Mišljenje Europskog odbora regija – Prekogranična dimenzija u smanjenju rizika od katastrofa

(2019/C 404/08)

Izvjestitelj

Roberto CIAMBETTI (ECR/IT), član i predsjednik Regionalnog vijeća Regije Veneto

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

ističe da se sve veći intenzitet i učestalost šteta nastalih uslijed nepogoda odražava na ljudske živote i na financijska sredstva. Svake godine u prirodnim katastrofama pogine oko 90 000 osoba, a tim je fenomenom ujedno pogođeno gotovo 160 milijuna ljudi diljem svijeta. Između 1980. i 2016. prirodne nepogode uzrokovane meteorološkim i klimatskim uvjetima izazvale su oko 83 % novčanih gubitaka u državama članicama EU-a;

ističe da nepogode ne poznaju granice te je stoga za razvoj prevencije i otpornosti te za pružanje učinkovitog odgovora na izvanredne situacije potrebna prekogranična suradnja. Učinkovita prekogranična suradnja donijela bi znatne koristi za 37,5 % stanovništva EU-a koje živi u pograničnim područjima;

naglašava da bi mogući veliki prekogranični prekid opskrbe strujom, takozvani raspad elektroenergetskog sustava, mogao ujedno izazvati ozbiljnu kriznu situaciju, zbog čega je hitno potrebno preporučiti uvođenje posebnih mjera za smanjenje rizika od katastrofa i jačanje prekograničnih kontakata;

ponovno ističe potrebu da se kapacitet za znatno smanjenje rizika od katastrofa i njihovih posljedica uključi u sve strategije u sklopu politika ulaganja EU-a kako bi se javnim sredstvima zajednicama pomoglo da postanu otpornije na negativne učinke katastrofa i spriječilo ugrožavanje života građana. Izražava žaljenje zbog toga što se u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova općenito, a osobito u sklopu Kohezijskog fonda ne iziskuje provođenje procjene rizika od katastrofa kao uvjeta za provedbu infrastrukturnih projekata koje financira EU;

iako EU trenutačno raspolaže dvama instrumentima (Mehanizam za civilnu zaštitu i Fond solidarnosti EU-a) čiji je cilj doprinijeti koordinaciji odgovora i jačanju otpornosti na prirodne katastrofe, potreban je snažniji višerazinski pristup upravljanju kako bi se ostvarili ciljevi Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. –2030., u uskoj suradnji s Uredom Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa. Nadalje, načelo ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa mora biti čvrsto ugrađeno u budućnost Europe, uključujući europski semestar i fondove EU-a;

Opće napomene

napominje da je OR u svojim prethodnim mišljenjima skrenuo pozornost na prekogranične prijetnje i katastrofe koje pogađaju regije dviju ili više država članica EU-a te je pozvao na bolju suradnju između susjednih regija kako bi se osigurali zajednički preventivni napori i koordinirane aktivnosti odgovora na izvanredne situacije; (1)

skreće pozornost na potrebu za planiranjem u okviru kojeg se na dinamičan način uzimaju u obzir potrebe povezane s rizicima, ranjivošću i izloženošću različitih regija, uključujući najudaljenije regije;

napominje da u Europi postoji vrlo različit spektar struktura i načina upravljanja rizicima na nacionalnoj razini ili na odgovarajućim podnacionalnim razinama. Stoga bi sustavniji pristup u budućim procjenama rizika mogao biti koristan u pogledu prekogranične dimenzije rizika;

podupire i potiče utvrđivanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija i planova za upravljanje rizicima, izradu zajedničkih prekograničnih strategija za pogranične regije i učinkovitu koordinaciju tih strategija; Odbor je uz to pozvao na dodjelu dostatnih sredstava programima kojima se podupire prekogranična suradnja u području smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja krizama; (2)

10.

smatra da bi planovi za sprečavanje rizika i upravljanje njima trebali, među ostalim, uključivati scenarije rizika u širokom međuregionalnom kontekstu u cilju nadzora i praćenja predviđenih događaja kako bi ti scenariji mogli učinkovitije doprinijeti razumijevanju i procjeni rizika na regionalnoj razini. Studije osjetljivosti na rizik i izloženosti riziku te karakterizacije opasnosti i okoliša koje služe za mapiranje rizika predstavljaju nužne preduvjete za planove za sprečavanje rizika i upravljanje njima. Potonji bi na prekograničnoj razini trebali biti javno dostupni te bi o njima trebale postojati odgovarajuće informacije s obje strane granice radi sprečavanja, ublažavanja i pripreme odgovora na katastrofe;

11.

naglašava da je upravljanje rizicima potrebno ojačati promicanjem prekogranične suradnje;

12.

ističe važnost boljeg razumijevanja prekogranične dimenzije smanjenja rizika od katastrofa u Europi, kao i potrebu za takvim razumijevanjem i njegovu dodanu vrijednost za učinkovitije i dugoročno smanjenje rizika od katastrofa;

13.

ponovno ističe da se slaže (3) s prijedlogom Europske komisije o donošenju uredbe kojom se uspostavlja europski prekogranični mehanizam (4) u sklopu napora za uklanjanje prepreka prekograničnoj suradnji, među ostalim i u području smanjenja rizika od katastrofa. Kako bi se poboljšala prekogranična suradnja i spriječile katastrofe, mogu se pokrenuti novi pripremni projekti za najosjetljivije regije, kao što su najudaljenije regije, otoci i priobalne regije;

14.

ističe da u slučaju da se određena zemlja ne može sama nositi s katastrofom, interveniraju države sudionice i pružaju pomoć putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Međutim, kada prekogranične prijetnje i katastrofe pogađaju regije u dvije države članice ili u više njih, potrebna je učinkovitija suradnja između susjednih regija kako bi se osiguralo zajedničko preventivno djelovanje i koordinacija aktivnosti odgovora na izvanredne situacije;

15.

napominje da je, uz konkretne koordinacijske i komunikacijske strategije, za temeljitu prevenciju katastrofa i najbolju moguću komunikaciju u kriznim situacijama od velike važnosti i poznavanje jezika susjedne zemlje;

16.

u tom kontekstu napominje da većina zemalja ima bilateralne sporazume sa susjednim zemljama (koji nisu nužno ograničeni na samo dvije zemlje) koji obuhvaćaju i prekograničnu suradnju u slučaju katastrofa. Međutim, svejedno je potrebno posvetiti veću pozornost prevenciji i ublažavanju rizika te izradi strategija za odgovor;

17.

pozdravlja činjenicu da su Europski parlament i Vijeće postigli privremeni dogovor o jačanju postojećeg mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i o odgovoru EU-a na katastrofe (rescEU) u sklopu kojeg se, među ostalim, stavlja veći naglasak na prekogranične rizike;

Uloga lokalnih i regionalnih tijela i prekogranični projekti

18.

preporučuje veće uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u projekte povezane s rizicima od katastrofa koji se financiraju sredstvima EU-a kako bi se osigurao njihov vremenski kontinuitet i kako bi se po uzoru na njih u drugim područjima sa sličnim rizičnim situacijama mogli provesti istovrsni projekti;

19.

poziva države članice da lokalne i regionalne vlasti uključe i u provjeru planiranih ulaganja u svim relevantnim programima i u raspravu o mogućim promjenama;

20.

poziva na aktivniju provedbu prekograničnih projekata u području smanjenja rizika od katastrofa kako bi se u većem obujmu iskoristila sredstva iz strukturnih fondova namijenjena u tu svrhu;

21.

nada se da će se lokalnoj i regionalnoj razini dodijeliti veći poticaji EU-a za promicanje prekogranične suradnje u okviru smanjenja rizika, među ostalim i u području prevencije, osposobljavanja i obuke.

22.

naglašava središnju ulogu lokalnih aktera u smanjenju rizika od katastrofa i jačanju otpornosti te vrijednost postojećih inicijativa pri promicanju smanjenja rizika od katastrofa na lokalnoj razini, kao što je kampanja za povećanje otpornosti gradova (eng. Making Cities Resilient) Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa;

23.

smatra posebno važnim da se putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i Fonda solidarnosti EU-a ulažu resursi – među ostalim i financijski – u planiranje povezano sa smanjenjem rizika, posebno imajući u vidu klimatske promjene i ekstremne prirodne pojave koje one uzrokuju;

Prekogranična suradnja

Planiranje

24.

napominje da je potrebno uspostaviti kontinuirano prekogranično planiranje u sklopu kojeg će se uzimati u obzir scenariji rizika koji obuhvaćaju više država, uz zajedničko utvrđivanje i procjenjivanje rizika i njihovo mapiranje, i to u svrhu razvoja prekograničnih područja i zaštite teritorija šireg područja te u cilju nadzora i praćenja očekivanih događaja;

25.

zalaže se za osnivanje znanstvenih odbora u svrhu boljeg definiranja scenarija rizika i umrežavanja znanja i vještina. Njihov bi sastav odražavao različita područja specijalizacije na temelju sličnih čimbenika rizika u homogenim područjima (npr. šumski požari na Sredozemlju, iznenadne ili postupne poplave u središnjoj Europi itd.), uz mogućnost brze intervencije i dijaloga s lokalnim vlastima kako bi se osigurao pristup financijskim, ljudskim i materijalnim resursima;

26.

napominje da je zbog smanjenja financijskih sredstava zabilježenog u nekim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti za donositelje odluka u području civilne zaštite sve važnija bolja procjena zajednica, pojedinaca i projekata civilne zaštite. Smatra da je indeks društvene otpornosti INDRIX, rezultat istoimenog prekograničnog projekta koji je sufinancirala Europska unija, prikladan alat za procjenu otpornosti zajednica, i to na temelju statističkih podataka i podataka uvrštenih upravo u tu svrhu: u okviru projekta korišteni su određeni socijalni pokazatelji (stupanj obrazovanja, zdravstveno stanje, stopa nezaposlenosti, dostupne usluge itd.) za procjenu predodžbe o riziku u različitim zajednicama, a posebno za utvrđivanje najugroženijih i najosjetljivijih zajednica; poziva mjerodavne institucije da razmotre mogućnost uvođenja obveznih osiguravajućih instrumenata za slučaj prirodne katastrofe koji bi bili ujednačeni na europskoj razini i čije bi premije osiguranja bile povezane s razinom rizika, među ostalim u cilju podizanja svijesti i poticanja uviđanja važnosti poduzimanja preventivnih mjera od strane privatnih osoba, čime bi se smanjio moralni rizik i svim europskim građanima osigurala pravedna i ujednačena odšteta;

27.

napominje da je u prekograničnim područjima nužno uspostaviti zajedničke baze podataka susjednih zemalja u kojima bi se utvrđivali materijali, sredstva, oprema i specijalizacija volontera te raspoređivanje i logistika sredstava;

28.

napominje da bi tu bazu podataka trebalo uspostaviti i njome upravljati ne samo u cilju poboljšanja pripravnosti u slučaju katastrofe već i radi jačanja društveno-gospodarskog i kulturnog oporavka područja pogođenih katastrofom iz zajedničke prekogranične perspektive;

29.

smatra da je potrebno razmotriti i reproducirati postojeće pozitivne primjere prekogranične suradnje, kao što su:

—	njemačko-danske zajedničke vježbe u području civilne zaštite, npr. DANGEREX 07, DANGERFloodEx 2010 i odgovor na hitne situacije bez granica;

—	pripravnost na poplave i ublažavanje transnacionalne štete u porječju Save (Brodsko-posavska županija u Hrvatskoj i Mačvanski okrug u Srbiji);

—	RiKoSt: strategije za obavješćivanje o riziku (Koruška u Austriji i Alto Adige u Italiji, do listopada 2020.);

—	U-SCORE-II: istorazinske ocjene među gradovima (pilot-projekti u Portugalu, Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini);

—	mobilno vježbalište na unutarnjim vodama (MÜB) na području gornje Rajne i kongres njemačko-francusko-švicarske Konferencije za gornju Rajnu pod nazivom „Raspad elektroenergetskog sustava – veliki prekogranični prekid opskrbe strujom” (2016.);

Osposobljavanje

30.

ističe da je važno osigurati poticaje za osposobljavanje mladih i potiče države članice i lokalne i regionalne vlasti da promiču posebne sveučilišne programe i projekte usmjerene na aktivnosti ublažavanja rizika. Osim toga, naglašava da mladi mogu sudjelovati u aktivnostima solidarnosti u području sprečavanja rizika od katastrofa putem Europskih snaga solidarnosti (5). Te aktivnosti mogu se provoditi u obliku volontiranja, naukovanja, stažiranja i radnog iskustva;

31.

napominje da je potrebno uvesti posebno osposobljavanje za predstavnike lokalnih vlasti (među ostalim u kontekstu kampanje za izgradnju otpornosti gradova) kako bi se povećala njihova osviještenost i kako bi im se pružili bolji informativni alati s obzirom na njihove izravne odgovornosti prema građanima te u pogledu zaštite i razvoja teritorija;

32.

preporučuje da se više pozornosti posveti osposobljavanju volontera i tehničkih stručnjaka kako bi postali specijaliziraniji, i to poticanjem i stvaranjem tečajeva osposobljavanja na temelju rizika prisutnih u različitim zemljama, posebno u slučaju prekograničnih područja, u svrhu boljeg poznavanja teritorija te zajedničkog i koordiniranog djelovanja radi praćenja i nadzora te intervencija u izvanrednim situacijama;

33.

ponovno ističe da je potrebno izraditi informativne kampanje koje bi provodile lokalne vlasti ili volonterski sektor u cilju informiranja o postojećim rizicima i o ponašanju utemeljenom na samozaštiti koje je potrebno usvojiti te pokrenuti inicijative za uzajamno učenje na lokalnoj i regionalnoj razini putem istorazinske ocjene među gradovima i regijama;

34.

naglašava da bi transnacionalno osposobljavanje trebalo biti u skladu sa scenarijima rizika utvrđenima u planovima za sprečavanje prekograničnih rizika i upravljanje njima. Svi bi dionici koji su izravno povezani s rizicima, od tehničkih stručnjaka do volonterskih organizacija, trebali sudjelovati u tim tečajevima osposobljavanja s obje strane granice, po mogućnosti zajedno;

35.

ističe da je potrebno ojačati platforme za e-učenje po uzoru na program osposobljavanja u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu te povećati dostupnost otvorenih internetskih tečajeva u području civilne zaštite;

36.

smatra da Fond solidarnosti EU-a osigurava poboljšane informativne kampanje za regije zahvaljujući mjerama potpore koje već dobro funkcioniraju u slučaju država članica EU-a i zemalja kandidatkinja. Fond solidarnosti EU-a ključan je alat za potporu dotičnim regijama kada su potrebni iznimni napori kako bi se obnovila područja pogođena prirodnim i meteorološkim katastrofama, s obzirom na to da se prirodne katastrofe ne zaustavljaju na granicama.

Odgovori na izvanredne situacije

37.

naglašava da je potrebno promicati zajednički i standardizirani prekogranični sustav uzbunjivanja, među ostalim i radi osiguravanja obavješćivanja – u stvarnom vremenu – o poremećajima i prirodnim katastrofama čije se posljedice mogu preliti na područje regije druge države članice;

38.

napominje da su prekogranični sporazumi nužni kako bi se ujednačilo i ubrzalo vrijeme potrebno za aktivaciju sustava spašavanja i mobilizaciju volontera, uz utvrđivanje pravnih prepreka i pozivanje na suradnju, čime bi se optimirala logistika sredstava i ljudstva; poziva na sklapanje sporazuma i na polju hidraulike radi unapređenja poznavanja organizacijskog i funkcionalnog upravljanja branama kako bi se mogle poduzimati hitne mjere za smanjenje rizika povezanih s vodom u nizvodnim područjima druge države članice;

39.

poziva na izradu skraćenica za identifikaciju spasilačkih koordinacijskih centara na različitim teritorijalnim razinama kako bi se ujednačili i usuglasili leksički pojmovi koji su u upotrebi;

40.

poziva na uspostavu usklađenih postupaka za preventivno informiranje i zajedničkih operativnih postupaka u izvanrednim situacijama;

41.

preporučuje uporabu informatičkih aplikacija za upozoravanje građana u stvarnom vremenu;

42.

potiče države članice da priznaju i certificiraju profesionalnu funkciju „upravitelja rizicima od katastrofa” koji bi pomagao predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti, osobito u izvanrednim situacijama te pri planiranju, i koji bi raspolagao multidisciplinarnim i transverzalnim znanjima, vještinama i kompetencijama.

Načelo supsidijarnosti

43.

slaže se da je Europska unija nadležna za poduzimanje mjera za potporu, koordinaciju ili dopunjavanje mjera država članica u području civilne zaštite.

Najbolje prakse

44.

ističe da postoji niz primjera najbolje prakse u okviru prekogranične suradnje u području smanjenja rizika od katastrofa na koje bi se moglo ugledati i koji bi se mogli optimalno doraditi, kao što su:

—	zajedničke vježbe kojima bi se osigurao zajednički pristup, uzajamno razumijevanje i jednaka razina pripravnosti u slučaju katastrofe;

—	širenje usklađenih informacija, razmjena najboljih praksi i učenje na temelju inicijativa, metoda, alata itd. susjednih regija;

—	zajedničke kampanje za osvješćivanje i obrazovanje osoba koje žive u visokorizičnim prekograničnim područjima, uz sudjelovanje različitih dionika (npr. dani smanjenja rizika od katastrofa u različitim gradovima i općinama);

45.

odlučno podupire projekt b-solutions koji provodi Udruga europskih pograničnih regija (AEBR) i čiji je cilj utvrditi pravne i administrativne prepreke prekograničnoj suradnji u području prevencije katastrofa i smanjenja nepogoda. Napominje da je u prvom pozivu za podnošenje prijedloga 2018. AEBR utvrdio deset takvih slučajeva, koji su pretvoreni u pilot-projekte, ali da mnogi slučajevi još uvijek nisu riješeni (vozila hitne pomoći, vatrogasne službe ili helikopteri koji mogu ući na teritorij nekih pograničnih regija, ali ne i drugih, administrativne formalnosti za prijenos posmrtnih ostataka, asimetrično prekogranično pružanje usluga, problemi povezani s osiguranjem, priznavanje diploma itd.). Potiče sve regije koje se suočavaju sa sličnim preprekama da sudjeluju u budućim pozivima za podnošenje prijedloga;

46.

ističe da je nužno da regije pogođene katastrofama predlažu zajednička rješenja svojim nacionalnim vladama. Kao primjer može poslužiti suradnja između sjevernog Portugala i regije Galicije u Španjolskoj, koji svojim središnjim vladama predstavljaju svoje prioritete u vezi s pitanjima koja se mogu riješiti u okviru „iberskih samita”, ili tijesna suradnja najudaljenijih regija Kanarskih otoka, Azora i Madeire u okviru programa Interreg MAC, u koji su se uključile i obližnje treće zemlje, npr. Kabo Verde, Mauritanija i Senegal.

Bruxelles, 27. lipnja 2019.

Predsjednik

Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1) Mišljenje Europskog odbora regija „Akcijski okvir iz Hyoga nakon 2015. godine: upravljanje rizicima kako bi se postigla otpornost” (SL C 271, 19.8.2014., str. 61.).

(2) Mišljenje Europskog odbora regija „Akcijski plan za Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030.” (SL C 272, 17.8.2017., str. 32. ).

(3) Mišljenje Europskog odbora regija „Prekogranični mehanizam” (usvojeno 5. prosinca 2018.; još nije objavljeno u SL-u).

(4) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu, COM(2018) 373 final.

(5) Mišljenje Europskog odbora regija 2018/03892 „Europske snage solidarnosti i nova strategija EU-a za mlade” (izvjestitelj: Matteo Bianchi).