P8_TA(2018)0237

Instrument za povezivanje Europe nakon 2020.

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. svibnja 2018. o prometnom stupu Instrumenta za povezivanje Europe nakon 2020. (2018/2718(RSP))

(2020/C 76/19)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (1) i njezinu naknadnu izmjenu Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2017/1123 od 20. lipnja 2017. (2),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije (4),

—	uzimajući u obzir Dokument za razmatranje Komisije od 28. lipnja 2017. o budućnosti financija EU-a (COM(2017)0358),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a (5),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020. koji je podnijela Komisija (COM(2016)0604), Komunikaciju Komisije (COM(2016)0603) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0299),

—

uzimajući u obzir Prijedlog izmjene Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju koji je 14. rujna 2016. podnijela Komisija (COM(2016)0606),

—	uzimajući u obzir da je Europski parlament ratificirao Pariški sporazum 4. listopada 2016., a Vijeće 5. listopada 2016.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020. (6),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 15. lipnja 2016. o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) sredinom provedbenog razdoblja (7),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. svibnja 2018. naslovljenu „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (COM(2018)0321),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. ožujka 2018. o Akcijskom planu za vojnu mobilnost (JOIN(2018)0005),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. veljače 2018. o evaluaciji na sredini programskog razdoblja Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) (COM(2018)0066),

—	uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

budući da su razvoj i sanacija prometne infrastrukture u EU-u i dalje rascjepkani te predstavljaju velik izazov u pogledu kapaciteta i financiranja, no ipak su od ključne važnosti za održiv rast, radna mjesta i konkurentnost te socijalnu i teritorijalnu koheziju u Uniji te stoga i za rješavanje problema neravnoteže među regijama;

B.	budući da je Instrument za povezivanje Europe zamišljen kao zajednički program financiranja sa središnjim upravljanjem za poticanje razvoja visoko učinkovite, održive i međusobno povezane transeuropske mreže (TEN) u području prometa, energetike i infrastrukture digitalnih usluga;

budući da će se ranim dovršenjem transeuropske prometne mreže (TEN-T) znatno doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisija u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, dekarbonizaciji europskog gospodarstva i ostvarivanju ciljeva EU-a „20-20-20” u području energetike i klimatske politike; budući da bi osnovna mreža trebala biti dovršena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050.;

D.	budući da je svaki deseti Europljanin zaposlen u širem sektoru prometa i da će zahvaljujući ulaganjima u prometnu infrastrukturu doći do otvaranja novih radnih mjesta jer se procjenjuje da će se svakom milijardom eura uloženom u osnovnu mrežu TEN-T stvoriti do 20 000 novih radnih mjesta;

budući da je Instrument za povezivanje Europe usmjeren na olakšavanje prekograničnih veza, uspostavu multimodalnih i urbanih čvorišta, rješavanje tržišnih nedostataka i uklanjanje uskih grla; budući da je Instrumentom za povezivanje Europe osigurana realizacija projekata koji inače ne bi bili provedeni, čime se ostvaruje jasna dodana vrijednost EU-a jer se olakšavaju transnacionalna suradnja i koordinacija;

budući da je najveći udio proračuna Instrumenta za povezivanje Europe u razdoblju 2014. – 2020. namijenjen za sektor prometa; budući da je udio za promet podijeljen na opću omotnicu za sve države članice i kohezijsku omotnicu koja je dostupna državama članicama korisnicama Kohezijskog fonda i koja se prenosi izravno iz Kohezijskog fonda;

budući da je Instrument za povezivanje Europe jedan od najuspješnijih programa EU-a s obzirom na to da je broj prijava uvelike premašio predviđena sredstva; budući da je do kraja 2017. u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za promet već dodijeljen iznos od 21,3 milijarde EUR bespovratnih sredstava za projekte TEN-T-a, što je rezultiralo ulaganjem u ukupnom iznosu od 41,6 milijardi EUR; budući da će tijekom 2018. biti potpisani dodatni sporazumi o bespovratnim sredstvima za poziv na mješovito financiranje kojim se kombiniraju bespovratna sredstva Instrumenta za povezivanje Europe s privatnim financiranjem, među ostalim iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); budući da je početni proračun u iznosu od 1 milijarde EUR za taj poziv u studenom 2017. povećan za iznos od 350 milijuna EUR namijenjen za potporu prioritetu „Inovacije i nove tehnologije” u skladu s ciljevima akcijskog plana o alternativnim gorivima;

H.	budući da je uvođenje načela „iskoristi ili izgubi” znatno doprinijelo uspjehu Instrumenta za povezivanje Europe; budući da bi, međutim, trebalo ubrzati povrat sredstava u proračun od projekata koji nisu provedeni;

I.	budući da se Instrumentom za povezivanje Europe žele ubrzati ulaganja u prometnu infrastrukturu i inovacije te povećati sredstva iz javnog i privatnog sektora uz povećanje pravne sigurnosti i poštovanje načela tehnološke neutralnosti;

J.	budući da se očekuje da će Komisija u lipnju 2018. objaviti zakonodavni prijedlog o europskim strateškim ulaganjima, uključujući ažurirani Instrument za povezivanje Europe;

naglašava da ulaganje u prometnu infrastrukturu znači ulaganje u dugoročan održiv rast, koheziju, konkurentnost i radna mjesta; stoga naglašava stratešku važnost Instrumenta za povezivanje Europe u pogledu integracije unutarnjeg tržišta, pametne mobilnosti i prilike za EU da s pomoću tog programa ostvari opipljivu dodanu vrijednost za građane;

naglašava da je Instrument za povezivanje Europe bio, jest i mora ostati učinkovit ciljani instrument za ulaganje u transeuropsku infrastrukturu (TEN) u prometnom i energetskom sektoru te u sektoru digitalnih usluga kako bi ostvario doprinos prioritetima EU-a u pogledu radnih mjesta, rasta i ulaganja, unutarnjeg tržišta, energetske unije i klime te jedinstvenog digitalnog tržišta;

ističe uspjeh programa Instrument za povezivanje Europe za razdoblje 2014. – 2020. u ostvarivanju visoke europske dodane vrijednosti podupiranjem projekata s prekograničnom, interoperabilnom i multimodalnom dimenzijom te projekata kojima se jača povezivost svih načina prijevoza, među ostalim i na moru te u unutarnjim lukama i plovnim putovima, davanjem prednosti projektima u sklopu kojih se uspostavljaju veze koje nedostaju i uklanjanjem uskih grla u cilju ostvarivanja svima dostupnog jedinstvenog europskog prometnog prostora i inovativnog sektora prometa; poziva Komisiju da poveća prekograničnu dodanu vrijednost čvorišta, kao što su morske luke, te da podupre projekte kojima se jača povezanost s partnerskim trećim zemljama;

uviđa da se koristi i potencijal ulaganja EU-a u mrežu TEN-T mogu u potpunosti iskoristiti tek nakon završetka osnovne i sveobuhvatne mreže; poziva Komisiju da ima na umu da su za dovršenje tih mreža potrebna velika ulaganja, koja djelomično ovise o nastavku potpore EU-a, te da u suprotnom postoji rizik od zastoja; ustraje u tome da se mora zadržati pritisak kako bi te mreže bile završene najkasnije do 2030. odnosno 2050. i da se tijekom cijelog postupka trebaju poštovati norme 21. stoljeća;

poziva Komisiju da se pobrine za to da se program Instrument za povezivanje Europe u sklopu prijedloga VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. nastavlja na aktualni program, s čak i višim ambicijama u pogledu ciljeva politike i financijskih resursa; naglašava da se moraju ubrzati ulaganja u digitalne, inovativne i održive prometne projekte kako bi se prešlo na zeleniji, istinski integriran, moderan, svima dostupan, sigurniji i učinkovit prometni sustav;

prepoznaje da je intervencija Instrumenta za povezivanje Europe bila odlučujuća za pokretanje većine projekata, osobito kad je riječ o projektima povezivosti na prekograničnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; naglašava da se Instrument za povezivanje Europe pokazao kao važan katalizator za javna i privatna ulaganja; smatra, međutim, da bi trebalo poduzeti daljnje mjere kako bi se iskoristio njegov puni potencijal;

poziva Komisiju da razmotri dodatne načine promicanja Instrumenta za povezivanje Europe kao instrumenta koji se temelji na politikama i koji ima posebne sektorske ciljeve te je usmjeren na složene projekte s prekograničnom dimenzijom ili dimenzijom interoperabilnosti na razini EU-a;

smatra da bi u sljedećem VFO-u, oslanjajući se na temeljito preispitivanje razdoblja 2014. – 2020. i posljedice složenog odnosa između Instrumenta za povezivanje Europe i ostalih programa i instrumenata financiranja, kao što su Obzor 2020., fondovi ESI i EFSU, a posebno na učinak zamjene zamijećen između Instrumenta za povezivanje Europe i EFSU-a, Komisija trebala dodatno ojačati i osigurati komplementarnost između Instrumenta za povezivanje Europe i ostalih programa poput programa Obzor Europa i fonda InvestEU kako bi se zadržali i promicali jasni ciljevi programa, izbjegla preklapanja i optimizirali proračunski resursi;

naglašava da će se neprihvatljivim smatrati svako smanjenje sljedećeg Instrumenta za povezivanje Europe u korist drugih programa, što se dogodilo preusmjeravanjem sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2014. – 2020. u korist EFSU-a i Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane; apelira na Komisiju da očuva integritet financijskog kapaciteta Instrumenta za povezivanje Europe s obzirom na to da se velika većina financiranja u okviru Instrumenta za povezivanje Europe odnosi na projekte koji omogućuju širu regionalnu korist i korist na razini EU-a, ali za njih nisu dostupna dostatna nacionalna sredstva odnosno tržišno utemeljeno financiranje;

10.

skreće pozornost na ohrabrujuće uspjehe prvih rezultata poziva na podnošenje prijedloga za mješovito financiranje koji je pokrenut u okviru aktualnog programa Instrument za povezivanje Europe; stoga snažno potiče Komisiju da u budućnosti ponovi takve pozive i nastavi koristiti snažniji Instrument za povezivanje Europe u obliku bespovratnih sredstava koja treba, gdje je to moguće, kombinirati s financijskim instrumentima EU-a i ostalim instrumentima izvan EU-a; poziva Komisiju i da pronađe načine za učinkovitije poticanje sudjelovanja suulagača iz privatnog sektora te države članice da ukinu zakonodavne i administrativne prepreke za taj postupak;

11.

poziva Komisiju da dodatno potiče sinergije na razini projekta između tri sektora, koje su trenutačno ograničene zbog krutosti proračunskog okvira u pogledu prihvatljivosti projekata i prihvatljivosti troškova; apelira na Komisiju da infrastrukturu prilagodi budućim potrebama čiste i pametne mobilnosti; očekuje da će buduće smjernice sektorskih politika i Instrument za povezivanje Europe biti fleksibilniji kako bi se olakšale sinergije i kako bi se moglo bolje reagirati na nova tehnološka dostignuća i prioritete kao što su digitalizacija, uz ubrzano stvaranje gospodarstva s niskom razinom emisija i suočavanje sa zajedničkim društvenim izazovima poput kibersigurnosti;

12.

ističe važnost izravnog upravljanja u svrhu osiguravanja zajedničkih postupaka u tri sektora, brze raspodjele sredstava i vrlo dobrog izvršenja proračuna; ističe da se izravno upravljanje bespovratnim sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe pokazalo vrlo učinkovitim, sa snažnim portfeljem projekata i konkurentnim postupkom odabira, uz usredotočenost na ciljeve politika EU-a, koordiniranu provedbu i potpuno sudjelovanje država članica; priznaje ključnu ulogu koju Izvršna agencija za inovacije i mreže ima u uspjehu Instrumenta za povezivanje Europe kad je riječ o optimizaciji proračuna, osobito zahvaljujući svojoj fleksibilnosti u brzom preusmjeravanju nepotrošenih sredstava za određene aktivnosti za financiranje novih programa; insistira na jačanju Izvršne agencije za inovacije i mreže kako bi se zajamčilo da se sredstva EU-a troše na odgovarajući način;

13.

podržava primjenu načela „iskoristi ili izgubi” u izravnom upravljanju Instrumentom za povezivanje Europe; istodobno insistira na zadržavanju mogućnosti za preusmjeravanje sredstava u slučajevima kad se projektima ne ostvaruju planirani rezultati kako bi se povećala učinkovitost Instrumenta za povezivanje Europe;

14.

uviđa da je osobito za veliku prometnu infrastrukturu prijava projekata složena i da je tehnička pomoć relevantna, na primjer u okviru mjera podrške za program Instrument za povezivanje Europe, posebno za zemlje članice korisnice Kohezijskog fonda kako bi se poticala prihvatljivost zrelih i visokokvalitetnih projekata; poziva Komisiju da nastavi pružati tu vrstu potpore te da razmisli o kriterijima evaluacije kojima bi se jasnije utvrdila dodana vrijednost projekata; osim toga, traži od Komisije da poduzme daljnje korake kako bi se znatno pojednostavili administrativni zahtjevi ne samo za male iznose bespovratnih sredstava i da prilagodi tehničku pomoć koja se pruža malim podnositeljima projekata;

15.

pozdravlja činjenicu da je u programu za razdoblje 2014. – 2020. bilo preneseno 11,3 milijarde EUR iz Kohezijskog fonda u kohezijsku omotnicu za promet u sklopu Instrumenta za povezivanje Europe te naglašava izniman uspjeh poziva u području kohezije;

16.

prima na znanje prijedlog Komisije da dodijeli 42 265 milijuna EUR Instrumentu za povezivanje Europe za razdoblje 2021. – 2027., uključujući 7 675 milijuna EUR za energetske projekte i 2 662 milijuna eura (oboje u stalnim cijenama) za telekomunikacije i digitalne projekte; no žali zbog toga što u stalnim cijenama dodijeljena sredstva za Instrument za povezivanje Europe iznose 11 384 milijuna EUR, a doprinos Kohezijskog fonda 10 000 milijuna EUR, što predstavlja smanjenje od 12 % odnosno 13 %; primjećuje i ne može prihvatiti činjenicu da su smanjena samo sredstva dodijeljena za promet; naglašava da izazovi s kojima se suočava sektor prometa na unutarnjem tržištu i uspjeh Instrumenta za povezivanje Europe nisu spojivi sa smanjenjem iznosa omotnice za promet i traži od Komisije da ponovno razmotri predloženi iznos;

17.

smatra da bi se u okviru sljedećeg VFO-a trebale povećati financijske sposobnosti programa Instrument za povezivanje Europe kako bi se održala visoka razina vjerodostojnosti i privlačnosti za ulagače; smatra da bi u slučaju nedostatnih proračunskih sredstava za promet bio ugrožen završetak mreže TEN-T te da bi time ulaganja provedena iz javnih financija zapravo izgubila na vrijednosti;

18.

povrh toga, naglašava da kohezijska omotnica ima snažnu regionalnu dimenziju koja odgovara lokalnoj potražnji i da je ključna za završetak dijelova osnovne mreže u državama članicama korisnicama Kohezijskog fonda te stoga i za teritorijalnu koheziju EU-a; napominje da bi ulaganja u prometnu infrastrukturu EU-a, kad se provode uz doprinos iz Kohezijskog fonda, trebala ostati uravnotežen sustav izvora kojima se upravlja na središnjoj razini i onih za koje je upravljanje podijeljeno; naglašava da iznos izdvojen pod izravnim upravljanjem okvira Instrumenta za povezivanje Europe iz Kohezijskog fonda u sljedećem VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. mora ostati barem na istoj razini kao u prethodnom VFO-u za razdoblje 2014. – 2020., te da taj iznos mora biti dostatan za dovršetak onih projekata financiranih iz izdvojenih sredstava Kohezijskog fonda u okviru trenutačnog Instrumenta za povezivanje Europe, tijekom sljedećeg VFO-a za razdoblje 2021. – 2027;

19.

podsjeća da će za završetak osnovne prometne mreže u EU-u i ispunjenje političkih prioriteta i dalje biti potrebno sudjelovanje građana i dionika u donošenju odluka, transparentnost u ocjenjivanju i praćenju aktivnosti u području okoliša te korištenju financijskih sredstava, poboljšanje modalne integracije i promicanje komodalnih aktivnosti;

20.

poziva Komisiju i države članice da ustraju u glavnim ciljevima politike Instrumenta za povezivanje Europe u sektoru prometa: završetak osnovne mreže TEN-T do 2030., uključujući uvođenje Istraživanja i razvoja upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu (SESAR), autocesta mora i Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) te prijelaz na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost, uključujući osnovnu infrastrukturu za punjenje za alternativna goriva diljem EU-a do 2025.; napredak u pogledu završetka sveobuhvatne mreže TEN-T do 2050.;

21.

ističe potrebu za stavljanje jačeg naglaska na pametne horizontalne projekte; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost uspostave posebnih namjenskih i transnacionalnih inicijativa kako bi se ubrzala i osigurala pravilna provedba horizontalnih prioriteta poput ERTMS-a povećavanjem privatnih ulaganja, djelomično povezivanjem bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata;

22.

u pogledu sektora prometa podsjeća na važnost stavljanja naglaska na multimodalne i prekogranične veze, digitalna rješenja, promjenu načina prijevoza i održiviji promet; smatra da bi se u sklopu ažuriranog Instrumenta za povezivanje Europe prednost trebala dati i izravnijim poveznicama između osnovnih i sveobuhvatnih mreža; smatra da bi se ti ciljevi trebali odražavati u popisima prethodno utvrđenih projekata u okviru sljedeće uredbe o Instrumentu za povezivanje Europe;

23.

uviđa da bi sektor prometa trebao u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje nude digitalne i inovativne tehnologije te priznaje da je nova inovativna prometna infrastruktura uvijek privlačnija za ulaganja, osobito ona iz privatnog sektora; no ističe da je postojeća infrastruktura i dalje okosnica mreže EU-a te naglašava da je hitno potrebno više ulagati u održavanje postojeće infrastrukture; stoga poziva Komisiju da se pobrine za privlačnost prilagodbe ili modernizacije postojeće infrastrukture s velikom ambicijom u pogledu inovacija;

24.

poziva Komisiju da pozornost posebno posveti najudaljenijim regijama, kako je navedeno u članku 349. UFEU-a, proširenjem osnovne mreže luka kako bi se poboljšala povezanost unutar njihovih geografskih područja, među samim regijama, s kontinentom i s trećim zemljama; smatra da bi sve vrste prijevoza u najudaljenijim regijama trebalo sufinancirati u iznosu do 85 % kako bi se poboljšao njihov pristup pozivima i kako bi se stvorile redovite pomorske veze između najudaljenijih regija i kontinentalnih područja; poziva Komisiju da razmisli o uvođenju posebnog poziva za najudaljenije regije i da, osim toga, razmotri dodjelu sredstava za inovativne tehnologije za regionalne zračne luke u najudaljenijim regijama kako bi se zajamčila sigurnost i održavanje infrastrukture zračnih luka;

25.

pozdravlja ciljeve utvrđene u zajedničkoj komunikaciji o Akcijskom planu za vojnu mobilnost u smislu poboljšanja infrastrukture i omogućivanja sinergija; poziva Komisiju da iskoristi Instrument za povezivanje Europe kako bi podržala razvoj infrastrukture za civilnu obranu s dvojnom namjenom duž mreže TEN-T;

26.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i državama članicama.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(2) SL L 163, 24.6.2017., str. 1.

(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(4) SL C 101, 16.3.2018., str. 64.

(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0401.

(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0412.

(7) SL C 17, 18.1.2017., str. 20.