OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na uključivanje u zakonodavstvo EU-a i. zaštitnih klauzula i ii. svih posebnih mehanizama za povlačenje tarifnih povlastica ili drugih povlaštenih tretmana za koje je potrebna provedbena uredba i koji se predviđaju u budućim trgovinskim sporazumima koje će sklapati EU.

Uredbom se trenutačno predviđa provedba Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura, Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama i Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana. Predlaže se i da se budući trgovinski sporazumi delegiranim aktima dodaju području primjene Uredbe.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Većina trgovinskih sporazuma EU-a uključuje bilateralnu zaštitnu klauzulu. Tom se klauzulom predviđa mogućnost da se privremeno suspendira daljnja liberalizacija carina ili ponovnog uvođenja stope carine utvrđene po načelu najpovlaštenije nacije ako se, kao rezultat liberalizacije trgovine, uvozi u povećanim količinama i pod uvjetima koji uzrokuju (ili prijete da će uzrokovati) ozbiljnu štetu domaćim proizvođačima koji proizvode istovjetan ili izravno konkurentski proizvod. Nadalje, neki trgovinski sporazumi EU-a mogu uključivati posebne mehanizme kojima se također omogućuje ponovno uvođenje stope carine utvrđene prema načelu najpovlaštenije nacije.

Kako bi te mjere bile operativne, tu bilateralnu zaštitnu klauzulu i sve posebne mehanizme trebalo bi uključiti u zakonodavstvo Europske unije te navesti postupovne aspekte njihove primjene i prava zainteresiranih strana.

Prema ustaljenoj praksi, Komisija je dosad predlagala provedbenu uredbu u vezi sa svakim zasebnim nedavnim trgovinskim sporazumom.

Na temelju stečenog iskustva i postojećih uredaba predlaže se da se cjelokupan proces pojednostavni prijedlogom horizontalne bilateralne zaštitne uredbe koja bi se mogla upotrebljavati za sve buduće sporazume o slobodnoj trgovini. Glavni dio teksta uredbe bio bi usredotočen na zajedničke tehničke i postupovne detalje bilateralnog zaštitnog instrumenta (vođenje istraga, postupci za privremene i konačne mjere itd.). Postupovna pravila koja se odnose na posebne mehanizme bila bi utvrđena u zasebnom poglavlju. U Prilogu bi bili obuhvaćeni primjenjivost uredbe na predmetnog pojedinačnog partnera sporazuma o slobodnoj trgovini i sve posebnosti predmetnog trgovinskog sporazuma.

Prilozi koji sadržavaju nekoliko elemenata koji su specifični za svaki pojedinačni sporazum izmijenili bi se delegiranim aktima. Delegiranim bi se aktima provodili trgovinski sporazumi koje su već odobrili Europski parlament i Vijeće, čime bi Komisija imala vrlo ograničen politički izbor.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Priloženi prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća pravni je instrument za provedbu zaštitnih klauzula i svih posebnih mehanizama trgovinskog sporazuma EU-a.

Članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Ovaj prijedlog uredbe izravno proizlazi iz tekstova sporazuma sklopljenih s raznim drugim zemljama kao što su Kolumbija, Peru, zemlje Srednje Amerike, Republika Moldova i Gruzija. Stoga nisu potrebni zasebno savjetovanje sa zainteresiranim stranama niti procjena učinaka. Prijedlog se većim dijelom temelji na postojećim provedbenim uredbama.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

Vijeću i Europskom parlamentu dostavit će se godišnje izvješće u kojem su navedeni statistički podaci o trgovini s odgovarajućim partnerom sporazuma o slobodnoj trgovini te podatke o primjeni ove Uredbe.

2018/0101 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o provedbi zaštitnih klauzula i drugih mehanizama kojima se omogućuje privremeno povlačenje povlastica iz određenih sporazuma između Europske unije i određenih trećih zemalja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Unija redovito sklapa trgovinske sporazume („sporazumi”) s trećim zemljama koji mogu uključivati bilateralne zaštitne klauzule. Potrebno je utvrditi postupke kako bi se jamčilo učinkovitu primjenu zaštitnih klauzula dogovorenih s predmetnim zemljama.

(2)Ti sporazumi mogu uključivati i druge mehanizme za privremeno povlačenje tarifnih povlastica ili drugih povlaštenih tretmana. Potrebno je utvrditi i postupke primjene takvih mehanizama ako su uključeni u sporazume.

(3)Bilateralne zaštitne mjere mogu se razmatrati samo ako se predmetni proizvod uvozi u Uniju u toliko povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na proizvodnju Unije, i pod takvim uvjetima da uzrokuje, ili prijeti da će uzrokovati, ozbiljnu štetu Unijinim proizvođačima istovjetnih ili izravno konkurentskih proizvoda. Bilateralne zaštitne mjere trebale bi biti u jednom od oblika iz sporazuma.

(4)Praćenje i preispitivanje sporazumâ, provedbu istraga i, prema potrebi, uvođenje zaštitnih mjera trebalo bi izvršavati na transparentan način.

(5)Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o svim kretanjima uvoza zbog kojih bi moglo biti potrebno primijeniti zaštitne mjere.

(6)Stoga je pouzdanost statistike o cjelokupnom uvozu iz predmetnih zemalja u Uniju ključna za procjenu jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu zaštitnih mjera.

(7)Pozorno praćenje eventualnih osjetljivih proizvoda trebalo bi omogućiti pravovremenu odluku u pogledu mogućeg pokretanja istrage i naknadne primjene mjera. Stoga bi Komisija trebala redovito pratiti eventualan uvoz osjetljivih proizvoda od dana privremene primjene sporazumâ ili, ako nema privremene primjene, od dana stupanja na snagu sporazumâ. Praćenje bi trebalo proširiti na ostale sektore na temelju propisno opravdanog zahtjeva relevantne industrije.

(8)Potrebno je i odrediti rokove za pokretanje istrage te za utvrđivanje jesu li zaštitne mjere prikladne, a s ciljem osiguravanja da se to utvrdi brzo kako bi se povećala pravna sigurnost predmetnih gospodarskih subjekata.

(9)Svakoj primjeni zaštitnih mjera treba prethoditi istraga, s time da Komisija ima pravo primijeniti privremene zaštitne mjere u kritičnim okolnostima.

(10)Zaštitne mjere trebale bi se primjenjivati samo u mjeri i tako dugo koliko je potrebno za sprečavanje ili otklanjanje ozbiljne štete i olakšavanje prilagodbe. Potrebno je utvrditi maksimalno trajanje zaštitnih mjera i posebne odredbe u pogledu produljivanja i preispitivanja tih mjera.

(11)Komisija bi trebala započeti savjetovanja s predmetnim zemljama na koje utječu te mjere ako se to zahtijeva u posebnim sporazumima.

(12)Prilog bi trebalo izmijeniti kako bi mu se dodao ili iz njega izbrisao sporazum, kako bi mu se dodale odredbe kojima se utvrđuju posebna pravila u sporazumu ili kako bi mu se dodali proizvodi za koje je utvrđena „osjetljivost”. Kako bi se izmijenio Prilog ovoj Uredbi, Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora.

(13)Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom izrade i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(14)Za provedbu zaštitnih klauzula ili ostalih mehanizama i kriterija privremene suspenzije tarifnih ili drugih povlastica utvrđenih u sporazumima potrebni su jedinstveni uvjeti za donošenje privremenih i konačnih zaštitnih mjera, provedbu prethodnih nadzornih mjera, završetak istrage bez mjera i privremenu suspenziju povlaštenih carina ili drugih povlaštenih tretmana.

(15)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 1 .

(16)Za donošenje nadzornih i privremenih zaštitnih mjera trebalo bi upotrijebiti savjetodavni postupak zbog učinka tih mjera i njihove sekvencijalne logike u odnosu na donošenje konačnih zaštitnih mjera. Ispitni postupak trebao bi se primijeniti na uvođenje konačnih zaštitnih mjera i na njihovo preispitivanje.

(17)Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte kad bi se, u opravdanim slučajevima, odgodom uvođenja privremenih zaštitnih mjera prouzročila teško popravljiva šteta ili kako bi spriječila negativan učinak na tržište Unije zbog porasta uvoza kada to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(18)Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti godišnje izvješće o provedbi sporazuma u Prilogu ovoj Uredbi i primjeni zaštitnih mjera.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe za provedbu bilateralnih zaštitnih klauzula i ostalih mehanizama za privremeno povlačenje tarifnih povlastica ili drugih povlaštenih tretmana obuhvaćenih sporazumima između Unije i treće zemlje navedene u Prilogu.

2. Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje posebne odredbe obuhvaćene sporazumima navedenima u Prilogu.

3. Članak 194. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i dalje se primjenjuje za provedbu zaštitnih mjera i drugih mehanizama obuhvaćenih sporazumima između Unije i trećih zemalja koje nisu navedene u Prilogu 2 .

Članak 2.

Definicije

1. Za potrebe ove Uredbe:

(a)„bilateralna zaštitna klauzula” znači odredba utvrđena u sporazumu između Unije i jedne ili više predmetnih trećih zemalja iz Priloga o privremenoj suspenziji tarifnih povlastica;

(b)„zainteresirane strane” znači strane na koje utječe uvoz proizvoda;

(c)„industrija Unije” znači cjelina proizvođača Unije koji proizvode istovjetne ili izravno konkurentske proizvode i djeluju na području Unije, ili proizvođače Unije čija cjelokupna proizvodnja istovjetnih ili izravno konkurentskih proizvoda čini velik udio u cjelokupnoj proizvodnji tih proizvoda u Uniji, ili, ako je istovjetan ili izravno konkurentski proizvod samo jedan od niza proizvoda koje proizvode proizvođači Unije, industrija Unije definira se u odnosu na posebne aktivnosti koje su dio proizvodnje istovjetnog ili izravno konkurentskog proizvoda;

(d)„ozbiljna šteta” znači znatno ukupno pogoršanje položaja industrije Unije;

(e)„prijetnja ozbiljne štete” za položaj industrije Unije znači ozbiljna šteta koja je očito neizbježna;

(f)„osjetljiv proizvod” znači proizvod za koji je u posebnom sporazumu utvrđeno da je relativno osjetljiviji na porast uvoza od drugih proizvoda;

(g)„sporazum” znači trgovinski sporazum kako je naveden u Prilogu;

(h)„prijelazno razdoblje” znači razdoblje od 10 godina od stupanja na snagu sporazuma, osim ako je drugačije utvrđeno u odgovarajućem sporazumu, kako je navedeno u Prilogu;

(i)„predmetna zemlja” znači zemlja koja je jedna od stranaka u sporazumu navedenom u Prilogu;

Članak 3.

Načela

1. Zaštitna mjera može se uvesti u skladu s ovom Uredbom ako se proizvod koji je podrijetlom iz predmetne zemlje uvozi u Uniju:

(a)u toliko povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na proizvodnju Unije, i pod takvim uvjetima

(b)da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete industriji Unije i

(c)da je porast uvoza rezultat učinka obveza nastalih u okviru odgovarajućeg sporazuma između Unije i treće zemlje, uključujući sniženje ili ukidanje carina na taj proizvod.

2. Zaštitna mjera može biti u jednom od sljedećih oblika:

(a)suspenzija daljnjeg sniženja stope carine za predmetni proizvod predviđene u rasporedu ukidanja carina u sporazumu s predmetnom zemljom;

(b)povećanje stope carine za predmetni proizvod na razinu koja ne premašuje nižu od sljedećih stopa:

–i. stopu carine utvrđenu prema načelu najpovlaštenije nacije za predmetni proizvod koja je na snazi u trenutku poduzimanja zaštitne mjere ili

–ii. osnovnu stopu carine predviđenu u rasporedu za ukidanje carina u sporazumu s predmetnom zemljom.

Članak 4.

Praćenje

1. Komisija prati kretanje statističkih podataka o eventualnom uvozu osjetljivih proizvoda navedenih u Prilogu za svaki pojedinačni sporazum. U tu svrhu Komisija redovito surađuje i razmjenjuje podatke s državama članicama i industrijom Unije.

2. Na temelju propisno opravdanog zahtjeva predmetne industrije Unije Komisija može proširiti područje praćenja na druge sektore, ako postoje, osim onih koji su navedeni u Prilogu.

3. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja godišnje izvješće o praćenju statističkih podataka o eventualnom uvozu osjetljivih proizvoda i o sektorima, ako postoje, na koje se proširilo praćenje.

Članak 5.

Pokretanje istrage

1. Istragu pokreće Komisija na zahtjev države članice, bilo koja pravna osoba ili bilo koje udruženje koje nema pravnu osobnost i koje djeluje u ime industrije Unije, ili na vlastitu inicijativu Komisije ako postoje dostatni dokazi prima facie, kako je utvrđeno na temelju čimbenika iz članka 6. stavka 5.

2. Zahtjev sadržava sljedeće podatke:

(a)(a) stopu i iznos povećanja uvoza predmetnog proizvoda izražene apsolutno i relativno;

(b)(b) stopu i iznos povećanja uvoza predmetnog proizvoda izražene apsolutno i relativno, udio domaćeg tržišta obuhvaćen povećanim uvozom, promjene u razini prodaje, proizvodnje, produktivnosti, iskorištenosti kapaciteta, dobiti i gubitaka te zapošljavanje u odnosu na industriju Unije.

3. Proizvod koji podliježe istrazi može obuhvaćati jednu ili više tarifnih stavki ili njihovih podsegmenata ovisno o posebnim tržišnim okolnostima, ili bilo koju segmentaciju proizvoda koja se uobičajeno primjenjuje u industriji Unije.

4. Istraga se može pokrenuti i u slučaju velikog porasta uvoza u jednoj državi članici ili više njih, uz uvjet da postoje dostatni dokazi prima facie utvrđeni na temelju čimbenika navedenih u članku 6. stavku 5.

5. Komisija obavješćuje sve države članice kad zaprimi zahtjev za pokretanje istrage ili kad smatra da je primjereno pokretanje istrage na vlastitu inicijativu u skladu sa stavkom 1.

6. Ako je očito da postoje dostatni dokazi prima facie za opravdanje pokretanja istrage, Komisija pokreće istragu i objavljuje obavijest o njoj u Službenom listu Europske unije. Istraga se pokreće u roku od mjesec dana od kada Komisija zaprimi zahtjev u skladu sa stavkom 1.

7. Obavijest o pokretanju istrage sadržava sljedeće elemente:

(a)(a) sažetak primljenih podataka i zahtjev da se Komisiji dostave svi relevantni podaci;

(b)(b) utvrđeni rok u kojem zainteresirane strane mogu iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i Komisiji dostaviti podatke ako ta stajališta i te podatke treba uzeti u obzir tijekom istrage;

(c)(c) utvrđeni rok u kojem zainteresirane strane mogu zatražiti da ih Komisija sasluša u skladu s člankom 6. stavkom 9.

Članak 6.

Provođenje istrage

1. Nakon objave obavijesti iz članka 5. stavka 7. Komisija započinje istragu. Razdoblje utvrđeno u stavku 3. ovog članka započinje na dan objave odluke o pokretanju istrage u Službenom listu Europske unije.

2. Komisija može zahtijevati od država članica da dostave informacije, a države članice poduzimaju sve potrebne korake za ispunjenje takvog zahtjeva. Ako su navedeni podaci od općeg interesa i nisu povjerljivi u smislu članka 12., dodaju se u nepovjerljivi spis kako je predviđeno stavkom 8. ovog članka.

3. Istraga se, ako je to moguće, zaključuje u roku od šest mjeseci nakon pokretanja. Taj je rok moguće produljiti za daljnja tri mjeseca u iznimnim okolnostima poput neuobičajeno velikog broja zainteresiranih strana ili složenih situacija na tržištu. Komisija o svakom takvom produljenju obavješćuje sve zainteresirane strane i objašnjava razloge za njega.

4. Komisija traži sve informacije koje smatra potrebnima za utvrđivanje uvjeta iz članka 3. stavka 1. i, kada je primjereno, provjerava navedene informacije.

5. Komisija procjenjuje sve relevantne objektivne i mjerljive čimbenike koji utječu na situaciju u industriji Unije, a posebno stopu i iznos povećanja uvoza predmetnog proizvoda izražene apsolutno i relativno, udio domaćeg tržišta obuhvaćen povećanim uvozom, promjene u razini prodaje, proizvodnje, produktivnosti, iskorištenosti kapaciteta, dobiti i gubitaka te zapošljavanje. Taj popis nije iscrpan i Komisija pri procjeni postoji li znatna šteta i je li moguće prouzročenje znatne štete može uzeti u obzir druge relevantne čimbenike, primjerice dionice, cijene, povrat na uloženi kapital, novčani tok i druge čimbenike koji uzrokuju ili su prouzročili znatnu štetu industriji Unije, ili koji bi je mogli prouzročiti.

6. Zainteresirane strane koje su dostavile podatke u skladu s člankom 5. stavkom 7. točkom (b) ove Uredbe i zastupnici predmetne zemlje mogu, na pismeni zahtjev, provjeriti sve podatke povezane s istragom koji su dostupni Komisiji , a koji nisu unutarnji dokumenti koje su pripremila nadležna tijela Unije ili država članica, uz uvjet da su podaci bitni za predstavljanje njihova slučaja i nisu povjerljivi u smislu članka 12. te da ih Komisija upotrebljava u istrazi. Zainteresirane strane mogu priopćiti svoja stajališta o podacima koji su stavljeni na raspolaganje Komisiji. Komisija uzima u obzir ta stajališta kada postoje dostatni dokazi prima facie u njihovu potporu.

7. Komisija osigurava da su svi podaci i statistički podaci koji se upotrebljavaju za istragu reprezentativni, dostupni, razumljivi, transparentni i provjerljivi.

8. Čim se uspostavi potreban tehnički okvir Komisija osigurava lozinkom zaštićen internetski pristup dokumentaciji koja nije povjerljiva (internetska platforma) kojim upravlja i putem kojeg objavljuje sve podatke koji su relevantni, a nisu povjerljivi u smislu članka 12. Zainteresiranim stranama, državama članicama i Europskom parlamentu odobrava se pristup toj platformi.

9. Komisija saslušava zainteresirane strane, posebno ako su u roku utvrđenom u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije podnijele pisani zahtjev u kojem dokazuju da bi rezultat istrage mogao utjecati na njih i da postoje posebni razlozi zbog kojih ih se treba saslušati usmeno. Komisija zainteresirane strane saslušava više puta ako za to postoje posebni razlozi.

10. Ako informacije nisu dostavljene u roku koji je utvrdila Komisija ili je istraga znatno otežana, Komisija može donijeti odluku na temelju dostupnih činjenica. Ako Komisija utvrdi da je bilo koja zainteresirana strana ili treća strana dostavila lažne ili zavaravajuće podatke, ne uvažava te podatke i može upotrijebiti dostupne činjenice.

11. Komisija pismeno obavješćuje predmetnu zemlju o pokretanju istrage.

Članak 7.

Prethodne nadzorne mjere

1. Komisija može donijeti prethodne nadzorne mjere u pogledu uvoza iz predmetne zemlje ako je kretanje uvoza proizvoda takvo da bi moglo dovesti do jedne od situacija iz članaka 3. i 5. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 17. stavka 2.

2. Prethodne nadzorne mjere imaju ograničeno razdoblje važenja. Osim ako je predviđeno drugačije, te mjere prestaju vrijediti na kraju drugog šestomjesečnog razdoblja nakon prvih šest mjeseci od njihova uvođenja.

Članak 8.

Uvođenje privremenih zaštitnih mjera

1. Komisija donosi privremene zaštitne mjere u kritičnim okolnostima u kojima bi odgoda mogla prouzročiti teško popravljivu štetu, u skladu s prethodnim utvrđenjem Komisije na temelju čimbenika iz članka 6. stavka 5. da postoje dostatni dokazi prima facie da se proizvod koji je podrijetlom iz predmetne zemlje uvozi:

(a)u toliko povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na proizvodnju Unije, i pod takvim uvjetima

(b)da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete industriji Unije i

(c)povećanje uvoza posljedica je sniženja ili ukidanja carina na taj proizvod.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 17. stavka 2.

2. Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga kada država članica zahtijeva neposrednu intervenciju Komisije i kada su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1., Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 4. Komisija donosi odluku u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva.

3. Privremene zaštitne mjere ne primjenjuju se dulje od 200 kalendarskih dana.

4. Ako se privremene zaštitne mjere ukinu jer je istraga pokazala da uvjeti utvrđeni u članku 3. stavku 1. nisu ispunjeni, sve carine prikupljene zbog tih privremenih zaštitnih mjera automatski se vraćaju.

5. Privremene zaštitne mjere primjenjuju se na svaki proizvod koji je stavljen u slobodan promet nakon datuma stupanja na snagu tih mjera. Međutim, takvim se mjerama ne sprečava stavljanje u slobodan promet proizvoda koji su već na putu u Uniju kada nije moguće promijeniti odredište tih proizvoda.

Članak 9.

Završetak istraga i postupaka bez mjera

1. Ako se na temelju istrage zaključi da uvjeti određeni člankom 3. stavkom 1. nisu ispunjeni, Komisija objavljuje odluku o okončanju istrage i postupka u skladu s ispitnim postupkom iz članka 17. stavka 3.

2. Komisija izvješće, u kojem su navedeni njezini nalazi i opravdani zaključci doneseni vezano uz sva odgovarajuća činjenična i zakonska pitanja, objavljuje, uz odgovarajuću zaštitu povjerljivih podataka u smislu članka 12.

Članak 10.

Uvođenje konačnih zaštitnih mjera

1. Ako se na temelju istrage zaključi da su uvjeti određeni člankom 3. stavkom 1. ispunjeni, Komisija može donijeti konačne zaštitne mjere u skladu s ispitnim postupkom iz članka 17. stavka 3.

2. Komisija izvješće sa sažecima materijalnih činjenica i razmatranja važnih za određivanje, objavljuje, uz odgovarajuću zaštitu povjerljivih podataka u smislu članka 12.

Članak 11.

Trajanje i preispitivanje zaštitnih mjera

1. Zaštitna mjera ostaje na snazi samo u razdoblju potrebnom za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete za industriju Unije i za omogućivanje prilagodbe. Razdoblje ne smije biti duže od dvije godine, osim ako se produljuje na temelju stavka 3.

2. Zaštitna mjera ostaje na snazi do rezultata preispitivanja iz stavka 3.

3. Početno razdoblje trajanja zaštitne mjere iz stavka 1. može se produljiti za najviše dvije godine uz uvjet da je zaštitna mjera i dalje potrebna za sprečavanje ili ispravljanje znatne štete za industriju Unije i da postoje dokazi da je u tijeku prilagodba industrije Unije.

4. Svakom produljenju u skladu sa stavkom 3. prethodi istraga na zahtjev države članice ili bilo koje pravne osobe ili udruženja koji nemaju pravnu osobnost i djeluju u ime industrije Unije, ili na inicijativu Komisije, ako postoje dostatni dokazi prima facie da su uvjeti utvrđeni u stavku 3. ispunjeni, na temelju čimbenika iz članka 6. stavka 5.

5. Pokretanje istrage iz stavka 4. objavljuje se u skladu s člankom 5. stavcima 6. i 7. Istraga se provodi u skladu s člankom 6.

6. Svaka odluka o produljenju prema stavku 3. provodi se u skladu s člancima 9. i 10.

7. Ukupno trajanje zaštitne mjere, uključujući razdoblje primjene svih privremenih zaštitnih mjera, početno razdoblje primjene i njegovo produljenje, ne može biti dulje od četiri godine.

Članak 12.

Povjerljivost

1. Podaci primljeni u skladu s ovom Uredbom upotrebljavaju se samo za potrebe za koje su zatraženi.

2. Ni podaci povjerljive prirode niti bilo koji podaci dostavljeni na povjerljivoj osnovi primljeni na temelju ove Uredbe ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti pružatelja tih podataka.

3. U svakom zahtjevu za povjerljivost navode se razlozi zbog kojih su podaci povjerljivi. Zainteresirane strane koje pružaju povjerljive podatke moraju dostaviti sažetke tih podataka koji nisu povjerljivi. Sažeci moraju biti dovoljno detaljni kako bi omogućili razumijevanje suštine podataka dostavljenih kao povjerljivih. U iznimnim okolnostima, stranke mogu navesti da takvi podaci nisu podobni za sažimanje. U tim iznimnim okolnostima, potrebno je dostaviti izjavu s razlozima zašto podatke nije moguće sažeti. Međutim, ako pružatelj podataka zahtijeva da se podaci, u cijelosti ili u sažetom obliku, ne objave ili ne otkriju te ako je taj zahtjev neutemeljen, predmetni se podaci mogu zanemariti.

4. Podaci se u svakom slučaju smatraju povjerljivima ako je vjerojatno da bi njihovo otkrivanje imalo bitno štetan učinak na pružatelja ili na izvor takvih podataka.

5. Stavcima od 1. do 4. ne isključuje se upućivanje tijela Unije na opće informacije, a posebno na razloge na kojima se temelje odluke donesene na temelju ove Uredbe. Međutim, ta tijela uzimaju u obzir legitimne interese predmetnih fizičkih i pravnih osoba da se njihove poslovne tajne ne bi smjele otkrivati.

Članak 13.

Izvješće

1. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o primjeni, provedbi i ispunjavanju obveza iz sporazuma sklopljenog sa svakom od predmetnih zemalja i obveza iz ove Uredbe.

2. U izvješće su, među ostalim, uključeni podaci o primjeni privremenih i konačnih mjera, prethodnih nadzornih mjera i regionalnih nadzornih i zaštitnih mjera te o završetku istraga i postupaka bez mjera.

3. U izvješću se iznosi sažetak statističkih podataka i kretanja trgovine sa svakom od predmetnih zemalja.

4. Europski parlament može, u roku od mjesec dana nakon što Komisija podnese izvješće, pozvati Komisiju na ad hoc sastanak svojeg nadležnog odbora da predstavi i objasni sva pitanja povezana s provedbom ove Uredbe.

5. Komisija objavljuje svoje izvješće najkasnije tri mjeseca nakon njegova podnošenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 14.

Ostali mehanizmi i kriteriji za privremeno povlačenje tarifnih povlastica ili drugih povlaštenih tretmana

1. Ako se sporazumom predviđaju drugi mehanizmi i kriteriji za privremeno povlačenje povlastica u pogledu određenih proizvoda, Komisija donosi, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u odgovarajućem sporazumu, provedbeni akt:

(a)o suspenziji povlastica za predmetni proizvod;

(b)o ponovnoj uspostavi povlastica ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u odgovarajućem sporazumu;

(c)o prilagodbi suspenzije kako bi se ispunili uvjeti iz odgovarajućeg sporazuma ili

(d)o poduzimanju drugih mjera navedenih u sporazumu.

Ti se akti donose u skladu s ispitnim postupkom iz članka 17. stavka 3.

2. Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga kada bi se odgodom uvođenja privremenih zaštitnih mjera prouzročila teško popravljiva šteta ili kako bi spriječila negativan učinak na tržište Unije posebno zbog porasta uvoza ili drugih slučajeva navedenih u sporazumu, Komisija donosi odmah primjenjive provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 4.

Članak 15.

Delegirani akti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. kako bi se Prilog mogao izmijeniti u cilju:

(a)dodavanja sporazuma Prilogu;

(b)nadopune Priloga posebnim pravilima iz sporazuma;

(c)dodavanja Prilogu proizvoda za koje je utvrđena „osjetljivost”.

Članak 16.

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od [unijeti (dana stupanja na snagu ove Uredbe)]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Delegirani akt donesen na temelju stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće na njega ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 260/2009 3 . Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva član odbora.

4. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011, u vezi s njezinim člankom 4.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik