EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.1.2018.

COM(2018) 21 final

2018/0006(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća

{SWD(2018) 9 final}
{SWD(2018) 11 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Porez na dodanu vrijednost (PDV) je porez na potrošnju čiji trošak snosi krajnji potrošač, ali ga ubiru poduzeća koja isporučuju robu ili usluge. U Direktivi o PDV-u 1 propisan je niz administrativnih obveza radi osiguravanja pravilnog funkcioniranja sustava (primjerice obveza prijave PDV-a, izdavanja računa, računovodstva i izvješćivanja). Opterećenje uzrokovano usklađivanjem koje nastaje zbog ispunjavanja tih obveza uzrokuje troškove za poduzeća koji se nazivaju „troškovi usklađivanja”. Opterećenje zbog obveza u području PDV-a posebno pogađa mala poduzeća budući da raspolažu ograničenim resursima u usporedbi s velikim poduzećima. Stoga su mala poduzeća 2 (dalje u tekstu „MSP-ovi”) izložena razmjerno većim troškovima usklađivanja u području PDV-a nego velika poduzeća.

Stoga je u Direktivi o PDV-u utvrđeno nekoliko odredbi namijenjenih smanjivanju opterećenja MSP-ova u području PDV-a. Takve su odredbe uglavnom navedene u glavi XII. poglavlju 1. Direktive, „Posebna odredba za mala poduzeća” (dalje u tekstu „odredba za MSP-ove”). Njima se državama članicama dopušta i. pojednostavnjeni postupak naplate i ubiranja PDV-a te ii. izuzimanje od naplate i odbitka PDV-a za MSP-ove čiji je godišnji promet manji od određenog praga (dalje u tekstu „izuzeće za MSP-ove”). Pojednostavnjene obveze u području PDV-a dostupne su i na temelju Direktive o PDV-u, ali izvan odredbe za MSP-ove. Takve su mjere neobvezne pa ih države članice mogu primjenjivati i poduzeća se mogu pozivati na njih.

Trenutačna inicijativa dio je paketa reformi najavljenih u akcijskom planu o PDV-u 3 . To je ponovljeno u dokumentu o provedbi tog plana 4 , kako je u nastavku objašnjeno u odjeljku o dosljednosti s postojećim odredbama politike u području PDV-a, i u pismu namjere predsjednika Junckera uz govor o stanju Unije 2017. 5 Međutim, to je preispitivanje predugo odgađano zbog tri glavna razloga.

Prvo, unatoč činjenici da države članice mogu izuzeti MSP-ove od PDV-a, što se često primjenjuje, MSP-ovi su i dalje izloženi nerazmjernim troškovima usklađivanja u području PDV-a zbog načina na koji je osmišljeno izuzeće za MSP-ove. Konkretno, MSP-ovi koji sudjeluju u prekograničnoj trgovini ne mogu ostvariti korist od izuzeća za MSP-ove u državama članicama u kojima nemaju poslovni nastan. Visoki troškovi usklađivanja u području PDV-a nastaju i zbog složenosti i različitosti pravila o obvezama PDV-a diljem EU-a kojih se MSP-ovi moraju pridržavati pri prekograničnom trgovanju.

Drugo, važeći sustav ima negativne učinke na tržišno natjecanje i na domaćem tržištu i tržištima EU-a. Izuzeće za MSP-ove u određenoj državi članici dostupno je samo poduzećima koja u njoj imaju poslovni nastan, što negativno utječe na konkurentnost poduzeća s poslovnim nastanom u drugim državama članicama, a koje posluju na istom tržištu. Taj bi se problem mogao pogoršati nakon prelaska na oporezivanje na odredištu u okviru predloženog konačnog sustava PDV-a jer će mnogi MSP-ovi možda morati svojim kupcima naplaćivati iznos PDV-a koji se razlikuje od onog u državi članici u kojoj imaju poslovni nastan. Načelo oporezivanja na odredištu podrazumijeva da se PDV prijavljuje i obračunava u državi članici u kojoj korisnik ima poslovni nastan (država članica „odredišta”), a ne u državi članici u kojoj MSP ima poslovni nastan (država članica „podrijetla”). To znači da i. ne postoje ravnopravni uvjeti za MSP-ove u trgovanju unutar EU-a te ii. da se MSP-ove obeshrabruje od prekogranične trgovine i potpunog iskorištavanja mogućnosti koje pruža jedinstveno tržište zbog obveza u vezi s PDV-om u drugim državama članicama.

Na nacionalnoj razini do negativnih učinaka dolazi zbog toga što su pojednostavnjene obveze PDV-a načelno povezane s primjenom izuzeća za MSP-ove pa MSP-ovi koji se ne koriste izuzećem (jer su premašili prag prometa ili se opredijelili za uobičajene odredbe o PDV-u) ne mogu imati koristi od njih. To može dovesti do „učinka praga” zbog kojeg MSP-ovi usporavaju svoj rast kako bi izbjegli premašivanje praga izuzeća za MSP-ove.

Treće, preispitivanjem se pruža prilika za poticanje dobrovoljnog usklađivanja, a time i mogućeg smanjenja gubitaka prihoda zbog neispunjavanja odredaba i prijevara u području PDV-a. Budući da je MSP-ovima zahtjevno već i usklađivanje s nacionalnim obvezama u području PDV-a, usklađivanje s takvim obvezama u drugim državama članicama za MSP-ove koji su uključeni u prekograničnu trgovinu još je veća prepreka zbog nedovoljne usklađenosti diljem EU-a. Pojednostavnjenim sustavom prijave i plaćanja (minisustav na načelu sve na jednom mjestu) riješeni su ti problemi u pogledu elektroničkih usluga za krajnje korisnike. Iako se prijedlogom za e-trgovinu minisustav na načelu sve na jednom mjestu proširuje na pružanje elektroničkih usluga za krajnje korisnike, i dalje su potrebna daljnja poboljšanja.

Dva su dodatna razloga za djelovanje.

Prvo, odredba za MSP-ove zastarjela je jer funkcionira na osnovi odstupanja. U samoj Direktivi o PDV-u predviđena je mogućnost odstupanja od osnovnog praga za izuzeće MSP-ova od 5000 EUR jer su izričito navedeni pragovi za 19 država članica. No deset država članica trenutačno primjenjuje odstupanja od primjenjivog praga i podnesen je niz novih zahtjeva za odstupanja.

Drugo, odredba za MSP-ove, kojom su predviđene mjere koje se primjenjuju u državi članici u kojoj mala poduzeća imaju poslovni nastan, postaje neodrživ jer sustav PDV-a prelazi na oporezivanje na odredištu.

Stoga se preispitivanjem nastoji ostvariti suvremenu i pojednostavnjenu odredbu za MSP-ove. Konkretno, njime se nastoji i. smanjiti troškove usklađivanja za MSP-ove na nacionalnoj razini i razini EU-a; ii. smanjiti narušavanje tržišnog natjecanja na nacionalnoj razini i razini EU-a; iii. smanjiti negativni utjecaj učinka praga te iv. olakšati usklađivanje za MSP-ove i praćenje za porezne uprave.

To je u skladu s ciljevima ovog prijedloga, čiji je cilj:

·pomoći u stvaranju okruženja koje je pogodno za rast MSP-ova;

·pomoći u stvaranju učinkovitog i stabilnog sustava PDV-a radi ostvarivanja jedinstvenog europskog područja PDV-a i

·doprinijeti neometanom funkcioniranju povezanijeg i pravednijeg jedinstvenog tržišta.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Preispitivanje je dio akcijskog plana za PDV u kojem se utvrđuju načini za osuvremenjivanje sustava PDV-a kako bi postao jednostavniji, otporniji na prijevare i pogodovao poslovanju. Konkretno, ovim se prijedlogom nadopunjuju druge dvije zakonodavne inicijative iz akcijskog plana za PDV o prelasku na oporezivanje na odredištu: i. prijedlog o e-trgovini donesen u prosincu 2016. 6 te ii. prijedlog konačnog sustava PDV-a donesen u listopadu 2017. 7 Dosljedan je i pravilima o PDV-u za isporuke telekomunikacijskih usluga, usluga odašiljanja i elektronički isporučenih usluga 8 , koja su stupila na snagu 2015.

•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

Prijedlog je u skladu sa strategijom za jedinstveno tržište iz 2015. 9 kojom Komisija nastoji pomoći rastu MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te riješiti ključne poteškoće s kojima se MSP-ovi suočavaju u svim fazama njihova razvoja i koje ih sprječavaju u potpunom iskorištavanju prednosti jedinstvenog tržišta. Usto je dosljedna politikama EU-a u području MSP-ova kako su navedene u Komunikaciji o inicijativi za novoosnovana poduzeća iz 2016. 10 i načela „Počnimo od malih” iz Akta o malom poduzetništvu iz 2008. 11

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) 12 . Glavni utvrđeni problemi (visoki troškovi usklađivanja. negativni učinci itd.) nastaju zbog pravila važeće Direktive o PDV-u. Kako bi se ta pravila pojednostavila radi smanjivanja opterećenja za MSP-ove uzrokovanog usklađivanjem potreban je prijedlog Komisije o izmjeni Direktive o PDV-u. U odnosu na Direktivu države članice imaju vrlo malo manevarskog prostora. Stoga će se ovim prijedlogom jasno ponuditi veća vrijednost od ostvarive na razini države članice.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prelazi ono što je potrebno kako bi se zadovoljili ciljevi Ugovora, posebno neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta. U skladu s testom supsidijarnosti, države članice ne mogu riješiti probleme s kojima se suočavaju MSP-ovi, a koji nastaju zbog važećih pravila o PDV-u, nego je za to potreban prijedlog o izmjeni Direktive o PDV-u. Predložena su poboljšanja ograničena na mali broj odredaba o PDV-u koje su polazište utvrđenih problema. Odjeljak 7.4. procjene učinka priložene ovom prijedlogu sadržava dodatne pojedinosti.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Tijekom pripremanja prijedloga ocijenjena su pravila za MSP-ove koja su trenutačno utvrđena u Direktivi o PDV-u. Evaluacija je navedena u Prilogu 8. procjeni učinka priloženoj ovom prijedlogu i posebno se temelji na naknadnoj evaluaciji elemenata EU-ova sustava PDV-a 13 koju je 2011. proveo vanjski konzultant te na studiji o odredbi za MSP-ove koju je 2017. proveo drugi vanjski konzultant.

•Savjetovanja s dionicima

Strategija savjetovanja bila je usmjerena na prikupljanje povratnih informacija od dionika o primjeni važećih odredaba o PDV-u za MSP-ove i njihovih stajališta o mogućim izmjenama tih odredaba.

Strategija se sastojala od i. savjetovanja usmjerenog na 2000 malih poduzeća koje je provedeno u okviru studije iz 2017.; ii. savjetovanja s MSP-ovima koje je provela Europska poduzetnička mreža 14 tijekom kojeg je prikupljeno 1704 komentara i prijedloga; iii. internetskog javnog savjetovanja u trajanju od 12 tjedana od 20. prosinca 2016. do 20. ožujka 2017. tijekom kojeg je prikupljeno 113 komentara i prijedloga 15 ; iv. radionice održane pod pokroviteljstvom programa Fiscalis 2020 i organizirane u obliku zajedničkog sastanka Skupine o budućnosti PDV-a i Stručne skupine za PDV kako bi se omogućilo sudjelovanje predstavnika poduzeća iz Stručne skupine za PDV te v. komentara i prijedloga zaprimljenih u okviru platforme REFIT 16 . U obzir su uzeti i spontani doprinosi.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Ova je inicijativa dio programa REFIT. U skladu s programom rada Komisije 17 u kojem su iznesene nove inicijative koje u okviru tog programa treba donijeti u 2017., preispitivanje sustava za MSP-ove uključeno je u prioritet Komisije 18 „Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima”.

Ovim se prijedlogom ostvaruju ciljevi povezani s programom REFIT o i. smanjenju opterećenja za MSP-ove i porezne uprave te ii. o smanjenju narušavanja na razini EU-a kako bi MSP-ovi mogli u potpunosti iskoristiti pogodnosti jedinstvenog tržišta. Konkretno, očekuje se da će se u okviru ove inicijative troškovi usklađivanja za MSP-ove smanjiti za 18 % u usporedbi s nepromijenjenim stanjem opisanim u procjeni učinka (56,1 milijardu EUR godišnje u odnosu na trenutačnih 68 milijardi EUR). Očekuje se i povećanje prekograničnih aktivnosti MSP-ova u trgovini unutar EU-a za 13,5 %. To bi trebalo pozitivno utjecati i na dobrovoljno usklađivanje i poslovnu konkurentnost. Za dodatne informacije vidjeti odjeljke 6. i 7. procjene učinka priložene ovom prijedlogu.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Praćenje provedbe prijedloga obavljat će se u okviru zadaća Komisije o osiguravanju ispravne primjene zakonodavstva EU-a o PDV-u. Usto, Komisija i države članice će pratiti i ocjenjivati funkcioniraju li pravilno odredbe ove inicijative te uspješnost u ostvarivanju njezinih ciljeva na temelju pokazatelja navedenih u odjeljku 8. procjene učinka priložene ovom prijedlogu.

•Pregled glavnih odredaba prijedloga

Glavni su ciljevi prijedloga:

(1)otvaranje izuzeća za mala poduzeća svim poduzećima koja ispunjavaju uvjete, neovisno o tome imaju li poslovni nastan u državi članici u kojoj se primjenjuje PDV i u kojoj je dostupno izuzeće;

(2)utvrđivanje ažurirane vrijednosti za najviše dopuštene razine nacionalnih pragova za izuzeće;

(3)uvođenje prijelaznog razdoblja tijekom kojeg se malim poduzećima koja privremeno premaše prag za izuzeće dopušta da se nastave koristiti izuzećem;

(4)uvođenje pojednostavnjenih obveza u području PDV-a za izuzeta i neizuzeta mala poduzeća.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U članku 1. stavcima od 1. do 7. te stavcima 13., 17., 19. i 20. predložen je niz izmjena koje se odnose na ažuriranja, tehničke prilagodbe i upućivanja na izuzeće za MSP-ove u drugim odredbama Direktive o PDV-u.

Člankom 1. stavkom 8. uvodi se novi članak 280.a kako bi se pružile definicije različitih pojmova potrebnih za primjenu odredaba o posebnoj odredbi predviđenoj u glavi XII. poglavlju 1. Direktive o PDV-u.

Definicijom pojma „mala poduzeća” pomaže se pojašnjavanju tih odredaba i povećavanju pravne sigurnosti za porezne obveznike. Njome bi se obuhvatila sva poduzeća čiji godišnji promet u Uniji na jedinstvenom tržištu nije veći od 2 000 000 EUR. U pogledu njihova poreznog tretmana uvođenjem te definicije omogućuju se mjere pojednostavnjenja usmjerene na poduzeća koja su u gospodarskom smislu mala iako njihov promet premašuje prag za izuzeće. Šira kategorija malih poduzeća stoga uključuje poduzeća izuzeta od PDV-a, kao i poduzeća koja ispunjavaju uvjete za izuzeće, ali koja su se opredijelila za primjenu uobičajenih pravila ili čiji promet premašuje prag za izuzeće pa su stoga oporezivana na temelju uobičajenih pravila.

Uvode se i dvije definicije prometa kako bi se olakšala primjena nacionalnih pragova za izuzeća („godišnji promet u državi članici”) i uvjeta za prihvatljivost koji se primjenjuje na mala poduzeća bez poslovnog nastana („godišnji promet u Uniji”).

U članku 1. stavcima 9., 10. i 16. predviđene su promjene nastale ukidanjem progresivne porezne olakšice za koju je utvrđeno da se njome uzrokuje složenost i ne ostvaruje znatan doprinos smanjivanju opterećenja za mala poduzeća uzrokovanog usklađivanjem. Ta bi se mjera stoga trebala ukloniti.

Člankom 1. stavkom 11. mijenja se članak 283. stavak 1. u pogledu isključivanja od izuzeća za poduzeća bez poslovnog nastana. Ta je izmjena potrebna kako bi se izuzeća otvorila za poduzeća iz EU-a koja nemaju poslovni nastan u državi članici u kojoj obavljaju isporuke koje podliježu PDV-u.

Člankom 1. stavkom 12. mijenja se članak 284. radi definiranja novog područja primjene izuzeća za mala poduzeća, koje će za države članice ostati neobvezno. Države članice koje odluče primijeniti izuzeće za MSP-ove imat će mogućnost utvrditi prag na razini koja je optimalna imajući u vidu njihovu specifičnu gospodarsku i pravnu situaciju. Međutim, Direktivom o PDV-u utvrdit će se najviša dopuštena razina praga izuzeća zajednička svim državama članicama kako bi se osiguralo da je područje primjene izuzeća ograničeno na najmanja poduzeća i kako bi se ograničili mogući štetni učinci izuzeća. Izuzeće će biti dostupno svim poduzećima iz EU-a koja ispunjavaju uvjete, neovisno o tome imaju li poslovni nastan u državi članici u kojoj obavljaju isporuke koje podliježu PDV-u.

Svako malo poduzeće koje se namjerava koristiti izuzećem u državi članici u kojoj nema poslovni nastan mora zadovoljiti dva uvjeta: i. godišnji promet poduzeća u toj državi članici („godišnji promet u državi članici”) trebao bi biti ispod praga za izuzeće primjenjivog u toj državi te ii. ukupni promet poduzeća na jedinstvenom tržištu („godišnji promet u Uniji”) ne bi trebao biti viši od 100 000 EUR. Potonjim uvjetom prihvatljivosti trebalo bi se spriječiti da izuzeće zloupotrebljavaju velika poduzeća, koja bi zbog nepostojanja općeg praga prometa u EU-u mogla imati koristi od izuzeća za MSP-ove u nekoliko država članica unatoč njihovu visokom ukupnom prihodu (primjerice ako bi njihov promet u svakoj pojedinačnoj državi članici bio ispod primjenjivog praga za izuzeće MSP-ova).

Kako bi se osigurala djelotvorna kontrola primjene uvjeta izuzeća, država članica poslovnog nastana poduzeća koje se u drugim državama članicama koristi izuzećem mora prikupiti sve relevantne informacije o prometu tog poduzeća. Ako se malo poduzeće koristi izuzećem u državi članici različitoj od one u kojoj ima poslovni nastan, država članica poslovnog nastana mora osigurati da to malo poduzeće prijavi točan godišnji promet u Uniji i točan godišnji promet u državi članici te obavješćuje porezna tijela u predmetnim državama članicama u kojima malo poduzeće obavlja isporuke.

Člankom 1. stavkom 14. mijenja se članak 288. kako bi se pojasnilo koje transakcije bi se trebale uzeti u obzir pri izračunu godišnjeg prometa koji služi kao osnova za primjenu izuzeća za mala poduzeća.

Člankom 1. stavkom 15. umeće se novi članak 288.a kojim se uvodi prijelazno razdoblje za mala poduzeća koja se koriste izuzećem za MSP-ove, a čiji promet premašuje prag za izuzeće u određenoj godini. Takva poduzeća mogu se nastaviti koristiti izuzećem za MSP-ove u toj godini uz uvjet da njihov promet u toj godini ne premašuje prag za MSP-ove za više od 50 %. Tom se odredbom prijelazno razdoblje omeđuje s dvije granične vrijednosti koje služe kao zaštitna mjera protiv zlouporaba ove mjere: prva koja se odnosi na trajanje (jedna godina) i druga koja se odnosi na iznos prometa (više od 50 %).

Člankom 1. stavkom 18. uvodi se novi odjeljak 2.a o mjerama pojednostavnjenja za izuzeta i neizuzeta poduzeća. Novim pododjeljkom 1. u sustav izuzeća integrira se niz pojednostavnjenih obveza za izuzeta poduzeća (prijava, izdavanje računa, računovodstvo i prijave PDV-a). Usto, državama članicama ostavlja se mogućnost oslobađanja izuzetih malih poduzeća od ostalih obveza iz članaka od 213. do 271.

Novim pododjeljkom 2. predviđen je niz pojednostavnjenih obveza za mala poduzeća koja se ne koriste izuzećem za MSP-ove. Među tim poduzećima su i poduzeća koja ispunjavaju uvjete za izuzeće, ali su se opredijelila za oporezivanje na temelju općih pravila te poduzeća čiji promet premašuje prag za izuzeće, no manji je od 2 000 000 EUR pa se stoga smatraju malim poduzećima na temelju nove definicije. Budući da izuzeta poduzeća ne mogu odbiti plaćeni pretporez tim se izuzećem ne bi zapravo riješile potrebe svih poduzeća koja ispunjavaju uvjete. Konkretno, malim poduzećima koja isporučuju robu i usluge drugim poreznim obveznicima može biti korisnije odlučiti se za oporezivanje na temelju općih pravila. Smanjivanje troškova usklađivanja u području PDV-a za takva poduzeća stoga je u većoj mjeri povezano s pojednostavnjivanjem njihovih obveza PDV-a, a ne samog izuzeća.

Države članice stoga bi trebale definirati i skup pojednostavnjenih obveza u području PDV-a za neizuzeta mala poduzeća. Takav bi skup trebao obuhvatiti pojednostavnjene prijave, računovodstvo i dulja porezna razdoblja, što bi dovelo do manje učestalog podnošenja prijava PDV-a. Neizuzetim malim poduzećima trebalo bi ostaviti mogućnost primjene uobičajenih poreznih razdoblja.

2018/0006 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 19 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 20 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom Vijeća 2006/112/EZ 21 državama članicama dopušteno je nastaviti s primjenom posebnih odredbi za mala poduzeća u skladu sa zajedničkim odredbama i imajući u vidu daljnje usklađivanje. Međutim, te su odredbe zastarjele i njima se ne umanjuje opterećenje za mala poduzeća uzrokovano usklađivanjem jer su osmišljene za zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) na temelju oporezivanja u državi članici podrijetla.

(2)Komisija je u svojem akcijskom planu o PDV-u 22 najavila sveobuhvatan paket pojednostavnjenja za mala poduzeća čiji je cilj smanjiti njihovo administrativno opterećenje i pomoći stvaranje fiskalnog okruženja za olakšavanje njihova rasta te razvoja prekogranične trgovine. To podrazumijeva preispitivanje posebne odredbe za mala poduzeća, kako je navedeno u Komunikaciji o provedbi akcijskog plana o PDV-u 23 . Preispitivanje posebne odredbe za mala poduzeća stoga predstavlja važan element paketa reformi iz akcijskog plana o PDV-u.

(3)Preispitivanje te posebne odredbe usko je povezano s prijedlogom Komisije kojim se utvrđuju načela konačnog sustava PDV-a za prekograničnu trgovinu među poduzećima između država članica na temelju oporezivanja prekograničnih isporuka u državi članici odredišta 24 . Prelaskom na sustav PDV-a s oporezivanjem na odredištu uočeno je da određena važeća pravila nisu prikladna za sustav oporezivanja na odredištu.

(4)Kako bi se riješio problem nerazmjernog opterećenja uzrokovanog usklađivanjem s kojim su suočena mala poduzeća, mjere pojednostavnjenja trebale bi se odobriti i poduzećima koja se smatraju malima u gospodarskom smislu, a ne samo poduzećima izuzetima u skladu s važećim pravilima. Za potrebe pojednostavnjenja pravila o PDV-u poduzeća bi se smatrala „malim” ako na temelju prometa ispunjavaju uvjete opće definicije mikropoduzeća iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ 25 .

(5)Trenutačno se posebnom odredbom za mala poduzeća izuzeće dopušta samo za poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici u kojoj se plaća PDV. To negativno utječe na konkurentnost na jedinstvenom tržištu za poduzeća koja nemaju poslovni nastan u toj državi članici. Kako bi se riješio taj problem i izbjeglo daljnje narušavanje, imajući u vidu prelazak na sustav oporezivanja na odredištu, izuzeće bi trebalo odobriti i za mala poduzeća s poslovnim nastanom u državi članici različitoj od one u kojoj treba platiti PDV.

(6)Mala poduzeća mogla bi iskoristiti izuzeće samo ako njihov godišnji promet ne prelazi prag koji se primjenjuje u državi članici u kojoj treba platiti PDV. Države članice bi pri određivanju tih pragova trebale poštovati pravila o pragovima iz Direktive 2006/112/EZ. Većina je tih pravila uvedena 1977. i više nisu prikladna.

(7)Kako bi se postupak pojednostavnio, nizu država članica odobrena je primjena višeg praga od onoga koji je utvrđen u skladu s Direktivom 2006/112/EZ na privremenoj osnovi. Budući da nije prikladno nastaviti izmjenjivati opća pravila primjenom odstupanja, pravila o pragovima trebalo bi ažurirati.

(8)Državama članicama trebalo bi prepustiti određivanje nacionalnih pragova za izuzeće na razini koja optimalno odgovara njihovim gospodarskim i političkim uvjetima, što podliježe najvišoj dopuštenoj vrijednosti praga utvrđenoj ovom Direktivom. U tom bi pogledu trebalo pojasniti da ako države članice primjenjuju različite pragove to treba potkrijepiti objektivnim kriterijima.

(9)Prag godišnjeg prometa, koji je osnova za izuzeće na temelju te posebne odredbe, sastoji se samo od ukupne vrijednosti isporuka robe i usluga koje obavljaju mala poduzeća u državi članici u kojoj je odobreno izuzeće. Ako bi poduzeće koje nema poslovni nastan u toj državi članici ostvarivalo koristi od takvog izuzeća neovisno o prometu koji ostvaruje u ostalim državama članicama, to bi dovelo do narušavanja tržišnog natjecanja. Kako bi se ublažila takva narušavanja tržišnog natjecanja i zaštitili porezni prihodi, poduzeća bi se u državi članici u kojoj nemaju poslovni nastan mogla koristiti izuzećem samo ako je njihov godišnji promet u Uniji niži od određenog praga.

(10)Malim poduzećima čiji promet ne premašuje određeni iznos trebalo bi dopustiti da se nastave koristiti izuzećem u ograničenom razdoblju, kako ih se ne bi obeshrabrilo u razvoju poslovanja i kako bi se osigurao postupan prijelaz s izuzeća na oporezivanje.

(11)Radi smanjenja opterećenja za mala poduzeća uzrokovanog usklađivanjem trebalo bi pojednostaviti i njihove obveze. Trebalo bi uvesti različite skupove pojednostavnjenih obveza jer postoje različite potrebe za propisivanjem obveza koje uvelike ovise o tome jesu li poduzeća oslobođena od PDV-a.

(12)Ako se primjenjuje izuzeće, mala poduzeća koja se koriste izuzećem trebala bi barem uživati pogodnosti pojednostavnjenih obveza o prijavi PDV-a, izdavanju računa, računovodstvu i izvješćivanju.

(13)Nadalje, kako bi se osigurala usklađenost s uvjetima za izuzeće koje država članica odobrava poduzećima koja nemaju poslovni nastan na njezinu državnom području, potrebno je propisati prethodnu obavijest o namjeri korištenja izuzeća. Takvu obavijest bi malo poduzeće trebalo podnijeti u državi članici u kojoj ima poslovni nastan. Ta država članica bi zatim na temelju informacija iz prijave godišnjeg prometa tog poduzeća trebala te informacije dostaviti ostalim predmetnim državama članicama.

(14)Posebnim se odredbama zajedno s izuzećem od PDV-a dopuštaju i progresivne porezne olakšice. Progresivne porezne olakšice uzrokuju složenost i njima se ne ostvaruje znatan doprinos smanjivanju opterećenja za mala poduzeća uzrokovanog usklađivanjem. Ta bi se mjera stoga trebala ukloniti.

(15)Kako bi se za poduzeća koja nisu izuzeta smanjilo opterećenje uzrokovano usklađivanjem, od država članica trebalo bi zahtijevati pojednostavnjenje odredbi o prijavi PDV-a i knjigovodstvu te produljenje poreznih razdoblja kako bi se ostvarilo manje učestalo podnošenje prijava PDV-a.

(16)Kako bi se pomoglo malim poduzećima koja nailaze na poteškoće pri plaćanju PDV-a nadležnom tijelu jer još nisu primila uplate od svojih klijenata, države članice mogu u okviru sustava s mogućnošću odabira poreznim obveznicima dozvoliti primjenu knjigovodstva PDV-a na novčanoj osnovi. Taj bi sustav trebalo izmijeniti radi usklađivanja s definicijom malih poduzeća.

(17)Cilj je ove Direktive smanjenje opterećenja za mala poduzeća uzrokovanog usklađivanjem koje nije moguće u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica te se stoga može bolje ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5., ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(18)U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima 26 , države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim.

(19)Direktivu 2006/112/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2006/112/EZ mijenja se kako slijedi:

1.u članku 2. stavku 1. točki (b), podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.poreznog obveznika koji djeluje kao takav ili pravne osobe koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj porezni obveznik koji djeluje kao takav i koji nema pravo na izuzeće za mala poduzeća iz članka 284. te koji nije obuhvaćen člancima 33. ili 36.;”;

2.članak 139. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Izuzeće iz članka 138. stavka 1. ne primjenjuje se na isporuku robe koju obavljaju porezni obveznici koji su obuhvaćeni izuzećem za mala poduzeća utvrđenim u članku 284.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izuzeće iz članka 138. stavka 2. točke (b) ne primjenjuje se na isporuku proizvoda koji podliježu trošarinama, koju obavljaju porezni obveznici obuhvaćeni izuzećem za mala poduzeća iz članka 284.”;

3.članak 167.a mijenja se kako slijedi:

(a)drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje primjenjuju sustav s mogućnošću odabira naveden u prvom stavku utvrđuju prag za poreznog obveznika koji upotrebljava taj sustav na svom području na temelju godišnjeg prometa poreznog obveznika izračunanog u skladu s člankom 288. Taj prag ne smije biti viši od 2 000 000 EUR ili od protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti.”;

(b)briše se treći stavak;

4.u članku 220.a stavku 1. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c)kada je porezni obveznik malo poduzeće kako je definirano u članku 280.a.”;

5.u članku 270. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)ukupna godišnja vrijednost njihovih isporuka robe i usluga, bez PDV-a, ne prelazi za više od 35 000 EUR ili za protuvrijednost tog iznosa u nacionalnoj valuti iznos godišnjeg prometa koji se upotrebljava kao osnova za primjenu izuzeća za mala poduzeća, kako je utvrđeno u članku 284.;”;

6.u članku 272. stavku 1. briše se točka (d);

7.u članku 273. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mogućnost iz prvog stavka ne može se upotrebljavati za propisivanje dodatnih obveza izdavanja računa koje su veće od onih propisanih u poglavlju 3. ili za određivanje dodatnih obveza za mala poduzeća koje su veće od onih propisanih u glavi XII. poglavlju 1. odjeljku 2.a.”;

8.u glavi XII. poglavlju 1. umeće se sljedeći odjeljak -1.:

„Odjeljak -1.
Definicija

Članak 280.a

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

1.‚malo poduzeće’ znači bilo koji porezni obveznik s poslovnim nastanom u Zajednici čiji godišnji promet u Uniji nije viši od 2 000 000 EUR ili protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti;

2.‚godišnji promet u državi članici’ znači ukupna godišnja vrijednost isporuka robe i usluga, bez PDV-a, koje je porezni obveznik obavio u toj državi članici;

3.‚godišnji promet u Uniji’ znači ukupna godišnja vrijednost isporuka robe i usluga, bez PDV-a, koje je porezni obveznik obavio na području Zajednice.”;

9.naslov GLAVE XII. POGLAVLJA 1. odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Izuzeća”:

10.članak 282. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 282.

Izuzeća propisana ovim odjeljkom primjenjuju se na isporuke robe i usluga koje obavljaju mala poduzeća.”;

11.u članku 283. stavku 1. briše se točka (c).

12.članak 284. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 284.

1. Države članice mogu izuzeti isporuke robe i usluga koje na njihovu državnom području obavljaju mala poduzeća s poslovnim nastanom na tom državnom području i čiji je iznos godišnjeg prometa u državi članici nastao tim isporukama niži od praga koji države članice utvrđuju za primjenu tog izuzeća.

Države članice mogu na temelju objektivnih kriterija odrediti različite pragove za različite poslovne sektore. Međutim, ti pragovi ne smiju biti viši od 85 000 EUR ili od protuvrijednosti tog iznosa u nacionalnoj valuti.

2. Države članice koje su uvele izuzeće za mala poduzeća također izuzimaju isporuke robe i usluga koje na njihovu državnom području obavljaju poduzeća s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, uz uvjet da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)godišnji promet u Uniji tog malog poduzeća ne premašuje 100 000 EUR;

(b)vrijednost isporuka robe u državi članici u kojoj poduzeće nema poslovni nastan ne prelazi prag koji se u toj državi članici primjenjuje za dodjelu izuzeća poduzećima s poslovnim nastanom u toj državi članici.

3. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da mala poduzeća koja ostvaruju korist od izuzeća ispunjavaju uvjete iz stavaka 1. i 2.

4. Malo poduzeće dužno je prije nego se počne koristiti izuzećem u drugim državama članicama o tome obavijestiti državu članicu u kojoj ima poslovni nastan.

Ako se malo poduzeće koristi izuzećem u državi članici različitoj od one u kojoj ima poslovni nastan, država članica poslovnog nastana poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala da to malo poduzeće prijavi točan godišnji promet u Uniji i točan godišnji promet u državi članici te obavješćuje porezna tijela u predmetnim državama članicama u kojima malo poduzeće obavlja isporuke.”;

13.brišu se članci 285., 286. i 287.;

14.članak 288. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 288.

Godišnji promet koji služi kao osnova za primjenu izuzeća iz članka 284. sastoji se od sljedećih iznosa, bez PDV-a:

1.vrijednosti isporučene robe i usluga, u mjeri u kojoj bi bile oporezovane kad bi ih isporučio porezni obveznik koji nema pravo na izuzeće;

2.vrijednost transakcija koje se izuzimaju, uz pravo na odbitak PDV-a plaćenog u prethodnoj fazi, u skladu s člancima 98. i 138.;

3.vrijednost transakcija koje se izuzimaju u skladu s člancima od 146. do 149. i od 151. do 153.;

4.vrijednost transakcija nekretninama, financijskih transakcija iz članka 135. stavka 1. točaka od (b) do (g), te usluga osiguranja i reosiguranja, osim ako su te transakcije pomoćne transakcije.

Međutim, otuđenje materijalnih ili nematerijalnih osnovnih sredstava poduzeća ne uzima se u obzir u svrhu izračunavanja prometa.”

15.umeće se sljedeći članak 288.a:

„Članak 288.a

Ako tijekom sljedeće kalendarske godine godišnji promet u državi članici malog poduzeća premašuje prag za izuzeće iz članka 284. stavka 1., malo poduzeće smije nastaviti ostvarivati korist od izuzeća za tu godinu uz uvjet da njegov godišnji promet u državi članici u toj godini ne prelazi prag utvrđen u članku 284. stavku 1. za više od 50 %.”;

16.u članku 290. briše se druga rečenica;

17.brišu se članci od 291. do 294.;

18.u glavi XII. poglavlju 1. umeće se sljedeći odjeljak 2.a:

„Odjeljak 2.a
Pojednostavnjivanje obveza za mala poduzeća

Pododjeljak 1.
Izuzeta mala poduzeća

Članak 294.a

Za potrebe ovog pododjeljka ‚izuzeto malo poduzeće’ znači malo poduzeće koje ostvaruje koristi od izuzeća u državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDV-a kako je predviđeno člankom 284. stavcima 1. i 2.

Članak 294.b

Države članice mogu osloboditi od obveze najave početka svojih djelatnosti u skladu s člankom 213. i obveze identifikacije jedinstvenim brojem u skladu s člankom 214. izuzeta mala poduzeća s poslovnim nastanom na njihovu državnom području koja obavljaju transakcije samo unutar te države članice.

Ako se ta mogućnost ne primjenjuje ili ako mala poduzeća moraju najaviti početak svojih djelatnosti i biti identificirana, države članice uspostavljaju pojednostavnjeni postupak za identifikaciju takvih malih poduzeća s pomoću jedinstvenog broja.

Članak 294.c

Države članice oslobađaju izuzeta mala poduzeća od obveze izdavanja računa u skladu s člankom 220.

Države članice ne smiju propisati obvezu izdavanja računa za mala poduzeća u skladu s člankom 221.

Članak 294.d

Države članice mogu osloboditi izuzeta mala poduzeća od određenih ili svih knjigovodstvenih obveza utvrđenih u glavi XI. poglavlju 4.

Ako države članice zahtijevaju pohranjivanje računa, ne smiju propisati dodatne zahtjeve za izuzeta mala poduzeća osim onih predviđenih u nacionalnom pravu u područjima osim PDV-a koji se odnose na knjigovodstvo.

Članak 294.e

Države članice mogu osloboditi izuzeta mala poduzeća od obveze podnošenja prijave PDV-a iz članka 250.

Ako se ta mogućnost ne primjenjuje, države članice dopuštaju takvim izuzetim malim poduzećima podnošenje pojednostavnjene prijave PDV-a za kalendarsku godinu. Međutim, mala poduzeća mogu se odlučiti za primjenu poreznog razdoblja utvrđenog u skladu s člankom 252.

Članak 294.f

Države članice mogu osloboditi izuzeta mala poduzeća od određenih ili svih obveza navedenih u člancima od 217. do. 271.

Pododjeljak 2.
Mala poduzeća bez prava na izuzeće

Članak 294.g

Države članice uspostavljaju pojednostavnjeni postupak kako bi se malim poduzećima koja ne ostvaruju korist od izuzeća iz članka 284. omogućilo dobivanje jedinstvenog identifikacijskog broja radi poštovanja odredaba članka 214.

Članak 294.h

Ne dovodeći u pitanje članke od 244. do 248.a, države članice određuju pojednostavnjene obveze koje se odnose na pohranjivanje računa koje izdaju mala poduzeća.

Članak 294.i

Porezno razdoblje obuhvaćeno prijavom PDV-a za mala poduzeća je kalendarska godina. Međutim, mala poduzeća mogu se odlučiti za primjenu poreznog razdoblja utvrđenog u skladu s člankom 252.

Članak 294.j

Ne dovodeći u pitanje članak 206., države članice ne smiju od malih poduzeća zahtijevati međuplaćanje.”;

19.u članku 314. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)drugi porezni obveznik, u mjeri u kojoj nabava robe koju obavlja taj drugi porezni obveznik zadovoljava uvjete za izuzimanje za mala poduzeća, kako je navedeno u članku 284., te uključuje kapitalna dobra;”;

20.    u članku 334. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)nekog drugog poreznog obveznika, u mjeri u kojoj nabava robe koju obavlja taj porezni obveznik, u skladu s ugovorom prema kojemu se plaća provizija na prodaju, ispunjava uvjete za izuzeće za mala poduzeća kako je navedeno u članku 284., te uključuje kapitalna dobra;”;

Članak 2.

1.Države članice najkasnije do 30. lipnja 2022. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od 1. srpnja 2022.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost ( SL L 347, 11.12.2006., str. 1. )

(2)    MSP-ovi su na razini EU-a općenito definirani u skladu s Preporukom Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća ( SL L 124, 20.5.2003., str. 36. ). Imajući u vidu njezina pravila za mala poduzeća, Direktiva o PDV-u je usmjerena na poduzeća koja posluju u znatno manjem opsegu koja bi se u skladu s općom definicijom smatrala „mikropoduzećima” (s prometom do 2 000 000 EUR). Takva poduzeća obuhvaćaju otprilike 98 % svih poduzeća u EU-u.

(3)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o akcijskom planu o PDV-u, Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka ( COM(2016) 148 final ) .

(4)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o provedbi akcijskog plana o PDV-u, Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje ( COM(2017) 566 final ).

(5)

   Stanje Unije 2017. Pismo namjere predsjedniku Antoniju Tajaniju i premijeru Jüriju Ratasu, 13. rujna 2017., dostupno na https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/state-union-2017-brochure_en.pdf . Vidjeti i Prilog I. Programu rada Komisije za 2017., COM(2016) 710 final, Strasbourg, 25.10.2016., str. 3., dostupno na https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/cwp_2017_annex_i_en.pdf .

(6)    Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza poreza na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu ( COM(2016) 757 final ).

(7)    Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama ( COM(2017) 569 final ).

(8)     Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1042/2013 od 7. listopada 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 o mjestu isporuke usluga   (SL L 284, 26.10.2013., str. 1. ). i Uredba Vijeća (EU) br. 967/2012 od 9. listopada 2012. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u vezi posebnih programa za porezne obveznike koji nemaju poslovni nastan, a isporučuju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektroničke usluge osobama koje nisu porezni obveznici ( SL L 290, 20.10.2012., str. 1. ).

(9)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” ( COM(2015) 550 final ), str. 4.

(10)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća”, ( COM(2016) 733 final ), str. 4.

(11)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Europskom odboru regija, „Počnimo od malih” – „Akt o malom poduzetništvu za Europu” ( COM(2008) 394 final ), str. 4. – 5., 7. – 8.

(12)    Pročišćena verzija Ugovora o Europskoj uniji (SL C 326, 26.10.2012., str. 13.).

(13)    Završno izvješće, London 2011., dostupno na: https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/resources/documents/common/publications/studies/report_evaluation_vat.pdf .

(14)    Europska poduzetnička mreža (EPM) je projekt kojim upravlja Europska komisija (GU GROW) i kojim se poduzećima pomaže u inovacijama i rastu na međunarodnoj razini. EPM je najveća svjetska mreža za potporu MSP-ovima s međunarodnim ambicijama. U njoj sudjeluje 600 partnera iz svih država članica EU-a i iz više od 30 zemalja koje nisu članice EU-a.

(15)    Primljeni komentari i prijedlozi dionika i potpuno izvješće o rezultatima dostupni su na internetskim stranicama Glavne uprave TAXUD.

(16)    Vidjeti posebno Prijedloge dionika u okviru platforme REFIT, XVIII. – Porezna i carinska unija, dostupno na https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/taxation_and_customs_union.pdf .

(17)    Prilog 1. Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Program rada Komisije za 2017.” ( COM(2016) 710 final ), str. 3.

(18)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Program rada Komisije za 2017.” ( COM(2016) 710 final ), str. 8.– 9., (prioritet br. 4.). Prioriteti Komisije navedeni su u Političkim smjernicama predstavljenima na početku mandata Komisije.

(19)    SL C , , str. .

(20)    SL C , , str. .

(21)    SL L 347, 11.12.2006., str. 1.

(22)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o akcijskom planu o PDV-u, Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka (COM(2016) 148 final od 7.4.2016.).

(23)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o provedbi akcijskog plana o PDV-u, Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za djelovanje (COM(2017) 566 final od 4.10.2017.).

(24)    Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama (COM(2017) 569 final od 4.10.2017.).

(25)    Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(26)    SL C 369, 17.12.2011., str. 14.