Mišljenje Europskog odbora regija – Održivo biogospodarstvo za Europu: jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša

(2019/C 404/05)

Izvjestitelj	:	Jácint HORVÁTH (HU/PES), predstavnik Vijeća grada županije Nagykanizsa
Referentni dokument/i	:	Održivo biogospodarstvo za Europu: jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša COM(2018) 673 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

1.

pozdravlja Komunikaciju Komisije „Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša”, kojom se predlaže akcijski plan za provedbu strategije obnovljenog europskog biogospodarstva u predstojećim godinama; smatra da može imati ključnu ulogu kao instrument za dijalog s Europskom komisijom;

2.

smatra da je objavljeni akcijski plan dovoljno ambiciozan i da je provedba mjera sadržanih u njemu od ključne važnosti za razvoj europskog biogospodarstva odgovarajućom brzinom;

3.

nadalje smatra da razvoj biogospodarstva predstavlja vrlo velik potencijal za rast i otvaranje radnih mjesta te naglašava da se taj potencijal može ostvariti samo ako regionalni i lokalni akteri na terenu budu blisko surađivali i nastojali postići zajedničke ciljeve; Odbor dodatno ističe važnost održivog biogospodarstva za postizanje ciljeva održivog razvoja;

4.

uvjeren je da bi trebalo uskladiti europske, nacionalne, regionalne i lokalne inicijative u području biogospodarstva kako bi se iskorištavanjem pozitivnih učinaka višerazinskog upravljanja stvorili najbolji uvjeti za njegov razvoj u Europi. Povrh toga, i također u vezi s biogospodarstvom, lokalna i regionalna razina ima važnu ulogu u promicanju suradnje među sveučilištima, industrijom, vladom i civilnim društvom zahvaljujući modelu takozvane četverostruke spirale;

5.

ističe izvanredne mogućnosti koje se nude u razdoblju 2021. – 2027. za razvoj biogospodarstva. Lokalne i regionalne vlasti ključne su za provedbu kohezijske politike EU-a i velikog broja regionalnih strategija pametne specijalizacije koje omogućuju sufinanciranje programa i projekata za jačanje biogospodarstva;

6.

također ističe da Komisija, osim toga, predviđa obvezu da se od 2021. nadalje izrade akcijski planovi za biogospodarstvo na najprikladnijoj teritorijalnoj razini, što će podrazumijevati jačanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti, te da se programima upravlja u što izravnijoj suradnji s predmetnim sektorima i građanima u skladu s načelima supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja. Kako bi se razvilo održivo i kružno biogospodarstvo, potrebno je čvrsto povezati aktivnosti s regionalnom i lokalnom razinom s obzirom na to da je lokalno stanovništvo dobro upoznato s postojećim vrijednosnim lancima u regijama. Regije ulažu u osnovne usluge i kapacitete kako bi se lokalnim i regionalnim pristupom zajamčila čvrsta poveznica s regionalnim posebnostima i specijalizacijom;

7.

smatra da je radi uspješnog ostvarenja vizije najvećeg mogućeg širenja biogospodarstva potrebno redovito preispitivanje pravnog okvira kako bi se uklonile i pravne prepreke ulaganjima;

8.

uvjeren je da će se razvojem održivog europskog biogospodarstva otvarati radna mjesta, posebno u obalnim i ruralnim područjima, zahvaljujući većem sudjelovanju primarnih proizvođača u lokalnom biogospodarstvu. Prema procjenama biogospodarskih sektora, do 2030. godine moglo doći do otvaranja jednog milijuna novih radnih mjesta;

9.

poziva sve države članice Unije da do 2021. razviju nacionalnu strategiju za biogospodarstvo u okviru planiranja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se olakšala koordinacija razvojnih programa;

10.

potiče sve europske regije, kao jednu od najprimjerenijih teritorijalnih razina za provedbu strategija biogospodarstva, da najkasnije do kraja 2024. usvoje akcijske planove za biogospodarstvo ili da predvide zasebno poglavlje za biogospodarstvo kao dio svoje opće razvojne strategije. Odbor nadalje smatra da bi se, s obzirom na to da ekološke granice biogospodarstva nadilaze administrativne granice, mogle razmotriti i međuregionalne strategije kako bi se ojačala prekogranična i međuregionalna suradnja (gradovi prijatelji, mreže) s regijama sličnog profila. Istodobno, u makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena trebalo bi promicati biogospodarska partnerstva;

11.

nada se da će zelena javna nabava u Europskoj uniji što snažnije rasti te naglašava da je razvoj biogospodarstva od ključne važnosti za postizanje tog cilja. Stoga napominje da je javna nabava važan instrument za potporu razvoju proizvoda i rješenja na biološkoj osnovi. To često iziskuje potporu EU-a u obliku zahtjeva za ekološki dizajn, standarda, deklaracija proizvoda u odnosu na zaštitu klime i okoliša te strategija za razvojne mjere;

12.

sa zabrinutošću napominje da prema nedavnom izvješću Zajedničkog istraživačkog centra „postoji velika potencijalna opasnost da će u razdoblju 2015. – 2030. oko 11 % (više od 20 milijuna hektara) poljoprivrednog zemljišta u EU-u biti napušteno zbog čimbenika povezanih s biofizičkom prikladnošću zemljišta, strukturom i poljoprivrednom održivošću gospodarstava te stanovništvom i regionalnim posebnostima”. (1) S obzirom na to Odbor naglašava značajan potencijal napuštenog poljoprivrednog zemljišta za sve veću proizvodnju raznih vrsta bioloških resursa, pod uvjetom da takva diversificirana upotreba ne ugrozi poljoprivredno zemljište visoke prirodne vrijednosti i da ne smanji bioraznolikost i potencijal za obnovu staništa i divljine;

13.

podsjeća na to da je u prethodnom mišljenju o reformi zajedničke poljoprivredne politike (2) naglasio da je u pogledu okoliša i prehrane potrebno udvostručiti, u usporedbi s 2017., površinu koja se koristi za ekološku poljoprivredu u svakoj državi članici odnosno ta površina treba iznositi barem 30 % iskorištene poljoprivredne površine u svakoj državi članici;

14.

podržava zaključke izvješća o preispitivanju strategije EU-a za šume sredinom provedbenog razdoblja, u skladu s kojima bi trebalo koordinirati reviziju strategije za šume i reformu strategije za biogospodarstvo, a kad su posrijedi razvoj šumskog biogospodarstva i poticanje inovacija treba osigurati dosljednost raznih politika EU-a;

Jačanje i unapređivanje bioindustrijskih sektora, poticanje ulaganja te otvaranje tržišta

15.

smatra da inovacije u području biogospodarstva trenutačno privlače ulagače u poduzeća samo ako se odnose na razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Potrebno je poboljšati programe potpore kako bi se razvile tehnologije povezane s proizvodima koji se temelje na biološkim sirovinama čija je tržišna vrijednost niska, ali im je namjena zamijeniti fosilne proizvode. Potrebni su jasniji mehanizmi određivanja cijena za biološke resurse, a da se ne određuju pojedinosti o namjeni tih resursa. Prikladne cijene fosilnih resursa ključni su čimbenik za osiguravanje konkurentnosti biogospodarstva;

16.

smatra da bi se uspostavom usklađenog sustava regulacije standarda za proizvode koji se mogu proizvoditi na održiv način i za njihov otpad, kao i jamstvom stabilnosti tog sustava na razini država članica, ostvario velik napredak za organizacije uključene u istraživanje, razvoj i proizvodnju proizvoda koji se temelje na biološkim sirovinama;

17.

poziva Europsku komisiju da podrži postupke uključene u proizvodnju i prodaju proizvoda temeljenih na biološkim sirovinama u državama članicama EU-a i širenje tehnologija u području održivog biogospodarstva. EU bi se razvijanjem najnovijih tehnologija povezanih s biogospodarstvom trebao isprofilirati kao predvodnik u tom sektoru kako bi potakao otvaranje radnih mjesta i osigurao opskrbu kvalitetnim bioproizvodima;

18.

u pravilima je potrebno izbjeći pretjerano administrativno opterećenje za korisnike bioloških resursa. Trenutačno se takve obveze izvješćivanja u pogledu održivosti i gospodarstva (i za poslovne partnere) utvrđuju u propisima o državnim potporama i u Direktivi o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED II). Osim toga valja izbjegavati i mikroupravljanje uporabom različitih bioloških resursa sve dok resursi ispunjavaju zahtjeve zaštite klime i održivosti. Osobito se u biorafinerijama različiti tokovi resursa upotrebljavaju u različite svrhe, na primjer za biogoriva;

19.

smatra da je razvoj biogospodarstva, osobito u manje razvijenim regijama, povezan s konkretnim projektima i da ostvarivanje vodećih inovacija omogućuje praćenje promjena. U pogledu inicijative BIOEAST i sličnih inicijativa koje uključuju više država članica, OR predlaže da Komisija potakne jačanje pozitivnih sinergija putem tematskih programa i subvencija. Važno je da međupovezanost aktivnosti prijenosa tehnologije i resursa biomase u regijama dovede do vidljivih rezultata i za društvo, čime se dokazuje da je održivo biogospodarstvo istinska „zelena” jezgra kružnog gospodarstva;

20.

smatra da bi radi ubrzanja energetske tranzicije i povećanja tržišne konkurentnosti energije iz obnovljivih izvora u odnosu na fosilna goriva, a da se to ne smatra nezakonitom državnom potporom, trebalo razmotriti prilagodbu Direktive o oporezivanju energije i pravila o državnim potporama;

21.

pozdravlja činjenicu da Europska komisija u predstojećim godinama planira uspostaviti instrument potpore za politike čiji je cilj ispravljanje teritorijalnih neravnoteža u biogospodarstvu, ali naglašava da je potrebno osigurati djelovanje tog alata barem do kraja 2027. kako bi se doista smanjile teritorijalne nejednakosti koje su se ranije pojavile u tom području;

22.

pozdravlja uključivanje biotehnologije u strategije pametne specijalizacije (RIS3) u nekoliko država članica EU-a. Strategije pametne specijalizacije, čija je izrada bila ex ante uvjet za pristup europskim sredstvima za istraživanje, razvoj i inovacije u programskom razdoblju 2014. – 2020., istodobno su politički instrumenti koji predočuju regionalne i teritorijalne karakteristike, sektore i tehnološke prioritete i stoga čine referentne točke za provedbu politika. Nadalje smatra da su regionalne istraživačke i inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju (RIS3) učinkovitije ako se temelje na koordiniranim naporima između susjednih regija i na razini država članica, kako bi se dugoročno očuvao okoliš i zaštitila bioraznolikost te iskoristio potencijal biogospodarstva;

23.

smatra da je potrebno povećati potporu za biotehnologiju, u smislu prioriteta u području istraživanja i inovacija kao i u pogledu prioriteta ulaganja. Zahvaljujući bazi znanja i instrumentima biotehnologije kao poveznice između faza obrade biomase, uz pomoć biotehnologije mogu se smanjiti negativni učinci na okoliš, ali i promicati razvoj bioindustrije na održiv način;

24.

odobrava mjeru 1.5. iz akcijskog plana, kojom se predviđa razvoj 300 održivih biorafinerija. (3) OR predlaže da se pri izgradnji nove biorafinerije, na temelju podataka iz jedinstvenog sustava pokazatelja i praćenja, pomogne regijama koje su slabije razvijene u pogledu biogospodarstva da nadoknade zaostatak, u skladu s pravilima i subvencijama ZPP-a i Devetog okvirnog programa. Uvođenjem tehnoloških inovacija u kombinaciji s razvojem povezanih sustava prijenosa znanja osigurat će se ekološki prihvatljivo iskorištavanje potencijala ekosustava, što može dovesti do održivih lanaca vrijednosti biomase;

25.

smatra da je za optimiranje, preobrazbu i integraciju lanaca vrijednosti bitan aktivan angažman lokalnih i regionalnih dionika, a posebno MSP-ova kako bi se uz primarne proizvođače uključio cijeli poslovni lanac. Od ključne je važnosti podupirati angažman MSP-ova u njihovim procesima preobrazbe tehnologije i poslovanja u smislu prelaska na biogospodarstvo;

Brzo uvođenje lokalnih biogospodarstava diljem Europe

26.

preporučuje Europskoj komisiji da obrati posebnu pozornost na pružanje informacija čelnicima u upravama gradova i ruralnih područja kako bi oni mogli uključiti mogućnosti proizvodnje i prerade biomase u dugoročne postupke strateškog planiranja i donošenja proračuna;

27.

naglašava da bi se savjetovanjima između susjednih regija trebao omogućiti razvoj tehnologija i rješenja za ekološku i kružnu poljoprivredu u okviru međusobne suradnje;

28.

smatra da bi gradovi trebali postati važni centri kružnog biogospodarstva. Kružno upravljanje materijalima i recikliranje (ili, prema potrebi, dodatna prerada) otpada, uključujući organskog otpada, od velike su važnosti u gradovima, a ti procesi ne iziskuju samo infrastrukturu te sustave prikupljanja, obrade i recikliranja (ili dodatne prerade) nego i podizanje javne svijesti. OR poziva Europsku komisiju da na koordiniran način osigura sredstva potrebna za tu svrhu, što također uključuje zajednički i komplementarni razvoj tehnoloških prilagodbi i sustava prijenosa znanja;

29.

osobito smatra, naime, da ni u strategiji ni u akcijskom planu nije predviđeno rješavanje pitanja povezanih s upravljanjem. Radi ostvarenja postupaka utvrđenih u akcijskom planu, relevantnim akterima treba dodijeliti jasne odgovornosti, uz puno poštovanje višerazinskog upravljanja, kako bi se osigurala djelotvorna i učinkovita provedba svakog elementa strategije;

30.

smatra da je potrebno uskladiti zakonodavstvo s obzirom na to da se u 28 država članica trenutačno primjenjuju različita pravila za tokove biomase, koji čine glavnu sirovinu ključnih biogospodarskih vrijednosnih lanaca, i za tokove otpada koji proizlaze iz njihove obrade;

31.

smatra da organizacije (kao što je Europska mreža regija s kemijskom industrijom – ECRN), platforme (kao što je Konzorcij za bioindustriju – BIC) i organizacije klastera poduzeća, koje mogu maksimalno povećati potencijal rezultata i stečenih znanja te kombinirati lokalne i regionalne inicijative, mogu učinkovito promicati biogospodarske postupke. U budućnosti će biti posebno važno uključiti ih u sustave prijenosa znanja;

Razumijevanje ekoloških ograničenja biogospodarstva

32.

predlaže da se kao temelj za procjenu potencijala proizvodnje biomase primjenjuju granice okoliša i ekosustava, a ne administrativne granice. Kako bi se ostvarili ciljevi akcijskog plana, količine proizvedene biomase treba točno procijeniti i zabilježiti u jedinstvenom sustavu. Za to je potrebna koordinirana suradnja između regija te je ključno razviti i definirati standardizirane metode mjerenja i kontrole u svrhu te procjene;

33.

pozdravlja potporu koju je Komisija, u skladu s mjerom 3.2. akcijskog plana, dala razvoju kartografskih i statističkih sustava za praćenje ekosustava. Međutim, OR predlaže izradu i provedbu jedinstvenog europskog sustava pokazatelja za praćenje proizvodnje biomase. Od ključne je važnosti da se uvede jedinstveni informacijski okvir za ugradnju tehnologija obrade u kasnijim fazama i optimizaciju njihova rada u smislu energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i logistike biomase;

34.

predlaže razvoj jedinstvenog sustava pokazatelja koji bi mogli pružati informacije o aktivnostima regija s pomoću osnovnih i posebnih pokazatelja. Kada je riječ o osnovnim pokazateljima, predlaže se praćenje sljedećih parametara: 1. BDP svake regije (postotak u odnosu na nacionalni BDP); 2. međunarodna aktivnost istraživanja, razvoja i inovacija; 3. ušteda energije iz fosilnih izvora; 4. smanjenje emisija, osobito amonijaka (NH3) i najznačajnijih stakleničkih plinova (CO2, CH4); 5. proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (u tom slučaju, predlaže se standardizacija mjerenja). Posebni pokazatelji kojima se mogu opisati postignuća regija s obzirom na akcijski plan strategije za biogospodarstvo bili bi sljedeći: 1. broj novih radnih mjesta (u odnosu na razvoj biogospodarstva); 2. uloga biogospodarstva kada je riječ o regionalnim postignućima; 3. opseg napora uloženih u održavanje i razvoj bioraznolikosti (dodijeljena sredstva);

35.

smatra da se proširenjem prekograničnih sustava potpore na inovacijske procese i mogućnosti suradnje kojima se posebno podupire razvoj biogospodarstva daje djelotvoran doprinos prekograničnoj koordinaciji strategija u susjednim regijama. Suradnjom utemeljenom na sličnim ekološkim, socijalnim i gospodarskim pristupima može se usmjeravati specijalizacija osposobljavanja na lokalnoj razini te se može pozitivno utjecati na sektorske stope zaposlenosti;

36.

preporučuje promicanje mehanizama za postizanje kompromisa između biološke raznolikosti i proizvodnje i za traženje sinergija između različitih politika. Ubrzanje klimatskih promjena dovodi do promjena i na mikroregionalnoj razini;

37.

poziva na razvoj cjelovitog razvojnog okvira kojim bi se doprinijelo koordinaciji mjera klimatske politike na razini Unije u cilju borbe protiv gubitka bioraznolikosti, kao i u cilju očuvanja i poboljšanja resursa i plodnosti tla;

38.

pozdravlja izradu strategije za biogospodarstvo koja je u skladu s ciljevima održivosti i koja je popraćena akcijskim planom čija je okosnica zaštita područja proizvodnje od prekomjernog iskorištavanja te istodobni razvoj potencijala biomase. OR također pozdravlja zaštitu resursa koji služe kao temelj za proizvodnju te poziva Komisiju da regijama osigura bolju jednakost pristupa sredstvima namijenjenima podizanju svijesti;

Financiranje biogospodarstva

39.

pozdravlja činjenicu da se prijedlozima Komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. namjerava znatno povećati poticaj za sustavno istraživanje i inovacije u područjima i sektorima obuhvaćenima biogospodarstvom: točnije, 10 milijardi EUR, (4) odnosno oko 10 % projekcije proračuna, predviđeno je za klaster „Hrana i prirodni resursi” u okviru programa Obzor Europa. (5) Odbor naročito pozdravlja uključivanje „održivih, uključivih i kružnih rješenja temeljenih na biološkim sirovinama” u osam partnerskih područja programa;

40.

naglašava, međutim, da razvoj biogospodarstva iziskuje cjelovit pristup, što također znači da je za njegovo financiranje potrebna istodobna i koordinirana upotreba različitih izvora. OR smatra da Europska komisija mora povećati komplementarnost niza financijskih instrumenata i osmisliti primjerene instrumente za koordinaciju sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, zajedničke poljoprivredne politike, kao i sredstava dostupnih za istraživanje, razvoj i inovacije te financijskih instrumenata programa InvestEU kako bi državama članicama i regijama omogućila da u potpunosti iskoriste financijska sredstva dostupna za potporu biogospodarstvu;

41.

ustraje na važnosti koju valja pridati programu InvestEU kao budućem izvoru financiranja biogospodarstva; stoga poziva na to da biogospodarstvo ostane ciljano područje financiranja i da ostane jedno od područja koja se financiraju programom InvestEU;

42.

podsjeća na to da se planirani cilj da se 25 % rashoda proračuna EU-a posveti postizanju klimatskih ciljeva ne čini dovoljnim za ostvarenje ciljeva iz Pariškog sporazuma. OR je u svojem mišljenju o paketu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. (6) već naveo da bi se u prijedlogu za iduće financijsko razdoblje trebalo nastojati omogućiti da rashodi za tu svrhu iznose više od 30 %, čime bi se doprinijelo dekarbonizaciji energije, industrije i prometnog sustava i prijelazu na kružno gospodarstvo. Tim ciljevima potiče se razvoj biogospodarstva primjerenim tempom;

43.

ponavlja da se u prijedlogu Europske komisije u vezi s uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – okvirnog programa za istraživanja i inovacije obrazlažu posebne mjere na koje najudaljenije regije Unije imaju pravo (uzimajući u obzir njihovu strukturnu, društvenu i gospodarsku situaciju) u pogledu pristupa horizontalnim programima Unije. Izražava žaljenje zbog činjenice da se to ne odražava u predloženom tekstu, pa će se u sklopu programa Obzor Europa teško uzimati u obzir posebnosti tih regija i njihove jedinstvene prednosti kao centara za testiranje u području istraživanja i inovacija, primjerice na polju biogospodarstva ili klimatskih promjena, u skladu s njihovim strategijama pametne specijalizacije;

Obrazovanje, osposobljavanje i podizanje svijesti o biogospodarstvu

44.

zabrinut je zbog statističkih podataka koji ukazuju na to da se prosječna dob proizvođača i poduzetnika u biogospodarstvu svake godine povećava. Može se reći da, ako ne dođe do generacijske obnove sve starijeg stanovništva i prijenosa znanja te nužnog stjecanja novih vještina i kompetencija, u budućnosti bi mogla biti ugrožena opskrba dovoljnom (i sve većom) količinom kvalitetnih prehrambenih proizvoda. Prednost bi trebalo dati razvoju odgovarajućih sustava za prijenos znanja u sektorima biogospodarstva i inovativnoj, socijalnoj, gospodarskoj i ekološkoj dimenziji međusektorske povezanosti;

45.

smatra da će radna snaga potrebna za održive lance vrijednosti koji se temelje na biološkim sirovinama i koji su prilagođeni ekosustavu biti dugoročno dostupna ako se od početka osnovnog obrazovanja bude nastojalo odgovoriti na konkretne potrebe za radnom snagom u sektorima biogospodarstva s pomoću progresivnih i dosljednih obrazovnih modula, kao i s pomoću modula osposobljavanja i cjeloživotnog učenja koje države članice razrađuju na temelju otvorene metode koordinacije. OR vjeruje da je razvoj tih modula apsolutno nužan jer znanje o kulturi i održivosti okoliša treba prenositi na svakoj razini obrazovanja, kao i tijekom osposobljavanja i cjeloživotnog učenja. U tom smislu poziva Europsku komisiju da državama članicama omogući da lakše zajedno odrede i definiraju zajedničke ciljeve i sredstva kojima ih na razini EU-a mogu postići;

46.

naglašava da je stvaranje potražnje na tržištu proizvoda koji se temelje na biološkim sirovinama ključno za razvoj biogospodarstva; skreće pozornost na potrebu provođenja mjera i aktivnosti za podizanje svijesti, ali i za podupiranje potražnje, što iziskuje suradnju između Europske komisije, regija i općina.

---

(1)  Agricultural Land Abandonment in the EU within 2015-2030 („Napuštanje poljoprivrednog zemljišta u EU-u u razdoblju 2015. –2030.”), JRC Policy Insights (listopad 2018.), dostupno na: https://ec.europa.eu/jrc/sites/jrcsh/files/jrc113718.pdf

(2)  Mišljenje Europskog odbora regija „Reforma ZPP-a” (COR-2018-03637).

(3)  OECD, Meeting Policy Challenges for a Sustainable Bioeconomy („Svladavanje izazova politike za održivo biogospodarstvo”), 2018., ISBN 9789264292345; BIO-TIC, A roadmap to a thriving industrial biotechnology sector in Europe („Plan za uspješan sektor industrijske biotehnologije u Europi”), 2015.

(4)  COM(2018) 435 od 7.6.2018.: Prijedlog uredbe o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata.

(5)  COM(2018) 321 final od 2.5.2018.: Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(6)  COR-2018-02389