Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Latvije za 2018.

i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2018.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Latvija navodi kao jedna od država članica za koju nije potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”).

(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Latvija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke o ekonomskoj politici europodručja, koja je navedena u preporukama u nastavku, a posebno u preporuci 1. i 2.

(3)Izvješće za Latviju 4 za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Latvije u smislu preporuka za Latviju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017., mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Latvije u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(4)Latvija je 11. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018., a 16. travnja svoj Program stabilnosti za 2018. Uzimajući u obzir njihovu povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je propisano člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 5 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje sporazume o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim ekonomskim upravljanjem 6 .

(6)Latvija je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2018. predviđa pogoršanje ukupnog salda s deficita od 0,5 % BDP-a u 2017. na deficit od 0,9 % BDP-a u 2018. i 2019. prije njegova poboljšanja na 0,4 % BDP-a u 2020. i 2021. Očekuje se da će to biti u skladu sa srednjoročnim proračunskim ciljem strukturnog deficita od 1 % BDP-a i dopuštenim odstupanjima na temelju klauzule o mirovinskoj i strukturnoj reformi sektora zdravstvene zaštite. Predviđa se da će ponovno izračunani[1] strukturni saldo porasti sa –1,2 % BDP-a u 2017. na –1,7 % BDP-a u 2018. i zatim se smanjiti na –1.5 % BDP-a u 2019. Prema Programu stabilnosti za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti sa 40,1 % BDP-a u 2017. na 36 % BDP-a do 2021. U usporedbi s prognozom Komisije čini se da su predviđanja rasta BDP-a u Programu stabilnosti vrlo povoljna za 2018. i uvjerljiva za 2019. Stanje proračuna izloženo je rizicima povezanima s optimističnim prognozama prihoda od mjera za poboljšanje porezne discipline.

(7)Vijeće je 11. srpnja 2017. preporučilo Latviji da ostvari svoj srednjoročni proračunski cilj u 2018., uzimajući u obzir mogućnost odstupanja koja se odnosi na provedbu sustavne mirovinske reforme i strukturnih reformi, za što je odobreno privremeno odstupanje. To je u skladu s maksimalnom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 7 od 6,0 % u 2018., što odgovara dopuštenom smanjenju strukturnog salda za 0,3 % BDP-a. Na temelju proljetne prognoze Komisije 2018. postoji rizik značajnog odstupanja od srednjoročnog proračunskog cilj u 2018. Međutim, zbog rezultata postignutih u 2017., koji su bolji od očekivanih, taj rizik u 2018. možda će se smanjiti. Istovremeno, instrument za testiranje vjerodostojnosti na temelju proljetne prognoze Komisije 2018. pokazuje da je procjena jaza outputa za Latviju na temelju zajednički dogovorene metodologije vrlo nesigurna. Ako budu potvrđeni, ti će se čimbenici uzeti u obzir u ex post ocjeni za 2018., koja će se provesti u proljeće 2019.

(8)Latvija bi u 2019. trebala postići svoj srednjoročni proračunski cilj, uzimajući u obzir privremeno odstupanje koje se odnosi na provedbu strukturne reforme zdravstvenog sektora i koje je odobreno za razdoblje 2017.–2019. To je u skladu s maksimalnom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda od 4,3 % u 2019., što odgovara potrebnom poboljšanju strukturnog salda od 0,4 % BDP-a. Na temelju Komisijine prognoze 2018. postoji rizik značajnog odstupanja od tog zahtjeva u 2019. te u 2018. i 2019. kad se zajedno uzmu u obzir. Općenito, Vijeće smatra da bi se od 2018. trebale poduzeti potrebne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(9)Dohodovna je nejednakost u Latviji visoka. Omjer dohotka 20 % najbogatijih i 20 % najsiromašnijih kućanstava u 2017. iznosio je 6,3 i među najvišima je u EU-u, iako je preraspodjela u okviru sustav poreza i naknada niža. Latvijski porezni sustav izmijenjen je i povećana je progresivnost poreza na osobni dohodak, ali je porezni klin za osobe s niskim dohotkom i dalje relativno visok i odvraća od formalnog zapošljavanja. Poreznom reformom postignuti su ograničeni rezultati u pogledu preusmjeravanja poreza na izvore koji su manje štetni za rast i postizanja utvrđenog cilja politike, odnosno povećanja udjela poreznih prihoda u BDP-u. Zbog niskog udjela poreznih prihoda u BDP-u sredstva za održivo pružanje javnih usluga i socijalnu uključenosti ograničena su. Prihodovni potencijal oporezivanja imovine i kapitala nedovoljno je iskorišten u usporedbi s drugim državama članicama EU-a. Unatoč određenom napretku postignutom u borbi protiv utaje poreza porezna disciplina i dalje je ozbiljan izazov.

(10)Nedostaci u socijalnoj sigurnosnoj mreži vidljivi su u velikom udjelu osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i upućuju na probleme povezane s minimalnim dohotkom, mirovinama i uključenošću osoba s invaliditetom. Stopa siromaštva među osobama s invaliditetom i starijim osobama posljednjih je godina u porastu i među najvišima je u Europi. Reforma uvođenja minimalnog dohotka najavljena je u 2014., ali nije provedena, što ima negativan učinak na najsiromašnija kućanstva. Primjerenost naknada za socijalnu pomoć tek se neznatno povećala te je i dalje niska. Minimalna starosna mirovina nije se povećala od 2006. Udio osoba koje žive u vrlo skromnim stambenim uvjetima među najvišima je u Europi, a socijalnih stanova je malo.

(11)Zbog negativnih demografskih kretanja i iseljavanja tržište rada sve je zahtjevnije. Smanjenje radne snage koči rast zaposlenosti, a mogućnosti zapošljavanja razlikuju se ovisno o regijama i razini vještina. Zabilježen je napredak reforme kurikuluma u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, čiji je cilj usklađivanje obrazovanja s novim potrebama za vještinama. Međutim, za potpunu provedbu reforme i povećanje sudjelovanja u početnom i trajnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju potrebno je uložiti dodatne napore. Započela je provedba novog pristupa učenju kroz rad, u koju su uključeni socijalni partneri i poduzeća. Međutim, u program je upisan mali broj učenika. Sudjelovanje odraslih u obrazovanju tek je neznatno poraslo, a uključenost nezaposlenih u aktivne mjere tržišta rada niža je nego u većini drugih država članica. S obzirom na visoke stope nezaposlenosti među niskokvalificiranim radnicima to je zabrinjavajuće. U širem kontekstu važno je jačanje kapaciteta socijalnih partnera radi poticanja njihova angažmana.

(12)U zdravstvenom sustavu provode se reforme. Očekuje se da će se povećanjem financijskih sredstava za zdravstvenu skrb ukloniti neke prepreke pristupu povezane s godišnjim ograničenjima opsega usluga i dugim listama čekanja. Međutim, javno financiranje sektora zdravstvene skrbi još je daleko ispod prosjeka EU-a i tek je potrebno provesti mjere za povećanje učinkovitosti, uključujući učinkovite mjere prevencije, racionalizaciju bolničkog sektora, jačanje primarne skrbi i usmjeravanje pozornosti na upravljanje kvalitetom. Ishodi zdravstvene zaštite relativno su slabi, a pravodobni pristup pristupačnoj zdravstvenoj skrbi za sve i dalje je razlog za zabrinutost. Zbog visokih neposrednih plaćanja i podjele usluga zdravstvene skrbi na dva paketa („potpuni” i „minimalni”) povećava se rizik od pogoršanja pristupa za određene skupine i štetnih zdravstvenih stanja.

(13)Nedostaci u regulatornoj kvaliteti te niska učinkovitost i djelotvornost javne uprave štetne su za poslovno okružje. Vlada je u 2016. predstavila ambiciozan plan reformi za jednostavniji i profesionalniji javni sektor, čiji je cilj poboljšanje učinkovitosti smanjenjem broja osoblja i centralizacijom pružanja potpore, uz istodobno jačanje plaćanja na temelju uspješnosti i povećanje transparentnosti. Taj je plan međutim ograničen na središnju upravu usprkos činjenici da se do znatnog povećanja učinkovitosti može doći i na razini općina. Državna poduzeća, koja čine znatan dio gospodarstva, koordiniraju se na državnoj razini. Dok se trgovačkim društva u vlasništvu središnje države upravlja u skladu s centraliziranim okvirom korporativnog upravljanja, luke i poduzeća u vlasništvu općina nisu dio tog mehanizma.

(14)Korupcija i dalje koči poslovno okružje u Latviji, dok je sprečavanje sukoba interesa i dalje strogo i formalističko. Kasni donošenje zakona o zaštiti zviždača, što loše djeluje na odgovornost i učinkovitost javne uprave. Posljednjih godina Uredba o postupku nesolventnosti znatno je ojačana, čime se smanjuje mogućnost zlouporabe. Međutim, Državno sudbeno vijeće potaknulo je istragu optužbi za prošle zlouporabe u sustavu nesolventnosti, koja se provodi preispitivanjem određenih predmeta. Preporučilo je poboljšanje ocjene kvalifikacija sudaca i preispitivanje dostupnih disciplinskih mjera.

(15)Latvijske banke koje posluju s nerezidentnim klijenata izložene su velikom riziku od umiješanosti u pranje novca, što ugrožava integritet financijskog sustava, može naštetiti njegovu ugledu i negativno utjecati na ulaganja i gospodarski rast. Okvir za sprečavanje pranja novca nedavno je ojačan, ali će za postizanje održivog napretka biti potrebni stalni napori. Latvija je nedavno donijela zakon čiji je cilj bitno ograničiti izloženost latvijskog financijskog sektora rizicima od pranja novca. Njegovim se ključnim elementima poboljšava razmjena podataka između financijskih institucija i agencija za provedbu zakona i ograničavaju transakcije s fiktivnim poduzećima. Bit će potrebno pratiti posljedice i učinkovitost tog zakona.

(16)Komisija je u okviru Europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Latvije i objavila je u Izvješću za Latviju za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Latviji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Latviji nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće ekonomsko upravljanje u Uniji na način da se na razini Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(17)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti za 2018. i njegovo mišljenje 8 navedeno je posebno u preporuci 1.

PREPORUČUJE da Latvija u 2018. i 2019. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Ostvariti srednjoročni proračunski cilj u 2019., uzimajući u obzir odstupanja povezana s provedbom strukturnih reformi za koje je odobreno privremeno odstupanje. Smanjiti porez za osobe s niskim dohotkom njegovim preusmjeravanjem na druge izvore, posebice kapital i imovinu, i poboljšanjem porezne discipline.

2.Poboljšati primjerenost minimalnog dohotka, minimalne starosne mirovine i potpore za minimalni dohodak za osobe s invaliditetom. Povećati relevantnosti strukovnog obrazovanje i osposobljavanja za tržište rada i poticati usavršavanje niskokvalificiranih radnika i tražitelja posla. Poboljšati dostupnost, kvalitetu i isplativost sustava zdravstvene skrbi.

3.Poboljšati učinkovitost javnog sektora, posebno kada je riječ o lokalnim vlastima i poduzećima u državnom vlasništvu. Povećati odgovornosti javne uprave tako što će se zaštititi zviždači, spriječiti sukob interesa i pratiti rezultati ocjene prošlog postupka nesolventnosti koja je u tijeku.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće