—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 18. prosinca 2008. (1), 26. studenoga 2009. (2) i 16. veljače 2017. (3),

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.,

—

uzimajući u obzir Strateški dokument i višegodišnji okvirni program EU-a za Nikaragvu za razdoblje 2014. –2020.,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

—

uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004.,

—

uzimajući u obzir Ustav Nikaragve,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. studenoga 2016. o konačnim rezultatima izbora u Nikaragvi,

—

uzimajući u obzir izjave glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije od 22. travnja 2018. i 15. svibnja 2018. o Nikaragvi,

—

uzimajući u obzir izvješće za medije Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 27. travnja 2018. o stanju ljudskih prava u Nikaragvi,

—

uzimajući u obzir posjet Međuameričke komisije za ljudska prava od 17. do 21. svibnja 2018. u svrhu ispitivanja stanja u Nikaragvi i preliminarnu izjavu te komisije od 21. svibnja 2018.,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Ureda UN-a za ljudska prava Liz Throssell od 20. travnja 2018. o nasilju tijekom prosvjeda u Nikaragvi,

—

uzimajući u obzir izvješće za medije Organizacije američkih država od 14. svibnja 2018. o posjetu Nikaragvi radi ispitivanja tamošnjeg stanja,

—

uzimajući u obzir izvješće glavnog tajništva Organizacije američkih država od 20. siječnja 2017. o Nikaragvi i njegovu izjavu od 22. travnja 2018. u kojoj se osuđuje nasilje u Nikaragvi,

—

uzimajući u obzir priopćenja Biskupske konferencije Nikaragve, a posebno njezino najnovije priopćenje od 23. svibnja 2018.,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da su prema izvještajima najmanje 84 osobe ubijene, da je više od 860 osoba ranjeno, a više od 400 uhićeno kao posljedica mirnog prosvjeda pod vodstvom studenata, koji su započeli 18. travnja 2018. kao protivljenje reformama sustava socijalne sigurnosti koje je najavio predsjednik Daniel Ortega; budući da većina žrtava ima prostrijelne rane na glavi, vratu, prsnom košu ili abdomenu, što snažno ukazuje na to da je riječ o izvansudskim smaknućima; budući da vlasti Nikaragve otvoreno ocrnjuju prosvjednike nazivajući ih vandalima i optužujući ih za političko manipuliranje;

B.

budući da je 23. travnja 2018. g. Ortega najavio ukidanje reforme sustava socijalne sigurnosti, no da su se prosvjedi proširili i prerasli u nemire koji još traju, uz upućene pozive na formiranje privremene vlade i ponovnu uspostavu demokratskog poretka; budući da je drugi izvor nezadovoljstva i otvorenog sukoba snažan porast ekstraktivnih aktivnosti usmjerenih na izvoz;

C.

budući da su 20. travnja 2018. protupobunjeničke snage i skupina članova Sandinističke fronte nacionalnog oslobođenja, djelujući potpuno nekažnjeno i uz znanje i pristanak policije, napale 600 studenata u Metropolitanskoj katedrali u Managui; budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava zabilježila napade na četiri sveučilišta (UCA, UPOLI, UNA i UNAN);

D.

budući da velik broj žrtava svjedoči o brutalnoj represiji kojom se državne vlasti služe kršeći načela nužnosti i proporcionalnosti na temelju međunarodnog prava i standarda kojima se utvrđuju ograničenja uporabe sile; budući da je ravnateljica nacionalne policije Nikaragve Aminta Granera dala ostavku zbog prekomjerne uporabe sile;

E.

budući da je vlada proizvoljno zatvorila medijske kuće koje izvještavaju o prosvjedima i da su novinari koji su se tome na bilo koji način usprotivili zastrašivani i pritvoreni; budući da su udar vlasti Nikaragve na slobodu govora i uznemiravanje oporbenih čelnika osuđeni kao napad na građanske slobode; budući da je novinar Ángel Gahona usmrćen hicem tijekom javljanja uživo;

F.

budući da su organizacije za ljudska prava zabilježile brojne tvrdnje o nepostojanju pomoći i liječenja za ozlijeđene prosvjednike u javnim bolnicama;

G.

budući da je predsjednik Narodne skupštine Gustavo Porras 27. travnja 2018. najavio osnivanje povjerenstva za istinu koje će istražiti što se dogodilo tijekom prosvjeda; budući da je vijeće od sedam zakonodavaca, od kojih pet pripada stranci predsjednika Ortege, 6. svibnja 2018. odabralo pet članova povjerenstva i da je Narodna skupština ratificirala njihovo imenovanje;

H.

budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava posjetila Nikaragvu od 17 do 21. svibnja 2018.; budući da je to tijelo dokumentiralo nezakonita i proizvoljna uhićenja, mučenje i okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje, cenzuru i napade na tisak te druge oblike zastrašivanja kao što su prijetnje, zlostavljanje i progon čiji je cilj raspuštanje prosvjeda i ometanje sudjelovanja građana;

I.

budući da nacionalni dijalog koji je 16. svibnja 2018. pokrenut između g. Ortege i nikaragvanske oporbe uz posredovanje Katoličke crkve nije uspio u pronalasku rješenja krize te je obustavljen jer su vladini pregovarači odbili raspravljati o programu u 40 točaka koji su predstavili posrednici i koji sadrži plan u cilju provedbe demokratskih izbora, uključujući reformu izbornog zakona, ranije održavanje izbora i zabranu reizbora predsjednika; budući da je predloženo osnivanje zajedničkog odbora od šest članova, tri iz vlade i tri iz platforme Građanski savez za pravdu i demokraciju („Alianza Cívica por la Justicia y la Democracia”);

J.

budući da je od 2007. g. Ortega izabran na predsjedničku dužnost u tri uzastopna navrata, unatoč činjenici da Ustav Nikaragve zabranjuje uzastopni reizbor, što svjedoči o korupciji i autoritarizmu u koji je ta zemlja utonula; budući da su institucije EU-a i Organizacija američkih država oštro kritizirale izbore održane 2011. i 2016. jer su provedeni bez prisutnosti promatrača iz bilo koje od tih dviju organizacija ili drugih vjerodostojnih međunarodnih promatrača;

K.

budući da je korupcija u javnom sektoru, koja uključuje korupciju povezanu s rodbinom g. Ortege, i dalje jedan od najvećih izazova; budući da su podmićivanje javnih službenika te nezakonita pljenidba i arbitrarne procjene koje provode carinske i porezne vlasti uobičajena pojava; budući da je izražena opravdana zabrinutost zbog nepotizma unutar vlade Nikaragve; budući da su skupine boraca za ljudska prava osudile postupno koncentriranje moći u okviru jednostranačke vladavine kao i slabljenje institucija;

L.

budući da u proteklom desetljeću država Nikaragva svjedoči padu demokracije i vladavine prava; budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike iz 2012.;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.