P8_TA(2018)0375

Pogoršanje medijskih sloboda u Bjelarusu, posebno slučaj Povelje 97

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97 (2018/2861(RSP))

(2020/C 011/05)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu,

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i sve konvencije o ljudskim pravima čija je država stranka i Bjelarus,

—	uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.	budući da je EU u veljači 2016. ukinuo većinu svojih najrestriktivnijih mjera protiv bjelaruskih dužnosnika i pravnih subjekata u znak dobre volje kako bi potaknuo Bjelarus na politiku angažmana i poštovanje načela ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

B.	budući da je EU nekoliko puta ponovio da odnosi EU-a i Bjelarusa mogu napredovati tek kada budu utemeljeni na povjerenju i vrijednostima demokracije, vladavine prava i temeljnim slobodama;

C.	budući da trenutačne politike u Bjelarusu potkopavaju te vrijednosti i time sprečavaju EU da Bjelarusu ponudi veće sudjelovanje u Istočnom partnerstvu i bliže odnose, kao i da potpiše Prioritete partnerstva između EU-a i Bjelarusa;

D.	budući da se stanje slobode medija i slobode govora u Bjelarusu nastavlja pogoršavati, što se može vidjeti na primjeru ozbiljnog uznemiravanja neovisnih novinskih portala i novinara poput slučaja „BelTA”;

E.	budući da su bjelaruske vlasti nedavno pokrenule val policijskog uznemiravanja i zastrašivanja usmjeren protiv novinara;

budući da Reporteri bez granica zaključuju da je u 2017. uhićeno više od 100 novinara, obično kada su izvještavali o prosvjedima opozicije; budući da je uznemiravanje slobodnih novinara koji rade za neovisne izvore vijesti u inozemstvu i ne mogu dobiti akreditacije dosegnulo dosad nezabilježene razmjere;

budući da je vodeći neovisni izvor vijesti Povelja97.org, koji se usredotočuje na ljudska prava i teme opozcije i koji je dobi ime po Povelji 97, deklaraciji iz 1997. u kojoj se poziva na demokraciju u Bjelarusu koju su potpisali novinari, političari opozicije i borci za ljudska prava, bio prisiljen preseliti se u Varšavu, u Poljskoj, gdje radi otkad su ga 2011. bjelaruske vlasti nekoliko puta blokirale, a policija pretresla njegove urede i zaplijenila opremu iste te godine;

budući da su od 24. siječnja 2018. stranice Povelje 97 blokirane na području Bjelarusa na neodređeni rok bez ikakvog prethodnog sudskog postupka i uz nejasnu optužbu „prijetnji nacionalnim interesima”; budući da je prema glavnoj urednici Povelje97, Nataliji Radinoj, u mjesecu nakon blokade stranice Povelje97 broj posjetitelja stranice iz Bjelarusa pao za 70 %;

I.	budući da gđa Radina prima prijetnje smrću;

J.	budući da su 16. travnja 2018. pristup stranici Povelje 97 blokirale ruske vlasti na području Ruske Federacije;

budući da je začetnik Povelje 97, Aleh Bjabenin, u rujnu 2010. pronađen obješen u svom domu u blizini Minska; budući da je Pavel Šeremet, podrijetlom iz Bjelarusa i glasnogovornik organizacije iza Povelje97, ubijen bombom podmetnutom u njegov automobil u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine u srpnju 2016.;

budući da su početkom kolovoza 2018. bjelaruske vlasti provele racije u uredništvima nekoliko neovisnih bjelaruskih izvora vijesti, primjerice Tut.by, BelaPAN, realty.by, Belaruskaya Navuka i Kultura; budući da su racije završile uhićenjima i pritvaranjem novinara, uključujući glavnog urednika stranice Tut.by, zbog optužbi da su nezakonito pristupili i koristili informacije na internetu agencije BelTA koja je u državnom vlasništvu;

budući da je 7. kolovoza 2018. bjelaruski Istražni obor pokrenuo kazneni postupak u skladu s člankom 349. stavkom 2. Kaznenog zakona (nezakonit pristup računalnim informacijama zbog osobnog interesa zbog čega je nastala znatna šteta) protiv novinara i urednika niza internetskih stranica, za što je zapriječena zatvorska kazna do dvije godine, i uhitio 18 novinara, od kojih je sedam dobilo trodnevni pritvor u svojstvu osumnjičenika; budući da je dolazilo do slučaja pritiska protiv novinara i njihovih članova obitelji i da ih se prisiljavalo da surađuju s obavještajnom službom i policijom;

budući da su posljednje izmjene Zakona o masovnim medijima koji je donesen u lipnju 2018. proširile kontrolu vlade na izvore vijesti na internetu; budući da će se izmjenama, koje će stupiti na snagu 1. prosinca 2018., nametnuti dodatne birokratske prepreke za internetske stranice koje se žele registrirati kao službeni izvori vijesti;

budući da će internetskim stranicama koje se ne odluče registrirati, usprkos novom zakonodavstvu, ili koje ne ispunjavaju nove uvjete uskratiti akreditacija pri vladinim institucijama, čime se i dalje cenzurira novinarstvo; budući da će i registrirani i neregistrirani internetski izvori vijesti biti obvezni registrirati imena ljudi koji pišu komentare na njima; budući da će vlasnici registriranih internetskih izvora vijesti i pravno odgovarati za sadržaj takvih komentara;

P.	budući da će novo zakonodavstvo zahtijevati da se autori svih objava i komentara na svim internetskim forumima identificiraju i da vlasnici internetskih stranica moderiraju te komentare;

Q.	budući da su Miklós Haraszti, posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu, i Harlem Désir, predstavnik OESS-a za slobodu medija, izrazili mišljenje da te zakonodavne promjene znače neprihvatljivo ograničavanje slobode govora i pristupa informacijama;

R.	budući da je Bjelarus na 155. mjestu Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica iz 2017., koji ocjenjuje razinu slobode tiska u 180 država svake godine;

budući da su od početka 2018. bjelaruski novinari, čije je pravo na okupljanje te pohranjivanje i širenje informacija zajamčeno ustavom, kažnjeni više od 70 puta zbog suradnje sa stranim masovnim medijima bez akreditacije i da kazne ukupno iznose preko 60 000 BYN; budući da je članak 22. stavak 9. Zakona o administrativnim prijestupima postao učinkovit alat za uznemiravanje neovisnih novinara i medija poput Belsat TV-a, koji radi iz Poljske još od 2011.;

T.	budući da je Bjelarus i dalje jedina zemlja u Europi u kojoj se još primjenjuje smrtna kazna;

budući da se određene kategorije ljudi u Bjelarusu suočavaju s protupravnim oduzimanjem slobode i proizvoljnim pritvorom, uskraćivanjem odgovarajuće skrbi i kontakta s obitelji dok su u pritvoru, državno organiziranim fizičkim i psihološkim nasiljem, progonom i osuđujućim presudama na temelju sumnjivih i lažnih optužbi, neproporcionalnim novčanim kaznama, administrativnim sankcijama i drugim oblicima represije od strane bjelaruskih vlasti; budući da te kategorije obuhvaćaju političke zatvorenike (posebno Mihaila Žamčužnog i Dzmitrija Palijenku), poznate članove političke oporbe, aktiviste za ljudska prava, aktiviste civilnog društva, ekoloških i nevladinih organizacija te organizacija civilnog društva, pojedinačne neovisne blogere te novinare i urednike, mirne prosvjednike iz svih društvenih slojeva te osobito aktiviste neovisnih sindikata (naročito Henadza Fiadiniča i Ihara Komlika);

snažno osuđuje opetovano zlostavljanje i pritvaranje novinara i neovisnih medija u Bjelarusu; apelira na vlasti da okončaju svako sudsko uznemiravanje i zastrašivanje novinara i neovisnih medija kao i prijetnje koje im se upućuju te da svim novinskim portalima omoguće slobodno djelovanje;

smatra neprihvatljivim da bjelaruske vlasti od siječnja 2018. blokiraju novinsko mrežno mjesto Povelja 97; ponovno poziva bjelaruske vlasti da odmah i bezuvjetno ukinu blokadu internetskog pristupa novinskom mrežnom mjestu u Bjelarusu;

snažno osuđuje usvojene izmjene zakona o medijima koje se koriste za postroženje kontrole interneta; ponavlja svoju snažnu zabrinutost zbog daljnjeg pogoršanja klime za neovisna i oporbena mrežna mjesta te medijske kuće i novinare u Bjelarusu;

mišljenja je da neovisni mediji ne predstavljaju prijetnju za vlast, nego da su važan element sustava provjera i ravnoteža te bi ih stoga vlada trebala smatrati potencijalnim kritičnim partnerom, a ne neprijateljem;

žali zbog činjenice što Bjelarus i dalje ustraje u represivnoj i nedemokratskoj politici prema novinarima, odvjetnicima, političkim aktivistima, borcima za ljudska prava, akterima civilnog društva, sindikalistima i ostalima koje smatra prijetnjom za politički establišment; naglašava da se takvim represivnim mjerama onemogućuju bliskiji odnosi s EU-om i veće sudjelovanje u Istočnom partnerstvu;

ponovno poziva bjelaruske vlasti da u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima te međunarodnim i regionalnim instrumentima ljudskih prava koje je Bjelarus ratificirao ojačaju poštovanje demokratskih načela, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući poštovanje istinitog i nepristranog novinarstva;

poziva institucije EU-a da u prioritetima partnerstva između EU-a i Bjelarusa snažan naglasak stave na neovisnost medija, slobodu govora i slobodu okupljanja; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da osiguraju da su programi pomoći EU-a i drugi oblici bilateralne suradnje, uključujući financijsku pomoć, obvezno povezani s očitim i konkretnim koracima prema demokratizaciji i otvorenosti, uključujući sveobuhvatnu reformu izbornog sustava i potpuno poštovanje slobode medija;

poziva ESVD i Komisiju da i dalje pružaju potporu organizacijama civilnog društva u Bjelarusu i inozemstvu; u tom kontekstu naglašava da je potrebno podržati sve neovisne izvore informacija bjelaruskog društva, uključujući radiodifuziju na bjelaruskom jeziku, te medije koji djeluju u inozemstvu, kao što su Povelja 97 i Belsat TV;

poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da u suradnji sa stalnim izvjestiteljem Ujedinjenih naroda za Bjelarus pomno prati stanje slobode medija u Bjelarusu;

10.

apelira na bjelaruske vlasti da omoguće potpuno i nesmetano djelovanje političkih i javnih organizacija te da stave izvan snage članak 193/1 kaznenog zakona kojim se ograničava sloboda mirnog okupljanja i udruživanja;

11.

odlučno poziva na bezuvjetno i trenutačno oslobađanje političkih zatvorenika Mihaila Žamčužnog i Dzmitrija Palijenke te na potpunu rehabilitaciju svih bivših političkih zatvorenika; poziva vlasti da neovisnim sindikatima dopuste da neometano obavljaju svoju zakonitu i središnju ulogu u civilnom društvu; žali zbog presude od 24. kolovoza 2018. kojom su aktivisti neovisnog sindikata REP Henadz Fiadinič i Ihar Komlik osuđeni na četiri godine ograničene slobode;

12.

pohvaljuje rad aktualnog posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu Miklósa Harasztija te njegovoj nasljednici Anaïs Marin skreće pozornost na najrazličitije oblike zloupotrebe ovlasti, ograničavanje individualnih i kolektivnih sloboda, represiju nad civilnim društvom, neovisnim sindikatima i medijima, kako je jasno navedeno u izvješćima g. Harasztija;

13.

s tim u vezi poziva bjelaruske vlasti da bez odgode priznaju mandat posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu, a Komisiju, Europsku investicijsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj poziva da svaku daljnju financijsku ili tehničku pomoć Bjelarusu uvjetuju prethodno navedenim okolnostima te da istodobno zadrže sposobnost EU-a za izravno financiranje bjelaruskog civilnog društva;

14.

i dalje je zabrinut zbog izgradnje nuklearne elektrane u Ostrovecu; prima na znanje izvješće o testovima otpornosti i preporuke objavljene 3. srpnja 2018. te traži da se preporuke o testovima otpornosti dodaju kao uvjet za svaki daljnji napredak u suradnji EU-a i Bjelarusa, osobito za potpisivanje prioriteta partnerstva između EU-a i Bjelarusa;

15.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te parlamentu i vladi Bjelarusa.