Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2018.

i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2018.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Luksemburg navodi kao jedna od država članica za koju nije potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”).

(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Luksemburg bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke o ekonomskoj politici europodručja, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)Izvješće za Luksemburg za 2018. 4 objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Luksemburga u smislu preporuka za Luksemburg koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017., mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Luksemburga u ostvarenju njegovih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(4)Luksemburg je 30. travnja 2018. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program stabilnosti za 2018. Uzimajući u obzir njihovu povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je propisano člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 5 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje sporazume o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim ekonomskim upravljanjem 6 .

(6)Na Luksemburg se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2018. planira da će se ukupni suficit smanjiti s 1,5 % BDP-a u 2017. na 1,1 % BDP-a u 2018., nakon čega će se gotovo stabilno povećavati te dosegnuti suficit od 2,4 % BDP-a u 2022. Tijekom programskog razdoblja i dalje će se ostvarivati srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2018. predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u ostati znatno ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je za razdoblje do 2020., a nakon toga vjerodostojan. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2018. predviđa se da će strukturni saldo bilježiti suficit od 0,8 % BDP-a 2018. i 0,3 % BDP-a 2019., što je, posebno za 2019., niže od predviđenoga u Programu stabilnosti za 2018., ali je i dalje iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da bi Luksemburg trebao 2018. i 2019. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(7)Luksemburško gospodarstvo nastavlja snažno rasti i od globalne recesije iz 2009. bilježi bolje rezultate od prosjeka europodručja. Financijski sektor i dalje je glavni pokretač gospodarskog rasta i još uvijek je stabilan i profitabilan. To se odražava u znatnim suficitima salda računa usluga i ukupnog salda tekućeg računa. Relativni doprinos vanjskog sektora realnom rastu BDP-a u razdoblju od 2013. do 2016. u prosjeku je iznosio 61 % unatoč redovito negativnoj trgovinskoj bilanci. Luksemburg je neto vjerovnik ostatku svijeta i na kraju 2016. njegova bruto vanjska imovina i bruto vanjske obveze dosegnuli su 10,5 bilijuna EUR. Nacionalna tijela dodatno su provela makrobonitetne mjere i mjere nadzora te se predmetni financijski posrednici prilagođavaju promjenama okvira politike na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

(8)Kako je navedeno u Preporuci za europodručje 2018., borba protiv strategija agresivnog poreznog planiranja ključna je za sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja među poduzećima, pravedan tretman poreznih obveznika te zaštitu javnih financija. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz takvih strategija poreznih obveznika zakonodavstvo EU-a potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Unatoč veličini financijskog sektora visoka razina plaćanja dividendi, kamata i tantijema kao postotka BDP-a upućuje na to da se poduzeća koriste poreznim pravilima zemlje kako bi provodila agresivno porezno planiranje. Većinu izravnih stranih ulaganja drže „subjekti posebne namjene”. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na „izlazna” plaćanja (tj. plaćanja rezidenata EU-a rezidentima trećih zemalja) kamata i tantijema te zbog izuzeća od poreza po odbitku na plaćanja dividendi u određenim okolnostima, može se dogoditi da se za ta plaćanja izbjegne plaćanje poreza ako ne podliježu oporezivanju ni u državi primatelja plaćanja. Komisija prima na znanje pozitivni korak koji je poduzeo Luksemburg (tj. donošenje povlaštenog poreznog sustava za patente usklađenog s međunarodnim pravilima). Na temelju nedavnih razmjena informacija Komisija će nastaviti konstruktivni dijalog u svrhu suzbijanja strategija agresivnog planiranja poreznih obveznika.

(9)Luksemburška nadležna tijela već nekoliko desetljeća aktivno nastoje diversificirati gospodarstvo razvojem odabranih sektora, uključujući IKT industriju i svemirski sektor. S obzirom na visoku razinu troškova rada u zemlji, djelatnosti s višom dodanom vrijednošću imaju potencijal za poticanje alternativnih izvora rasta. Stoga uspješna diversifikacija luksemburškoga gospodarstva uvelike ovisi o sektorima koji su manje osjetljivi na razine troškova rada. Ti se sektori uglavnom temelje na istraživanju i inovacijama, koje karakterizira izrazita usmjerenost na tehnologiju i znanje. Ta je strategija nedavno ojačana. Kako bi se razvili navedeni prioritetni sektori, među ostalim mjerama provode se veliki projekti javnih ulaganja, uključujući istraživanje i razvoj, te regulira tržište. U razdoblju od 2000. do 2016. Luksemburg je upeterostručio rashode javnog sektora za istraživanje i razvoj te su oni dosegnuli 0,60 % BDP-a. Ta su mu ulaganja omogućila brz razvoj uspješnog javnog istraživačkog sustava. Međutim, dok su javna ulaganja u istraživanje i razvoj iznad prosjeka europodručja, privatna ulaganja u istraživanje i razvoj i rezultati u području inovacija, izmjereni Europskom ljestvicom uspjeha u inoviranju, i dalje su u opadanju. Niži intenzitet istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru u međunarodnim okvirima može se djelomično objasniti strukturom luksemburškoga gospodarstva jer sektori koji su zaslužni za veliku većinu luksemburškog BDP-a (usluge i posebno financijski sektor) tradicionalno manje ulažu u istraživanje i razvoj. Ipak je taj trend izraženiji u Luksemburgu nego u EU-u u prosjeku i intenzitet istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru smanjio se s 1,5 % BDP-a 2000. na 0,64 % BDP-a 2016. Trend smanjenja privatnih ulaganja upućuje na preostale prepreke u tom području. To upućuje i na nedostatak učinka poluge javnih napora usmjerenih u istraživanje i razvoj na ulaganja poduzeća. Stoga se izgradnja istraživačkih kapaciteta javnog sektora treba bolje integrirati u sveobuhvatan pristup inovacijskom ekosustavu. U 2017. donesen je novi zakon za produženje programa potpore za istraživanje, razvoj i inovacije, čime je prošireno područje primjene dostupnih državnih potpora.

(10)Očekuje se da Luksemburg neće ostvariti svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. Onečišćenje zraka i prometna preopterećenost u najprometnijim satima veliki su problemi za zemlju i pogoršavaju problem koncentracija dušikova dioksida i emisija stakleničkih plinova. Više od polovine količine stakleničkih plinova 2015. emitirao je sektor prometa. Niski porezi na pogonsko gorivo, velik broj službenih automobila i visoke cijene stambenih nekretnina neki su od glavnih čimbenika koji doprinose visokim razinama upotrebe automobila i povećanju broja prekograničnih radnika. Porezne stope na pogonsko gorivo među najnižima su u EU-u i potiču veću potrošnju goriva, uključujući prekograničnu prodaju. Ipak, nedavnim je mjerama potaknut razvoj održivije mobilnosti, posebno poreznom reformom iz 2016., ali i znatnim ulaganjima u javni prijevoz. Najhitniji je izazov dovršetak i modernizacija željezničke infrastrukture.

(11)Luksemburg i dalje nastoji smanjiti regulatorna ograničenja u sektoru poslovnih usluga. Nedavne su mjere bile posebno usmjerene na profesije arhitekata i inženjera i najavljene su nove reforme za dodatno smanjenje ograničenja u tim dvjema profesijama. Osim toga, takozvanim skupnim zakonom donesenim u ožujku 2017. uvedene su mjere za administrativno pojednostavnjenje (tj. mjere kojima će se omogućiti horizontalno ispitivanje administrativnih postupaka). Međutim, i dalje su prisutne regulatorne prepreke u sektoru poslovnih usluga. Jedan od izvora ograničenja moglo bi biti nepostojanje posebnog postupka procjene ekvivalentnosti zahtjeva za osiguranje od profesionalne odgovornosti kojim bi se dopustilo ekvivalentno osiguranje od strane pružatelja usluga iz drugih država članica. Odvjetnička profesija posebno je pogođena propisima koji su izrazito restriktivni u odnosu na prosjek EU-a. Širok opseg rezerviranih djelatnosti utječe na pružanje usluga pravnog savjetovanja od strane odvjetnika ili drugih pružatelja usluga, posebno u slučaju internetskih usluga. Druga ograničenja odnose se na zahtjeve u pogledu pravnog oblika i vlasničke strukture, pravila o nespojivosti i multidisciplinarna ograničenja.

(12)I dalje je prisutna zabrinutost u pogledu dugoročne održivosti javnih financija s obzirom na predviđeno povećanje troškova starenja stanovništva. Predviđa se veliko povećanje udjela uzdržavanog starijeg stanovništva Luksemburga do 2070. te će, prema najnovijim predviđanjima Ministarstva socijalne sigurnosti, operativni saldo mirovinskog sustava od 2023. bilježiti deficit. Ipak, zahvaljujući prošlom i postojećem suficitu mirovinskog sustava akumulirale su se rezerve kojima bi se mogla očuvati njegova održivost u sljedećih 20 godina. Prema Izvješću o starenju stanovništva iz 2018. očekuje se da će se u razdoblju od 2016. do 2070. troškovi povezani sa starenjem stanovništva povećati za 13 postotnih bodova BDP-a, čime će premašiti pragovi održivosti, a ti su troškovi osobito uzrokovani isplatama mirovina (8,9 postotnih bodova BDP-a). Udio rashoda za dugotrajnu skrb u BDP-u jedan je od najvećih među državama članicama. Unatoč reformi donesenoj 2017. predviđa se povećanje za 3 postotna boda sa sadašnje razine do 2070.

(13)Stopa zaposlenosti starijih osoba i dalje je posebno niska i potrebno je poduzeti dodatne mjere za povećanje njihove zapošljivosti i mogućnosti koje im nudi tržište rada. To je važno i za osiguranje dugoročne održivosti javnih financija. I dalje su rašireni programi prijevremenog umirovljenja kojima se radnike potiče na prijevremeno napuštanje zaposlenja i 59,2 % novih odobrenih mirovina prijevremene su starosne mirovine. U prosincu 2017. donesen je zakon o ukidanju jednog sustava prijevremenog umirovljenja, ali neizvjestan je njegov neto učinak na prosječnu stvarnu dob za umirovljenje i na rashode jer se tim zakonom ublažavaju uvjeti za druge sustave prijevremenog umirovljenja. Takvi slabi ishodi na tržištu rada mogu se djelomično pripisati financijskim mjerama koje imaju učinak odvraćanja od zaposlenja i koje su poprilično izražene za navedenu skupinu. Poticanje zapošljavanja starijih radnika zahtijeva sveobuhvatnu strategiju koja bi uključivala mjere kojima bi se radnicima pomoglo da dulje ostanu u aktivnom radnom odnosu. „Starosni pakt”, nacrt zakona podnesen Parlamentu u travnju 2014. kojim se želi potaknuti poduzeća s više od 150 zaposlenika da zapošljavaju i zadrže starije radnike putem mjera upravljanja starenjem, još nije donesen. Kad je riječ o obrazovanju, Luksemburg mora riješiti problem snažnog utjecaja socioekonomskog porijekla studenata na njihove obrazovne rezultate. To je važno i kako bi se odgovorilo na snažnu potražnju za visokospecijaliziranim vještinama.

(14)Cijene nekretnina i dalje rastu. To bi moglo ugroziti sposobnost Luksemburga da privuče i zadrži kvalificiranu radnu snagu, čiji velik dio čine državljani drugih država. Pritisci na cijene stambenih nekretnina posljedica su temeljne neusklađenosti ponude i potražnje. Na strani ponude, čini se da nedovoljna dostupnost zemljišta i nedostatak poticaja za privatne vlasnike da prodaju zemljište ili nekretnine djeluju kao usko grlo za gradnju novih stambenih nekretnina. Potrebno je uložiti dodatne napore u poticanje ulaganja u stambene nekretnine, povećanjem poticaja radi promicanja prodaje nekretnina, poboljšanjem administrativnih postupaka za izdavanje građevinskih dozvola i osiguranjem povoljnih socijalnih stanova. S obzirom na stalni trend rasta cijena nije vjerojatno da će se nedavno donesenom poreznom reformom u pogledu kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom nekretnina te ažuriranjem programa socijalnog stanovanja povećati ponuda stambenih nekretnina. Na strani potražnje, velika gustoća naseljenosti i rast zaposlenosti potiču rast cijena. Situacija na tržištu stambenih nekretnina dodatno pogoršava problem prometne preopterećenosti i onečišćenja. Osim toga, rast cijena stambenih nekretnina utječe na zaduženost kućanstava i dovodi u pitanje održivost duga kućanstava. Zaduženost kućanstava tijekom zadnjih deset godina ubrzano je rasla i procjenjuje se da je 2016. dosegnula 165 % raspoloživog dohotka, što je odraz inflacije na tržištu stambenih nekretnina jer je oko 80 % duga kućanstva rezultat hipotekarnih kredita. Međutim, luksemburška nadzorna tijela uvode odgovarajuće makrobonitetne mjere i slijede preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) radi smanjenja mogućih ranjivosti i rizika za financijsku stabilnost. Osim toga, vlada je nedavno na temelju prijedlogâ nacionalnog odbora za sistemske rizike predstavila skup mjera, uključujući ograničenja u pogledu pozajmljivanja, kojima je cilj izbjeći povećanje izloženosti kućanstava, ali ih parlament tek treba odobriti.

(15)Komisija je u okviru Europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Luksemburga i objavila je u Izvješću za Luksemburg za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Luksemburgu prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Luksemburgu nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće ekonomsko upravljanje u Uniji na način da se na razini Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(16)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti za 2018. i prema njegovu mišljenju očekuje se da će Luksemburg poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

PREPORUČUJE da Luksemburg u 2018. i 2019. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Povećati stopu zaposlenosti starijeg stanovništva poboljšanjem njihovih prilika za zapošljavanje te njihove zapošljivosti i dodatno ograničiti prijevremeno umirovljenje, u cilju poboljšanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava.

2.Dodatno smanjiti regulatorna ograničenja u sektoru poslovnih usluga.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik