P8_TA(2018)0019

Provedba Direktive o stručnim kvalifikacijama i potreba za reformom profesionalnih usluga

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o provedbi Direktive 2005/36/EZ u pogledu reguliranja i potrebe za reformom profesionalnih usluga (2017/2073(INI))

(2018/C 458/08)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 45., 49. i 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezine članke 15. i 16.,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (1),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga (COM(2016)0820),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. o ocjenjivanju nacionalnih propisa o pristupu profesijama (COM(2013)0676),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta (2),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2017. o Europskom programu za ekonomiju suradnje (3),

—	Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017. (4),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. (5),

—	uzimajući u obzir konačno priopćenje Radne skupine za podršku poslovanju slobodnih profesija,

—	uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0401/2017),

A.	budući da slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga unutar EU-a čine temelj jedinstvenog tržišta i donose mnogo koristi građanima i poduzećima;

B.	budući da, iako usluge čine 71 % BDP-a i 68 % ukupnog broja zaposlenih, puni potencijal jedinstvenog tržišta u pogledu usluga još uvijek nije iskorišten;

C.	budući da u nedostatku usklađenosti države članice mogu slobodno odlučivati o reguliranju profesija, pod uvjetom da su nacionalne mjere transparentne, nediskriminirajuće, opravdane i proporcionalne;

D.	budući da pametno donošenje propisa, opravdano zaštitom legitimnih ciljeva od javnog interesa, može imati pozitivne učinke na unutarnje tržište i osigurati visoku razinu zaštite potrošača i bolju kvalitetu usluga; budući da stoga deregulacija ne bi smjela biti sama sebi svrhom;

budući da je reguliranje profesija u mnogim slučajevima opravdano, a neopravdane prepreke profesionalnim uslugama štetne za temeljna prava građana i gospodarstva država članica; budući da stoga reguliranje profesija mora biti redovito usklađivano kako bi se u obzir uzele tehnološka, društvena ili tržišna kretanja;

budući da su Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija predviđeni automatsko priznavanje određenog broja profesija na temelju usklađenih minimalnih zahtjeva za osposobljavanja, opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija, automatski sustav priznavanja stručnog iskustva i novi sustav prekograničnog pružanja usluga u kontekstu reguliranih profesija;

budući da je Direktiva 2005/36/EZ izmijenjena 2013. uvođenjem transparentnosti i uzajamne ocjene u članku 59. za sve regulirane profesije u državama članicama, neovisno o tome jesu li regulirane na osnovi nacionalnih propisa ili na osnovi propisa usklađenih na razini EU-a u cilju postizanja proporcionalnog regulatornog okvira opravdanog ciljevima od općeg interesa;

H.	budući da države članice još uvijek nisu u potpunosti provele sve odredbe Direktive 2005/36/EZ, a posebice članak 59., čak ni nakon isteka roka;

I.	budući da su države članice morale do 18. siječnja 2016. Komisiji podnijeti nacionalne akcijske planove s informacijama o odlukama o zadržavanju ili izmjeni propisa o profesijama; budući da šest država članica još uvijek nije dostavilo svoje nacionalne akcijske planove;

J.	budući da je u skladu s člankom 59. Direktive 2005/36/EZ Komisija trebala do 18. siječnja 2017. podnijeti zaključke o uzajamnoj ocjeni i, po potrebi, prijedloge za daljnje inicijative;

K.	budući da je 10. siječnja 2017. Komisija predstavila komunikaciju o potrebi za reformama u području profesionalnih usluga, u kojoj analizira propise o profesijama u sedam sektora djelovanja i daje preporuke državama članicama u tom pogledu;

L.	budući da je uzajamnim ocjenjivanjem otkriveno da se razina regulacije profesija znatno razlikuje među državama članicama; budući da su potrebna daljnja pojašnjenja, posebno u slučajevima kada države članice najave uvođenje novih oblika propisa o profesijama nakon završetka ocjenjivanja;

Propisi o profesijama u Europskoj uniji i stanje primjene članka 59. Direktive 2005/36/EZ

ističe da regulirane profesije imaju temeljnu ulogu u gospodarstvu EU-a, znatno pridonoseći stopi zaposlenosti, kao i mobilnosti radne snage te dodanoj vrijednosti Unije; nadalje, smatra da su visoka kvaliteta profesionalnih usluga i djelotvorno regulatorno okruženje od najveće važnosti za očuvanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog modela EU-a te za jačanje konkurentnosti EU-a u smislu rasta, inovacija i otvaranja radnih mjesta;

podsjeća da više od 5 500 reguliranih profesija diljem EU-a, uz znatne razlike među državama članicama, čini 22 % radne snage u svim sektorima djelatnosti, kao što su zdravstvene i socijalne usluge, poslovne usluge, građevinarstvo, mrežne usluge, prijevoz, turizam, nekretnine, javne usluge i obrazovanje;

pozdravlja inicijativu Komisije kojom se državama članicama daju smjernice u kontekstu uzajamnog ocjenjivanja, uključujući organizaciju temeljitih rasprava provedenih s nacionalnim tijelima, te kojom se naglašava potreba da nacionalna tijela uključe sve zainteresirane strane kako bi se prikupile relevantne informacije o učinku propisa;

smatra da bi komunikacija Komisije od 10. siječnja 2017. mogla pomoći državama članicama da bolje reguliraju profesionalne usluge i da razmjenjuju najbolje prakse radi razumijevanja odluka o regulativi koje su donijele druge države članice, uzimajući u obzir činjenicu da neke države članice donose temeljitije propise o profesijama od drugih; međutim, ističe potrebu za ocjenom kvalitete propisa, s obzirom na to da su za sveobuhvatnu ocjenu funkcioniranja regulatornog okruženja u svakoj državi članici potrebni i elementi izvan puke gospodarske analize;

žali što neke države članice nisu proslijedile informacije o profesijama koje reguliraju i zahtjevima za pristup tim profesijama; poziva države članice da znatno poboljšaju postupak obavješćivanja u kontekstu Direktive o stručnim kvalifikacijama;

naglašava da bi se poboljšanjem transparentnosti i usporedivosti nacionalnih zahtjeva kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje mogla omogućiti veća profesionalna mobilnost te da bi prema tome i u skladu s Direktivom 2005/36/EZ svi nacionalni zahtjevi trebali biti proslijeđeni i objavljeni u bazi podataka o reguliranim profesijama na jasan i razumljiv način;

prepoznaje poboljšanja koje je Komisija uvela u baze podataka o reguliranim profesijama, uključujući stvaranje interaktivne karte kojom se građanima omogućuje provjera zahtjeva za pristup profesiji diljem EU-a i jednostavniji vizualni prikaz reguliranih profesija u određenoj državi članici; poziva Komisiju na dodatno poboljšanje baze podataka o reguliranim profesijama kako bi se olakšalo pravovremeno i točno priopćavanje informacija od strane nadležnih tijela te tako povećala transparentnost za građane EU-a;

napominje da postoje neujednačenosti među državama članicama u pogledu broja reguliranih profesija i područja djelatnosti obuhvaćenih sličnim profesijama, čime se objašnjavaju različiti oblici propisa o profesijama koje je odabrala svaka država članica; poziva Komisiju na poboljšanje usporedivosti različitih profesija i određivanje zajedničkog skupa djelatnosti za svaku profesiju navedenu u bazi podataka radi olakšavanja dobrovoljnog usklađivanja diljem EU-a;

žali što određen broj država članica nije podnio nacionalni akcijski plan, kao što to zahtijeva Direktiva 2005/36/EZ, te poziva te države članice da to učine bez nepotrebnog odgađanja; napominje da se podneseni nacionalni akcijski planovi razlikuju u pogledu razine temeljitosti i detalja;

10.

poziva države članice da u potpunosti primijene članak 59. Direktive 2005/36/EZ i da pojačaju svoje napore za jamčenje veće transparentnosti svojih propisa o profesijama, što je ključno za mobilnost stručnjaka diljem EU-a, jer potpuna slika profesija reguliranih na nacionalnoj razini ili razini EU-a može biti dostupna samo uz potpune informacije od svih država članica;

11.

žali što se neke države članice nisu na odgovarajući način savjetovale s relevantnim dionicima za vrijeme pripreme nacionalnih akcijskih planova; smatra da je transparentan protok informacija između javnih institucija i dionika potreban radi djelotvornog rješavanja problema i izazova koji utječu na profesije; poziva na veće sudjelovanje svih dionika u budućnosti, ne samo u cilju izrade nacionalnih akcijskih planova nego i prije reforme propisa o profesijama, kako bi se svim dotičnim stranama omogućilo da izraze svoje mišljenje;

12.

ističe da bi djelotvorni propisi o profesijama trebali biti korisni i potrošačima i stručnjacima; podsjeća da države članice mogu slobodno uvesti nove propise ili izmijeniti postojeće propise kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, odražavajući svoju viziju za društvo i njihov socioekonomski kontekst, sve dok su opravdani ciljevima od javnog interesa; smatra da regulativa u području profesionalnih usluga koja je proporcionalna i prilagođena tržišnoj stvarnosti može dovesti do poboljšanja dinamike tržišta, nižih cijena za potrošače te poboljšanog i djelotvornijeg sektorskog funkcioniranja;

13.

smatra istovremeno da diskriminatorni, neopravdani i neproporcionalni zahtjevi mogu biti osobito nepravedni, posebno za mlade stručnjake, te mogu ometati tržišno natjecanje i imati negativan učinak na primatelje usluga, uključujući potrošače;

14.

uviđa ulogu reguliranja profesija u postizanju visoke razine zaštite ciljeva od javnog interesa, bilo onih izričito spomenutih u Ugovoru, kao što su javna politika, javna sigurnost ili javno zdravlje, bilo onih koji čine prevladavajuće razloge od javnog interesa, uključujući one koji su prihvaćeni u sudskoj praksi Suda, kao što su očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika, jamstvo odgovarajuće sudske zaštite, pravednost trgovinskih transakcija, borba protiv prijevara, sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza, učinkovitost fiskalnog nadzora, sigurnost cestovnog prometa, jamčenje kvalitete obrtništva, promicanje istraživanja i razvoja, zaštita okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljevi socijalne i kulturne politike; priznaje diskrecijsku ovlast država članica u utvrđivanju načina za postizanje navedenog, u skladu s načelima nediskriminacije i proporcionalnosti;

15.

primjećuje da u pogledu rizika za potrošače, stručnjake ili treće strane države članice mogu pridržati određene djelatnosti samo za kvalificirane stručnjake, osobito ako ne postoje manje ograničavajuća sredstva za postizanje istog rezultata; naglašava da se u takvim slučajevima propisima koji su specifični za određene profesije mora osigurati stvarni nadzor zakonitog obavljanja regulirane profesije i, po potrebi, njezinih etičkih pravila;

16.

potvrđuje u tom pogledu odnos između prijedloga za ispitivanje proporcionalnosti kojim se utvrđuju pravila o zajedničkom okviru za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih ili izmjene postojećih mjera kojima se uređuju regulirane profesije i preporuka za reformu koje se temelje na ocjeni nacionalnih propisa u sedam sektora djelatnosti; poziva države članice da ocijene i, ako je to potrebno, prilagode svoje propise o profesijama u skladu s posebnim preporukama za reformu;

17.

ističe da preporuke za reformu ne mogu zamijeniti provedbene mjere te poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovorâ poduzme mjere i pokrene postupke u pogledu povrede prava ako utvrdi diskriminatorne, neopravdane ili neproporcionalne propise;

Korisnost pokazatelja restriktivnosti i potreba za promicanjem visoke kvalitete usluga u Europi

18.

prima na znanje činjenicu da je Komisija izdala novi pokazatelj restriktivnosti te pozdravlja poboljšanje u odnosu na postojeći pokazatelj restriktivnosti regulacije tržišta dobara OECD-a putem detaljne analize dotičnih sektora;

19.

naglašava da bi se taj pokazatelj, kojim se ukazuje na opći regulatorni intenzitet u državama članicama samo na temelju kvantitativnih podataka povezanih s postojećim preprekama slobodnom kretanju, trebao smatrati isključivo indikativnim alatom, a ne alatom na temelju kojeg se mogu donositi zaključci o tome jesu li stroži propisi u nekim državama članicama neproporcionalni;

20.

podsjeća da opća analiza učinka propisa u državama članicama treba biti podložna ne samo kvantitativnoj, već i kvalitativnoj ocjeni koja obuhvaća ciljeve od općeg interesa i kvalitetu pružene usluge, uključujući moguće neizravne koristi za građane i tržište rada; napominje da je pokazatelj restriktivnosti popraćen dodatnom analizom kojom se pružaju dodatne informacije o stvarnom stanju na terenu te potiče države članice da razmotre taj pokazatelj, zajedno s kvalitativnim podatcima kako bi se usporedio njihov učinak u odabranim sektorima djelatnosti;

Budućnost reguliranih profesija

21.

naglašava potrebu ne samo za učinkovitim regulatornim okvirom u EU-u i državama članicama, nego i za učinkovitim i usklađenim politikama usmjerenima na podupiranje stručnjaka u EU-u te jačanje konkurentnosti, inovacijskih sposobnosti i kvalitete profesionalnih usluga u EU-u;

22.

ističe da stručnjaci mogu obavljati regulirane profesije bilo kao fizičke, bilo kao pravne osobe u obliku profesionalnog društva te da je sagledavanje iz obiju perspektiva važno pri provedbi novih politika; u tom smislu uvjeren je da bi se ekonomski alati trebali kombinirati s politikama usmjerenima na jačanje poduzetništva i ljudskog kapitala u profesionalnim uslugama;

23.

poziva Komisiju i države članice da zajedno s profesionalnim organizacijama u svojim područjima nadležnosti na odgovarajući način odgovore na preporuke Radne skupine za podršku poslovanju slobodnih profesija;

24.

naglašava važnost obrazovanja, razvoja vještina i izobrazbe u području poduzetništva kako bi se osiguralo da stručnjaci u EU-u ostanu konkurentni i sposobni suočiti se s korjenitim promjenama koje utječu na slobodne profesije kao posljedica inovacija, digitalizacije i globalizacije; ističe usku povezanost između znanja stručnjaka i kvalitete pružene usluge; napominje važnu ulogu koju u tom pogledu trebaju imati visoko obrazovanje i istraživačke institucije, uključujući kroz projekte u području digitalne pismenosti;

25.

ističe da je potrebna bolja usporedivost razine profesionalnih kvalifikacija kako bi se povećala ujednačenost dokaza formalnih kvalifikacija diljem EU-a te tako stvorili ravnopravniji uvjeti za mlade s fakultetskom diplomom koji ulaze u profesije, čime se olakšava njihova mobilnost diljem EU-a;

26.

poziva države članice da provedu odgovarajuću analizu tržišta u cilju osiguravanja brže prilagodbe pružatelja usluga potrebama tržišta te da razviju politike kojima će se profesionalne usluge u EU-u u narednim desetljećima učiniti konkurentnima na globalnoj razini;

Inovacije i digitalizacija u profesionalnim uslugama

27.

primjećuje da znanstveni napredak, tehnološke inovacije i digitalizacija imaju znatan učinak na profesionalne usluge, s obzirom na to da su stvorili nove prilike za stručnjake, ali i nove izazove za tržište rada i kvalitetu usluga;

28.

pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala potrebu za razmatranjem učinaka novih tehnologija na profesionalne usluge, osobito u pravnom i računovodstvenom sektoru u kojima bi se postupci mogli unaprijediti; osobito napominje da treba posvetiti posebnu pozornost rizicima proizašlima iz takve promjene za primatelje usluga, uključujući potrošače, koji ne smiju biti isključeni iz novih tehnologija;

29.

ističe da je malo vjerojatno da će u donošenju etičkih i moralnih odluka nove tehnologije zamijeniti ljude; u tom pogledu ističe da bi pravila o organizaciji profesija, uključujući pravila o nadzoru koji provode javna tijela ili profesionalna udruženja, mogla imati važnu ulogu i pridonijeti pravednijoj podjeli koristi od digitalizacije; napominje da se u nekim područjima mehanizmima koji se temelje na tržištu, kao što su povratne informacije od potrošača, također može pridonijeti poboljšanju kvalitete određene usluge;

30.

ističe da propisi o profesionalnim uslugama moraju odgovarati svojoj svrsi te da ih je potrebno redovito preispitivati kako bi se u obzir uzele tehničke inovacije i digitalizacija;

31.

poziva Komisiju da nastavi redovito obavještavati Parlament o stanju u pogledu usklađenosti država članica s Direktivom 2005/36/EZ;

o o

32.

nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0237.

(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0271.

(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0040.

(5) Još nije objavljeno u Službenom listu.