P8_TA(2018)0175

Filipini

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o Filipinima (2018/2662(RSP))

(2019/C 390/13)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju na Filipinima, osobito one od 15. rujna 2016. (1) i od 16. ožujka 2017. (2),

—	uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice ESVD-a od 16. ožujka 2018. o Filipinima i Međunarodnom kaznenom sudu,

—	uzimajući u obzir izjave Delegacije EU-a i glasnogovornice potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

—	uzimajući u obzir Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Filipina, s druge strane,

—	uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnike od 19. siječnja 2018. o ocjeni posebnih poticajnih mjera EU-a za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+) na Filipinima u razdoblju 2016. – 2017. (SWD(2018)0032),

—	uzimajući u obzir izjave visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Zeida Raada Al-Husseina, u vezi s optužbama filipinske vlade o tome da su posebna izvjestiteljica UN-a za prava autohtonih naroda i drugi borci za ljudska prava bili uključeni u terorističke aktivnosti,

—	uzimajući u obzir ishod komemorativnog sastanka na vrhu ASEAN-a i EU-a prigodom 40. godišnjice uspostave dijaloga između ASEAN-a i EU-a te akcijski plan ASEAN-a i EU-a (2018. –2022.);

—	uzimajući u obzir izjavu predsjednika Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava od 23. veljače 2018. o tome da je držanje senatorice de Lime u zatvoru bez optužnice neprihvatljivo,

—	uzimajući u obzir diplomatske odnose između Filipina i EU-a (bivša Europska ekonomska zajednica (EEZ)) uspostavljene 12. svibnja 1964. imenovanjem veleposlanika Filipina u EEZ-u,

—	uzimajući u obzir status Filipina kao jednog od osnivača Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN),

—	uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

—	uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka,

—	uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima,

—	uzimajući u obzir Rimski statut,

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR),

—	uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

budući da Filipine i Europsku uniju vežu dugotrajni diplomatski, gospodarski, kulturni i politički odnosi; budući da su ratifikacijom Sporazuma o partnerstvu i suradnji Europska unija i Filipini potvrdili zajedničku predanost načelima dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, promicanja društvenog i gospodarskog razvoja te miru i sigurnosti u regiji;

budući da je od 1. srpnja 2016. na Filipinima ubijeno otprilike 12 000 ljudi, uključujući žene i djecu, tijekom aktualne kampanje protiv droge, međunarodno proglašene kao „rat protiv droge” predsjednika Dutertea; budući da je predsjednik Duterte obećao da će nastaviti s kampanjom protiv droge sve do kraja svojeg predsjedničkog mandata 2022.; budući da je EU i dalje duboko zabrinut zbog visokog broja ubojstava povezanih s nezakonitim drogama na Filipinima;

budući da je u ožujku 2018. filipinska vlada optužila za terorizam posebnu izvjestiteljicu UN-a za prava autohtonih naroda, filipinsku državljanku Victoriju Tauli-Corpuz, te ju je, zajedno sa 600 drugih pojedinaca, među ostalim i vođa autohtonih naroda i boraca za ljudskih prava, stavila na popis terorističkih organizacija; budući da stručnjaci UN-a uživaju pravni imunitet; budući da su optužbe uslijedile nakon što je Tauli-Corpuz osudila napad vojske na autohtoni narod Lumad na otoku Mindanau; budući da je Tauli-Corpuz istaknula upotrebu zlostavljanja, mučenja i uhićenja nad pripadnicima autohtonih naroda koji su mirno prosvjedovali u pokušaju da zaštite svoju imovinu;

budući da je senatorica Leila de Lima, aktivistica za ljudska prava i vrlo istaknuta kritičarka kampanje protiv droge filipinskog predsjednika Dutertea, 19. rujna 2016. smijenjena s funkcije predsjednice senatskog odbora za pravosuđe i ljudska prava te je 23. veljače 2017. uhićena; budući da je senatorica de Lima predvodila istragu o izvansudskim pogubljenjima u Davau dok je predsjednik Duterte ondje bio gradonačelnik; budući da postoje ozbiljne sumnje na to da su optužbe protiv senatorice de Lime gotovo u potpunosti izmišljene i politički motivirane;

budući da je djelovanje filipinskih vlasti usmjereno protiv autohtonih naroda na Filipinima ozbiljan razlog za zabrinutost; budući da je krajem prosinca UN upozorio na masovna kršenja ljudskih prava pripadnika naroda Lumad na filipinskom otoku Mindanau; budući da je prema procjenama stručnjaka UN-a od listopada 2017. raseljeno barem 2 500 pripadnika naroda Lumad; budući da postoji bojazan da su neki od tih napada motivirani neosnovanim sumnjama da su Lumadi uključeni u terorističke skupine ili njihovim protivljenjem rudarskim aktivnostima na zemlji njihovih predaka;

budući da su Filipini 28. prosinca 2000. potpisali Rimski statut, a 30. kolovoza 2011. su ga ratificirali; budući da je tužitelj Međunarodnog kaznenog suda otvorio preliminarnu istragu o situaciji na Filipinima, tijekom koje će se analizirati zločini navodno počinjeni u zemlji barem od 1. srpnja 2016. u kontekstu kampanje „rata protiv droge” koju je pokrenula filipinska vlada;

G.	budući da je 19. ožujka 2018. UN službeno obavijestio Međunarodni kazneni sud da su Filipini 17. ožujka 2018. deponirali pisanu obavijest o povlačenju iz Rimskog statuta;

budući da je Zastupnički dom Filipina 7. ožujka 2017. odobrio prijedlog zakona o ponovnom uvođenju smrtne kazne; budući da Senat još mora potvrditi prijedlog zakona prije nego što mu predsjednik da zakonsku snagu; budući da predsjednik Duterte vodi aktivnu kampanju za ponovno uvođenje smrtne kazne; budući da bi ponovno uvođenje smrtne kazne predstavljalo očito kršenje Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR), kojeg su Filipini stranka od 2007.;

I.	budući da Transparency International svake godine objavljuje popis zemalja poredanih prema rasprostranjenosti korupcije na kojemu Filipini zauzimaju 111. od 180 mjesta;

J.	budući da je prostor za civilno društvo ondje sve manji; budući da je na Filipinima okruženje za borce za ljudska prava navodno sve više neprijateljsko; budući da predsjednik Duterte u svojim izjavama potiče policiju da napada skupine i borce za ljudska prava;

K.	budući da osobama koje javno izražavaju protivljenje izvansudskim pogubljenjima prijeti rizik od zabrane ulaska na Filipine;

L.	budući da se predsjednik Duterte u brojnim izjavama izražavao pogrdno i ponižavajuće prema ženama te je u više navrata opravdavao silovanje i pozivao na ubojstvo žena;

budući da se borci za ljudska prava, novinari i aktivisti rutinski suočavaju s prijetnjama, uznemiravanjem, zastrašivanjem i nasiljem zbog toga što nastoje razotkriti navodna izvansudska pogubljenja i druga kršenja ljudskih prava na Filipinima; budući da su pripadnici zajednice LGBTI suočeni sa stalnim uznemiravanjem;

N.	budući da su Filipini korisnici općeg sustava povlastica Europske unije OSP+;

O.	budući da se u Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Filipina poziva na pokretanje istinskog dijaloga o ljudskim pravima u obliku radne skupine za ljudska prava;

poziva filipinsku vladu da smjesta stane na kraj izvansudskim pogubljenjima koja se provode pod izlikom „rata protiv droge”; oštro osuđuje velik broj izvansudskih pogubljenja koja su počinile oružane snage i skupine vigilanata u kontekstu kampanje protiv droge; izražava sućut obiteljima žrtava; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog vjerodostojnih navoda o tome da filipinska policija krivotvori dokaze kako bi opravdala izvansudska pogubljenja i da su žrtve tih pogubljenja velikom većinom siromašni stanovnici gradova;

prima na znanje nedavne vladine inicijative u cilju osiguranja ujednačenijeg i integriranijeg pristupa borbi protiv droge, utemeljenog na provođenju zakonodavstva, pravdi, posredovanju te rehabilitaciji i integraciji; pozdravlja rezoluciju Senata br. 516 koja je podnesena 25. rujna 2017. na Filipinima, a u kojoj se poziva vlasti da poduzmu potrebne korake za zaustavljanje vala ubojstava, a posebno ubojstava djece; poziva vladu da borbi protiv mreža za krijumčarenje droge i velikih dilera da prednost pred hvatanjem malih konzumenata; naglašava da filipinske vlasti svoju borbu protiv nedopuštenih droga moraju voditi tako da stave naglasak na javno zdravlje i da u potpunosti poštuju propisani postupak, u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom; poziva vladu da donese posebne nenasilne politike;

poziva vlasti da u potpunosti surađuju s predstavnicima posebnih postupaka UN-a; poziva filipinske vlasti da smjesta provedu nepristrane i učinkovite istrage o izvansudskim pogubljenjima i da sve počinitelje kazneno gone i privedu pravdi; poziva EU i sve njegove države članice da podrže istragu pod vodstvom Ujedinjenih naroda u pogledu pogubljenja na Filipinima i poziva na privođenje počinitelja pravdi;

ponavlja svoj poziv filipinskim vlastima da puste senatoricu Leilu de Limu i da joj osiguraju odgovarajuće sigurnosne i sanitarne uvjete dok je u pritvoru; još jednom ponavlja svoj poziv vlastima da joj zajamče pravedno suđenje i odbace sve politički motivirane optužbe protiv nje; poziva EU da nastavi pomno pratiti slučaj senatorice De Lime;

poziva filipinske vlasti da imena boraca za ljudska prava uklone s popisa terorista, da odbace sve optužbe protiv njih i da im dopuste da mirno obavljaju svoje aktivnosti; podsjeća filipinske vlasti da Victoria Tauli-Corpuz uživa imunitet na temelju Konvencije o povlasticama i imunitetima iz 1946.;

pozdravlja inicijativu Međunarodnog kaznenog suda da istraži optužbe za zločine protiv čovječnosti u kontekstu pogubljenja koja su provedena tijekom „rata protiv droge”; poziva filipinsku vladu da u potpunosti surađuje s Uredom tužitelja Međunarodnog kaznenog suda u preliminarnoj istrazi Filipina; snažno žali zbog odluke filipinske vlade da pokrene povlačenje Filipina iz Rimskog statuta; poziva vladu da poništi tu odluku;

ponavlja svoju duboku zabrinutost zbog odluke Zastupničkog doma o ponovnom uvođenju smrtne kazne; ponovno poziva filipinske vlasti da smjesta obustave aktualni proces ponovnog uvođenja smrtne kazne; podsjeća na to da EU smrtnu kaznu smatra okrutnim i nečovječnim oblikom kažnjavanja koji ne odvraća od kriminalnog ponašanja; poziva filipinsku vladu da ne snižava minimalnu dob za kaznenu odgovornost;

iznimno je zabrinut zbog sve rasprostranjenije korupcije u sadašnjoj filipinskoj upravi; poziva filipinske vlasti da pojačaju napore u cilju efektivne borbe protiv korupcije; naglašava da je u tom kontekstu važno poštovati temeljna načela demokracije i vladavine prava;

osuđuje sve prijetnje, uznemiravanja, zastrašivanja i nasilje protiv osoba koje nastoje razotkriti navodna izvansudska pogubljenja i druga kršenja ljudskih prava na Filipinima, uključujući borce za ljudska prava, novinare i aktiviste; potiče filipinsku vladu da se pobrine za to da borci za ljudska prava, novinari i aktivisti mogu obavljati svoj posao u poticajnom okruženju i bez straha od odmazde;

10.

potiče Filipine da ukinu praksu zabrane ulaska u zemlju osobama koje se smatraju kritičarima politika predsjednika Dutertea;

11.

potiče Filipine da poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom za zaštitu ljudskih prava autohtonih naroda, među ostalim i u kontekstu oružanih sukoba;

12.

osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i podsjeća da takvo nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i dostojanstva žena i djevojčica; strogo osuđuje ponižavajuće i mizogine izjave predsjednika Dutertea o borkinjama; podsjeća predsjednika da poticanje državnih snaga na seksualno nasilje tijekom oružanih sukoba predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava; poziva predsjednika da se prema ženama odnosi s poštovanjem i da se suzdrži od poticanja nasilja nad ženama;

13.

potiče EU i njegove države članice da razmisle o tome da pozovu na izbacivanje Filipina iz Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava prije nego što njihov aktualni mandat istekne krajem 2018.;

14.

podsjeća filipinske vlasti na njihove obveze u okviru međunarodnog prava, općeg sustava povlastica OSP+ i Sporazuma o partnerstvu i suradnji, posebno u vezi s ljudskim pravima i posljedicama njihova nepoštovanja; iako je napredak u provedbi konvencija sustava OSP+ uglavnom pozitivan, naglašava da i dalje postoji znatan stupanj zabrinutosti zbog kršenja ljudskih prava povezanih s ratom protiv droge; u tom pogledu podsjeća na svoju prethodnu Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o Filipinima i poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da upotrijebe sve raspoložive instrumente, uključujući Sporazum o partnerstvu i suradnji, kako bi uvjerile Filipine da stanu na kraj izvansudskim pogubljenjima koja su povezana s kampanjom protiv droge te da, u slučaju da ne dođe do značajnih poboljšanja, pokrenu postupovne korake koji bi mogli dovesti do privremenog oduzimanja povlastica u okviru sustava OSP +; potiče EU da se koristi svim raspoloživim instrumentima kako bi pomogao filipinskoj vladi u poštovanju njezinih međunarodnih obveza u području ljudskih prava;

15.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku, vladi i parlamentu Filipina, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, parlamentima i vladama država članica, visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za ljudska prava te vladama država članica ASEAN-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0349.

(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0088.