EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.6.2018.

COM(2018) 468 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o evaluaciji i provedbi programâ pomoći EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Slovačkoj i Litvi

{SWD(2018) 344 final}

1.Uvod

Kada su pristupile EU-u, Bugarska, Slovačka i Litva obvezale su se isključiti osam nuklearnih reaktora prije isteka njihova planiranog uporabnog vijeka:

·nuklearnu elektranu Kozloduj u Bugarskoj (jedinice od 1 do 4),

·nuklearnu elektranu Bohunice V1 u Slovačkoj (dvije jedinice) i

·nuklearnu elektranu Ignalina u Litvi (dvije jedinice).

Sam EU obvezao se pružati financijsku pomoć za sigurnu razgradnju tih reaktora.

Dvije uredbe Vijeća 1 ,  2 donesene su 13. prosinca 2013. kako bi se poduprli ti programi razgradnje u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2014.–2020., čime se nastavila pružati pomoć koja se pružala u prethodnim razdobljima.

U ovom se izvješću sažeto navode zaključci evaluacije u sredini programskog razdoblja programâ pomoći EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja (dalje u tekstu „programi”) u Bugarskoj, Slovačkoj i Litvi, a preispituje se i napredak ostvaren tijekom 2017. i prethodnih godina. Ovim se izvješćem ispunjuju zahtjevi u pogledu izvješćivanja iz članaka 6. i 9. uredbi.

Tijekom VFO-a za razdoblje 2014.–2020. Komisija je tri puta izvijestila o ovoj temi 3 , 4 , 5 . U ovom se izvješću, kako je navedeno u planu evaluacije u sredini programskog razdoblja 6 , analizira i iznosi sljedeće:

·u kojoj su se mjeri u pogledu rezultata i učinaka ostvarili ciljevi programa Kozloduj, Bohunice i Ignalina,

·učinkovitost upotrebe resursa i

·dodana vrijednost EU-a.

U skladu s člankom 9. dviju uredbi, u okviru evaluacije razmatra se i postoji li potreba za izmjenom posebnih ciljeva i postupaka provedbe 7 opisanih u članku 2. stavku 2., odnosno članku 7.

Važno je napomenuti da se trenutačnim uredbama područje primjene programâ ograničava samo na aktivnosti razgradnje pri čemu se isključuju mjere ublažavanja u energetskom sektoru kojima je pružena potpora u prethodnim razdobljima. Prijelaz s financiranja složene kombinacije energetskih projekata i projekata razgradnje na jedinstveno i usmjereno djelovanje u području programa razgradnje koji se temelje na odobrenim detaljnim planovima razgradnje bio je ključan preduvjet za veću djelotvornost i učinkovitost.

2.Ciljevi

Dvjema se uredbama nastoji ostvariti opći cilj pružanja pomoći određenim državama članicama kako bi se krajnje stanje razgradnje sigurno postiglo i pritom održale najviše sigurnosne norme.

U svim trima slučajevima programi su propisno utvrđeni s obzirom na područje primjene, proračun i planiranje, a datumi završetka predviđeni su nakon trenutačnog razdoblja financiranja. Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u duboke geološke formacije nije uključeno u područje primjene programâ, stoga to pitanje svaka država članica mora razraditi u svojem nacionalnom programu za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu sa zahtjevima relevantne Direktive 8 , 9 .

U uredbama se utvrđuju i posebni ciljevi:

za sva tri programa:

·aktivnosti rastavljanja u dvoranama za turbine i pomoćnim zgradama,

·sigurno zbrinjavanje otpada od razgradnje u skladu s detaljnim planom zbrinjavanja otpada,

za programe Kozloduj i Bohunice:

·rastavljanje velikih komponenata i opreme u zgradama reaktora,

za program Ignalina:

·uklanjanje goriva iz reaktorske jezgre jedinice 2 te reaktorskih bazena s gorivom jedinica 1 i 2 u suhi skladišni prostor za istrošeno gorivo,

·sigurno održavanje reaktorskih jedinica.

U okviru postupaka provedbe7 utvrđuje se osnovni plan za svaki program razgradnje sve do odgovarajućeg krajnjeg stanja i navode se konkretne ciljne vrijednosti za svaki posebni cilj.

3.Alati

Komisija je svoju evaluaciju u sredini programskog razdoblja uglavnom temeljila na sljedećem:

(1)vanjskoj studiji 10 provedenoj 2017. koja je obuhvaćala opsežno uredsko istraživanje, razgovore s ciljanim dionicima, terenske posjete, analizu javnog savjetovanja i dodatno ciljano javno savjetovanje, postupak određivanja referentnih vrijednosti s pomoću usporedivih instrumenata i stručnu skupinu;

(2)vanjskoj studiji 11 provedenoj 2016. koja je obuhvaćala evaluaciju procjena globalnih troškova programa, ukupnu ocjenu rizika, analizu nacionalnih sredstava i ostalih izvora te analizu otpornosti državnih proračuna;

(3)tematskoj provjeri postupaka javne nabave koju je proveo vanjski izvođač;

(4)internoj ocjeni rezultata aktivnosti periodičnog praćenja koju je provela Komisija i dokumentima koje su dostavili dionici;

(5)Tematskom izvješću 12 Europskog revizorskog suda.

4.Ocjena relevantnosti, usklađenosti, djelotvornosti, učinkovitosti i dodane vrijednosti EU-a

U ovom se izvješću ocjenjuje napreduju li programi prema planu kad je riječ o ostvarenju njihovih predviđenih ciljeva te se iznose preporuke o tome kako bi se njihova provedba mogla poboljšati. Izvješću je priložen radni dokument službi Komisije u kojem su navedeni činjenični podaci i analiza.

Subjekti nadležni za razgradnju potpuno su usmjereni na provedbu aktivnosti razgradnje. Slovačka je najviše napredovala i trenutačno provodi aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije u zgradi reaktora na lokaciji postrojenja Bohunice. Aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije dobro napreduju u pomoćnim zgradama na lokacijama postrojenja Kozloduj i Ignalina. Osim toga, već je u tijeku ključni projekt povezan sa sigurnošću u Litvi čiji je cilj ukloniti sve istrošeno nuklearno gorivo iz reaktora tipa RBMK (sličnog reaktoru koji se upotrebljavao u Černobilu). Uklanjanje goriva iz reaktorske jezgre jedinice 2 dovršeno je 25. veljače 2018. (odnosno 15 mjeseci prije planiranog roka).

Provedba programa općenito dobro napreduje kad je riječ o ostvarenju posebnih ciljeva uredbi s pomoću financijskih sredstava osiguranih iz ovog VFO-a. Tijekom aktivnosti praćenja utvrđeno je da se učinkovitost razvidno povećava, što su potvrdili neovisni stručnjaci. U pojedinim područjima zbog rizika od kašnjenja postoji potreba za daljnjim mjerama ublažavanja i pomnim praćenjem.

Evaluacija je provedena s obzirom na pet glavnih kriterija: relevantnost, usklađenost, djelotvornost, učinkovitost i dodanu vrijednost EU-a.

Relevantnost

(1)Kad je riječ o VFO-u za 2014.–2020., opći i posebni ciljevi programa i dalje su iznimno relevantni kako bi se odgovorilo na potrebe utvrđene u trenutku pripreme VFO-a (odnosno napredak u razgradnji do stanja iz kojeg nema povratka te unaprjeđenje sigurnosti).

Usklađenost

(2)Uredbe su usklađene s politikama EU-a čiji je cilj osigurati najvišu razinu nuklearne sigurnosti. Pravna osnova programa osmišljena je tako da bude potpuno usklađena s pravnom stečevinom Ugovora o Euratomu, posebno u području nuklearne sigurnosti, 13 , 14 te gospodarenjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom8. Time se ne dovodi u pitanje iznimna priroda financiranja sredstvima EU-a koja proizlazi iz određenih prošlih događaja na kojima se programi temelje. Potporom EU-a osiguralo se da se strategije za rastavljanje provedu bez odlaganja, omogućilo se brže smanjenje razine radiološke opasnosti te se spriječio prijenos nepotrebnog tereta na buduće generacije, a pritom su djelomično obuhvaćene odgovornosti država članica.

(3)Nakon što su ispunile ex ante uvjete, države članice utvrdile su područje primjene programâ. Kao rezultat toga, dugoročno gospodarenje istrošenim gorivom i visoko radioaktivnim otpadom izričito je isključeno iz područja primjene programâ i ostaje u okviru financijske odgovornosti država članica u skladu s Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom.

(4)Programi su usklađeni i s politikama EU-a u područjima kao što su zaštita okoliša i socijalna zaštita.

Djelotvornost

(5)Dosad je ostvaren napredak u pogledu svih triju programa, a dugotrajni problemi preneseni iz prethodnog financijskog okvira naposljetku su riješeni. Ključne infrastrukture za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom započele su s radom ili se nalaze u završnim fazama razgradnje te su iznova potaknule aktivnosti razgradnje.

(6)Na svim trima lokacijama aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije u dvoranama za turbine i pomoćnim zgradama dobro napreduju. Subjekti nadležni za razgradnju uspješno su utvrdili i otklonili prepreke u tim postupcima.

(7)Ostvaren je napredak u području aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije u zgradama reaktora (području pod nadzorom) na trima lokacijama, u skladu s odgovarajućim rasporedima programa i datumima završetka.

(8)Glavni rezultati u okviru programa razgradnje materijali su koji će se ponovno upotrijebiti ili reciklirati te kondicionirani radioaktivni otpad koji će se privremeno uskladištiti (privremeno skladište otpada) ili odložiti. Dosad su rezultati triju programa bili slabiji od predviđenih zbog nekoliko razloga: i. nesigurnosti svojstvenih karakterizaciji postrojenja zbog kojih su ciljne vrijednosti utvrđene previsoko; ii. manje količine ulaznih proizvoda u postrojenjima za gospodarenje otpadom koji potječu od aktivnosti rastavljanja i iii. tehničkih problema povezanih s određenim postojećim tokovima otpada. Ipak, pokazalo se da se postupcima gospodarenja otpadom općenito može osigurati nužan proizvodni kapacitet uz najviše sigurnosne norme.

Učinkovitost

(9)Na početku trenutačnog VFO-a tri su države članice utvrdile detaljne planove razgradnje kako bi ispunile ex ante uvjete. Procijenjeni ukupni troškovi programâ stoga su obuhvaćeni i ažurirani s obzirom na prethodna pitanja. Komisija je 2016. dovršila svoju ocjenu tih novih planova i zaključila da su oni potpuni, relevantni i sveobuhvatni te da su ukupni procijenjeni troškovi općenito primjereni, što je potkrijepljeno rezultatima neovisnog preispitivanja,11 pod uvjetom da se planovi za nepredvidljive okolnosti povećaju na razinu od 16 %. Stoga su jasno utvrđena ograničenja područja primjene potpore EU-a i troškovi osnovnog plana kako bi se pratila troškovna učinkovitost.

(10)Analiza pokazuje da se programi u trenutačnom financijskom okviru općenito provode na troškovno učinkovit način i da se postupak programiranja nalazi na znatno višoj razini zrelosti.

(11)Postupak određivanja financijskih referentnih vrijednosti za aktivnosti razgradnje zahtjevan je na svjetskoj razini. To se ograničenje odražava u poteškoćama koje nastaju pri međusobnoj usporedbi triju programa te njihovoj usporedbi s ostalim programima razgradnje unatoč širokoj upotrebi Međunarodne strukture za troškove razgradnje 15 .

(12)U okviru analize utvrđeni su i glavni čimbenici koji utječu na troškovnu učinkovitost:

·upravljanjem koje je na snazi od 2014. programi su se usmjeravali prema većoj učinkovitosti, a organizacijske promjene pozitivno su utjecale na troškovnu učinkovitost,

·sve veće razine nacionalnih doprinosa navodno su pridonijele većoj odgovornosti i osobnom gospodarskom interesu u državama članicama. Međutim, nije bilo dokaza o tome da je veći udio nacionalnih doprinosa na razini pojedinačnih projekata povezan s većom uspješnošću,

·pravodobna provedba ključna je za troškovnu učinkovitost. Uklanjanje zapreka prenesenih iz prethodnog financijskog okvira i, kada je to moguće, nadoknada nagomilanih kašnjenja pridonijeli su troškovnoj učinkovitosti (npr. rješavanje dugotrajnih ugovornih sporova na lokaciji postrojenja Ignalina). Nadalje, metodologijom upravljanja ostvarenom vrijednošću 16 i nizom ključnih pokazatelja uspješnosti dionicima programa osiguran je skup alata za predviđanje učinka kašnjenja, uz mogućnost ublažavanja ili izbjegavanja negativnog učinka na troškove (vidjeti, na primjer, informativni okvir za program Bohunice),

·troškovi rada bitan su sastavni dio troškova razgradnje koji sam po sebi ovisi o vremenu. Kada radove uglavnom obavlja osoblje subjekata nadležnih za razgradnju, nastala kašnjenja mogu utjecati na trošak, posebno ako utječu na ključni tijek, odnosno datum završetka programa. Kako bi se taj rizik ublažio, strategijama eksternalizacije osigurava se odgovarajuća razina fleksibilnosti za prilagodbu potreba i djelovanja. Provedba takvih strategija dobro je razvijena na lokaciji postrojenja Bohunice i napreduje na lokaciji postrojenja Ignalina gdje je 2017. izrađen strukturirani plan kojim se utvrđuje što će se proizvesti, a što kupiti,

·s druge strane, raspoređivanje osoblja postrojenja (koje je bilo zaposleno tijekom radnog vijeka reaktora) dobra je praksa upravljanja znanjem jer se time osigurava prijenos relevantnog iskustva kako bi se skratilo vrijeme provedbe. Međutim, ta praksa obuhvaća rizik od prevelikog broja zaposlenika i ograničenja fleksibilnosti organizacija, posebno kada druge mogućnosti nisu dostupne,

·pojedini tehnički problemi i dalje su svojstveni postupku razgradnje, a tržište razgradnje još se nalazi u fazi razvoja. To je prouzročilo određene poteškoće za izvođače,

·zabilježena su povećanja troškova povezanih s izmjenama zakonodavstva, a u svim trima zemljama povećala su se kašnjenja tijekom postupaka regulatornog odobrenja. Odluke o sigurnosti u području nuklearne energije moraju se donositi neovisno o određenim gospodarskim čimbenicima; stoga bi subjekti nadležni za razgradnju trebali surađivati s regulatorima kako bi predvidjeli takav razvoj događaja u regulatornom području i pri planiranju projekata na odgovarajući način uzeli u obzir regulatorne postupke. Iako su u Litvi i Slovačkoj utvrđene određene dobre prakse, to je pitanje utjecalo na program Kozloduj,

·imajući na umu da su od više od 90 isključenih reaktora u Europi samo tri u potpunosti razgrađena, programima se u početku veća učinkovitost uglavnom morala nastojati ostvariti učenjem kroz praksu. U tom pogledu, razmjena znanja među trima programima bila je ključan alat za ostvarenje učinkovitosti tijekom razdoblja trenutačnog VFO-a. Komisija je neprestano poticala dionike na razmjenu dobrih praksi, posebno između Slovačke i Bugarske zbog sličnosti njihovih postrojenja (reaktora tipa VVER).

Dodana vrijednost EU-a

(13)S obzirom na zbivanja u prošlosti, utvrđeno je da se dodana vrijednost koja se ovim programima ostvaruje prirodno smanjuje usporedno s napretkom provedbe. Od samoga početka dodana vrijednost koja se programima ostvaruje ogleda se u nuklearnoj sigurnosti i ublažavanju financijskih učinaka.

·Kad je riječ o razdoblju nakon 2020., procijenjeni manjkovi u financiranju u Bugarskoj i Slovačkoj ne dovode u pitanje završetak programa do planiranih datuma završetka.

·U Litvi se manjak u financiranju za razdoblje nakon 2020. isto tako smanjio zahvaljujući dodatnom djelovanju Litve. Ipak, taj je manjak i dalje velik (1,331 milijarda EUR).

·Iako je jasno vidljivo da se u okviru gospodarstava triju država članica financijske potrebe mogu ispuniti korištenjem nacionalnih financijskih resursa, učinak takvog djelovanja bio bi znatniji za Litvu (iznosio bi 0,3 %–0,5 % njezina godišnjeg državnog proračuna).

·Programi su pridonijeli znatnom smanjenju razine radiološke opasnosti i rizika za stanovništvo. Najvažniji rizici povezani s nuklearnom sigurnošću uklonjeni su u Slovačkoj i Bugarskoj. U Litvi je u tijeku uklanjanje istrošenog goriva iz zgrada reaktora: do kraja tog postupka (čiji se završetak predviđa do 2022., a financira se na temelju trenutačnog VFO-a), opseg preostale radiološke opasnosti znatno će se smanjiti i uglavnom će je činiti ozračene grafitne jezgre.

(14)Nuklearna industrija EU-a odlučno prelazi u novu fazu koju obilježavaju pojačane aktivnosti u posljednjoj fazi životnog ciklusa. Međutim, tek je u nekoliko programa razgradnje ostvaren znatan napredak, uključujući programe Kozloduj, Ignalina i Bohunice. Stoga je jasno da industrija razgradnje još nije u potpunosti sazrjela. U tom kontekstu, potporom EU-a programima razgradnje u Bugarskoj, Slovačkoj i Litvi osigurana je dodatna vrijednost u pogledu znanja i stručnosti u okviru cijele industrije razgradnje u EU-u. Aspekti razmjene znanja i kapitalizacije u okviru programa stoga služe kao osnova za osiguravanje stalne dodane vrijednosti EU-a čime se unaprjeđuje nuklearna sigurnost. Taj se postupak može dodatno iskoristiti pri gospodarenju ozračenim grafitom, što je tehnički problem na svjetskoj razini 17 .

5.Ocjena upravljanja

Strukturom upravljanja osigurava se djelotvorna i učinkovita provedba programâ. Ključni čimbenici uspjeha obuhvaćaju jasne definicije uloga i odgovornosti te pojačani okvir za praćenje.

Uloge i odgovornosti

Svaka je država članica imenovala koordinatora programa (zamjenik ministra/državni tajnik) odgovornog za programiranje, koordinaciju i praćenje programa razgradnje. Time je osiguran sveobuhvatan nadzor programa na nacionalnoj razini i poboljšan pristup Komisije informacijama u okviru njezine nadzorne uloge.

Analizom su utvrđena i četiri područja koja bi trebalo dodatno poboljšati:

·veće sudjelovanje država članica kao financijskih dionika radi povećanja razine odgovornosti, uz veću odgovornost subjekata nadležnih za razgradnju,

·pravodobnost godišnjeg ciklusa programiranja/izvješćivanja trebalo bi poboljšati tako da se pojednostave postupci.

Okvir za praćenje

Za svaku državu članicu uspostavljeni su odbori sa zadaćama praćenja i izvješćivanja kojima supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinatori programa. Odbori imaju uvid u kontrolni prikaz ključnih pokazatelja uspješnosti i detaljnih ciljnih vrijednosti kako bi programima mogli upravljati na temelju ocjena i postupaka odlučivanja koji se temelje na podrobnim informacijama. U okviru detaljnih ciljeva i pokazatelja (koje su predložile tri države članice, a odobrila Komisija7) pružene su kvantitativne informacije kako bi se mjerio napredak prema ostvarenju posebnih ciljeva uredbi. Nadalje, metodologijom upravljanja ostvarenom vrijednošću poboljšan je nadzor Komisije nad djelotvornošću i učinkovitošću, uz pozitivan „domino” učinak na nacionalnoj razini.

Ovom analizom u okviru evaluacije pruža se mogućnost revizije pokazatelja uspješnosti kako bi se ostvarilo sljedeće:

·razmotrila postignuća i ponovno utvrdili pokazatelji kako bi se odrazio stvaran napredak tijekom predstojećih razdoblja,

·olakšala usporedba uspješnosti programâ i

·osiguralo djelotvorno praćenje do završetka svih višegodišnjih projekata koji se financiraju u trenutačnom razdoblju.

Sufinanciranje

U okviru pravne osnove za financijsku potporu EU-a ne utvrđuje se odgovarajuća razina nacionalnih doprinosa. Zbog toga se praksa sufinanciranja nastavila u skladu s pretpristupnim dogovorima. Iako su zbog tog pristupa nastale nesigurnosti, razine nacionalnih doprinosa u trenutačnom financijskom okviru povećale su se na iznose navedene u tablicama 1. i 2. U njima su prikazana isplaćena sredstva i ukupna utvrđena sredstva od početka programa pomoći za razgradnju.

Nacionalni doprinosi općenito su unutar raspona utvrđenih u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Nadalje, u skladu s rezultatima analize, nije bilo dokaza o tome da bi veći udio nacionalnih doprinosa na razini pojedinačnih projekata bio povezan s većom uspješnošću. U tom kontekstu, čini se da pravi problem nije razina nacionalnih doprinosa, nego to što postoji opća predodžba o tome da su programi uspostavljeni na neodređeno vrijeme. S obzirom na to da su uspostavom osnovnih planova utvrđeni opseg, vrijeme i troškovi programâ, ključan način na koji se može osigurati odgovarajuća razina odgovornosti dovršetak je prijenosa rizika povezanih s upravljanjem (npr. povećanja procijenjenih troškova projekata i kašnjenja) na države članice korisnice.

Tablica 1. – isplaćena sredstva (isplate krajnjim korisnicima), 31.12.2017. (u milijunima EUR)

	Država članica	EU*
Kozloduj	215 (37 %)	364 (63 %)
Bohunice	185 (44 %)	240 (56 %)
Ignalina	159 (15 %)	928 (85 %)

*Uključuje doprinose drugih donatora.    
Izvor: izvješća o praćenju, EBRD, CPMA

Tablica 2. – utvrđena sredstva (isplaćena sredstva kojima su pribrojena dodijeljena sredstva), 31.12.2017. (u milijunima EUR)

	Država članica	EU*
Kozloduj	458	800
Bohunice	476	681
Ignalina	478	1568

*Uključuje doprinose drugih donatora.    
Izvor: izvješća o praćenju, godišnji programi rada, EBRD, CPMA

Referentna vrijednost

U okviru postupka određivanja referentnih vrijednosti odabrana su tri instrumenta za usporedbu: Instrument za povezivanje Europe, mehanizam pružanja pomoći putem proračunske potpore i glavni projekti ESIF-a. U okviru programâ odabrana referentna vrijednost obuhvaća projekte visoke razine složenosti i tehničkih inovacija s vrlo različitim sustavima vođenja i upravljanja. Postupak je doveo do sljedećih nalaza:

·okvir za praćenje uspješnosti programa općenito je u skladu s najboljom praksom, a posebno s praksama kojima se uređuju aktivnosti proračunske potpore,

·svim se instrumentima nastoji osigurati izražena odgovornost na nacionalnoj razini pri provedbi projekata ranim uključivanjem i aktivnim sudjelovanjem država članica,

·dva od tih instrumenata za usporedbu imala su jasno definiran okvir za sufinanciranje, s jasno utvrđenim stopama sufinanciranja EU-a u okviru pravne osnove i rokovima za isplate kako bi se spriječila kašnjenja,

·svim se instrumentima za određivanje referentnih vrijednosti umjesto godišnjeg osigurava višegodišnji okvir za programiranje.

7.Zaključak

U skladu s očekivanjima utvrđenima za trenutačni VFO, Bugarska, Slovačka i Litva djelotvorno i učinkovito napreduju u razgradnji svojih reaktora. Zbog složenosti programâ pojavili su se problemi i prepreke, no sustav upravljanja sve se više pokazuje dovoljno snažnim kako bi se nosio s njima. Uklonjene su zapreke iz prethodnog financijskog okvira, a prenesena kašnjenja nadoknađena su koliko je god to bilo moguće.

Priprema i odobrenje odgovarajućih planova razgradnje tijekom 2014. bili su ključan korak pri čemu su utvrđena ograničenja programâ pomoći, a naposljetku su utvrđene i potrebe za financiranjem kako bi se postiglo krajnje stanje razgradnje. Tijekom faze u sredini programskog razdoblja te su potrebe potvrđene za program Bohunice i program Ignalina; u okviru programa Kozloduj, revizija plana razgradnje koja je u tijeku mogla bi dovesti do povećanja procijenjenih troškova za razdoblje nakon 2020.

Osim toga, detaljni ciljevi i pokazatelji činili su dobru osnovu za mjerenje napretka prema ostvarenju posebnih ciljeva. Međutim, analiza je isto tako pokazala da bi te pokazatelje bilo dobro ponovno utvrditi kako bi programe bilo moguće stalno djelotvorno pratiti i kako bi ih se moglo uspoređivati.

U VFO-u za razdoblje 2014.–2020. neće biti potrebna dodatna sredstva. Ipak, zbog prikupljanja dugoročno potrebnih dodatnih sredstava (za razdoblje nakon 2020.) u okviru programa Ignalina nužno je pomno praćenje u Litvi.

Ostvarene razine nacionalnih doprinosa čine se prikladnima za održavanje odgovarajuće učinkovitosti; ipak, one nisu utvrđene u okviru pravne osnove zbog čega nastaju popratne nesigurnosti. Povećanjem nacionalnih doprinosa u odnosu na doprinose na razini EU-a i utvrđivanjem jasnog i službenog okvira za „sufinanciranje” (na razini programa ili projekta) vrlo će se vjerojatno nastaviti poticati veća odgovornost na nacionalnoj razini i traženje rješenja u okviru gospodarstva na razini korisnika. Nadalje, izravan prijenos rizika (prekoračenja troškova, kašnjenja) na odgovarajuću državu članicu u trenutačnom bi kontekstu imao veći učinak.

Analiza je isto tako pokazala da će se kao rezultat financiranja sredstvima EU-a u ovom VFO-u postići znatno veće razine sigurnosti na lokacijama. Velike promjene koje se očekuju u tom području obuhvaćaju:

·u Bugarskoj: stabilan napredak izgradnje nacionalnog postrojenja za odlaganje, gospodarenje postojećim otpadom i početak velikih aktivnosti rastavljanja i dekontaminacije u zgradi reaktora,

·u Slovačkoj: završno rastavljanje jezgri reaktora,

·u Litvi: stabilan napredak uklanjanja goriva i pripreme za rastavljanje ozračene grafitne jezgre što je prvi takav projekt u dosad nezabilježenim razmjerima.

·Na temelju rezultata ove evaluacije Komisija smatra da te mjere u trenutačnom VFO-u ne bi trebalo izmijeniti ni suspendirati. Posebni ciljevi (članak 2. stavak 2. uredbi) i dalje su valjani, a postupke provedbe po mogućnosti bi trebalo revidirati kako bi se iskoristile prednosti stečenih iskustava. Cilj bi svakog takvog ažuriranja trebalo biti jačanje uloge odborâ za praćenje i koordinatora programa te daljnje poboljšanje sustava upravljanja tako da se pojednostavi ciklus upravljanja programima, dodatno razradi sadržaj dokumenata o programiranju i praćenju te ažuriraju i preciziraju ciljne vrijednosti i pokazatelji u okviru višegodišnjih mjera koje se primjenjuju i na razdoblje nakon 2020.

(1)      Uredba Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 od 13. prosinca 2013. o potpori Unije programima pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Bugarskoj i Slovačkoj te o stavljanju izvan snage uredbi (Euratom) br. 549/2007 i (Euratom) br. 647/2010 (SL L 346, 20.12.2013., str. 1.) i ispravak (SL L 8, 11.1.2014., str. 31.).

(2)      Uredba Vijeća (EU) br. 1369/2013 od 13. prosinca 2013. o potpori Unije za programe pomoći za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja u Litvi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1990/2006 (SL L 346, 20.12.2013., str. 7.) i ispravak (SL L 8, 11.1.2014., str. 30. i SL L 121, 24.4.2014., str. 59.).

(3)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi radova u okviru programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj 2016. i prethodnih godina – COM(2017) 328 final.

(4)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi radova u okviru programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj 2015. i prethodnih godina – COM(2016) 405 final.

(5)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi radova u okviru programa pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj u razdoblju od 2010. do 2014. – COM(2015) 78 final.

(6)       http://ec.europa.eu/smart-regulation/roadmaps/docs/plan_2016_249_ndap_evaluation_en.pdf .

(7)      Provedbena odluka Komisije od 7. kolovoza 2014. o pravilima za primjenu programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj za razdoblje 2014.–2020. – C(2014) 5449 final.

(8)

     Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom, SL L 199, 2.8.2011., str. 48.–56.

(9)

     Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o napretku u provedbi Direktive Vijeća 2011/70/Euratom te popis radioaktivnog otpada i istrošenog goriva na području Zajednice i očekivanja za budućnost – COM(2017) 236 final.

(10)

     „Potpora evaluaciji u sredini programskog razdoblja programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja”, Završno izvješće, EY, 2017.

(11)

   „Program pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja (NDAP) – Procjena otpornosti financijskih planova s obzirom na gospodarsko-financijsko-proračunsko stanje u svakoj predmetnoj državi članici te relevantnost i izvedivost detaljnih planova razgradnje”, Deloitte, NucAdvisor, VVA Europe, studija pripremljena za GU za energetiku Europske komisije, 2016.

(12)      Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 22/2016 – Programi pomoći EU-a za razgradnju nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje.

(13)      Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja, SL L 172, 2.7.2009., str. 18.–22.

(14)      Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja, SL L 219, 25.7.2014., str. 42.–52.

(15)      Međunarodna struktura za troškove razgradnje (ISDC) nuklearnih postrojenja, OECD 2012., Agencija za nuklearnu energiju (NEA) br. 7088.

(16)      Mjera napretka koja označava vrijednost izvršenih radova i koja se iskazuje u obliku proračuna dodijeljenog za te radove.

(17)    Iako su brojni reaktori s grafitnom jezgrom isključeni prije nekoliko godina, nijedan takav reaktor dosad nije rastavljen. Osim Litve, druge države članice moraju provesti slične projekte jer posjeduju velike količine ozračenog grafita: Ujedinjena Kraljevina (86 000 t), Francuska (23 000 t), Litva (3 800 t), Španjolska (3 700 t), Italija (3 000 t), Belgija (2 500 t), Njemačka (2 000 t).

(18)      Procjena na završetku očekivani je ukupni trošak završetka rada na programu, a izračunava se na temelju uspješnosti do određenog datuma.    
Proračun na završetku planirana je ukupna vrijednost programa (osnovni plan).