EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.3.2018.
COM(2018) 85 final
2018/0040(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 radi produljenja prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Odredbe Carinskog zakonika Unije 1 (dalje u tekstu „Zakonik”) primjenjuju se od 1. svibnja 2016. Važan je cilj Zakonika prelazak na potpunu uporabu elektroničkih sustava za interakcije između gospodarskih subjekata i carinskih tijela te među carinskim tijelima, i prestanak primjene postupaka na temelju papirnatih dokumenata.
Zakonikom je predviđeno da bi različiti carinski postupci trebali biti obuhvaćeni elektroničkim sustavima i istodobno se propisuje da se pojedinosti i planiranje takvih sustava trebaju utvrditi u posebnom programu rada. U programu rada za CZU 2 navedeno je planiranje za ukupno sedamnaest elektroničkih sustava u okviru CZU-a na temelju višegodišnjeg strateškog plana za sve projekte elektroničkih carinskih sustava, koji se izrađuje i redovito ažurira u skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća iz 2008. 3 Sustavi se mogu razvrstati u dvije kategorije:
(a)četrnaest transeuropskih sustava, što uključuje sustave s nacionalnim komponentama koje razvijaju države članice i
(b)tri nacionalna sustava koje države članice moraju samostalno razviti ili modernizirati.
U članku 278. Zakonika propisano je da je za carinske postupke dopušteno upotrebljavati postojeće elektroničke sustave i sustave na temelju papirnatih dokumenata sve do uvođenja svih novih elektroničkih sustava predviđenih Zakonikom. U članku je utvrđeno da najkasnije do kraja 2020. mora prestati primjena tih prijelaznih odredaba. U skladu s tim rokom, programom rada utvrđeni su postupni planovi za dovršetak rada na elektroničkim sustavima do 2020.
Komisija i države članice na dobrom su putu da na vrijeme dovrše veći dio rada na elektroničkim sustavima. U 2017. u predviđenim su rokovima uvedena tri od sedamnaest sustava i dovršena je prva faza još jednog sustava. Točnije, gotovo osamdeset posto rada Komisije na transeuropskim sustavima predviđenima u okviru programa rada bit će dovršeno do tog roka. Međutim, iako će većina sustava biti dovršena do 2020., posljednje faze razvoja informacijskih sustava često najdulje traju pa će neki sustavi biti samo djelomično dovršeni. Postoji niz prepreka i za Komisiju i za države članice u radu na uvođenju sedamnaest elektroničkih sustava. Te prepreke nije bilo moguće predvidjeti u trenutku utvrđivanja roka i uključuju sljedeće:
·neizbježna kašnjenja u dovršavanju projektiranja elektroničkih sustava. Pri utvrđivanju roka do 2020. bilo je predviđeno da će se pravila kojima se dopunjuje i provodi Carinski zakonik Unije (Delegirana uredba o CZU-u 4 , Provedbena uredba o CZU-u 5 i Prijelazna delegirana uredba o CZU-u 6 ) donijeti vrlo brzo nakon donošenja Carinskog zakonika Unije u 2013., kako bi se njihove odredbe mogle uzeti u obzir u razvoju informatičkih sustava. Međutim, rasprave su potrajale dulje od očekivanog pa su akti u konačnom obliku doneseni tek krajem 2015. i početkom 2016. To je kašnjenje dovelo do kašnjenja u izradi funkcionalnih i tehničkih specifikacija za velik broj tih elektroničkih sustava;
·opsežnost rada na međusobnom povezivanju sedamnaest elektroničkih sustava diljem EU-a i posebna složenost određenih elektroničkih sustava. Ti su elementi došli do izražaja tek nakon početka rada na funkcionalnim i tehničkim specifikacijama za sustave. Potpuni uvid u situaciju na temelju rada na specifikacijama naveo je Komisiju i države članice na zaključak da je u nekim slučajevima nužno preispitivanje predviđenog roka dovršetka sustava. To je posebno očito za one elektroničke sustave za koje će se specifikacije dovršiti tek u 2018.;
·poteškoće u usklađivanju podataka. Od donošenja delegirane i provedbene uredbe u tijeku je intenzivan rad na usklađivanju podataka koje pružaju gospodarski subjekti. Taj je element ključan za interoperabilnost različitih elektroničkih sustava u okviru CZU-a, za usklađenu primjenu pravnih pravila i za suradnju s drugim javnim službama koje djeluju u pograničnim područjima. Usklađivanjem podataka s međunarodnim podatkovnim modelima poput modela Svjetske carinske organizacije osigurava se i bolje povezivanje s informacijskim sustavima trećih zemalja, čime se znatno olakšava trgovina. Međutim, taj rad podrazumijeva veće ulaganje od očekivanog u smislu vremena i financijskih sredstava za potpuno reprogramiranje nekih od postojećih elektroničkih sustava;
·redoslijed. Pri planiranju realističnih rokova i troškova posebna se pozornost mora usmjeriti na utjecaj predloženih elektroničkih promjena na okružje carine i trgovine. Budući da su elektronički sustavi međusobno usko povezani, važno je uvesti ih ispravnim redoslijedom kako bi se osiguralo uvažavanje međuovisnosti i uvođenje promjena za uprave i trgovinu na strukturiran i dosljedan način.
Zbog svih tih razloga potrebno je odrediti kasniji rok za potpuno dovršenje rada na nekim sustavima (najkasnije do 2025.). Tim će se rokom osigurati neometano uvođenje većine sustava do 2020. i kasnije uvođenje preostalih sustava u odgovarajućem redoslijedu tijekom razdoblja od 2021. do 2025. Polovina sustava čije će se uvođenje odgoditi već postoji i potrebno ih je samo modernizirati u skladu s CZU-om, a druga su polovina novi sustavi.
Sustavi koji će se odgoditi su:
·modernizacije u kojima je glavni tehnički izazov usklađivanje podataka, to jest modernizacija sustava kontrole uvoza (ICS), novog kompjuteriziranog provoznog sustava (NCTS), automatiziranog sustava izvoza (AES) i nacionalnog sustava izvoza zajedno s izvoznom komponentom nacionalnog sustava za posebne postupke i
·tri nova sustava osmišljena za primjenu inovativnih karakteristika Zakonika, to jest sustavi centraliziranog carinjenja za uvoz, dokaza o statusu iz Unije i upravljanja osiguranjima.
Odgoda roka za uvođenje tih elektroničkih sustava do 2025. proturječna je članku 278. Zakonika kojim se upotreba sredstava za razmjenu i pohranu podataka osim planiranih elektroničkih sustava dopušta do 2020. Stoga je nužno produljiti rok iz članka 278. imajući u vidu sustave čije će se uvođenje odgoditi. Nadalje, potrebno je brzo djelovanje kako bi se zajamčila pravna sigurnost; poduzeća i carinske uprave imali bi velike poteškoće ako određeni sustavi ne bi bili uvedeni do 2020. i istodobno se zakonom zabrani nastavak primjene prijelaznih mjera.
Budući da državama članicama i poduzećima trebaju u prosjeku dvije godine za donošenje mjera za svaki elektronički sustav, Komisija mora pružiti sigurnost do 2018. u pogledu ponovnog planiranja uvođenja određenih sustava i odgovarajućeg produljenja primjene prijelaznih odredaba nakon 2020., to jest do 2025.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području
Izmjena članka 278. Zakonika dosljedna je kalendaru planiranja za informacijske tehnologije u višegodišnjem strateškom planu te će se donošenjem nove provedbene odluke Komisije na temelju te izmjene ubrzo ažurirati program rada za Zakonik.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova članak 33. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (carinska suradnja i zajednička trgovinska politika).
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u isključivoj nadležnosti EU-a u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) UFEU-a. •Proporcionalnost
Prijedlog ne obuhvaća razvoj novih politika u usporedbi sa zakonodavnim aktom koji se njime mijenja; samo se jedna odredba tog zakonodavnog akta mijenja radi produljenja roka primjene prijelaznih mjera u pogledu malog broja carinskih postupaka kako bi se na bolji način osigurao postojeći odabir politika (postupan prijelaz u elektroničko okružje). Budući da je Zakonik pravni akt EU-a, može se izmijeniti samo jednakovrijednim pravnim aktom. Države članice ne mogu pojedinačno djelovati u tom području.
•Odabir instrumenta
Radi rješavanja prethodno navedenog problema Komisija predlaže izmjenu članka 278. Zakonika kojom bi se omogućilo produljenje primjene prijelaznih odredaba za razmjenu i pohranu informacija (to jest postojećih elektroničkih sustava i sustava na temelju papirnatih dokumenata) nakon 2020. za carinske postupke obuhvaćene elektroničkim sustavima koji se neće uvesti do 2020.
Predloženom se izmjenom zadržava rok do 2020. iz članka 278., no istodobno se izmjenom predviđa produljeni rok do 2025. za carinske postupke obuhvaćene prethodno navedenim elektroničkim sustavima koji neće biti operativni do 2020.
3.SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
Savjetovanja s dionicima
Komisija je provela opsežna savjetovanja s državama članicama i uvažila njihovu zabrinutost zbog potrebe za realističnijim rokovima za razvoj elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije i zbog potrebe za nastavkom primjene prijelaznih odredaba za razmjenu carinskih podataka nakon važećeg roka do 2020. Ta su pitanja detaljno razmotrena na sastancima Komisije s predstavnicima država članica 31. ožujka 2017. i 29. – 30. lipnja 2017., kao i tijekom pisanih i bilateralnih savjetovanja. Komisija je usto državama članicama uputila detaljan upitnik radi dobivanja informacija o tome koji su sustavi čije bi se uvođenje trebalo odgoditi, ako smatraju da takvi postoje. Odgovori država članica na upitnik uzeti su u obzir u predloženom novom roku i novom rasporedu uvođenja elektroničkih sustava.
Komisija se ujedno savjetovala i s predstavnicima trgovine na forumu Kontaktne skupine za trgovinu , stručne skupine koja okuplja predstavnike iz različitih trgovinskih udruženja, tijekom njezinih plenarnih sastanaka 27. travnja 2017. i 12. srpnja 2017. Poduzeća trebaju realistične rokove i složila su se s nužnim produljenjem primjene prijelaznih odredaba za razmjenu i pohranu carinskih informacija u pogledu elektroničkih sustava koji će biti spremni tek nakon 2020.
Procjena učinka
Za ovu inicijativu nije potrebna procjena učinka jer ne obuhvaća odabir politika. Inicijativom se samo predlaže produljenje primjene prijelaznih odredaba koje su već predviđene u Carinskom zakoniku Unije. Tim će se produljenjem zapravo osigurati neometana i manje narušavajuća provedba odabira politike iz Zakonika, za postupan prijelaz na potpunu uporabu elektroničkih sustava za interakcije između gospodarskih subjekata i carinskih tijela te među carinskim tijelima, i za prestanak primjene postupaka na temelju papirnatih dokumenata.
Komisija je donijela izvješće 7 o dosadašnjoj provedbi i učinku Carinskog zakonika Unije, uključujući njegove elektroničke sustave, u kojem su navedene pojedinosti o okolnostima kašnjenja provedbe nekih elektroničkih sustava.
Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje
Cilj je Zakonika osigurati prijelaz na potpuno elektroničko okružje za sve carinske postupke kako bi se osigurao okvir EU-a za carinu prilagođen suvremenoj trgovinskoj stvarnosti, čime bi se poboljšala konkurentnost europskih poduzeća i istodobno bolje zaštitili financijski i gospodarski interesi Unije i država članica te sigurnost i zaštita potrošača u EU-u. Međutim, rok za uspostavu svih sedamnaest relevantnih elektroničkih sustava do 2020. uzrokuje znatan pritisak na sve uključene subjekte – države članice, Komisiju i poslovnu zajednicu. Predložena odgoda uspostave manjeg broja sustava pomoći će usmjeriti pažnju na osiguravanje djelotvornog uvođenja ostalih sustava do 2020. Štoviše, odgoda se može urediti ovom izmjenom pravnog okvira, čime bi se dopustio nastavak primjene važećih prijelaznih odredaba nakon 2020. u pogledu carinskih pitanja koja se obrađuju elektroničkim sustavima čija će se primjena odgoditi. Točnije, ti postojeći mehanizmi u nekim slučajevima već uključuju elektroničke sustave pa se odredbama Zakonika jednostavno osigurava njihova modernizacija. Stoga se odgodom roka za uvođenje određenih informacijskih sustava neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz Carinskog zakonika Unije.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Mogućnost upotrebe alternativnih sredstava za razmjenu i pohranu informacija za određene elektroničke sustave CZU-a neće imati utjecaj na proračun u kratkom roku. Pružanjem pravne zaštitne mjere za mali broj elektroničkih sustava koji će se uvesti nakon 2020., ovom se inicijativom tijekom sljedeće dvije godine omogućuje usmjeravanje na aktivnosti kojima se osigurava dovršetak većine sustava do 2020. Inicijativom se na taj način pomaže u ostvarivanju ciljeva CZU-a uključujući bolju zaštitu financijskih sredstava EU-a.
Kako bi se osigurao nastavak rada na razvoju elektroničkih sustava u okviru CZU-a nakon 2025., bit će potrebna financijska sredstva iz sljedeće generacije programa financiranja EU-a u području carina za razdoblje nakon 2020.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Komisija će do 2021. provesti privremeno ocjenjivanje zakonodavnog okvira Carinskog zakonika Unije i elektroničkih sustava provedenih do tog datuma. Nakon 2025. Komisija će pokrenuti sveobuhvatniju provjeru prikladnosti kada svi elektronički sustavi budu uvedeni, kako bi utvrdila postoje li nedostaci ili pogreške u Zakoniku koje je potrebno riješiti sveobuhvatnijim prijedlogom izmjene.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
U skladu sa zakonodavnim pristupom koji je primijenjen u važećem tekstu članka 278. i Zakonika u cjelini Komisija predlaže da se izmijenjenim člankom 278. neće navesti elektronički sustavi čije će uvođenje kasniti. Umjesto toga, izmjena će se odnositi na skupine zakonodavnih odredaba za koje su predmetni elektronički sustavi osmišljeni, kako je navedeno u nastavku:
·upravljanje osiguranjima navedeno je kao elektronički sustav osmišljen za primjenu članaka od 89. do 98. Zakonika (osiguranje za mogući ili postojeći carinski dug);
·sustav kontrole uvoza naveden je kao elektronički sustav osmišljen za primjenu članaka od 127. do 130. Zakonika (ulazna skraćena deklaracija);
·dokaz o statusu iz Unije naveden je kao elektronički sustav osmišljen za primjenu članaka od 153. do 155. Zakonika (carinski status robe);
·centralizirano carinjenje za uvoz navedeno je kao elektronički sustav osmišljen za primjenu članka 179. Zakonika;
·novi kompjuterizirani provozni sustav (NCTS) naveden je kao elektronički sustav osmišljen za primjenu članka 210. točke (a), članka 215. stavka 2., članaka od 226. do 230. te članaka 233. i 234. Zakonika (provoz) te
·su automatizirani sustav izvoza (AES) i modernizacija nacionalnog sustava izvoza (što obuhvaća i izvoznu komponentu nacionalnog sustava za posebne postupke) navedeni kao elektronički sustavi osmišljeni za primjenu članka 210. stavka (d), članka 215. stavka 1., članaka 263., 264., 267., članaka od 269. do 272. i članaka 274. i 275. Zakonika (kako se primjenjuju na robu koja se iznosi iz carinskog područja Unije).
Automatizirani sustav izvoza (AES) ujedno je osmišljen za primjenu centraliziranog carinjenja za izvoz (članak 179. Zakonika), ali budući da se oba ta sustava trebaju uvesti nakon 2020., nije potrebno izričito navesti povezanost članka 179. i automatiziranog sustava izvoza (AES) u novom predloženom stavku članka 278. Zakonika.
Ako se donese, izmijenjenim će se tekstom omogućiti neometan prijelaz s postojećeg sustava na temelju papirnatih dokumenata na novo elektroničko okruženje predviđeno Zakonikom. Prijelazne odredbe za svaki elektronički sustav u razvoju koje bi se dosljedno tome nastavile primjenjivati za odgođene sustave, detaljno su navedene u Prijelaznoj delegiranoj uredbi o CZU-u. Pravna posljedica izmjene članka 278. Zakonika u skladu s prethodno opisanim bila bi primjena određenih prijelaznih mjera u duljem razdoblju. Najvažnije takve mjere su:
·elektronički sustav za obradu ulazne skraćene deklaracije, za postupak provoza i za izvozne kontrole i dalje bi bile postojeće verzije sustava kontrole izvoza, sustava NCTS-a i sustava kontrole izvoza;
·carinska tijela i dalje bi ovjeravala obrazac T2L u papirnatom obliku kao dokaz o statusu Unije;
·umjesto u Prilogu B Delegirane uredbe, u Prilogu 9. Prijelazne delegirane uredbe utvrdili bi se primjenjivi podatkovni zahtjevi za deklaracije i obavijesti u prethodno navedenim sustavima informacijske tehnologije koji će se uvesti nakon 2020.;
·nastavili bi se primjenjivati važeći postupci provoza Unije na temelju papirnatih dokumenata za prijevoz željeznicom, zrakom ili morem;
·papirnati dokumenti nastavili bi se upotrebljavati za obavijesti o izlasku robe iz carinskog područja;
·države članice uključene u izdavanje odobrenja za centralizirano carinjenje trebale bi surađivati, no imale bi i pravo odbiti izdavanje odobrenja ako bi time nastalo nerazmjerno administrativno opterećenje i
·informacije o osiguranjima koja se upotrebljavaju u nekoliko država članica u druge svrhe osim provoza trebale bi se razmjenjivati među državama članicama putem epošte i trebalo bi ih pohranjivati u nacionalnim sustavima država članica.
2018/0040 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 radi produljenja prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 33. i članak 207.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)U skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije 8 (dalje u tekstu „Zakonik”), sve razmjene informacija između gospodarskih subjekata i carinskih tijela te među carinskim tijelima, kao i pohrana takvih informacija, provode se uporabom tehnika elektroničke obrade podataka.
(2)Međutim, Zakonikom je dopuštena uporaba sredstava za razmjenu i pohranu informacija koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka tijekom prijelaznog razdoblja u mjeri u kojoj elektronički sustavi potrebni za primjenu odredaba Zakonika još nisu operativni, ali najkasnije do 31. prosinca 2020.
(3)Države članice u skladu sa Zakonikom trebaju surađivati s Komisijom u razvoju, održavanju i uvođenju elektroničkih sustava za razmjenu i pohranu informacija, a Komisija sastavlja program rada koji obuhvaća razvoj i uvođenje tih elektroničkih sustava.
(4)Program rada utvrđen je Provedbenom Odlukom (EU) 2016/578 9 . On sadržava popis sedamnaest elektroničkih sustava nužnih za primjenu Zakonika koje države članice razvijaju samostalno (za sustave kojima će se upravljati na nacionalnoj razini – „nacionalni sustavi”) ili u suradnji s Komisijom (za sustave na razini Unije koji se mogu sastojati i od komponenti na razini Unije i nacionalnih komponenti – „transeuropski sustavi”).
(5)Programom rada utvrđen je planirani raspored uvođenja tih nacionalnih i transeuropskih sustava.
(6)Postoji niz prepreka uvođenju svih potrebnih elektroničkih sustava do 2020. i za Komisiju i za države članice. Prvo, u nekim slučajevima usklađivanje podatkovnih elemenata na temelju međunarodno prihvaćenih podatkovnih modela, kako je propisano Zakonikom, zahtijeva potpuno reprogramiranje postojećih elektroničkih sustava, što podrazumijeva veća ulaganja vremena i financijskih sredstava od predviđenih u trenutku donošenja Zakonika. Drugo, elektronički sustavi su međusobno usko povezani pa ih je važno uvoditi ispravnim redoslijedom. Stoga kašnjenja u razvoju jednog sustava neizbježno dovode do kašnjenja u razvoju drugih. Treće, Zakonik je donesen 2013. (uključujući krajnji rok za prijelazne mjere do 31. prosinca 2020.), a dopunska i provedbena pravila donesena su tek 2015. i 2016., točnije Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 10 , Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 11 i Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 12 . Rasprave o tim pravilima potrajale su dulje od očekivanog pa je zbog toga došlo do kašnjenja u utvrđivanju funkcionalnih i tehničkih specifikacija potrebnih za razvoj elektroničkih sustava.
(7)Izgledno je da će se većina sustava uvesti do 2020., no ostali će do tog roka biti samo djelomično dovršeni.
(8)Komisija stoga predlaže, nakon savjetovanja s državama članicama i gospodarskim subjektima, da bi se za dvije skupine sustava rad trebao nastaviti nakon 31. prosinca 2020. U prvoj su skupini postojeći elektronički sustavi koji se moraju modernizirati kako bi se u obzir uzeli određeni zahtjevi iz Zakonika poput usklađivanja zahtjeva o podacima koji se unose u sustave. Ta se skupina sastoji od tri transeuropska sustava (sustav za obradu ulaznih skraćenih deklaracija, sustav za vanjski i unutarnji provoz te sustav za robu koja se iznosi iz carinskog područja Unije) i nacionalnog izvoznog sustava (uključujući izvoznu komponentu nacionalnog sustava za posebne postupke). U drugoj su skupini tri nova transeuropska elektronička sustava (sustavi za osiguranja za mogući ili postojeći carinski dug, carinski status robe i centralizirano carinjenje). Komisija je u suradnji s državama članicama sastavila detaljan raspored imajući u vidu uvođenje tih sustava do kraja 2025.
(9)U skladu s novim planovima za razvoj elektroničkih sustava, razdoblje utvrđeno u Zakoniku tijekom kojeg se sredstva za razmjenu i pohranu podataka, osim tehnika elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Zakonika, mogu upotrebljavati na prijelaznoj osnovi, trebalo bi također produžiti do 2025. u pogledu te dvije skupine elektroničkih sustava.
(10)Kad je riječ o ostalim sustavima koje treba uspostaviti za potrebe provedbe Zakonika, i dalje bi trebao vrijediti opći rok završetka do 31. prosinca 2020. za uporabu sredstava za razmjenu i pohranu informacija koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Zakonika.
(11)Stoga bi Zakonik trebalo na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 952/2013 mijenja se kako slijedi:
(1)članak 278. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 278.
Prijelazne mjere
1.Sredstva za razmjenu i pohranu podataka, osim tehnika elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1., mogu se upotrebljavati na prijelaznoj osnovi najkasnije do 31. prosinca 2020., ako elektronički sustavi koji su potrebni za primjenu odredbi Zakonika, osim onih iz stavka 2., još nisu operativni.
2.Sredstva koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. mogu se upotrebljavati na prijelaznoj osnovi najkasnije do 31. prosinca 2025., ako još nisu operativni elektronički sustavi koji su potrebni za primjenu sljedećih odredbi Zakonika:
(a)odredbi o osiguranjima za mogući ili postojeći carinski dug iz članaka od 89. do 98.;
(b)odredbi o ulaznim skraćenim deklaracijama iz članaka od 127. do 130.;
(c)odredbi o carinskom statusu robe iz članaka od 153. do 155.;
(d)odredbi o centraliziranom carinjenju iz članka 179.;
(e)odredbi o provozu iz članka 210. točke (a), članka 215. stavka 2., članaka od 226. do 230. i članaka 233. i 234. te
(f)odredbi o robi koja se iznosi iz carinskog područja Unije utvrđenih u članku 210. točki (d), članku 215. stavku 1., člancima 263. i 264., članku 267., člancima od 269. do 272. te člancima 274. i 275.”
(2)Izmjena članka 279. ne odnosi se na hrvatsku jezičnu verziju.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik