne specifične emisije ispod trenda smanjenja emisija definirane ciljanim referentnim emisijama za 2019. i 2025. trebao bi imati mogućnost akumuliranja emisijskih bonusa kako bi ostvario sukladnost s ciljanim vrijednostima u 2025. Slično tome, proizvođač čije su prosječne specifične emisije ispod trenda smanjenja emisija za ciljane vrijednosti između 2025. i 2030., trebao bi imati mogućnost akumuliranja emisijskih bonusa radi postizanja sukladnosti s ciljanim vrijednostima za razdoblje od 2025. do 2029.

(27)U slučaju nesukladnosti sa ciljanim vrijednostima specifičnih emisija za bilo koju godinu između 2025. i 2029., proizvođač bi također trebao imati mogućnost za ograničeni emisijski dug. Međutim, proizvođači bi do 2029. trebali podmiriti sve preostale emisijske dugove.

(28)Emisijske bonuse i dugove trebalo bi razmatrati samo za potrebe utvrđivanja sukladnosti proizvođača s ciljanim vrijednostima specifičnih emisija, a ne kao imovinu koja se može prenijeti ili koja podliježe fiskalnim mjerama.

(29)Komisija bi trebala nametnuti novčane kazne u obliku doplate za prekomjerne emisije ako se utvrde prekomjerne emisije proizvođača, uzimajući u obzir emisijske bonuse i dugove. Doplata bi trebala biti veća od prosječnih marginalnih troškova tehnologija potrebnih za ispunjavanje ciljeva kako bi se proizvođačima dao dovoljan poticaj za poduzimanje mjera za smanjivanje specifičnih emisija CO2 iz teških vozila. Iznose doplata trebalo bi smatrati prihodom općeg proračuna Unije. Metodologiju prikupljanja doplata trebalo bi utvrditi provedbenim aktom, uzimajući u obzir metodologiju donesenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 443/2009.

(30)Potrebno je uvesti pouzdan mehanizam za postizanje sukladnosti koji bi jamčio ostvarivanje ciljanih vrijednosti u okviru ove Uredbe. Obveze proizvođača da dostavljaju točne podatke u skladu s Uredbom (EU) br. .../2018. [Praćenje teških vozila i izvješćivanje o njima] i administrativne kazne koje se mogu izreći u slučaju neispunjavanja tih obveza doprinose pouzdanosti podataka za potrebe postizanja sukladnosti s ciljnim vrijednostima u skladu s tom Uredbom.

(31)Za smanjenje emisija CO2 u skladu s tom Uredbom od presudne je važnosti da su emisije CO2 teških vozila u uporabi sukladne vrijednostima utvrđenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009 i njezinim provedbenim mjerama. Stoga bi Komisija pri izračunu prosječnih specifičnih emisija proizvođača trebala moći uzeti u obzir sve sustavne nesukladnosti koje homologacijska tijela otkriju u pogledu emisija CO2 teških vozila u uporabi.

(32)Komisija bi stoga trebala imati ovlasti da pripremi i uvede postupak provjere sukladnosti u uporabi teških vozila na tržištu s obzirom na emisije CO2. Za to bi trebalo izmijeniti Uredbu (EZ) br. 595/2009.

(33)Djelotvornost ciljanih vrijednosti utvrđenih u ovoj Uredbi u smanjivanju emisija CO2 uvelike ovisi reprezentativnosti metodologije za određivanje emisija CO2. U skladu s mišljenjem Mehanizma za znanstveno savjetovanje (SAM) 27 o lakim vozilima u slučaju teških vozila također je primjereno uspostaviti mehanizam za procjenu reprezentativnosti za stvarne uvjete vrijednosti emisija CO2 i potrošnje energije utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) 2017/2400. Komisija bi trebala imati ovlasti da osigura javnu dostupnost tih podataka i, prema potrebi, izradi postupke za utvrđivanje i prikupljanje podataka potrebnih za te procjene.

(34)Komisija bi 2022. trebala ocijeniti djelotvornost emisijskih normi CO2 utvrđenih ovom Uredbom, a osobito razinu smanjenja koju je potrebno ostvariti do 2030., načine koji bi trebali biti dostupni za postizanje tog i daljnjih ciljeva, kao i postavljanje ciljeva za smanjenje emisija CO2 za druge vrste teških vozila kao što su manji kamioni, autobusi i prikolice. Isključivo za potrebe te Uredbe, ta ocjena također bi trebala uključivati teška vozila i skupove vozila iznad uobičajenih masa i dimenzija primjenjivih u nacionalnom prometu, primjerice modularne koncepte.

(35)Kako bi se osiguralo da su specifične emisije CO2 teških vozila reprezentativne i u cijelosti ažurirane, u ovoj Uredbi trebale bi se odražavati izmjene Uredbe (EZ) br. 595/2009 i njezinih provedbenih propisa. Komisija bi u tu svrhu trebala imati ovlasti za određivanje metodologije za definiranje reprezentativnog teškog vozila za svaku podskupinu vozila na temelju kojeg bi trebalo procjenjivati promjene specifičnih emisija CO2.

(36)Provedbene ovlasti koje se odnose na članak 8. stavak 3., članak 9. stavak 3., članak 11. stavak 3. i članak 12. stavak 2. trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 28 .

(37)Radi dopune ili izmjene elemenata odredaba ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi prilagodbe referentnih emisija CO2 u skladu s člankom 12. stavkom 2. i izmjena priloga I. i II. u pogledu određenih tehničkih parametara, uključujući pondere namjenskih profila, korisnog tereta i godišnje kilometraže te faktore prilagodbe korisnog tereta. Osobito je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 29 . Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi sve dokumente primiti istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi bi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije o pripremi delegiranih akata.

(38)Budući da države članice ne mogu ostvariti ciljeve ove Uredbe, tj. utvrditi emisijske norme CO2 za nova teška vozila, nego ih se, zbog njihova razmjera i njihovih učinaka, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora u funkcioniranju Europske unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Predmet i cilj

Kako bi se pridonijelo ostvarenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova za 30 % do 2030. u odnosu na razinu iz 2005. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. Uredbe (EU) br. 2018/... [Uredba o raspodjeli tereta], u svrhu ostvarenja ciljeva Pariškog sporazuma i kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ovom se Uredbom utvrđuju emisijske norme CO2 za nova teška vozila na temelju kojih se specifične emisije CO2 voznog parka novih teških vozila Unije moraju smanjiti u odnosu na referentne emisije CO2 kako slijedi:

(a)od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2029. za 15 %;

(b)od 1. siječnja 2030. nadalje za najmanje 30 %, podložno preispitivanju u skladu s člankom 13.

Referentne emisije CO2 temelje se na podacima o praćenju iz 2019. dostavljenima u skladu s Uredbom (EU) br. .../2018 [HDV M&R], uz iznimku namjenskih vozila, a izračunava se u skladu s točkom 3. Priloga I.

Članak 2.
Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na nova vozila kategorija N2 i N3 koja odgovaraju sljedećim karakteristikama:

(a)kamioni s nadogradnjom s osovinskom konfiguracijom 4x2 i najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila iznad 16 tona;

(b)kamioni s nadogradnjom s osovinskom konfiguracijom 6x2;

(c)tegljači s osovinskom konfiguracijom 4x2 i najvećom tehnički dopuštenom masom opterećenog vozila iznad 16 tona;

(d)tegljači s osovinskom konfiguracijom 6x2.

Također se, za potrebe članka 5. i točke 2.3. Priloga I., primjenjuje na vozila kategorija M2 i M3 te vozila kategorije N koja nisu obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) br. 510/2011 i ne odgovaraju karakteristikama u točkama od (a) do (d).

2.Za potrebe ove Uredbe vozila iz stavka 1. smatraju se novim teškim vozilima u danoj kalendarskoj godini ako su prvi put u toj godini registrirana u Uniji i nisu bila prethodno registrirana izvan Unije.

Prethodna registracija izvan Unije manje od tri mjeseca prije registracije u Uniji ne uzima se u obzir.

Članak 3.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„referentne emisije CO2” znači prosječna vrijednost specifičnih emisija koje su 2019. ispustila sva nova teška vozila u svakoj podskupini, uz iznimku namjenskih vozila, utvrđenih u skladu s točkom 3. Priloga I.;

(b)„specifične emisije” znači emisije CO2 pojedinačnog teškog vozila utvrđene u skladu s točkom 2.1. Priloga I.;

(c)„prosječne specifične emisije” znači prosječna vrijednost specifičnih emisija koje su tijekom zadane kalendarske godine ispustila nova teška vozila nekog proizvođača utvrđena u skladu s točkom 2.7. Priloga I.;

(d)„ciljana vrijednost specifičnih emisija” znači cilj pojedinačnog proizvođača koji se izražava u g/tkm i svake godine utvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu u skladu s točkom 4. Priloga I.;

(e)„kamion s nadogradnjom” znači kamion koji nije konstruiran ili izrađen za vuču poluprikolice”;

(f)„tegljač” znači vučno vozilo koje je konstruirano i izrađeno isključivo ili prvenstveno za vuču poluprikolica;

(g)„podskupina vozila” znači grupiranje vozila, kako je definirano u točki 1. Priloga I., koja ispunjavaju karakterističan zajednički skup tehničkih kriterija bitnih za utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva tih vozila;

(h)„namjensko vozilo” znači teško vozilo koje nije namijenjeno za prijevoz robe i za koje su se emisije CO2 i potrošnja goriva utvrđivali, u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009 i njezinim provedbenim mjerama, samo za one namjenske profile koji nisu definirani u točki 2.1. Priloga I. ovoj Uredbi;

(i)„proizvođač” znači osoba ili organizacija koja je dužna dostaviti podatke koji se odnose na sva nova teška vozila u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. .../2018 ili, ako je riječ o teškim vozilima s nultim emisijama, osoba ili organizacija koja je odgovorna homologacijskom tijelu za sve aspekte homologacije tipa vozila kao cjeline ili pojedinačnog odobrenja u skladu s Direktivom 2007/46/EZ i za sukladnost proizvodnje;

(j)„teško vozilo s nultim emisijama” znači teško vozilo bez motora s unutarnjim izgaranjem ili s motorom s unutarnjim izgaranjem koje ispušta manje od 1 g CO2/kWh, utvrđeno u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009 i njezinim provedbenim mjerama, ili koje ispušta manje od 1 g CO2/km, utvrđeno u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 i njezinim provedbenim mjerama;

(k)„teško vozilo s niskim emisijama” znači teško vozilo koje nije teško vozilo s nultim emisijama, sa specifičnim emisijama CO2 ispod 350 g CO2/km kako je utvrđeno u skladu s točkom 2.1. Priloga I.;

(l)„namjenski profil” znači kombinacija ciljanog brzinskog ciklusa, vrijednosti korisnog tereta, konfiguracije nadogradnje ili prikolice i drugih parametara, ako su primjenjivi, koja odražava specifičnu upotrebu vozila na temelju koje se utvrđuju službene vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva teškog vozila

(m)„ciljani brzinski ciklus” znači opis brzine vozila koju vozač želi postići ili na koju je vozač ograničen zbog prometnih uvjeta kao funkcija prijeđene udaljenosti pojedinačne vožnje;

(n)„korisni teret” znači masa robe ili osoba koje vozilo prevozi u različitim okolnostima.

Članak 4.
Prosječne specifične emisije proizvođača

Komisija od 2020. i za svaku sljedeću kalendarsku godinu pomoću provedbenih akata iz članka 10. stavka 1. za svakog proizvođača utvrđuje prosječne specifične emisije CO2 u g/tkm za prethodnu kalendarsku godinu, uzimajući u obzir sljedeće:

(a)podaci dostavljeni u skladu s Uredbom (EU) br. .../2018 [praćenje teških vozila i izvješćivanje o njima] za nova teška vozila proizvođača registrirana u relevantnoj godini, uz iznimku namjenskih vozila;

(b)faktor nultih i niskih emisija utvrđen u skladu s člankom 5.

Prosječne specifične emisije izračunavaju se u skladu s točkom 2.7. Priloga I.

Članak 5.
Teška vozila s nultim i niskim emisijama

1.Komisija od 2020. i za svaku sljedeću kalendarsku godinu pomoću provedbenih akata iz članka 10. stavka 1. za svakog proizvođača utvrđuje faktor nultih i niskih emisija iz članka 4. točke (b) za prethodnu kalendarsku godinu.

Za faktor nultih i niskih emisija uzima se u obzir broj teških vozila s nultim i niskim emisijama i njihove emisije CO2 u voznom parku proizvođača u kalendarskoj godini, uključujući vozila s nultim emisijama iz kategorija navedenih u članku 2. stavku 1. drugom podstavku, kao i namjenska vozila s nultim i niskim emisijama.

Faktor nultih i niskih emisija izračunava se u skladu s točkom 2.3. Priloga I.

2.Za potrebe stavka 1. broj teških vozila s nultim i niskim emisijama računa se na sljedeći način:

(a)teško vozilo s nultim emisijama računa se kao dva vozila;

(b)teško vozilo s niskim emisijama računa se kao najviše dva vozila ovisno o njegovim specifičnim emisijama CO2 i graničnoj vrijednosti emisija od 350 g CO2/km.

3.Faktor nultih i niskih emisija smanjuje prosječne specifične emisije proizvođača za najviše 3 %. Doprinos teških vozila s nultim emisijama iz kategorija iz članka 2. stavka 1. drugog podstavka tom faktoru smanjuje prosječne specifične emisije proizvođača za najviše 1,5 %.

Članak 6.
Ciljane vrijednosti specifičnih emisija proizvođača

Komisija od 2026. i za svaku sljedeću kalendarsku godinu pomoću provedbenih akata iz članka 10. stavka 1. za svakog proizvođača utvrđuje ciljanu vrijednost specifičnih emisija za prethodnu kalendarsku godinu. Ciljana vrijednost specifičnih emisija zbroj je umnožaka sljedećih vrijednosti za sve podskupine vozila:

(a)ciljane vrijednosti smanjenja CO2 navedena u članku 1. točkama (a) ili (b), prema potrebi;

(b)referentnih emisija CO2;

(c)udjela proizvođačevih vozila u svakoj podskupini vozila;

(d)pondera godišnje kilometraže i korisnog tereta koji se primjenjuju na svaku podskupinu.

Ciljana vrijednost specifičnih emisija izračunava se u skladu s točkom 4. Priloga I.

Članak 7.
Emisijski bonusi i dugovi

1.Za potrebe određivanja sukladnosti proizvođača s njegovim ciljanim vrijednostima specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2029. u obzir se uzimaju emisijski bonusi ili dugovi koji odgovaraju broju novih teških vozila proizvođača u kalendarskoj godini, bez namjenskih vozila, pomnoženi s razlikom između:

(a)trend smanjenja emisija CO2 iz stavka 2. i prosječnih specifičnih emisija proizvođača, ako je razlika pozitivna („emisijski bonusi”);

(b)prosječnih specifičnih emisija i ciljane vrijednosti specifičnih emisija proizvođača, ako je ta razlika pozitivna („emisijski dugovi”).

Emisijski bonusi prikupljaju se od 2019. do 2029. Međutim, bonusi prikupljeni od 2019. do 2024. uzimaju se u obzir samo za potrebe određivanja sukladnosti proizvođača s ciljanom vrijednošću specifičnih emisija za 2025.

Emisijski dugovi prikupljaju se od 2025. do 2029., ali ukupni dug ne smije prijeći umnožak vrijednosti 5 % od ciljanih vrijednosti specifičnih emisija proizvođača u 2025. s brojem teških vozila proizvođača u toj godini („granična vrijednost emisijskog duga”).

Emisijski bonusi i dugovi nastali 2025. ili bilo koje sljedeće kalendarske godine do 2028. prenose se, ako postoje, iz jedne kalendarske godine u drugu do 2029. kad se svi preostali emisijski dugovi moraju podmiriti.

2.Trend smanjenja emisija CO2 iz stavka 1. točke (a) utvrđuje se za svakog proizvođača u skladu s točkom 5.1. Priloga I., na temelju linearnog trenda između referentnih emisija CO2 iz članka 1. drugog podstavka i ciljane vrijednosti za 2025. navedene u točki (a) tog članka, te između ciljane vrijednosti za 2025. i ciljane vrijednosti za 2030. navedene u točki (b) tog članka.

Članak 8.
Sukladnost s ciljanim vrijednostima specifičnih emisija

1.Ako se utvrde prekomjerne emisije proizvođača u skladu sa stavkom 2. za određenu kalendarsku godinu od 2025. nadalje, Komisija zaračunava doplatu za prekomjerne emisije izračunatu u skladu sa sljedećom formulom:

(doplata za prekomjerne emisije) = (prekomjerne emisije x 6 800 EUR/gCO2/tkm)

2.Smatra se da proizvođač ima prekomjerne emisije u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)ako tijekom bilo koje kalendarske godine od 2025. do 2028. zbroj emisijskih dugova umanjen za zbroj emisijskih bonusa prelazi graničnu vrijednost emisijskog duga iz članka 7. stavka 1.;

(b)ako tijekom kalendarske godine 2029. zbroj emisijskih dugova umanjen za zbroj emisijskih bonusa prelazi nulu;

(c)ako tijekom kalendarske godine 2030. i poslije prosječne specifične emisije proizvođača prelaze ciljanu vrijednost specifičnih emisija.

Ciljana vrijednost specifičnih emisija za određenu kalendarsku godinu izračunava se u skladu s točkom 6. Priloga I.

3.Komisija određuje načine naplate doplata za prekomjerne emisije iz stavka 1. putem provedbenih akata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2.

4.Iznosi doplate za prekomjerne emisije smatraju se prihodom općeg proračuna Unije.

Članak 9.
Provjera podataka o praćenju

1.Homologacijska tijela bez odgode izvješćuju Komisiju o odstupanjima emisija CO2 iz teških vozila u uporabi od vrijednosti u certifikatima o sukladnosti ili dokumentu za potrošača utvrđenima provjerama provedenima u skladu s postupkom iz [članka 5. stavka 4. točke (l)] Uredbe (EZ) br. 595/2009.

2.Komisija uzima u obzir ta odstupanja za potrebe izračuna prosječnih specifičnih emisija proizvođača.

3.Komisija donosi detaljna pravila o postupcima za izvješćivanje o takvim odstupanjima i za njihovo uzimanje u obzir u izračunima prosječnih specifičnih emisija. Ti se postupci donose provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2.

Članak 10.
Objava podataka i rezultata proizvođača

1.Pomoću provedbenih akata koji se donose do 31. listopada svake godine Komisija objavljuje popis u kojem se navode:

(a)od 2020., prosječne specifične emisije CO2 u prethodnoj kalendarskoj godini za svakog proizvođača iz članka 4.;

(b)od 2020., faktor nultih i niskih emisija iz članka 5.;

(c)od 2026., ciljana vrijednost specifičnih emisija za prethodnu kalendarsku godinu za svakog proizvođača iz članka 6.;

(d)od 2020. do 2030., trend smanjenja emisija CO2, emisijski bonusi i, od 2026., emisijski dugovi u prethodnoj godini za svakog proizvođača, navedeni u članku 7.,

(e)od 2026., prekomjerne emisije za prethodnu kalendarsku godinu za svakog proizvođača iz članka 8.;

(f)od 2020., prosječne specifične emisije CO2 svih novih teških vozila registriranih u Uniji u prethodnoj kalendarskoj godini.

Popis, za objavu do 31. listopada 2020., mora sadržavati referentne emisije CO2 iz članka 1.

2.Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 15. radi prilagodbe referentnih emisija CO2 iz stavka 1. ovog članka u skladu sa sljedećim:

(a)ako su vrijednosti korisnog tereta prilagođene u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c), u skladu s postupkom utvrđenim u točki 1. Priloga II;

(b)ako je faktor prilagodbe utvrđen u skladu s člankom 12. stavkom 2., primjenom tog faktora prilagodbe na referentne emisije CO2.

Komisija objavljuje usklađene referentne vrijednosti emisija CO2 i primjenjuje ih za izračun ciljanih vrijednosti specifičnih emisija proizvođača primjenjivih tijekom kalendarskih godina nakon stupanja na snagu delegiranih akata kojima se prilagođavaju vrijednosti.

Članak 11.
Stvarne vrijednosti emisije CO2 i potrošnje energije

1.Komisija prati i procjenjuje koliko su vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva utvrđene u skladu s Uredbom (EU) 2017/2400 reprezentativne za stvarne uvjete. Dužna je osigurati da je javnost obaviještena o promjenama te reprezentativnosti tijekom vremena.

2.Komisija u tza potrebe osigurava da proizvođači ili nacionalna tijela, ovisno o slučaju, stavljaju na raspolaganje pouzdane anonimne podatke o stvarnim vrijednostima emisije CO2 i potrošnje energije teških vozila.

3.Komisija može provedbenim aktima donositi mjere iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2.

Članak 12.
Prilagodbe priloga I. i II.

1.Kako bi se osiguralo da se u tehničkim parametrima za izračun prosječnih specifičnih emisija proizvođača u skladu s člankom 4. i izračun ciljanih vrijednosti prosječnih specifičnih emisija u skladu s člankom 6. uzimaju u obzir tehnički napredak i razvoj logistike prijevoza tereta, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 15. radi izmjene sljedećih odredbi utvrđenih u prilozima I. i II.:

(a)stavke za vrstu kabine i snagu motora utvrđene u tablici 1. Priloga I. i definicije skraćene kabine i produljene kabine navedene u toj tablici;

(b)pondera namjenskog profila iz tablice 2. Priloga I.;

(c)vrijednosti korisnog tereta iz tablice 3. Priloga I. i faktora prilagodbe korisnog tereta iz tablice 1 Priloga II;

(d)vrijednosti godišnje kilometraže iz tablice 4. Priloga I.

2.Ako su homologacijski postupci utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 595/2009 i njezinim provedbenim mjerama izmijenjeni tako da se razina emisija CO2 reprezentativnih vozila definiranih u skladu s ovim stavkom poveća ili smanji za više od 5 g CO2/km, Komisija, u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (b), prilagođava referentne emisije CO2 iz članka 10. stavka 1 drugog podstavka koje se izračunavaju u skladu s formulom iz točke 2. Priloga II.

Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14. stavka 2. utvrđuje metodologiju za određivanje reprezentativnih vozila iz podskupine vozila, uključujući njihove statističke pondere, na temelju čega se utvrđuje ta prilagodba, uzimajući u obzir podatke o praćenju koji se dostavljaju u skladu s Uredbom (EU) br. .../2018 i tehničke karakteristike vozila iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/2400.

Članak 13.
Preispitivanje i izvješćivanje

Komisija do 31. prosinca 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o učinkovitosti ove Uredbe, ciljanoj vrijednosti smanjenja CO2 koja se mora utvrditi za 2030. u skladu s člankom 1. i primjeni ciljanih vrijednosti smanjenja CO2 na druge vrste teških vozila, uključujući prikolice. To izvješće sadržava i procjenu učinkovitosti načina provedbe u pogledu, osobito, vozila s nultim i niskim emisijama, a posebno autobusa, uzimajući u obzir ciljane vrijednosti utvrđene u Direktivi 2009/33/EZ 30 , sustav bonusa i dugova za CO2 i primjerenost produljivanja primjene tih načina u 2030. i nakon te godine, prema potrebi popraćenu prijedlogom za izmjenu ove Uredbe.

Članak 14.
Postupak Odbora

1.Komisiji pomaže Odbor XXX uspostavljen Uredbom (EU) br.  /2018 [Upravljanje]. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 15.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 2. i članka 12. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. stavka 2. i članka 12. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stavka 2. i članka 12. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 16.
Izmjena Uredbe (EZ) br. 595/2009

U članku 5. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 595/2009 dodaje se sljedeći stavak (l):

„(l)postupak provjere, na temelju primjerenih i reprezentativnih uzoraka, jesu li vozila koja su registrirana i stavljena u uporabu usklađena s vrijednostima emisija CO2 i potrošnje goriva utvrđenih u skladu s ovom Uredbom i njezinim provedbenim mjerama;”

Članak 17.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

   1.2.    Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

   1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

   1.4.    Ciljevi

   1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

   1.6.    Trajanje i financijski učinak

   1.7.    Predviđeni načini upravljanja

2.    MJERE UPRAVLJANJA

   2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja

   2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

   2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

   3.2.    Procijenjeni učinak na rashode 

   3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na rashode

   3.2.2.    Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

   3.2.3.    Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

   3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

   3.2.5.    Doprinos trećih strana

   3.3.    Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 31  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

☑ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 32  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski učinak

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–Provedba s početnim razdobljem od 2019. s neograničenim trajanjem.

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 39  

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–☑ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije,

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

–◻ tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe,

–◻ tijelima javnog prava,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na internetske stranice CISNET-a za potrebe savjetovanja među službama]

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Europska komisija 43				Godina 2019. 44	Godina 2020.	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)			UKUPNO 2019. – 2020.
• Odobrena sredstva za poslovanje
34.02.01.	Obveze	(1)		0,500	0,500						1,000
	Plaćanja	(2)		0,500	0,500						1,000
Broj proračunske linije	Obveze	(1.a)
	Plaćanja	(2.a)
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 45
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za Europsku komisiju	Obveze	= 1 + 1a + 3		0,500	0,500						1,000
	Plaćanja	= 2 + 2a +3		0,500	0,500						1,000

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Zatražena sredstva za poslovanje iz naslova 2. dodjeljuju se iz dostupne omotnice programa LIFE (u okviru potprograma Klimatska politika).

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

5.

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

UKUPNA odobrena sredstva pod NASLOVOM 5. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,444

0,444

0,888

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća sredstva za poslovanje, kako se navodi u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

NASLOV 5.višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,429	0,429						0,858
Ostali administrativni rashodi	0,015	0,015						0,030
Međuzbroj za NASLOV 5.višegodišnjeg financijskog okvira	0,444	0,444						0,888

Izvan NASLOVA 5. 49 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0	0						0
Ostali rashodi administrativne prirode	0	0						0
Međuzbrojizvan NASLOVA 5.višegodišnjeg financijskog okvira	0	0						0

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

–☑    Prijedlog/inicijativa je skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa će iziskivati reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    COM(2017) 676 final

(2)    COM (2017) 650 final

(3)    Uredba Komisije (EU) 2017/2400 o određivanju emisija ugljičnog dioksida i potrošnje goriva teških vozila.

(4)    COM(2017) 0279 final

(5)    Direktiva 2011/76/EU

(6)    Direktiva 2009/30/EZ

(7)    Direktiva 2009/33/EZ

(8)    Direktiva 2015/719/EU

(9)    Direktiva 2014/94/EU

(10)    COM(2015) 080 final

(11)    COM(2016) 482 final

(12)    COM(2017) 479 final

(13)    „Teška vozila – potpora za pripremu procjene učinka za CO2”, ispitivanje koje su za Komisiju proveli TNO, TUG, CE Delft i ICCT, izvješće će biti objavljeno.

(14)    „Krivulje troškova i procjena troškova za smanjenje emisija CO2 kod teških vozila – jačanje modela DIONE”, Zajednički istraživački centar, za objavu.

(15)    Uredba Komisije (EU) 2017/2400 o određivanju emisija ugljičnog dioksida i potrošnji goriva teških vozila

(16)    COM(2017) 0279 final

(17)    SL C , , str. .

(18)    SL C , , str. .

(19)    Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve, COM(2017) 283 final.

(20)    Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija – Europska unija koja štiti naš planet, osnažuje svoje potrošače te brani svoju industriju i radnike, COM(2017) 675 final.

(21)    Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – preispitivanje strategije za industrijsku politiku EU-a – COM(2017) 0479 final.

(22)    Uredba (EU) br. …/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz osobnih i lakih gospodarskih vozila i izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007, (SL L, …,…, str. ).

(23)    Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ.

(24)    Uredba (EU) 2017/2400 od 12. prosinca 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011, SL L 349, 29.12.2017., str. 1.

(25)    Uredba (EU) br. …/2018. Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju emisija CO2 i potrošnje goriva novih teških vozila te izvješćivanju o tim parametrima, SL L .,…,…

(26)    Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu kako je izmijenjena Direktivom …/…/EU [COM(2017) 653 final] (SL L 120, 15.5.2009, str. 5).

(27)    Skupina znanstvenih savjetnika na visokoj razini, Znanstveno mišljenje 1/2016 „Premošćivanje jaza između stvarnih emisija CO2 iz lakih vozila i laboratorijskih ispitivanja”.

(28)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(29)    SL L 123, 12.5.2016, str. 1.

(30)    Direktiva o čistim vozilima 2009/33/EZ kako je izmijenjena Direktivom / /EU

(31)    ABM: Activity-Based Management (upravljanje na temelju aktivnosti); ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(32)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(33)    AirBase je europska baza podataka o kvaliteti zraka koju održava EEA preko svojeg Europskog tematskog centra za pitanja onečišćenja zraka i ublažavanje klimatskih promjena. Sadržava podatke o praćenju kvalitete zraka i informacije koje su poslale države sudionice diljem Unije. Baza podataka o kvaliteti zraka sastoji se od višegodišnjih vremenskih nizova podataka dobivenih mjerenjem kvalitete zraka i statističkih podataka o brojnim onečišćujućim tvarima u zraku.

(34)    Uredba Komisije (EU) 2017/2400

(35)    COM(2017) 0279 final

(36)    Direktiva 2011/76/EU

(37)    Direktiva 2015/719/EU

(38)    Direktiva 2009/33/EZ

(39)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(40)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(41)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(42)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(43)    Predmetne službe: GU CLIMA, GU GROW, JRC

(44)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(45)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(46)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(47)    Rezultati znači proizvodi i usluge koje treba isporučiti (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(48)    Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(49)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(50)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(51)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(52)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.5.2018.

COM(2018) 284 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila

{SEC(2018) 233 final}
{SWD(2018) 185 final}
{SWD(2018) 186 final}

PRILOG I.
Izračun prosječnih specifičnih emisija, prosječnih ciljanih vrijednosti specifičnih emisija i prekomjernih emisija

1.PODSKUPINE VOZILA

Svako novo teško vozilo uvrštava se u jednu od podskupina utvrđenih u tablici 1. u skladu navedenim uvjetima.

Tablica 1 – podskupine vozila (sg)

„Produljena kabina“ znači vrsta kabine s odjeljkom iza vozačeva sjedala namijenjenim za spavanje kako je deklarirano u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 [HDV M&R].

„Skraćena kabina” znači vrsta kabine koja nije produljena kabina.

Ako se novo teško vozilo ne može uvrstiti u podskupinu vozila zato što nisu dostupne informacije o vrsti kabine ili snazi motora, uvrštava se u podskupinu vozila za velike udaljenosti (LH) u skladu s tipom šasije (kamion s nadogradnjom ili tegljač) i osovinskom konfiguracijom (4x2 ili 6x2).

Ako se novo teško vozilo uvrsti u podskupinu 4-UD, ali nisu dostupni podaci o emisijama CO2 u g/km za UDL ili UDR namjenske profile kako je utvrđeno u odjeljku 2. tablici 2., novo teško vozilo uvrštava se u podskupinu 4-RD.

2.Izračun prosječnih specifičnih emisija proizvođača

2.1.Izračun specifičnih emisija CO2 novog teškog vozila

Specifične emisije u g/km (CO2v) novog teškog vozila v uvrštenog u podskupinu sg izračunavaju se u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu je:

       zbroj za sve namjenske profile mp navedenih u tablici 2.,

sg    podskupina u koju je uvršteno novo teško vozilo v u skladu s odjeljkom 1. ovog Priloga,

Wsg,mp,     ponder namjenskog profila naveden u tablici 2.,

CO2v,mp    emisije CO2 novog teškog vozila v u g/km utvrđene za namjenski profil mp i dostavljene u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 [HDV M&R].

Specifične emisije CO2 teškog vozila s nultim emisijama postavljaju se na 0 g CO2/km.

Specifične emisije O2 namjenskog vozila jednake su prosječnim vrijednostima emisija CO2 u g/km dostavljenima u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 [HDV M&R].

Tablica 2. – Ponderi namjenskih profila (Wsg,mp)

1Definicije namjenskog profila

2.2.Prosječne specifične emisije CO2 svih novih teških vozila u podskupini za proizvođača

Prosječne specifične emisije CO2 u g/tkm () svih novih teških vozila u podskupini sg izračunavaju se za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu na sljedeći način:

pri čemu je:

   zbroj za sva nova teška vozila proizvođača u podskupini sg, ne računajući sva namjenska vozila u skladu s člankom 4. točkom (a),

CO2v    specifične emisije CO2 novog teškog vozila v utvrđene u skladu s točkom 2.1.,

Vsg    broj novih teških vozila proizvođača u podskupini sg osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a),

PLsg    prosječni korisni teret vozila u podskupini sg kako je utvrđeno u točki 2.5.

2.3.Izračun faktora nultih i niskih emisija iz članka 5.

Za svakog proizvođača i kalendarsku godinu faktor nultih i niskih emisija (ZLEV) naveden u članku 5. izračunava se na sljedeći način:

ZLEV = V / (Vconv + Vzlev)     s minimalnom vrijednošću od 0,97

pri čemu je:

V    broj novih teških vozila proizvođača osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a),

Vconv    broj novih teških vozila proizvođača osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a) i teških vozila s nultim i niskim emisijama,

Vzlev        zbroj vrijednosti Vin i Vout,

   pri čemu je:

CO2v    specifične emisije CO2 u g/km teškog vozila s nultim i niskim emisijama v utvrđene u skladu s točkom 2.1.,

Vout     ukupni broj teških vozila s nultim emisijama u kategorijama navedenima u članku 2. stavku 1. drugom podstavku pomnožen s 2 i s maksimalnom vrijednošću od 1,5 % vrijednosti Vconv.

2.4.Izračun udjela vozila proizvođača u podskupini vozila

Udio novih teških vozila u podskupini sharesg izračunava se za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu na sljedeći način:

pri čemu je:

Vsg    broj novih teških vozila proizvođača u podskupini sg osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a),

V    broj novih teških vozila proizvođača osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a),

2.5.Izračun prosječne vrijednosti korisnog tereta u podskupini vozila

Prosječna vrijednost korisnog tereta PLsg vozila u podskupini sg izračunava se na sljedeći način:

pri čemu je:

   zbroj za sve namjenske profile mp,

Wsg,mp, ponder namjenskog profila određen u tablici 2. pod točkom 2.1.,

PLsg,mp    vrijednost korisnog tereta vozila u podskupini sg za namjenski profil mp, as kako je navedeno u tablici 3.

Tablica 3. – Vrijednosti korisnog tereta PL sg, mp (u tonama)

1 Vidjeti definicije namjenskog profila u tablici 2. točke 1.

2.6.Izračun pondera kilometraže i korisnog tereta

Ponder kilometraže i korisnog tereta (MPWsg) podskupine sg definira se kao umnožak godišnje kilometraže navedene u tablici 4. i vrijednosti korisnog tereta navedene u tablici 3. točke 2.5. normalizirane na vrijednosti za podskupinu 5-LH i izračunava se na sljedeći način:

pri čemu je:

AMsg    godišnja kilometraža iz tablice 4. za vozila u odgovarajućoj podskupini,

AM5-LH    godišnja kilometraža za podskupinu 5-LH u tablici 4.,

PLsg    kako je utvrđen u točki 2.5.;

PL5-LH    vrijednost korisnog tereta za podskupinu 5-LH u tablici 3. točke 2.5.,

Tablica 4. – Godišnje kilometraže

2.7.Izračun prosječnih godišnjih emisija CO2 u g/tkm proizvođača iz članka 4.

Prosječne specifične emisije CO2 u g/tkm (CO2) izračunavaju se za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu na sljedeći način:

CO2 = ZLEV × ∑ sg share,sg × MPWsg × avgCO2sg 

       pri čemu je:

∑ sg        zbroj za sve podskupine,

       ZLEV        kako je utvrđen u točki 2.3.;

       share,sg        kako je utvrđen u točki 2.4.;

       MPWsg        kako je utvrđen u točki 2.6.;

       avgCO2sg    kako je utvrđen u točki 2.2.;

3.Izračun referentnih emisija CO2 iz članka 1.

Referentne emisije CO2 (rCO2sg) izračunavaju se za svaku podskupinu sg na temelju svih novih teških vozila svih proizvođača za 2019. na sljedeći način:

pri čemu je:

   zbroj za sva nova teška vozila registrirana tijekom 2019. u podskupini sg, ne računajući sva namjenska vozila u skladu s člankom 1. drugim podstavkom,    

CO2v    specifične emisije CO2 vozila v utvrđene u skladu s točkom 2.1., prema potrebi prilagođene u skladu s Prilogom II.,

rVsg    broj svih novih teških vozila registriranih tijekom 2019. u podskupini sg osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 1. drugim podstavkom,

PLsg    prosječan korisni teret vozila u podskupini sg kako je utvrđeno u toči 2.5.

4.Izračun ciljanih vrijednosti specifičnih emisija proizvođača iz članka 6.

Ciljana vrijednost specifičnih emisija T za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu od 2025. nadalje izračunava se na sljedeći način:

T = ∑ sg sharesg × MPWsg × (1 - rf) × rCO2sg 

       pri čemu je:

       ∑ sg        zbroj za sve podskupine,

sharesg        kako je utvrđen u točki 4 odjeljka 2.,

MPWsg        kako je utvrđen u točki 6 odjeljka 2.,

rf    ciljana vrijednost smanjenja CO2 (u %) iz članka 1. točaka (a) i (b) za određenu kalendarsku godinu,

rCO2sg        kako je utvrđen u odjeljku 3.

5.Emisijski dugovi i bonusi iz članka 7.

5.1.Izračun trenda smanjenja emisija CO2 za emisijske bonuse

Trend smanjenja emisija CO2 (ETY), za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu Y za razdoblje od 2019. do 2029. definira se na sljedeći način:

ET,Y = ∑ sg sharesg × MPWsg × R-ETY × rCO2sg 

pri čemu je:

∑ sg (…)    zbroj za sve podskupine,

share,sg    kako je utvrđen u točki 4 odjeljka 2.,

MPWsg    kako je utvrđen u točki 6 odjeljka 2.,

rCO2sg    kako je utvrđen u odjeljku 3.

pri čemu je:

za kalendarske godine Y od 2019. do 2025.:

R-ETY, = (1-rf2025)+ rf2025 × (2025 – Y)/6

za kalendarske godine Y od 2026. do 2030.:

R-ETY = (1-rf2030 ) + (rf2030 - rf2025) × (2030 – Y)/5 

rf2025 i rf2030 ciljane su vrijednosti smanjenja CO2 (u %) za 2025. i 2030. kako je određeno u članku 1. točkama (a) i (b).

5.2.Izračun emisijskih dugova i bonusa za svaku kalendarsku godinu

Emisijski bonusi (cCO2Y) i emisijski dugovi (dCO2Y) izračunavaju se za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu Y od 2019. do 2029. na sljedeći način:

Ako je CO2Y < ETY:

cCO2Y = (ETY – CO2Y) × Vy    i

dCO2Y = 0

Ako je CO2Y > TY za razdoblje od 2025. do 2029.:

   dCO2Y = (ETY – CO2Y) × Vy    i

cCO2Y = 0 

U svim drugim slučajevima dCO2Y i cCO2Y postavljaju se na 0.

pri čemu je:

ETY     trend emisija proizvođača u kalendarskoj godini Y utvrđen u skladu s točkom 5.1.,

CO2Y    ciljana vrijednost specifičnih emisija u kalendarskoj godini Y utvrđena u skladu s točkom 2.7.,

TY     trend emisija određenog proizvođača u kalendarskoj godini Y utvrđen u skladu s odjeljkom 4.,

VY    broj novih teških vozila proizvođača u kalendarskoj godini Y osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a).

5.3.Granična vrijednost emisijskog duga

Granična vrijednost emisijskog duga (limCO2) određuje se za svakog proizvođača na sljedeći način:

limCO2 = T2025 × 0,05 × V2025

pri čemu je:

T2025     ciljana vrijednost specifičnih emisija određenog proizvođača za 2025. utvrđena u skladu s odjeljkom 4.,

V2025    broj novih teških vozila proizvođača u 2025., osim svih namjenskih vozila u skladu s člankom 4. točkom (a).

5.4.Emisijski bonusi prikupljeni prije 2025.

Emisijski dugovi prikupljeni 2025. umanjuju se za iznos (redCO2) koji odgovara emisijskim bonusima prikupljenima prije 2025., koji se određuje za svakog proizvođača na sljedeći način:

pri čemu je:

min    manja od dviju vrijednosti između zagrada,

   zbroj za sve kalendarske godine od 2019. do 2024.,

dCO22025    emisijski dug za 2025. utvrđen u skladu s točkom 5.2.,

cCO2Y        emisijski bonus za kalendarsku godinu Y utvrđen u skladu s točkom 5.2.

6.Utvrđivanje prekomjernih emisija proizvođača iz članka 8. stavka 2.

Vrijednost prekomjernih emisija (exeCO2Y) za svakog proizvođača i svaku kalendarsku godinu od 2025. nadalje utvrđuje se na sljedeći način, ako je vrijednost pozitivna:

Za 2025.

Za godine Y od 2026. do 2028.

Za 2029.

Za godine Y od 2030. nadalje

exeCO2y = (CO2Y - TY) x VY        

pri čemu je:

   zbroj za sve kalendarske godine od 2019. do 2025.,

   zbroj za kalendarske godine od 2025. do Y,

   zbroj za kalendarske godine od 2025. do (Y-1),

   zbroj za sve kalendarske godine od 2025. do 2028.,

   zbroj za sve kalendarske godine od 2025. do 2029.,

dCO2Y    emisijski dug za kalendarsku godinu Y utvrđen u skladu s točkom 5.2.

cCO2Y    emisijski bonus za kalendarsku godinu Y utvrđen u skladu s točkom 5.2.,

limCO2        granična vrijednost emisijskog duga utvrđena u skladu s točkom 5.3.,

redCO2    smanjenje emisijskog duga za 2025. utvrđeno u skladu s točkom 5.4.

U svim drugim slučajevima vrijednost prekomjernih emisija exeCO2Y postavlja se na 0.

PRILOG II.

Postupci prilagodbe

1.Faktori prilagodbe korisnog tereta iz članka 12. stavka 1. točke (c)

Podložno odredbama iz članka 10. stavka 2. točke (a), emisije CO2 teških vozila v u g/km utvrđene za namjenski profil mp iz tablice 2. u točki 2.1. Priloga I. prilagođavaju se za potrebe izračuna referentnih emisija CO2 iz članka 1. na sljedeći način:

CO2v,mp = CO2(2019)v,mp x (1+ PLasg,mp x (PLsg,mp – PL(2019)sg,mp))

pri čemu je:

sg            podskupina kojoj vozilo v pripada,    

CO2(2019)v,mp    specifične emisije CO2 vozila v u g/km, kako je utvrđeno na namjenskom profilu mp i na temelju podataka o praćenju za 2019. dostavljenih u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 [HDV M&R],

PL(2019)sg, mp    vrijednost korisnog tereta za vozila u podskupini sg na namjenskom profilu mp u kalendarskoj godini 2019., u skladu s tablicom 3. u točki 2.5. priloga I., u svrhu utvrđivanja podataka o praćenju za 2019. dostavljenih u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 [HDV M&R],

PLsg, mp    vrijednost korisnog tereta za vozila u podskupini sg na namjenskom profilu mp u kalendarskoj godini u kojoj izmjene iz članka 12. stavka 1. točke (c) počnu proizvoditi učinak za sva nova teška vozila, u skladu s tablicom 3. u točki 2.5. Priloga I.,    

PLasg, mp    faktor prilagodbe korisnog tereta utvrđen u tablici 5.

Tablica 5. – Faktor prilagodbe korisnog tereta PLa sg, mp 

   1 Vidjeti definicije namjenskog profila u točki 1. odjeljka 2. Priloga I.

2.Faktori prilagodbe iz članka 10. stavka 2. točke (b)

Podložno odredbama iz članka 10. stavka 2. točke (b), emisije CO2 teških vozila v u g/km utvrđene za namjenski profil mp u točki 2.1. Priloga I. prilagođavaju se za potrebe izračuna referentnih emisija CO2 iz članka 1. na sljedeći način:

CO2v,mp = CO2(2019)v,mp x (∑ r s r,sg x CO2(2019)r,mp )/ (∑ r s r,sg x CO2r,mp )

pri čemu je:

∑ r    zbroj za sva reprezentativna vozila r za podskupinu sg,

sg            podskupina kojoj vozilo v pripada,

s r,sg            statistički ponder reprezentativnog vozila r,

           u podskupini sg;

CO2(2019)v,mp    specifične emisije CO2 vozila v u g/km, kako je utvrđeno na namjenskom profilu mp i na temelju podataka o praćenju za 2019. dostavljenima u skladu s Uredbom (EU) br. …/2018 [HDV M&R],

CO2(2019)r,mp    specifične emisije CO2 reprezentativnog vozila r u g/km kako je utvrđeno u namjenskom profilu mp u skladu s ovom Uredbom u njezinoj inačici koja se primjenjuje 2019.,

CO2r,mp    specifične emisije CO2 reprezentativnog vozila r kako je utvrđeno u skladu s ovom Uredbom tijekom kalendarske godine u kojoj izmjene iz članka 12. stavka 2. počnu proizvoditi učinak za sva nova teška vozila.

Reprezentativno vozilo definira se u skladu s metodologijom iz članka 12. stavka 2.