EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.6.2018.
COM(2018) 506 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o primjeni Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji i o primjeni odobrenih odstupanja
{SWD(2018) 354 final}
{SWD(2018) 355 final}
1. Uvod
Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji („Uredba o sustavu ESA 2010.”) 1 sadržava dvije odredbe kojima se utvrđuju zahtjevi za izvješćivanje:
• U članku 6. stavku 3. navedeno je da:
„Nakon savjetovanja s Odborom za Europski statistički sustav, najkasnije do 1. srpnja 2018., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni odobrenih odstupanja, kako bi se provjerilo jesu li ona još uvijek opravdana.”
• U članku 12. navedeno je da:
„Revizija
Komisija do 1. srpnja 2018. i svakih pet godina nakon toga podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe.
U izvješću se, između ostalog, procjenjuje:
(a) kvaliteta podataka o nacionalnim i regionalnim računima;
(b) učinkovitost ove Uredbe i postupka praćenja koji se primjenjuje na sustav ESA 2010. i
(c) napredak u vezi s podacima o potencijalnim obvezama i raspoloživosti podataka u okviru sustava ESA 2010.”
Ovo izvješće ispunjava oba zahtjeva. Popraćeno je dvama radnim dokumentima službi u kojima se nalaze dodatne pojedinosti i analiza.
U odjeljku 2. izvješća navode se dodatne popratne informacije o ciljevima i uporabama ESA‑e 2010. U odjeljku 3. opisuje se provedba ove Uredbe, pri čemu su obuhvaćene točke koje se zahtijevaju prethodno navedenim člankom 6. stavkom 3. i člankom 12. U odjeljku 4. navodi se zaključak.
2. Kontekst
Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) međunarodno je usklađen računovodstveni okvir EU-a za sustavan i detaljan opis gospodarstva. Sustav ESA 2010. objavljen je kao Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. Prvi je put primijenjen na podatke koji su dostavljeni Komisiji 1. rujna 2014. Od tog datuma nadalje države članice slale su podatke Eurostatu u skladu s pravilima ESA-e 2010.
Sustav ESA 2010. razlikuje se od svojeg prethodnika ESA 95 2 po području primjene i konceptima, čime se odražavaju kretanja u mjerenju modernih gospodarstava, napredak u metodološkom istraživanju i potrebe korisnika. Struktura ESA-e 2010. u skladu je sa svjetskim smjernicama o nacionalnom računovodstvu utvrđenima u Sustavu nacionalnih računa iz 2008. (SNA 2008. 3 ). Eurostat je objavio nekoliko priručnika i vodiča kako bi podupro provedbu ESA-e 2010. 4
Nacionalni računi izvor su velikog broja ključnih gospodarskih pokazatelja za izradu politika i ekonomsku analizu koju provode akademska zajednica, vlada i međunarodne institucije. Bruto domaći proizvod (BDP) mjera je koja se najčešće upotrebljava za ukupnu veličinu gospodarstva, dok se izvedeni pokazatelji kao što je BDP po stanovniku često upotrebljavaju za usporedbu materijalnih životnih standarda ili praćenje gospodarske konvergencije ili divergencije u EU-u.
Štoviše, sastavnice BDP-a i povezani pokazatelji, kao što su oni za output, uvoz i izvoz, domaću (privatnu ili javnu) potrošnju ili ulaganje, daju vrijedan uvid u glavne pokretače gospodarske aktivnosti i time pružaju osnovu za oblikovanje, praćenje i evaluaciju određenih politika EU-a.
Podaci u okviru sustava ESA 2010. upotrebljavaju se i za određene administrativne potrebe, kao što su određivanje doprinosa država članica četvrtom vlastitom sredstvu EU-a (na temelju bruto nacionalnog dohotka 5 ), postupak u slučaju prekomjernog deficita i postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže (vidjeti i odjeljak 3.c).
Uredbom o sustavu ESA 2010. propisuju se:
a) metodologija zajedničkih standarda, definicije, klasifikacije i računovodstvena pravila koja se primjenjuju pri izradi usporedivih računa i tablica za potrebe EU-a (Prilog A Uredbi);
b) plan (utvrđen u Prilogu B Uredbi) kojim se određuju rokovi do kojih države članice dostavljaju Eurostatu račune i tablice koje treba izraditi u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu A.
Eurostat na svojem web-mjestu objavljuje podatke dostavljene u skladu s Prilogom B i dodaje agregate za EU i europodručje.
3. Provedba Uredbe
a) Raspoloživost podataka o nacionalnim i regionalnim računima
Uredbom o sustavu ESA 2010. zahtijeva se od država članica da dostave podatke na način naveden u njezinu Prilogu B. Člankom 6. omogućava se državama članicama da se do 17. listopada 2013. prijave za privremena odstupanja od zahtjeva ESA-e 2010. u pogledu te dostave. U ovom odjeljku izvješća razmatraju se kretanja u pogledu raspoloživosti podataka u državama članicama i prikazuju se rezultati analize odobrenih odstupanja.
Raspoloživost podataka u skladu sa zahtjevima ESA-e 2010.
Komisija (Eurostat) redovito ocjenjuje je li raspoloživost podataka država članica u skladu sa zahtjevima ESA-e 2010. Tom temeljnom analizom obuhvaća se ocjena potpunosti podataka i, u ograničenoj mjeri, pravodobnost. Ocjenjivanje se provodilo u listopadu 2015., travnju 2016., veljači 2017. i siječnju 2018. Može se zaključiti da se raspoloživost podataka vidno poboljšala između listopada 2015. i siječnja 2018.: 64 % tablica koje su države članice dostavile 2015. nije imalo nikakvih nedostataka, a 4 % tablica sadržavalo je ozbiljne probleme, a ti su postoci 2018. iznosili 81 %, odnosno 1 % (vidjeti sliku 1).
Slika 1: Raspoloživost podataka za 22 tablice 6 plana dostave u okviru ESA-e 2010. (listopad 2015.–siječanj 2018.), EU i Norveška
|
Potpuna dostava podataka. To znači da je država članica dostavila sve podatke. Moguće je da postoje samo vrlo mali, povremeni nedostatci. |
|
|
Gotovo potpuna dostava podataka. Moguće je da postoji manji broj nedostataka ili manje važni nedostatci, no navedeni su važni pokazatelji. |
|
|
Podatci su dostavljeni s nedostatcima u pogledu važnih pokazatelja ili je naveden veći broj manje važnih pokazatelja. |
|
|
Podatci su dostavljeni uz znatne nedostatke ili uopće nisu dostavljeni. |
Odstupanja i njihov razvoj tijekom vremena
Komisija je nakon temeljitog ocjenjivanja na temelju prethodno utvrđenih kriterija donijela Provedbenu odluku 2014/403 kojom je odobrila 888 privremenih odstupanja za 27 država članica 7 . Osim toga, Nadzorno tijelo EFTA-e odobrilo je 145 odstupanja Norveškoj i Islandu.
Budući da odstupanja od zahtjeva za dostavu smanjuju raspoloživost podataka i time utječu na interese korisnika, Eurostat redovito prati stanje odobrenih odstupanja i provjerava poštuju li države članice datume isteka odstupanja. Opsežno praćenje provedeno je krajem 2015., 2016. i 2017. U postupku praćenja sva su odstupanja kategorizirana u četiri razreda: „zatvoreno”, „prema planu”, „uz poteškoće” i „nerazmotreno”.
Između kraja 2015. i kraja 2017. broj odstupanja koja se primjenjuju prema planu ili koja su već zatvorena u svim se državama članicama povećao ili ostao stabilan. U slučaju svih 28 država članica zajedno možemo vidjeti jasan prelazak s nerazmotrenih odstupanja (pad s 31 % na 13 %) na zatvorena odstupanja (povećanje s 25 % na 54 %) (vidjeti sliku 2).
Slika 2: Stanje odstupanja (kraj 2015.–kraj 2017.), ukupno EU
Provjera odobrenih odstupanja
Kako je navedeno u drugom podstavku članka 6. stavka 3. Uredbe o sustavu ESA 2010., u ovom izvješću Komisije ocjenjuje se jesu li opravdanja za odstupanja koja su države članice navele 2013. još uvijek valjana. Eurostat je u tu svrhu poslao upitnik u kojem su države članice morale navesti jesu li njihova odstupanja:
·još uvijek valjana (u tom slučaju ostaju nepromijenjena),
·djelomično valjana (treba izmijeniti jedan aspekt odstupanjâ ili više njih), ili
·prestala biti valjana (odstupanja se mogu odbaciti jer su riješena i podatci su dostavljeni).
Iz analiziranih rezultata upitnika može se zaključiti da je većina država članica već riješila mnoge od problema zbog kojih su se prvotno prijavile za odstupanja, i to prije godine isteka tih odstupanja. Od 365 odstupanja svih država članica EU-a koja su trebala isteći 2018., 2019. ili 2020. 67 % njih (244 odstupanja) još je valjano i može ostati nepromijenjeno.
Za 27 % odstupanja (98 odstupanja: sva se odnose na odstupanja koja se mogu zatvoriti jer su podatci već dostavljeni prije roka) opravdanje više nije valjano.
Za razmjerno ograničen broj odstupanja (23 odnosno 6 %) opravdanje je djelomično valjano. To se odnosi na odstupanja čiji se opseg može suziti, npr. brisanjem varijabli iz odstupanja, skraćivanjem obuhvaćenog razdoblja, pomicanjem prve godine dostave prema naprijed itd.
U skladu s rezultatima revizije primjereno je izmijeniti Odluku 2014/403/EU tako da se u obzir uzmu promjene u opravdanjima postojećih odstupanja.
Mjere poduzete radi poboljšanja raspoloživosti podataka
Eurostat u suradnji s nacionalnim tijelima za prikupljanje podataka neprestano radi na tome da poboljša raspoloživost podataka za svoje korisnike. Raspoloživost podataka redovito se prati tijekom razdoblja izrade podataka, no i strukturnim (godišnjim) praćenjem i redovnom godišnjom revizijom stanja odstupanja.
Države članice poduzele su znatne korake na poboljšanju raspoloživosti podataka u skladu sa zahtjevima ESA-e 2010., a nastoje je poboljšavati i dalje. Komisija (Eurostat) pruža potporu tim nastojanjima organiziranjem sastanaka, radionica, tečajeva, izradom priručnika sa smjernicama i dokumentima. Tehnička suradnja provodi se u okviru radnih skupina za nacionalne račune i postupka u slučaju prekomjernog deficita pod vodstvom skupštine direktora za makroekonomsku statistiku iz nacionalnih statističkih ureda.
Financijska potpora koju Komisija pruža državama članicama važan je alat kojim ih podupire da poboljšaju raspoloživost podataka i ukinu odstupanja čak i prije njihova isteka. Od 2010. do 2017. državama članicama dodijeljena su brojna bespovratna sredstva za provedbu ESA-e 2010. i poboljšanje podataka u okviru ESA-e 2010., što je uključivalo izradu dobrovoljnih podataka i podataka obuhvaćenih odstupanjima.
U manjem broju slučajeva u kojima je raspoloživost podataka ozbiljno narušena jer države članice nisu dostavile podatke u skladu s obvezama ESA-e 2010. Eurostat podsjeća predmetne države članice na zahtjeve za dostavu.
Zaključak
Raspoloživost podataka znatno se poboljšala od listopada 2015. do siječnja 2018. Predmetne države članice riješile su većinu odstupanja koja su istekla najkasnije 2017. Osim toga, znatan broj država članica (djelomično) dostavlja podatke obuhvaćene odstupanjima čak i prije prvog datuma dostave utvrđenog Provedbenom odlukom Komisije 2014/403/EU. Primjereno je da Komisija izmijeni Odluku 2014/403/EU tako da se u obzir uzmu promjene u opravdanjima postojećih odstupanja.
Kako bi zadovoljio interese korisnika, Eurostat će u suradnji s državama članicama poduzeti sve potrebne mjere kako bi se ostvarila potpuna provedba Uredbe o sustavu ESA 2010. Eurostat će ostati u bliskom kontaktu s državama članicama kako bi i dalje poboljšavao raspoloživost podataka u nadolazećim godinama i nastavio svoj rad na praćenju odstupanja.
b) Kvaliteta podataka o nacionalnim i regionalnim računima
U ovom odjeljku nalaze se: i. Eurostatova ocjena kvalitete nacionalnih i regionalnih računa koje su 2016. poslale države članice EU-a, Island, Norveška i Švicarska, i ii. informacije o kvaliteti publikacije s europskim agregatima koju objavljuje Eurostat.
Ocjena kvalitete provedena je u skladu s člankom 4. Uredbe o sustavu ESA 2010. kojim se zahtijeva da se kvaliteta podataka o nacionalnim i regionalnim računima koji se šalju Eurostatu ocijeni u skladu s kriterijima kvalitete Europskog statističkog sustava uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici 8 . Provedbenom uredbom Komisije br. 2016/2304 9 utvrđuju se načini, struktura, periodičnost i pokazatelji postupka ocjene.
Podatci poslani 2016. u velikoj su mjeri bili u skladu sa standardima kvalitete Europskog statističkog sustava i Uredbom o sustavu ESA 2010. Države članice uspijevaju poštovati nove zahtjeve i metodologiju za podatke, a postupak prilagođavanja nacionalnih sustava prikupljanja podataka nastavit će se do 2020. Ukupni rezultati za različite kriterije kvalitete navedeni su u nastavku.
Relevantnost
Stopa potpunosti bila je vrlo visoka za tromjesečne i godišnje tablice i korisnici su imali izravne koristi od njih. Prosječna stopa potpunosti glavnih agregata nacionalnih računa, statistike državnih financija, računa nefinancijskog sektora i financijskih računa iznosila je od 95 % do 100 %. Prosječna potpunost tablica ponuda, tablica uporabe i tablica inputa-outputa te regionalnih računa iznosila je od 88 % do 97 %. Sve države članice dobrovoljno su poslale dodatne podatke koji nisu bili obvezni.
Točnost
Većina država članica, Island i Norveška na internetu objavljuju informacije o svojim nacionalnim politikama revizije. Iako za potrebe ovog izvješća nije provedena podrobna analiza revizije podataka koje su poslale države članice, analiza stope revidiranja ključnih europskih agregata pokazuje da države članice dostavlja podatke koji su dobre kvalitete. To Eurostatu omogućava da objavljuje rane i pouzdane procjene BDP-a i zaposlenosti i za agregate EU-a i za agregate europodručja.
Pravodobnost i točnost
Zahvaljujući podacima koje su poslale države članice EU-a, prijevremene brze procjene BDP-a EU-a i europodručja 2016. objavljene su 15 dana ranije, a tromjesečni sektorski računi objavljeni su 18 dana ranije. To je veliko poboljšanje u pogledu pravodobnosti objave europskih agregata. Točnost dostave tromjesečnih nacionalnih računa općenito je bila razmjerno visoka. S druge strane točnost dostave godišnjih podataka bila je prilično niska: u tom su području potrebna poboljšanja.
Dostupnost i jasnoća
Sve države članice EU-a i države članice EFTA-e na internetu objavljuju dokumentaciju o metodologiji nacionalnih računa i metodama sastavljanja. No sadržaj raspoloživih informacija znatno se razlikuje među državama članicama i po potrebi bi se mogao obogatiti. Opsežna zbirka dokumentacije na internetu je dostupna za otprilike pola država članica EU-a.
Usklađenost
Za ovo izvješće provedena je ograničena analiza usklađenosti. Ukupna unutarnja usklađenost unutar odabranih tablica nacionalnih računa i između njih bila je vrlo visoka za gotovo sve države članice. Male nepodudarnosti koje su primijećene za nekoliko država članica uglavnom su bile posljedica praksi zaokruživanja.
c) Učinkovitost Uredbe i postupka praćenja
Učinkovitost Uredbe
Cilj Uredbe (EU) br. 549/2013 jest uspostaviti sustav ESA 2010. i osigurati usporedive, ažurirane i pouzdane podatke za politiku EU-a i druge potrebe. U članku 5. stavku 1. navodi se sljedeće: „ESA 2010. se prvi put primjenjuje na podatke određene u skladu s Prilogom B koji se dostavljaju od 1. rujna 2014.”. Nakon što su sve države članice prvi put dostavile podatke, Eurostat je 17. listopada 2014. objavio prve rezultate ESA-e 2010. za BDP i njegove glavne agregate, uključujući analizu učinka metodoloških promjena i statističkih poboljšanja na razinu BDP-a.
Najznačajnija metodološka promjena koja je uvedena ESA-om 2010. jest bilježenje rashodâ za istraživanje i razvoj kao bruto investicija u fiksni kapital umjesto kao intermedijarne potrošnje, kao što je bio slučaj u prethodnoj ESA-i. Tom je promjenom prepoznata rastuća važnost intelektualnog vlasništva u gospodarstvima država članicama i njome je ESA postala korisnija korisnicima. Tom se metodološkom promjenom povećala razina BDP-a u europodručju i u EU-28 u svim godinama, primjerice za 1,9 % 2010.
Uzimajući nadalje u obzir analizu raspoloživosti i kvalitete podataka u odjeljcima 3.a i 3.b ovoga izvješća, Komisija smatra da je ova Uredba bila učinkovita u uspostavi ESA-e 2010. i da je učinkovita u osiguravanju toga da države članice dostavljaju usporedive, ažurirane i pouzdane podatke.
Učinkovitost postupka praćenja koji se primjenjuje na sustav ESA 2010.
Provedba ESA-e 2010. u državama članicama prati se na različite načine.
Potpunost i kvaliteta podataka koje dostavljaju države članice neprestano se prate s posebnim naglaskom na poduzimanje daljnjih koraka u slučaju odstupanja. Taj je postupak opisan u odjeljcima 3.a i 3.b.
Podatci iskazani za bruto nacionalni dohodak (BND) prate se u posebnom postupku u kontekstu vlastitih sredstava, kako je uređeno Uredbom (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (Uredba o BND-u) 10 . Uspostavljen je prijelazni mehanizam u okviru kojega su za godine od 2010. do 2013. procjene BND-a koje se temelje na ESA-i 2010. preračunate u brojke sustava ESA 95 s pomoću dogovorene metode. Od izvještajne godine 2014. vlastita sredstva na temelju BND-u temelje se na podatcima ESA-e 2010.
U skladu s Uredbom o BND-u Komisija (Eurostat) provjerava izvore i metode kojima su države članice izračunale BND. To čini u okviru godišnjih i višegodišnjih mehanizama provjere.
Godišnji postupak provjere temelji se na podatcima poslanima u upitniku za BND i popratnom izvješću o kvaliteti koji se dostavljaju svake godine prije 22. rujna. Taj postupak dovodi do mišljenja Odbora za BND o primjerenosti podataka o BND-u za potrebe vlastitih sredstava.
Postupak višegodišnje provjere temelji se na mnogim elementima, a prvenstveno na „popisu izvora i metoda za izračun BND-a” koji izrađuju države članice i o kojem se raspravlja tijekom Eurostatova posjeta svakoj državi članici. Naposljetku, Komisija može izraziti zadrške ako smatra da bi trebalo izmijeniti metodologiju na kojoj se temelje iznosi BND-a. Kao rezultat toga iznosi se prema potrebi poboljšavaju.
Podatci o državnom deficitu i dugu prate se u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP). To uključuje i potvrdu valjanosti temeljnih statističkih podataka o državnim financijama (GFS) u smislu EDP-a. Pravna osnova za praćenje državnih podataka jest Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 11 . Uredbom Komisije (EU) br. 220/2014 12 utvrđeno je da se od 1. rujna 2014. ESA 2010. mora upotrebljavati za potrebe EDP-a i GFS-a.
Pravnom osnovom EDP-a predviđa se redovito iscrpno izvješćivanje Vijeću 13 i Europskom parlamentu, uključujući o aspektima GFS-a. Osim toga, Eurostat redovito izvješćuje o dosljednosti temeljenom GFS-u s EDP-om te o usporedivosti, točnosti, raspoloživosti/pravodobnosti i aspektima diseminacije (i o brojnim dodatnim pokazateljima kvalitete).
Pokazatelji postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža izračunavaju se na osnovi temeljnih statističkih podataka koje dostavljaju nacionalni statistički uredi i središnje banke, a koji se izvlače iz različitih područja, uključujući nacionalne račune i bilance plaćanja. Eurostat aktivno prati kvalitetu tih temeljnih statističkih podataka i posebno dosljednost između bilance plaćanja i statističkih podataka o nacionalnim računima s naglaskom na nefinancijske račune. Za potrebe praćenja financijskih računa i bilance plaćanja Eurostat surađuje s Europskom središnjom bankom.
Uvođenjem ESA-e 2010. osigurala se dosljednost sastavljanja BDP-a s međunarodnim standardima za nacionalne račune. To pridonosi boljoj usporedivosti među državama članicama EU-a, ali i na globalnoj razini. No i dalje su prisutne neke poteškoće u pogledu globalizacije: npr. utjecaj BDP-a na premještanje poslovanja velikih multinacionalnih poduzeća u mala i otvorena gospodarstva.
Nadalje, razvijena je zajednička usklađena europska politika revizije za statističke podatke o nacionalnim računima i bilanci plaćanja koja obuhvaća revizije referentnih vrijednosti i rutinske revizije, a države članice započele su njezinu dobrovoljnu provedbu. Ta je politika usmjerena na veće pridržavanje dvostrukog načela usklađivanja na nacionalnoj razini između statističkih područja i koordiniranog usklađivanja na razini EU-a među državama članicama.
Komisija zaključno smatra da je kombinacija različitih aktivnosti praćenja učinkovita u osiguravanju visokokvalitetnih i usporedivih statističkih podataka u okviru ESA-e 2010.
d) Napredak u pogledu podataka o potencijalnim obvezama
Podatke o potencijalnim obvezama prikuplja Eurostat u kontekstu Direktive Vijeća 2011/85/EU 14 . Člankom 14. stavkom 3. te Direktive utvrđeni su novi statistički zahtjevi za države članice:
„Za sve podsektore opće države, države članice objavljuju relevantne informacije o potencijalnim obvezama s potencijalno velikim učinkom na javne proračune, uključujući državna jamstva, loše kredite i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća, uključujući i njihov opseg. Države članice također objavljuju informacije o sudjelovanju opće države u kapitalu privatnih i javnih poduzeća u vezi s ekonomski značajnim iznosima.”
U Uredbi o sustavu ESA 2010. potvrđuje se prethodno navedeno (u uvodnim izjavama 19., 20. i 22.) i zahtijeva se od Komisije da Parlamentu i Vijeću u utvrđenim intervalima podnosi izvješća o raspoloživosti povezanih informacija (vidjeti članke 11. i 12.). Komisija je u tom kontekstu u lipnju 2016. objavila prvo „Izvješće o implicitnim obvezama koje bi mogle utjecati na javne proračune” 15 , a sljedeće će izvješće biti pripremljeno 2018.
Podatci koje prikuplja Eurostat u kontekstu navedene Direktive glavni su izvor informacija o potencijalnim obvezama države u državama članicama 16 . Obrasci za prikupljanje podataka i smjernice za provedbu uključeni su u Eurostatovu odluku od 22. srpnja 2013. o državnom deficitu i dugu: Dodatak upitniku koji se odnosi na EDP o potencijalnim obvezama 17 .
U toj je odluci navedeno da će Eurostat prikupljati i objavljivati odabrane pokazatelje povezane sa sljedećim potencijalnim obvezama: državnim jamstvima, izvanbilančnim javno-privatnim partnerstvima (JPP-ovi), obvezama subjekata pod nadzorom države koji su klasificirani izvan opće države (trgovačka društva) i lošim kreditima (državna aktiva 18 ).
Države članice objavile su podatke na nacionalnoj razini i prvi put ih dostavile Eurostatu do kraja prosinca 2014. Otada se provodi godišnje prikupljanje podataka nakon kojeg slijedi izdavanje Eurostatove publikacije do kraja siječnja svake godine. Eurostat objavljuje podatke iskazane u milijunima u nacionalnoj valuti i u postotcima BDP-a u svojoj bazi podataka zajedno s povezanim metapodatcima i bilješkama za svaku državu. Objavljuje se i popratno priopćenje za tisak 19 .
Od prvog prikupljanja podataka 2014. države članice postigle su znatan napredak u pogledu potpunosti (tako što su uključile sve obveze) i obuhvata podataka (tako što su obuhvatile cijelu opću državu). Brojne države članice preispitale su i revidirale svoje brojke kako bi ih bolje uskladile s dogovorenom smjernicama.
Potpunost i obuhvat podataka razlikuju se po pokazateljima i po državama članicama. U zbirci podataka Eurostata za većinu država članica dostupni su potpuni podatci s dobrim obuhvatom za sve pokazatelje. No za neke države članice podatci još nisu u potpunosti iscrpni. Osobito je potrebno postići napredak u pogledu podataka o lošim kreditima. Osim toga, kada je riječ o obvezama trgovačkih društava, nisu sve države članice uključile obveze financijskih institucija i/ili obveze jedinica pod nadzorom lokalne uprave.
4. Zaključci i predstojeće poteškoće
U ovom izvješću analizirana je raspoloživost i kvaliteta podataka u okviru ESA-e 2010., učinkovitost Uredbe i postupka praćenja te napredak u pogledu potencijalnih obveza, kako se zahtijeva člankom 6. stavkom 3. i člankom 12. Uredbe o sustavu ESA 2010.
ESA 2010. prvi je put uvedena u državama članicama u rujnu 2014. Otada traje njezina provedba, npr. rješavanjem odstupanja koja su odobrena pojedinačnim državama članicama. Potpunost podataka u tom se kontekstu znatno poboljšala, uključujući u pogledu potencijalnih obveza. Nakon analize iz ovog izvješća primjereno je izmijeniti Odluku 2014/403/EU tako da se u obzir uzmu promjene u opravdanjima postojećih odstupanja.
Zahvaljujući podatcima koje su poslale države članice EU-a, 2016. je postignuto veliko poboljšanje u pogledu pravodobnosti europskih agregata, i to objavom prijevremene brze procjene BDP-a EU-a i europodručja 15 dana ranije, a tromjesečnih sektorskih računa 18 dana ranije. Analiza revizija tih brzih procjena pokazala je da su pouzdane.
Komisija smatra da je Uredba o sustavu ESA 2010., u kombinaciji s različitim aktivnostima praćenja koje se temelje na drugim pravnim okvirima, učinkovita u osiguravanju toga da države članice dostavljaju usporedive, ažurirane i pouzdane podatke za politiku EU-a i druge potrebe.
Unatoč tome, još su prisutne određene poteškoće, primjerice u pogledu globalizacije. Nacionalni računi malih i otvorenih gospodarstava osjetljivi su na premještanje poslovanja velikih multinacionalnih poduzeća, što je često povezano s kretanjem u području intelektualnog vlasništva. U radu povezanom s globalizacijom ponajprije će biti potrebna pojačana suradnja i razmjena informacija na međunarodnoj razini.
Još jedna poteškoća u pogledu statističkih podatka jest sve veća digitalizacija gospodarstva i društva. Pojavljuju se novi načini proizvodnje i potrošnje te novi načini razmjene između kućanstava i poduzeća. Korisnike zanima odražavaju li se te nove pojave na odgovarajući način u nacionalnim računima.
Treće prioritetno pitanje jest poboljšanje mjera koje se temelje na nacionalnim računima, a odnose na dobrobit, održivost i nejednakost.
Eurostat ulaže znatna sredstva u rješavanje tih prioritetnih pitanja unutar Europe, ali i sa svojim međunarodnim partnerima.
SL L 174, 26.6.2013., str. 1.
Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (SL L 310, 30.11.1996., str. 1.).
http://unstats.un.org/unsd/nationalaccount/docs/SNA2008.pdf .
Vidjeti popis na http://ec.europa.eu/eurostat/web/esa-2010/manuals-guidelines .
Bruto nacionalni dohodak (BND) koji se temelji na ESA-i 2010, prvo se konvertira u standarde ESA-e 95 (vidjeti odjeljak 3.c).
Dostava podataka za dodatnu tablicu (tablica 29. „Mirovinska prava stečena do određenog datuma u socijalnom osiguranju”) postala je obvezna tek krajem 2017. Stoga ta tablica u ocjenjivanjima nije uzeta u obzir.
Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU оd 26. lipnja 2014. o odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 195, 2.7.2014., str. 1.).
Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2304 оd 19. prosinca 2016. o načinima, strukturi, periodičnosti i pokazateljima ocjene izvješćâ o kvaliteti dostavljenih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 345, 20.12.2016., str. 27.).
Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 od 15. srpnja 2003. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama („Uredba o BND-u”) (SL L 181, 19.7.2003., str. 1.).
Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (SL L 145, 10.6.2009., str. 1.).
Uredba Komisije (EU) br. 220/2014 od 7. ožujka 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009 u pogledu pozivanja na Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa u Uniji (SL L 69, 8.3.2014., str. 101.).
Gospodarski i financijski odbor.
Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23.11.2011., str. 41.).
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52015DC0314
Postoje i druge zbirke podataka Eurostata (tj. dodatna tablica za financijsku krizu, upitnik koji se odnosi na EDP itd.). U njima se navode ograničene i/ili povjerljive informacije o određenim vrstama potencijalnih obveza.
http://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/2041337/ESTAT-decision-Suppl-on-conting-liab-EDP-Q.pdf/0b35165a-ee53-470a-a15a-7beaa98aac8b .
Države članice trebale bi objaviti iste pokazatelje na nacionalnoj razini te podatke o udjelima države u vlasničkim kapitalima društava.
http://ec.europa.eu/eurostat/web/government-finance-statistics/contingent-liabilities .