EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.6.2018.
COM(2018) 455 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Izvješće o ex-post evaluaciji mjera financiranih u okviru programa „Sprečavanje i borba protiv kriminala” (ISEC) te „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika povezanih sa sigurnošću” (CIPS) za razdoblje od 2007. do 2013.
{SWD(2018) 331 final}
{SWD(2018) 332 final}
1. UVOD
Okvirni program „Sigurnost i zaštita sloboda” 1 za razdoblje od 2007. do 2013. sastojao se od dva posebna programa (dalje u tekstu „programi”): „Sprečavanje i borba protiv kriminala” (ISEC) te „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika povezanih sa sigurnošću” (CIPS) 2 . U odlukama o uspostavi programa ISEC 3 i CIPS 4 propisano je da Europska komisija mora Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnijeti izvješće o ex post evaluaciji za razdoblje od 2007. do 2013.
U ovom su Izvješću predstavljeni glavni elementi programa, područje primjene i ograničenja evaluacija, ključni rezultati evaluacija, zaključci te stečena iskustva. Temelji se na rezultatima dviju ex post evaluacija kojima su programi ocijenjeni na temelju evaluacijskih kriterija utvrđenih u smjernicama za bolju regulativu za razdoblje od 2007. do 2013., a ti kriteriji su: i. djelotvornost; ii. učinkovitost; iii. dosljednost; iv. relevantnost i v. dodana vrijednost EU-a.
Zaključcima tih evaluacija i stečenim iskustvima nadopunjuje se privremena evaluacija Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), zato što je njegov instrument za policijsku suradnju nastavak programa ISEC i CIPS za razdoblje 2014.–2020. Rezultati te privremene evaluacije zajedno s rezultatima ovih ex post evaluacija pridonijeli su oblikovanju budućih politika u području migracija i sigurnosti, a posebno pripremi novih financijskih instrumenata u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020.
1.2. Okvirni program „Sigurnost i zaštita sloboda (2007.–2013.) – ISEC i CIPS
Kontekst politike
Europska unija (EU) prepoznala je organizirani kriminal i terorizam kao ključne prijetnje europskoj unutarnjoj sigurnosti. Nadalje, članak 67. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije sadržava jasnu zadaću Unije da osigura građanima visoku razinu sigurnosti sprečavanjem i borbom protiv kriminala, a posebno terorizma, trgovanja ljudima te kaznenih djela na štetu djece, nezakonitog trgovanja drogom i nezakonitog trgovanja oružjem, korupcije i prijevara s pomoću mjera za koordinaciju i suradnju između policije i pravosudnih tijela te drugih nadležnih tijela. Uloga EU-a u tim područjima politike kontinuirano jača zbog prepoznavanja snažnije potrebe za brojnim zajedničkim aktivnostima u tom području. Primjerice, u zaključcima koje je Europsko vijeće donijelo 1999. u Tampereu ponovno je potvrđena važnost promicanja slobode, sigurnosti i pravde mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala. U to je vrijeme naglasak bio stavljen na zakonodavne mjere za uspostavu područja slobode, sigurnosti i pravde, dok je pružanje financijske potpore bila komplementarna mjera. Okvirnim programom „Sigurnost i zaštita sloboda” djelovanje EU-a u tom području ušlo je u novu fazu u kojoj je izraženija operativna provedba.
Osim toga, u Haškom programu kojim su utvrđeni prioriteti EU-a za područje slobode, sigurnosti i pravde za razdoblje od 2004. do 2009. ponovno su potvrđene važnost i potreba za daljnjim jačanjem u području sprečavanja i borbe protiv terorizma i drugih oblika kriminala na europskoj razini, naglašavajući potrebu za suradnjom na razini EU-a u tim područjima. Osim toga, Haški je program stavio veći naglasak na jačanje sigurnosti, a posebice na borbu EU-a protiv terorizma, novačenja i financiranja, zaštitu ključne infrastrukture te razvoj okvira za upravljanje posljedicama. Iako je ključna infrastruktura prvenstveno u nacionalnoj nadležnosti, EU od 2004. pruža potporu državama članicama u području njezine zaštite.
Stockholmski program, kojim je uređen okvir za djelovanje EU-a u pogledu pitanja građanstva, sigurnosti, azila te imigracijske i vizne politike za razdoblje od 2010. do. 2014., dodatnu važnost pridaje razvoju politika EU-a u područjima pravosuđa i sigurnosti. Ponovno je potvrđena potreba da se učinkovito provede strategija EU-a za borbu protiv terorizma koja se sastoji od četiri segmenta (prevencije, progona, zaštite i odgovora) te je posebno pozvano na jačanje segmenta prevencije. Nadalje, istim je programom pozvano na stvaranje koordinatora EU-a za suzbijanje trgovanja ljudima koji bi mogao pridonijeti razvoju usklađene i konsolidirane politike EU-a za borbu protiv trgovanja ljudima.
Tijekom posljednjih godina provedbe programa u EU-u je zabilježeno više terorističkih napada i došlo je to znatnih promjena u karakteristikama terorizma, posebno u kontekstu nastavka građanskog rata u Siriji i uspona Islamske države Iraka i Sirije (ISIS).
Glavni elementi
ISEC i CIPS obuhvatili su vrlo široko područje politike koje je u razdoblju od 1993. do 2009. uvelike pripadalo takozvanom stupu EU-a za policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima koji je uveden Ugovorom iz Maastrichta. Politike u okviru tog stupa uglavnom su se temeljile na pravnom okviru koji je zadržao elemente međudržavne suradnje među državama članicama. To znači da je prije programa postojao ograničen broj mogućnosti za financiranje na razini EU-a u tom području. Uspostava programa predstavlja ključan razvoj politike EU-a u tim područjima.
Programom ISEC (2007.–2013.) zamijenjen je okvirni program o policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima (AGIS) 5 kojim je bilo obuhvaćeno razdoblje od 2002. do 2006. i čiji je cilj bio jačanje prekogranične suradnje na razini EU-a između policije, drugih tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela. Ukupni dodijeljeni proračun za ISEC iznosio je 522 milijuna EUR za cijelo razdoblje. Opći ciljevi ISEC-a bili su sprečavanje i borba protiv kriminala, posebno terorizma, trgovanja ljudima, kaznenih djela na štetu djece, trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, kiberkriminaliteta, korupcije i prijevara te doprinos uspostavi politika na razini EU-a. Četiri posebna cilja programa bila su usmjerena na četiri glavne teme:
-sprečavanje i suzbijanje kriminala;
-kazneni progon;
-zaštitu svjedoka i pružanje potpore svjedocima;
-zaštitu žrtava.
Program CIPS (2007.–2013.) bio je usmjeren na ključnu infrastrukturu i druga sigurnosna pitanja, uključujući operativna pitanja u područjima kao što su upravljanje krizama i pripravnost u raznim sektorima od presudne važnosti. Njegov ukupni proračun iznosio je 126,8 milijuna EUR za cijelo razdoblje. Imao je dva opća cilja, sprečavanje te pripravnost i upravljanje posljedicama koji su bili dalje podijeljeni u sedam posebnih ciljeva 6 . Ti su ciljevi obuhvaćali sljedeća tematska područja:
-upravljanje krizama;
-terorizam i druge rizike kojima se može ugroziti sigurnost u području slobode, sigurnosti i pravde, uključujući rizike koji se odnose na okoliš, javno zdravlje, promet, istraživanje i tehnološki razvoj te gospodarsku i društvenu koheziju.
Programi su provedeni u okviru izravnog upravljanja kao dio godišnjih programa rada za razdoblje od 2007. do 2013. 7 Financijska potpora provedena je putem projekata kojima je Komisija dodjeljivala bespovratna sredstva, putem ugovora o pružanju usluga sklopljenih na temelju poziva na podnošenje ponuda koje je objavila Komisija ili putem administrativnih dogovora sa Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC). U okviru izravnog upravljanja, Europska komisija zadržala je punu odgovornost za provedbu i provela cjelokupnu izradu programa i operativni rad.
Vrste dionika koji su mogli podnijeti zahtjev za financiranje u okviru ISEC-a uključivale su tijela kaznenog progona, druga javna i/ili privatna tijela, aktere i institucije, uključujući lokalna, regionalna i nacionalna tijela, socijalne partnere, sveučilišta, statističke urede, nevladine organizacije, javno-privatna partnerstva te relevantna međunarodna tijela. CIPS je obuhvaćao javna tijela (nacionalna, regionalna i lokalna), privatni sektor, sveučilišta i istraživačke institute. Za razliku od ISEC-a, projekte u okviru CIPS-a mogli su voditi i subjekti koji ostvaruju dobit.
U pogledu provedbe, za oba programa nisu dodijeljena sva sredstva iz različitih poziva na podnošenje prijedloga, uglavnom zato što prijavljeni projekti nisu zadovoljavali zahtjeve prihvatljivosti ili kriterij kvalitete za financiranje EU-a. Iz proračuna dodijeljenog ISEC-u u iznosu od 522 milijuna EUR, preuzete su obveze za 413 milijuna EUR, a potrošena su 304 milijuna EUR. Tijekom programskog razdoblja ukupna stopa apsorpcije ISEC-a iznosila je 74 %. 8 Za CIPS su preuzete obveze u iznosu od 74,6 milijuna EUR, a potrošeno je 60,4 milijuna od ukupno dodijeljenog proračuna od 126,8 milijuna EUR. Ukupna stopa apsorpcije CIPS-a tijekom programskog razdoblja bila je 83 %. 9
2. EX-POST EVALUACIJA
Metodologija
Detaljni nalazi evaluacije i upotrijebljena metodologija opisani su u radnim dokumentima službi Komisije priloženima ovom Izvješću 10 . Priprema radnog dokumenta službi potkrijepljena je studijom koju je proveo vanjski izvođač.
Ograničenja
Evaluacije obaju programa bile su znatno otežane nepostojanjem početnih vrijednosti, tj. jasnog opisa stanja prije početka programa koji bi mogao poslužiti kao osnova za procjenu njihovih učinaka. Nadalje, postupak evaluacije otežan je vremenskim odmakom između provedbe programa i ex post evaluacija zato što predstavnici relevantnih korisnika te nacionalnih tijela i tijela EU-a često više nisu radili na istim radnim mjestima te su stoga bili relativno nedostupni. To se odrazilo u relativno niskoj stopi odgovora na javna savjetovanja i internetska savjetovanja provedena u okviru evaluacija.
Osim toga, dostupan je bio ograničen broj dokaza o rezultatima i učincima programa. Rezultate se nije moglo izmjeriti zbog nepostojanja početnih vrijednosti, no ujedno i zbog nedostatka ex ante ciljeva i središnjeg repozitorija rezultata projekata u okviru ISEC-a i CIPS-a. Primijećeni su problemi u pogledu praćenja napretka projekta što je otežalo procjenu djelotvornosti, učinkovitosti i dodane vrijednosti EU-a. Primjerice, nije bilo moguće provesti detaljnu usporedbu troškova zbog nedostatka usporedivih podataka s obzirom na širok raspon područja politike te vrsta aktivnosti obuhvaćenih programima. Također je bilo teško usporediti troškove projekata te izmjeriti u kojoj su mjeri isti ciljevi ostvareni u različitim vrstama projekata.
2.2. KLJUČNI REZULTATI
Relevantnost
Uzimajući u obzir važnost načela supsidijarnosti u području unutarnje sigurnosti, financiranje u okviru ISEC-a i CIPS-a nije bilo osmišljeno kako bi se njime zamijenilo nacionalno financiranje, već kako bi ga se nadopunilo, pružanjem dodatne potpore prekograničnoj suradnji. Države članice općenito su smatrale ciljeve ISEC-a relevantnima za svoje potrebe u pogledu sprečavanja i borbe protiv kriminala. 11 Jednako tako, smatralo se da CIPS ima kontinuiranu važnost za sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika koji mogu ugroziti sigurnost tijekom razdoblja evaluacije. Nadalje, program je dobro odgovorio na stvarnu potrebu za transnacionalnom suradnjom i koordinacijom u područjima sprečavanja, pripravnosti i upravljanja posljedicama terorizma i drugih rizika koji mogu ugroziti sigurnost. To je posebno važno s obzirom na potrebu za djelovanjem na razini EU-a u tim područjima i nepostojanje alternativnih nacionalnih izvora financiranja zbog posljedica financijske krize 2008. na nacionalne proračune.
Svrha obaju programa bila je pružiti sredstva u područjima u kojima je najveća potražnja u skladu s navedenim prioritetima u godišnjim programima rada koji su utvrđeni u suradnji s državama članicama. Taj se pristup pokazao uglavnom vođen potražnjom, a ne politikama, s obzirom na to da se temeljio na otvorenim pozivima na podnošenje prijedloga i omogućio dionicima da podnose zahtjev za financiranje na temelju projektnog prijedloga. To je pridonijelo znatnoj geografskoj neravnoteži u provedbi, posebno u pogledu lokacije koordinacijskih organizacija. Komisija je zbog toga poduzela mjere za poticanje geografske zastupljenosti, posebno putem organiziranja regionalnih informativnih dana u državama članicama. Međutim, provedba programa uvelike je ovisila o proaktivnosti predstavnika država članica i potencijalnih podnositelja zahtjeva. U fondu sljedeće generacije, FUS-Policija, prešlo se na model podijeljenog upravljanja kako bi se državama članicama omogućilo više ravnopravnosti u pristupu financiranju te poboljšalo njihovo sudjelovanje u svim ključnim političkim prioritetima u području sigurnosti 12 . Za razliku od ISEC-a i CIPS-a koji su provedeni isključivo pod izravnim upravljanjem, FUS–Policija provodi se na temelju kombinacije te je izvorno oko 60 % dostupnih sredstava dodijeljeno za nacionalne programe u okviru podijeljenog upravljanja i 40 % sredstava za aktivnosti Unije u okviru izravnog upravljanja. Očekuje se da će ta promjena imati pozitivan učinak na učinkovitost i djelotvornost Komisijina upravljanja Fondom za unutarnju sigurnost te na provedbu ključnih sigurnosnih politika u svim državama članicama.
Utvrđen je i određeni vremenski odmak između oblikovanje prioriteta u okviru godišnjih programa rada i njihove stvarne provedbe zbog činjenice da su godišnji programi rada odražavali prioritete utvrđene prethodne godine, što znači da je došlo do jedne godine razmaka od utvrđivanja prioriteta do njihove provedbe. To je ponekad imalo negativan utjecaj na relevantnost programa.
Djelotvornost
Općenito, rezultati evaluacije pokazuju da je ISEC u određenoj mjeri pridonio svim svojim ciljevima te da su financirani projekti ostvarili očekivane rezultate. Stoga se može reći da je program pridonio sprečavanju kriminala i, konačno, boljoj sigurnosti građana EU-a, iako je teško utvrditi izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Glavni rezultati utvrđeni u projektima ISEC-a su bolje umrežavanje i bolja razmjena informacija i najboljih praksi, te povećanje razine znanja i vještina stručnjaka. Projekti ISEC-a bili su posebno djelotvorni u doprinosu razvoju transnacionalne suradnje država članica i tijela kaznenog progona te boljoj razmjeni informacija, posebno u području forenzike, narkotika, evidencije podataka o putnicima, kiberkriminaliteta i trgovanja ljudima.
U pogledu CIPS-a, evaluacija je pokazala da je program ostvario svoj opći cilj te većinu svojih posebnih ciljeva, pozitivno pridonoseći političkom području zaštite ključne infrastrukture. Važan aspekt većeg broja projekata CIPS-a bilo je stavljanje naglaska na međuovisnost i sprečavanje „kaskadnog učinka” u slučaju poremećaja i uništenja ključne infrastrukture tijekom terorističkog napada ili drugih rizika koji mogu ugroziti sigurnost. Mogla bi se poboljšati suradnja na razini EU-a te suradnja na zaštiti ključne infrastukture.
Evaluacijom je utvrđeno da bi se stvaranjem središnjeg repozitorija koji bi sadržavao podatke o pojedinačnim projektima omogućio razvoj sustava praćenja za prikupljanje i analizu podataka o financijskom napretku i rezultatima projekata. Pružanje odgovarajućeg proračuna za tehničku pomoć moglo bi povećati tehničku stručnosti tijekom cijelog ciklusa projekata i diseminacije rezultata.
Učinkovitost
U pogledu financijskih resursa, rezultati evaluacije pokazuju da je većina ispitanih dionika smatrala da je financiranje EU-a bilo dostatno za sve aktivnosti provedene u okviru ISEC-a i CIPS-a. Visoka vrijednost za uloženi novac pridana je stvaranju mreža. Kad je riječ o razinama financiranja EU-a, evaluacija je općenito pokazala da su sredstva EU-a bila dovoljna za ostvarenje planiranih aktivnosti. Samo je ograničeni broj dionika naglasio potrebu za dodatnim financijskim sredstvima te činjenicu da su određeni troškovi bili podcijenjeni, tj. troškovi osoblja. U pogledu ljudskih resursa, evaluacija je pokazala da su smatrani dostatnima za relativno mali broj projekata u cijelom programskom razdoblju.
Smatra se da je nepostojanje stručne revizije rezultata projekta i središnjeg repozitorija smanjilo ukupnu učinkovitost programa. Ti elementi nisu još upotrijebljeni u praksi u okviru FUS-a no moglo bi ih se uzeti u obzir za sljedeći višegodišnji financijski okvir.
Usprkos izmjenama u postupku provedbe koje je uvela Komisija, neki su dionici administrativno opterećenje smatrali visokim. Dionici su istaknuli i potrebu za pojednostavnjenjem izvješćivanja.
Dosljednost
Evaluacija je bila usmjerena na dosljednost programa s drugim programima EU-a u istom području 13 i s nacionalnim programima i inicijativama kako bi se ocijenilo u kojoj mjeri intervencije nisu u suprotnosti niti se preklapaju s drugim intervencijama. Zaključeno je da su provedene aktivnosti u okviru različitih instrumenata EU-a u predmetnim područjima bile dosljedne s programima te nisu utvrđena velika preklapanja.
ISEC je pružao potporu provedbi obveza EU-a i prekogranične suradnje među državama članicama u velikom broju područja kriminala. Međutim, u kontekstu financijske krize, nacionalno financiranje bilo je vrlo ograničeno ili nedostupno za tu suradnju, čime je uklonjen veći rizik od udvostručavanja sredstava EU-a s nacionalnim financiranjem. Evaluacijom je utvrđeno i široko područje za dosljednost i komplementarnost između ISEC-a i drugih programa EU-a, posebno programa JPEN, DAPHNE III, FP7 i Herkul II. Zahvaljujući suradnji među službama Komisije ostvarene su sinergije između programa DAPHNE III i dva posebna cilja u okviru ISEC-a povezana s promicanjem i razvojem najboljih praksi u zaštiti te podršci svjedocima i žrtvama kaznenih djela, posebno u području trgovanja ljudima. Učinkovita koordinacija u fazi oblikovanja, provedbe i dovršetka bila je ključna za maksimalno iskorištavanje potencijala za dosljednost i komplementarnost te kako bi se izbjegao rizik od udvostručavanja. Na temelju prikupljenih dokaza može se zaključiti da je to u velikoj mjeri ostvareno.
Podjednako, aktivnosti CIPS-a provedene u okviru godišnjih programa rada za razdoblje 2007.-2013. smatrane su dosljednima s aktivnostima financiranima iz drugih sličnih fondova EU-a, tj. fonda FP7 i financijskog instrumenta za civilnu zaštitu. Pronađeno je vrlo malo dokaza preklapanja između tih instrumenata financiranja zbog njihovih različitih značajki u pogledu tematskog fokusa, prihvatljivih mjera i dionika te ciljnih skupina.
Dodana vrijednost EU-a
Dodana vrijednost programa usko je povezana s „važnosti” financijske potpore EU-a za uključene organizacije te s njihovom mogućnosti poticanja transnacionalne suradnje do koje često ne bi došlo da su se projekti oslanjali isključivo na nacionalna sredstva. Rezultati ukazuju na to da organizacije nisu često imale pristup nacionalnim mogućnostima financiranja za provedbu aktivnosti programa. Stoga se može pretpostaviti da se znatan dio projekata ne bi razvio u odsutnosti financiranja iz ISEC-a ili CIPS-a.
Oba su programa imala snažnu transnacionalnu dimenziju tako što su podržala ili transnacionalne projekte ili nacionalne projekte s potencijalom za prijenos na ostale države članice. Stoga je ključni aspekt njihove dodane vrijednosti EU-a u njihovoj sposobnost da potiču transnacionalnu suradnju. Važan doprinos ISEC-a financiranju transnacionalne suradnje i provedbe prava EU-a u različitim područjima obuhvaćenima sprečavanjem i borbom protiv kriminala naglašen je u velikom broja razgovora sa svim vrstama dionika. Zaključeno je da je ISEC dao značajan doprinos boljoj transnacionalnoj suradnji nacionalnih tijela kaznenog progona, izgradnji uzajamnog povjerenja i stvaranju novih veza među organizacijama koje surađuju s partnerima u drugim državama članicama. Dodana vrijednost EU-a CIPS-a također je ocijenjena pozitivno zahvaljujući njegovu doprinosu razvoju politika Unije u području sprečavanja, pripravnosti i upravljanja posljedicama terorizma i drugih rizika koji mogu ugroziti sigurnost i jačanju koordinacije i suradnje relevantnih aktera na razini EU-a u zaštiti ključne infrastrukture.
Međutim, dodana vrijednost EU-a možda je smanjena zbog činjenice da su većinu projekata provedenih u okviru programa vodile organizacije iz malog broja država članica. Prelaskom na podijeljeno upravljanje ta je geografska neravnoteža u određenoj mjeri riješena.
3. Zaključci
Evaluacija je pokazala da su ciljevi i rezultati ISEC-a i CIPS-a općenito bili relevantni za potrebe država članica u područjima obuhvaćenima programima unatoč zabrinutosti zbog izrade programa koja je dovela do toga da su bili u većoj mjeri vođeni potražnjom nego politikom. To je dovelo do znatne zemljopisne neravnoteže u provedbi. Očekuje se da će se taj problem riješiti prelaskom na podijeljeno upravljanje u kasnijem instrumentu FUS- Policija te ujedno povećati djelotvornost i učinkovitost fondova EU-a. I vremenski odmak između utvrđivanja prioriteta u okviru godišnjih programa rada i njihove stvarne provedbe djelomično je riješen u okviru instrumenta FUS – Policija uključivanjem hitne pomoći „za rješavanje hitnih i posebnih potreba”. 14
U pogledu djelotvornosti, programi su općenito ostvarili svoje ciljeve, no mogao bi se razviti detaljniji središnji repozitorij projektnih rezultata te podijeliti putem, primjerice, Europske mreže za sprečavanje kriminala, Informacijske mreže za upozoravanje o ključnoj infrastrukturi, internetske stranice koordinatora EU-a za suzbijanje trgovanja ljudima 15 ili putem drugih službi Komisije. To bi se moglo uzeti u obzir za sljedeći višegodišnji financijski okvir. Mogao bi se razmotriti i poboljšani sustav praćenja. Ključni elementi tog sustava praćenja mogli bi biti, primjerice, posjeti radi praćenja i informatički sustav kojim bi se sustavno bilježili podaci o projektu. To je u nekoj mjeri riješeno u fondu sljedeće generacije FUS- Policija, primjerice upotrebom misija praćenja za provedbu projekta i mogućnosti godišnjeg doprinosa aktivnostima tehničke pomoći 16 .
Općenito u pogledu učinkovitosti, velika većina ispitanih dionika smatrala je da je financiranje sredstvima EU-a bilo dostatno i da su rezultati uglavnom odgovarali troškovima diljem aktivnosti. Međutim, kao što je prethodno navedeno, nepostojanje središnjeg repozitorija također je u određenoj mjeri smanjilo učinkovitost programa. Iako je praćenje djelomično poboljšano u okviru trenutačnog Fonda 17 , nepostojanje stručne revizije i odgovarajuće diseminacije rezultata projekta i dalje su nedostaci koje treba riješiti u sljedećoj generaciji fondova. Ima prostora za poboljšanje administrativnog opterećenja i postizanje pojednostavnjenja.
Evaluacija je pokazala da su programi dosljedni i nemaju većih preklapanja sa sličnim inicijativama na nacionalnoj razini i razini EU-a. Razlog tome je uglavnom suradnja službi Komisije uključenih u upravljanje drugim inicijativama.
Konačno, za oba programa pokazalo se da su imali znatnu dodanu vrijednost EU-a. Većina aktivnosti koje su provedene u okviru programa ne bi bile razvijene ili ne bi postigle iste rezultate, posebno ne na transnacionalnoj razini, da nije bilo financiranja EU-a. Međutim, dodana vrijednost EU-a mogla je biti veća da su se prenosivi rezultati projekata na razini EU-a dodatno promicali i proširili. Tome je mogla pridonijeti uspostava središnjeg repozitorija na razini Komisije u kojem bi bili objedinjeni svi rezultati projekata. Dodana vrijednost EU-a također se mogla ojačati da su koordinacijske organizacije bile ravnomjernije raspoređene među državama članicama.
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o uspostavi okvirnog programa „Sigurnost i zaštita sloboda” za razdoblje od 2007. do 2013., COM/2005/0124 final
Sljedeće su države članice sudjelovale u programima ISEC i CIPS: AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR (od 2013.), HU, IE, IT, LV, LT, LU, MT, NL, PL, PT, RO, SE SK, SL, UK.
Odluka Vijeća 2007/125/PUP od 12. veljače 2007. o utvrđivanju posebnog programa „Sprečavanje i borba protiv kriminala” kao dijela Općeg programa „Sigurnost i zaštita sloboda” za razdoblje od 2007. do 2013.
Odluka Vijeća 2007/124/EZ, Euratom od 12. veljače 2007. o utvrđivanju posebnog programa „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika povezanih sa sigurnošću” kao dijela Općeg programa sigurnosti i zaštite sloboda za razdoblje od 2007. do 2013.
Odluka Vijeća 2002/630/PUP od 22. srpnja 2002. o uspostavi okvirnog programa o policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima (AGIS)
Za prošireni popis posebnih ciljeva vidjeti Radni dokument službi Komisije o ex post ocjenjivanju programa „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika povezanih sa sigurnošću” (CIPS) za razdoblje 2007.-2013.
Politički prioriteti i ciljevi za projekte bili su definirani u godišnjim programima rada Komisije koji se donose svake godine, a pozivi na podnošenje prijedloga objavljivali su se nakon odobrenja svakog godišnjeg programa rada.
Na temelju podataka za bespovratna sredstva i javnu nabavu. Konačni podaci o rashodima projekta nisu bili dostupni u trenutku pisanja izvješća o evaluaciji (do ožujka 2017.) te nije bilo moguće dati procjenu konačnog iznosa sredstava potrošenih u okviru bespovratnih sredstava i aktivnosti JRC-a.
Idem.
SWD (2018) o ex post evaluaciji programa „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugih rizika povezanih sa sigurnošću” za razdoblje 2007.-2013. (CIPS) te SWD(2018) o ex post evaluaciji programa „Sprečavanje i borba protiv kriminala” za razdoblje 2007.-2013. (ISEC).
Primjerice, posebni cilj povezan s „koordinacijom, suradnjom i međusobnim razumijevanjem među tijelima kaznenog progona, drugim nacionalnim tijelima i tijelima EU-a” smatran je posebno relevantnim za potrebe u tom sektoru. Različite vrste dionika smatrale su takvu prekograničnu suradnju izrazito potrebnom, posebno u kontekstu internacionalizacije kriminala i profesionalizacije kriminalnih skupina. Osim toga, dionici s kojima su provedena savjetovanja smatrali su druge posebne ciljeve programa ISEC relevantnima, dok su najmanje popularni bili posebni ciljevi u pogledu zaštite svjedoka zločina i podrške svjedocima. Nadalje, pitanja koja se odnose na svjedoke i žrtve bila su uglavnom obuhvaćena programom Daphne III.
Uredba (EU) br. 513/2014 od 16. travnja 2014. o uspostavljanju instrumenta financijske potpore u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja u kriznim situacijama u okviru Fonda za unutarnju sigurnost
Za ISEC: Program za potporu u području kaznenog pravosuđa (JPEN), Daphne III (borba protiv nasilja), Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) i program za borbu protiv prijevara (Herkul II). Za CIPS: FP7 i financijski instrument za civilnu zaštitu.
Članak 2. točka (j) i članak 10. Uredbe (EU) br. 513/2014.
Vidjeti http://ec.europa.eu/anti-trafficking/
Članak 9. Uredbe (EU) br. 513/2014
To se poboljšalo jer države članice moraju u okviru podijeljenog upravljanja dostaviti godišnje izvješće o provedbi, a korisnici bespovratnih sredstava moraju dostaviti privremena i završna izvješća u okviru izravnog upravljanja.