EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 15.6.2018.
COM(2018) 377 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
u skladu s člankom 27. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i člankom 12. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (zemljopisna uravnoteženost)
Odjeljak 1. – Kontekst i opća načela
1.Pravna osnova
Ovo se izvješće bavi razinom zastupljenosti državljana svake države članice u osoblju institucija na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju (SR). Predstavljeno je u skladu s člankom 27. stavkom 3. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije (SR) i člankom 12. stavkom 1. četvrtim stavkom Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (CEOS). Osim ako je izričito navedeno drugačije, svako upućivanje na članak 27. SR-a također se odnosi na članak 12. CEOS-a.
U pravilu, diskriminacija na temelju državljanstva zabranjena je Ugovorima, Poveljom o temeljnim pravima i Pravilnikom o osoblju 1 . Istovremeno, Pravilnikom o osoblju propisuje se obveza da institucije EU zapošljavaju osoblje na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi (članak 27. SR-a) 2 . Ravnoteža između ta dva elementa već omogućuje institucijama da uzmu u obzir državljanstvo, čak i za popunjavanje određenih radnih mjesta „gdje su kvalifikacije različitih podnositelja zahtjeva sadržajno jednake” 3 .
Reformom Pravilnika o osoblju iz 2013. i njegovim pozivanjem na načelo da su svi građani Unije jednaki, suzakonodavci su uveli novu pravnu osnovu za svaku instituciju da donese odgovarajuće mjere u slučaju da je primijećena značajna neuravnoteženost državljanstva među dužnosnicima koja nije opravdana objektivnim kriterijima. Cilj ovog amandmana bio je osigurati neophodna pravna sredstva za rješavanje stanja značajne neravnoteže koja bi bila u suprotnosti sa samim načelom jednakosti građana Unije.
2.Područje primjene izvješća
Člankom 27. SR-a Komisiji se nalaže da Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ovog članka. U svrhu izvješća koriste se sljedeće definicije:
Institucije: odnosi se na institucije na koje se primjenjuje Pravilnik o osoblju. Komisija je pozvala sve institucije i decentralizirane agencije da dostave podatke. Poseban je dio posvećen institucijama i agencijama koje su dostavile podatke.
Članovi osoblja: pravna osnova obuhvaća dužnosnike (članak 27. SR-a) i privremeno osoblje (članak 12. CEOS-a). Obje se skupine ispituju zajedno.
Funkcijska skupina: pravna osnova ne zahtijeva razlikovanje prema funkcijskim skupinama. Međutim, imajući u vidu temeljni cilj izvješća, analiza koja se odnosi na Komisiju bit će usmjerena na funkcijsku skupinu AD.
Odjeljak 2. – Europska komisija
1.Metodologija
1.1. Kontekst
Prije stupanja na snagu članka 27. SR-a u sadašnjoj formulaciji, pitanje zemljopisne uravnoteženosti bilo je prvenstveno rješavano tijekom proširenja Unije na nove države članice. U oba je slučaja, u ograničenom vremenu, cilj bio postići odgovarajuću razinu zastupljenosti državljana iz novih država članica uzimajući u obzir relativan opseg proširenja u odnosu na postojeće stanje.
Komisija je donijela nekoliko komunikacija kojima se utvrđuje metodologija za definiranje cilja koji treba postići, bilo u obliku „orijentacijskih stopa” u razdoblju do 2003. 4 ili „indikativnih ciljeva zapošljavanja” nakon 2003. 5 . Komisija je redovito izvještavala o napretku u postizanju ciljeva zapošljavanja i donijela korektivne mjere kada je to bilo potrebno.
Detaljni pregled razvoja „orijentacijskih stopa” koje su se primjenjivale do 2003. nalazi se u Prilogu 2. s tablicom u kojoj su navedeni ciljevi zapošljavanja doneseni od 2003.
Metodologija za određivanje orijentacijskih stopa i indikativnih ciljeva zapošljavanja u 2003. smatrala se prijelaznom, pri čemu posljednja faza prijelaza završava 2018., nakon proširenja na Hrvatsku. Sada su stoga stečeni uvjeti za određivanje „orijentacijskih stopa” za države članice na temelju jedinstvene metodologije.
1.2. Razina zastupljenosti državljana
1.2.1. Državljanstvo
Prema članku 28.a SR-a dužnosnik može biti imenovan samo pod uvjetom da je državljanin jedne od država članica Unije, osim ako tijelo za imenovanje odobri izuzeće.
Svaki dužnosnik stoga mora prijaviti barem jedno državljanstvo u vrijeme svojeg imenovanja. To se državljanstvo unosi u informacijski sustav kao „prvo državljanstvo” i ostaje stalno, osim ako dužnosnik ne zatraži izmjenu.
„Prvo državljanstvo” koristi se kao osnova za pripremu ovog izvješća.
Dužnosnici mogu 6 prijaviti druga državljanstva, bilo u trenutku njihova imenovanja ili tijekom svoje karijere. Svako državljanstvo povrh „prvog državljanstva” unosi se u informacijski sustav kao „drugo državljanstvo” ili „treće državljanstvo” itd.
Na dan 1. 1. 2018. 1041 dužnosnik i član privremenog osoblja prijavio je više od jednog državljanstva. Detaljan pregled prvih i drugih državljanstava nalazi se u Prilogu 7.d.
1.2.2. Orijentacijske stope
1.2.2.1. Ujedinjena Kraljevina
Nakon obavijesti Ujedinjene Kraljevine Vijeću 29. ožujka 2017. o svojoj namjeri povlačenja iz Unije za Ujedinjenu Kraljevinu nije određena orijentacijska stopa. Naime, analiza provedena u izvješću poslužit će kao osnova za buduće djelovanje. Stoga, iako se u potpunosti uvažava činjenica da je u vrijeme donošenja ovog izvješća Ujedinjena Kraljevina država članica, u ovoj se fazi ne čini prikladnim postaviti orijentacijsku stopu za buduću zastupljenost državljana Ujedinjene Kraljevine.
Da bi se u potpunosti uzela u obzir činjenica da je Ujedinjena Kraljevina i dalje država članica do dana napuštanja Unije, a u cilju rješavanja tog pitanja bez prejudiciranja ishoda pregovora u tijeku, predlaže se preračunavanje svake relevantne brojke bez uključivanja vrijednosti za Ujedinjenu Kraljevinu. Izvješće daje detaljni pregled trenutačne zastupljenosti državljana Ujedinjene Kraljevine u Komisijinu osoblju funkcijske skupine AD (vidjeti Prilog 7.c). Državljani Ujedinjene Kraljevine zauzimaju pretežno razrede iznad AD9. Polovina njih je na dan 1. 1. 2017. bila starija od 50,5 godina.
Komisija je uzela u obzir činjenicu da je veći broj državljana Ujedinjene Kraljevine u njezinom osoblju zatražio ili može zatražiti promjenu svojeg prvog državljanstva.
Te promjene su iznimne prirode i stoga zaslužuju posebno postupanje.
Slijedom toga, za one članove osoblja iz Ujedinjene Kraljevine koji prijave promjenu državljanstva nakon 29. ožujka 2017. smatrat će se kako su zadržali državljanstvo UK kao svoje prvo državljanstvo 7 u cilju osiguranja uravnotežene zastupljenosti osoblja unutar Komisije, osobito na srednjoj i višoj upravljačkoj razini.
1.2.2.2. Definicija orijentacijskih stopa za preostalih 27 država članica
Potrebno je odrediti metodu kojom bi se uskladilo ponderiranje država članica. Pokazatelj koji je usvojen 2003. kako bi se definirali indikativni ciljevi zapošljavanja oslanja se na objektivne kriterije, pravedno uravnotežuje potrebu odražavanja sastava stanovništva EU s potrebom osiguranja minimalne zastupljenosti manjih država članica i lako je primjenjiv 8 .
Službe Komisije su se de facto koristile ovim pokazateljem od 2003. pri provođenju analiza stanja u smislu zemljopisne uravnoteženosti, a za potrebe ovog izvješća predlaže se zadržavanje istog pokazatelja, bez Ujedinjene Kraljevine. Taj će se pokazatelj redovito ažurirati kako bi se uzele u obzir promjene njegovih sastavnih dijelova.
Rezultirajuće orijentacijske stope trenutačno su sljedeće (izračun u Prilogu 5.):
|
Država članica |
Orijentacijska stopa |
Država članica |
Orijentacijska stopa |
|
|
Malta |
0,6 % |
Mađarska |
3,0 % |
|
|
Luksemburg |
0,8 % |
Portugal |
3,1 % |
|
|
Cipar |
0,8 % |
Češka |
3,1 % |
|
|
Estonija |
0,8 % |
Grčka |
3,1 % |
|
|
Latvija |
1,0 % |
Belgija |
3,1 % |
|
|
Slovenija |
1,0 % |
Nizozemska |
3,9 % |
|
|
Litva |
1,5 % |
Rumunjska |
4,5 % |
|
|
Hrvatska |
1,6 % |
Poljska |
8,2 % |
|
|
Irska |
1,6 % |
Španjolska |
8,9 % |
|
|
Slovačka |
1,8 % |
Italija |
11,2 % |
|
|
Finska |
1,8 % |
Francuska |
11,6 % |
|
|
Danska |
1,8 % |
Njemačka |
13,8 % |
|
|
Bugarska |
2,4 % |
|||
|
Austrija |
2,6 % |
|||
|
Švedska |
2,7 % |
Ukupno |
100,0 % |
1.2.3. Definicija „minimalne zastupljenosti” za svako državljanstvo
Primjenjive zakonske odredbe koje se odnose na zemljopisnu ravnotežu odražavaju dva temeljna zahtjeva. Prvo, očekuje se da postupci odabira i zapošljavanja budu osmišljeni tako da se izbjegne pristranost na temelju državljanstva. Drugo, uravnotežena zemljopisna zastupljenost među osobljem nužna je kako bi Komisija ispunila jedan od svojih temeljnih ciljeva, odnosno kako bi bila bliska građanima i kako bi odrazila raznolikost država članica.
Komisija stoga smatra da
-bi trebalo definirati i zajamčiti minimalnu razinu zastupljenosti (među osobljem Komisije) za svako državljanstvo EU-a,
-ograničena odstupanja od orijentacijskih stopa moraju biti dopuštena, ne samo zato što se smatra da ona ne ugrožavaju zemljopisnu uravnoteženost, nego stoga što su nužna za izbjegavanje rizika neučinkovitosti.
U praksi, Komisija smatra da se značajna neuravnoteženost konstatira u slučajevima kada je udio državljana jedne ili više država članica među osobljem manji od 80 % odgovarajuće orijentacijske stope.
1.3. Područje primjene
1.3.1. Funkcijska skupina
Kako bi se osigurala proporcionalnost mjera, ovo izvješće će se usredotočiti samo na funkcijsku skupinu AD. Dok se članak 27. SR-a odnosi na sve osoblje, bez obzira na funkcijsku skupinu, za funkcijske skupine AST i AST-SC granice su raspona dopuštenih odstupanja šire. Štoviše, zahtjev za odražavanje nacionalne raznolikosti Europske unije stroži je za dužnosnike zadužene za rukovodeće, konceptualne, analitičke, jezične i znanstvene poslove (tj. dužnosnike funkcijske skupine AD), nego za one koji su zaduženi za izvršne i tehničke zadaće (tj. dužnosnike funkcijske skupine AST) ili uredske i tajničke zadaće (tj. dužnosnike funkcijske skupine AST-SC).
Nadalje, izvršne, tehničke, uredske i tajničke poslove obično obavlja osoblje koje se zapošljava na lokalnoj razini i ti su poslovi iseljenicima često manje privlačni.
Iz tog razloga, analiza, kao i eventualne mjere u skladu s člankom 27. stavkom 2. SR-a, ograničeni su samo na funkcijsku skupinu AD.
1.3.2. Popunjene funkcije
U izvješću se ispituje samo raspodjela osoblja koje zauzima nerukovodeće funkcije. U Komisiji, raspodjela državljanstava rukovodećeg osoblja podliježe zasebnim pravilima i praksama, kao i specifičnom nadzoru 9 .
1.3.3. Jezične službe
Cilj uravnotežene zastupljenosti državljanstava među osobljem ne može se postići na isti način u jezičnim i nejezičnim službama.
Zbog njihove specifične prirode i ciljeva, za osoblje jezičnih službi vrijede razlozi sui generis . Prvo, nužan broj osoblja koje vlada ciljnim jezikom unaprijed je određen i neovisan o veličini odgovarajuće države članice. Drugo, unatoč tome što se zapošljavanje u jezičnim službama ne temelji na državljanstvu nego na jezičnim vještinama, između njih postoji snažna korelacija. Treće, neki su jezici službeni jezici u više država članica. Stoga, ovisno o jeziku o kojem se radi, raspodjela članova osoblja po državljanstvu u jezičnim službama odvija se prema obrascu koji nije usporediv s onim u nejezičnim službama.
Primjena „orijentacijskih stopa” na jezične službe, opisanih u gornjem odjeljku 1.2, nije ni smislena ni poželjna. U tablici u Prilogu 6. prikazana je raspodjela svih nerukovodećih članova osoblja funkcijske skupine AD u jezičnim službama Komisije (točnije, DGT i SCIC). Tablica pokazuje nedovoljnu zastupljenost većine većih država članica, kao i država članica koje „dijele” svoj službeni jezik ili više njih s drugim državama članicama. Neravnoteže su još vidljivije kada se funkcijske skupine AD 5 – AD 8 i AD 9 – AD 12 promatraju odvojeno, ali jasno je da ciljano zapošljavanje na temelju toga za ta državljanstva ne bi zadovoljilo niti jedan operativni zahtjev.
Stoga, s obzirom na objektivna ograničenja povezana s raspoređivanjem osoblja u jezičnim službama, Komisija isključuje ove službe iz područja primjene procjene zemljopisne uravnoteženosti.
1.3.4. Razredi
Članak 27. SR-a prvi je članak poglavlja o zapošljavanju. U primjeni članka 31. SR-a dužnosnici u funkcijskoj skupini AD zapošljavaju se samo u razrede od AD 5 do AD 8 i, prema potrebi, u razrede AD 9, AD 10, AD 11 ili, u iznimnim slučajevima, AD 12. U skladu s tom razlikom, izvješće posebno razmatra raspone
-AD 9 – AD 12 (gdje imenovanja ne smiju prijeći 20 % svih imenovanja u funkcijskoj skupini AD u bilo kojoj godini)
-AD 5 – AD 8 (koji su najčešći razredi imenovanja).
Treba napomenuti i da razredi AD 13 i AD 14 u pravilu nisu razredi za zapošljavanje (i stoga su isključeni iz područja primjene analize), a osim toga od stupanja na snagu revizije Pravilnika o osoblju iz 2014. ti su razredi rezervirani za rukovodeće ili savjetodavne funkcije. Populacija nerukovodećeg osoblja u tom rasponu razreda naslijeđe je prošlosti i uglavnom se sastoji od državljana država članica koje su pristupile prije 2004. te će se s vremenom značajno smanjiti jer dobna raspodjela tog osoblja upućuje na to da će velika većina njih otići u mirovinu u narednih 10 – 15 godina. Stoga će predstojeća umirovljenja više utjecati na određeni broj državljanstava država članica koje su pristupile prije 2004.
2. Nalazi i analiza
2.1. Stanje na dan 1. siječnja 2017.
2.1.1. Raspon razreda AD 9 – AD 12
U Prilogu 7.b naveden je pregled stanja na dan 1. siječnja 2017. Glavni su nalazi da, na taj dan,
-14 državljanstava značajno je podzastupljeno: sve države članice koje su pristupile nakon 2004. i Luksemburg.
-u apsolutnom smislu najveći manjak uočen je kod Poljaka (160 osoba) i Rumunja (155).
-u relativnom smislu najveći manjak uočen je kod Hrvata (koji su dosegnuli 5 % njihove orijentacijske stope), Bugara (8 %) i Rumunja (13 %).
Nedovoljna zastupljenost državljana zemalja članica koje su pristupile nakon 2004. u rasponu razreda AD 9 – AD 12 u određenoj se mjeri očekivala, budući da u tim razredima nije organiziran nijedan natječaj u okviru posebnih mjera odstupanja za proširenje (osim za rukovodeće pozicije). Cilj je bio postupno popuniti sve razrede, počevši od dna. Zbog toga se to odnosi na sve državljane država članica koje su pristupile nakon 2004.
Stanje se razvija u skladu s očekivanjima. Broj dužnosnika iz svih država članica koje su pristupile EU-u 2004. dosegnuo je između 50 % i 70 % zadanog cilja. Što se tiče državljana iz država članica koje su pristupile EU-u 2007. i 2013., još je uvijek prerano 10 da bi se uočila njihova osjetna zastupljenost u tim razredima. Međutim, njihova razina zastupljenosti u rasponu razreda AD5 – AD8 (više od 200 %, odnosno 140 % cilja, vidjeti Prilog 7.a) daje razumno jamstvo da je taj proces na dobrom putu. Komisija će nastaviti pažljivo pratiti razvoj njihove razine zastupljenosti u tim razredima u cilju provjere hoće li se nastaviti u skladu s trenutnim trendom.
Čini se da jedino podzastupljenost državljana Luksemburga u ovom rasponu razreda nije opravdana. Međutim, trebalo bi napomenuti i da bi takva podzastupljenost mogla biti povezana s malom populacijom u ovom slučaju: kad bi u navedenim razredima bilo još samo 4 državljana, Luksemburg ne bi bio svrstan među podzastupljena državljanstva.
2.1.2. Raspon razreda AD 5 – AD 8
Raspon AD 5 – AD 8 zaslužuje posebnu pažnju u dinamičkoj perspektivi. Štoviše, u skladu sa zahtjevima Pravilnika o osoblju, ovo je raspon u kojem se mora provesti najmanje 80 % imenovanja. Razina zastupljenosti državljanstava u okviru ovog raspona razreda određuje razinu zastupljenosti državljanstava u rasponu AD9 – AD12 kroz deset godina. Stoga je upravo ta populacija ona iz koje će se u tom razdoblju izabrati rukovoditelji (točnije: srednji rukovoditelji). Sadašnja uravnotežena zastupljenost u rasponu AD5 – AD8 preduvjet je za uravnoteženu zastupljenost državljanstava u višim razredima u dužem roku.
U Prilogu 7.a naveden je pregled stanja na dan 1. siječnja 2017. Glavni su nalazi da, na taj dan,
-10 državljanstava (sve redom države članice 11 koje su pristupile u razdoblju do 2004.) značajno podzastupljeno: Danska, Njemačka, Irska, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal, Finska i Švedska.
-u apsolutnom smislu najveći manjak uočen je kod državljana Njemačke (gotovo 230 osoba) i Francuske (gotovo 140).
-u relativnom smislu najveći manjak uočen je kod državljana Luksemburga (nije bilo nijedne osobe iz Luksemburga), Švedske i Danske (koja je dosegla tek oko 30 % svoje orijentacijske stope).
Nedovoljna zastupljenost većine državljanstava zemalja EU-14 12 u rasponu razreda AD5 – AD8 može se barem djelomično objasniti obrascima zapošljavanja nakon 2004. To je zbog činjenice da je većina radnih mjesta rezerviranih za zapošljavanje državljana iz država članica koje su pristupile nakon 2004. bila u rasponu od AD 5 do AD 8. Koncentracija zapošljavanja osoblja iz novih država članica u osnovnim razredima gotovo je automatski dovela do nedovoljne zastupljenosti državljana iz država članica prije 2004.
Samo 4 državljanstva država iz skupine EUR-14 dovoljno je zastupljeno u rasponu od AD 5 do AD 8: dva neznatno ispod svoje orijentacijske stope (Španjolci i Talijani) i dva koja su dosegla svoje orijentacijske stope (Belgijci i Grci).
To stanje zahtijeva prikladne ciljane mjere za povećanje razine zastupljenosti tih državljanstava koja su inače u situaciji da se suoče s „generacijskim jazom”.
Međutim, upitno je jesu li te ciljne odgovarajuće mjere dovoljne za dugoročno osiguranje uravnotežene zastupljenosti svih državljanstava. U pogledu toga mogu se iznijeti dva elementa.
2.2. Temeljni razlozi za podzastupljenost u rasponu razreda od AD 5 do AD 8
2.2.1. Dostupni kandidati na EPSO-vom popisu uspješnih kandidata
Čini se da činjenica da su četiri državljanstva država članica EU-14 dovoljno zastupljena, unatoč obrascima zapošljavanja u posljednjih 12 godina, upućuje na to da postoje i drugi razlozi koji objašnjavaju manjak određenih državljanstava. Dio objašnjenja nalazi se u raspodjeli EPSO-ovih uspješnih kandidata.
Tablice u prilozima 8.a i 8.b pokazuju da dostupnost uspješnih kandidata od 2010. nije bila u skladu s orijentacijskim stopama. Situacija je osobito iznenađujuća na natječajima za specijalizirane profile AD, gdje 23 od 27 državljanstava nije dovoljno zastupljeno u usporedbi s njihovom orijentacijskom stopom. Samo 4 državljanstva udovoljava svojim orijentacijskim stopama: Belgijci, Grci, Talijani i Španjolci 13 , tj. 4 državljanstva država skupine EU-14 koje su dovoljno zastupljene u rasponu od AD 5 do AD 8 kako je navedeno iznad u odjeljku 2.1.2.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da nedostatak uspješnih kandidata za neka državljanstva nije posljedica nedovoljne kvalificiranosti, nego neočekivano niske razine sudjelovanja na natječajima. Doista, podaci iz priloga 8.a i 8.b također pokazuju da za mnoge slučajeve u kojima se uočava značajno slabija zastupljenost, državljani dotičnih država članica imaju znatno nižu relativnu stopu sudjelovanja i veću relativnu stopu uspješnosti (vidjeti, primjerice, Nizozemsku, Francusku ili Njemačku na općem natječaju).
Ne bude li poduzeta nikakva mjera, i problem sastava prema državljanstvu na EPSO-ovim popisima će vjerojatno utjecati na buduću zemljopisnu uravnoteženost. Štoviše, potvrde li se u budućnosti trendovi koji se uočavaju tijekom posljednjih osam godina, trenutne neuravnoteženosti vjerojatno neće biti „prirodno” apsorbirane i, osim toga, određena državljanstva mogla bi biti podzastupljena u budućim generacijama 14 : Česi, Danci, Estonci, Irci, Ciprani, Latvijci, Litavci, Luksemburžani, Poljaci i Slovenci.
2.2.2. Pitanje privlačnosti
Drugo pitanje odnosi se na sposobnost Komisije da privuče dovoljan broj visokokvalificiranih kandidata iz svih država članica. Broj sudionika na milijun stanovnika na natječajima za razred AD 5 u posljednjih 8 godina (vidjeti Prilog 8.a) pokazuje znatna odstupanja od jedne države članice do druge. Državljani iz tri države članice (Njemačka, Francuska i Nizozemska) imaju razinu sudjelovanja koja je ispod polovine prosjeka EU.
EPSO je već pokušao potaknuti građane zemalja članica „s manjkom” na sudjelovanje na natječajima za funkcijsku skupinu AD. Međutim, do sada takvi napori nisu donijeli željene rezultate, kao što je vidljivo u raspodjeli kandidata za najnovije natječaje za funkcijsku skupinu AD i natječaje u tijeku za tu skupinu (vidjeti Prilog 8.c). Njemački i francuski državljani i dalje sudjeluju na razini koja je ispod polovine prosječne stope. Sudjelovanje Nizozemaca je poraslo, ali sudjelovanje Šveđana i Poljaka znatno se smanjilo.
Ovi nalazi pokazuju kako je poticanje privlačnosti Komisije kao poslodavca izazov u trenutku kada se može smatrati da je s vremenom došlo do relativnog pogoršanja ponuđenog paketa (tj. kombinacija plaće, socijalnog osiguranja, mirovinskih prava, ravnoteže između privatnog života i rada itd.).
3. Zaključak
Iz gore predstavljene analize mogu se izvući četiri pouke.
Prvo, stanja u funkcijskim skupinama AD5 – AD8 i AD9 – AD12 znatno se međusobno razlikuju. U oba se slučaja može uočiti značajna podzastupljenost, ali različite su države članice na koje se ona odnosi i različita dinamika.
Drugo, iako postoji jasna veza između ovih uočenih neuravnoteženosti i obrazaca zapošljavanja u posljednjih 10 – 15 godina, također se čini da se glavni izvor neuravnoteženosti nalazi u sastavu popisa EPSO-a. Čini se da takva neuravnoteženost nema objektivnog opravdanja, a posebno nije povezana s kvalifikacijama kandidata.
Treće, neuravnoteženost u popisima EPSO-a vjerojatno će u budućnosti generirati nove neravnoteže.
Četvrto, pokušaji poticanja na sudjelovanje u EPSO-vim komunikacijskim aktivnostima u njihovom sadašnjem obliku ne dovode do dovoljnog povećanja razina sudjelovanja državljana relevantnih država članica.
Istovremeno bi trebalo posvetiti stalnu pozornost privlačnosti institucija EU-a kao poslodavaca.
S obzirom na taj kontekst, Komisija radi na prepoznavanju mjera koje bi služile cilju ispravljanja gore opisanih trendova, uz puno poštovanje postojećeg pravnog okvira. Zatim predviđa izradu Općih provedbenih odredbi kako bi se primijenio članak 27. stavak 2. SR-a u cilju njihovog donošenja u skladu s člankom 110. Cilj tih odredbi trebao bi biti bolje usklađivanje raspodjele po državljanstvu raspoloživih uspješnih kandidata na popisima uspješnih kandidata kako bi se osiguralo da osoblje Komisije na odgovarajući način odražava raspodjelu građana EU prema državljanstvu.
Odjeljak 3. – Ostale institucije EU-a
u kojima se primjenjuje Pravilnik o osoblju
1.Uvod
Člankom 27. Pravilnika o osoblju Komisiji se nalaže da Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi članka 27. stavka 2. U tu svrhu, Komisija je prikupila relevantne informacije od dotičnih institucija.
Doprinosi različitih institucija sažeti su u tablici u prilozima 9. i 12., a odgovarajući numerički podaci mogu se naći u prilozima 10., 11., 13. i 14.
U izvješću su bez komentara sažeti doprinosi raznih institucija.
2. Institucije i tijela koja se smatraju institucijama u skladu s člankom 1.b Pravilnika o osoblju (institucije)
Komisija je zaprimila doprinose svih predmetnih institucija.
S izuzetkom Europske službe za vanjsko djelovanje, niti jedna od tih institucija nije formalno usvojila definiciju zemljopisne uravnoteženosti, neuravnoteženosti ili značajne neuravnoteženosti. Ipak, većina njih prati zemljopisnu zastupljenost među osobljem i uspoređuje ga sa stanovništvom dotične države članice ili složenim indeksom koji je Komisija razvila za zemlje koje su pristupile EU-u nakon proširenja 2004. (prosjek udjela u stanovništvu, broj zastupnika u Europskom parlamentu i ponderiranje glasova u Vijeću iz razdoblja prije Ugovora iz Lisabona).
Takvo praćenje osmišljeno je u cilju odražavanja potreba i ograničenja predmetne institucije.
U većini institucija zemljopisna se neuravnoteženost odražava u sastavu njihova osoblja; a u je nekim slučajevima ta neuravnoteženost znatna. Međutim, sve su institucije smatrale da je uočena (znatna) neuravnoteženost opravdana objektivnim razlozima. Najčešća opravdanja na koja su se pozivale bila su tzv. učinak „sjedišta” 15 , sastav popisa EPSO-a, sposobnost privlačenja osoblja iz pojedinih država članica i relativna veličina jezičnih službi.
Budući da su se sve neuravnoteženosti smatrale objektivno opravdanima, niti jedna institucija nije poduzela inicijativu donošenja Općih provedbenih odredbi radi primjene članka 27. stavka 2. SR-a.
Slično tomu, niti jedna institucija ne očekuje značajnu neuravnoteženost u budućnosti (barem ne u funkcijskoj skupini AD) pa, prema tome, Opće provedbene odredbe nisu u pripremi.
3. Decentralizirane agencije
Komisija je zaprimila doprinos od 19 decentraliziranih agencija.
Agencije su u prosjeku manje od institucija iz prethodnog poglavlja. Često se nalaze u drugim državama članicama, točnije u gradovima koji su udaljeni od sjedišta glavnih institucija EU-a. Njihov je opseg djelovanja specijaliziran. Znatno se međusobno razlikuju u pogledu veličine, opsega djelovanja i lokacije. Iz tog razloga ni Komisija ni same agencije nisu smatrale prikladnim primijeniti jednak pristup problemu zemljopisne uravnoteženosti.
Uvid u tablicu u Prilogu 12. pokazuje da ne postoji jedinstvena definicija zemljopisne uravnoteženosti. Ipak, uzimajući u obzir odgovarajuća ograničenja, većina agencija smatrala je da ne bilježi znatnu zemljopisnu neuravnoteženost. U skladu s tim ne predviđaju donošenje Općih provedbenih odredbi radi primjene članka 27. SR-a.
Dvije su agencije zabilježile značajne neuravnoteženosti. U oba slučaja, agencije smatraju da je neuravnoteženost uzrokovalo nekoliko čimbenika, uključujući primjenjiv koeficijent korekcije i poteškoće zapošljavanja supružnika na lokalnom tržištu.
Jedna je agencija zabilježila sve veću neuravnoteženost u korist državljana države članice domaćina. Ova agencija razmatra izradu Općih provedbenih odredbi radi primjene članka 27. SR-a ako se ova neuravnoteženost nastavi povećavati.
PRILOG 1.: Pravna osnova
Članak 9. Ugovora o Europskoj uniji:
„u svim svojim aktivnostima Unija poštuje načelo jednakosti svojih građana”.
Članak 18. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU):
„Unutar područja primjene Ugovorâ i ne dovodeći u pitanje bilo koju njihovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju državljanstva.
[…]”
Članak 21. Povelje o temeljnim pravima – nediskriminacija:
1.Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.
2.„Unutar područja primjene Ugovorâ i ne dovodeći u pitanje bilo koju njihovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju državljanstva.
Vrijedno je spomenuti opća načela ustavnog prava EU-a o institucionalnoj autonomiji i iskrenoj suradnji .
Pravilnik o osoblju sadržava zahtjeve i zabrane kojima se tijelo za imenovanje vodi u donošenju odluka. U pravilu, tijelo za imenovanje trebalo bi temeljiti sve svoje odluke isključivo na interesu službe i na kvalifikacijama pojedinaca. Ovisno o dotičnom području, Pravilnik o osoblju također daje „crnu listu” kriterija koje tijelo za imenovanje ne smije koristiti. Pozivanje na državljanstvo izričito je zabranjeno samo u slučaju popunjavanja pojedinačnih radnih mjesta:
Općenito (primjenjuje se na cjelokupni Pravilnik o osoblju): Člankom 1.d Pravilnika o osoblju zabranjuje se „svaka diskriminacija na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog nazora, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.” 16 ;
Zapošljavanje: Člankom 27. propisuje se da se dužnosnici „odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica Unije.”
Iako državljanstvo nije izričito navedeno, „najšira zemljopisna osnova” tumačena je kao istovjetna nacionalnosti.
Popunjavanje pojedinih radnih mjesta: Člankom 7. propisuje se da „tijelo za imenovanje, djelujući isključivo u interesu službe i neovisno o nacionalnosti,raspoređuje svakog dužnosnika na temelju imenovanja ili premještaja na radno mjesto (...)”; člankom 27. propisuje se da „nijedno radno mjesto nije rezervirano za državljane određene države članice”.
Sudska praksa potvrdila je da se ovim odredbama zabranjuje rezerviranje određenih radnih mjesta za određena državljanstva, ali se institucije ne sprječavaju da donesu mjere kojima se osigurava općenita uravnoteženost (posebice uzimajući u obzir nacionalnost za popunjavanje određenih radnih mjesta „na kojima su kvalifikacije različitih kandidata u suštini jednake”
17
).
U okviru revizije Pravilnika o osoblju iz 2014. uvedeno je izričito upućivanje na državljanstvo u pogledu zapošljavanja. Osobito:
U uvodnoj izjavi 2. iz Uredbe br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 18 navedeno je da je „nužno osigurati okvir za privlačenje, zapošljavanje i održavanje visoko kvalificiranog i višejezičnog osoblja, sastavljenog na što široj zemljopisnoj osnovi od građana država članica”. Nadalje, u skladu s uvodnom izjavom 5. iste Uredbe, „vrijednost europske javne službe (...) leži u njezinoj kulturnoj i jezičnoj raznolikosti koja se može jamčiti samo ako se osigura odgovarajuća uravnotežena zastupljenost u pogledu državljanstva dužnosnika”.
U članku 27. Pravilnika o osoblju, kako je izmijenjen, navodi se da „načelo jednakosti građana Unije omogućuje svakoj instituciji da donese odgovarajuće mjere ako primijeti znatnu neravnotežu državljanstva među dužnosnicima koja se ne može opravdati objektivnim kriterijima”.
Temeljna pretpostavka ovih (izmijenjenih) odredbi je da se „paket” ponuđen potencijalnim kandidatima, kao i postupci odabira i zapošljavanja, oblikuju tako da, u nedostatku objektivnog opravdanja, raspodjela prema državljanstvu kandidata, uspješnih kandidata i osoblja zaposlenog u institucijama (a time i aktivnih zaposlenih) treba otprilike odražavati raspodjelu građana Unije prema državljanstvu. U nedostatku objektivnog opravdanja, svako opaženo značajno odstupanje moglo bi se stoga smatrati kršenjem načela jednakosti građana, što bi opravdalo odgovarajuće korektivne mjere.
Uvjeti zaposlenja ostalih službenika EU-a, a posebno njihov članak 12., sadržavaju slične odredbe koje se primjenjuju na privremeno osoblje.
Radi provedbe članka 27. Pravilnika o osoblju, kako je izmijenjen, svaka bi institucija trebala:
-protumačiti što znači „uravnoteženost” među državljanstvima
-protumačiti što se misli pod „znatna” neuravnoteženost
-pratiti činjenično stanje s ciljem „bilježenja” uravnoteženosti među državljanstvima
-ako je primjenjivo, utvrditi „razloge” takve znatne neuravnoteženosti i odrediti doprinose li oni „objektivnom opravdanju” neuravnoteženosti
-po potrebi, identificirati i/ili donijeti „odgovarajuće korektivne mjere”.
Člankom 27. SR-a propisuje se i da Komisija nakon trogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja 2014. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi članka 27. stavka 2.
PRILOG 2. Orijentacijske stope za države članice skupine EU-15
19
Prilog 1.
Zemljopisna uravnoteženost kod prethodnih proširenja
Brojke u Prilogu 1.a
·Polazna točka (1958.): zemljopisna uravnoteženost temeljena na brojkama koje su proizašle iz pregovaranja
Kada je bilo šest država članica, glavno načelo bilo je ravnopravnost između glavnih država članica i zbroja manjih. Teoretski ciljevi koji su postavljeni iznosili su 25 % za Francusku, Njemačku, Italiju i Beneluks. Neslužbene referentne vrijednosti primijenjene su fleksibilno i ograničene su na više razrede A.
·Prvo proširenje (1973.): zemljopisna uravnoteženost i dalje se temelji na brojkama koje su proizašle iz pregovaranja
U slučaju proširenja iz 1973. smatralo se da bi Ujedinjena Kraljevina trebala imati udio iste veličine kao i ostale tri velike države članice (18 % nakon ponovnog usklađenja), dok su Danska, Irska i Norveška zajedno trebale imati udio od 10 %. Kada je Norveška odlučila da neće pristupiti nije provedeno nikakvo posebno ponovno usklađenje, iako se procijenilo da će zajednički udio Danske i Irske biti oko 7 do 8 %.
·Drugo proširenje (1981.): zemljopisna se uravnoteženost temelji na kombinaciji brojki koje su proizašle iz pregovaranja i objektivnih kriterija (broj stanovnika i BDP)
Povodom pristupanja Grčke zadržano je načelo jednake zastupljenosti najvećih država članica i prekomjerna zastupljenost manjih. Međutim, iako je u dokumentu „fresco” (COM(78)190) predloženo da Grčka zauzme uglavnom isti položaj kao Belgija i Nizozemska, udio Grčke konačno je utvrđen na 4,5 %, što je niže od brojke 8,1 % koja je dodijeljena Belgiji i Nizozemskoj. Prvi put su izneseni broj stanovnika i BDP kako bi se ilustrirao taj pristup.
·Treće proširenje (1986.): zemljopisna uravnoteženost i dalje se temelji na kombinaciji brojki koje su proizašle iz pregovaranja i objektivnih kriterija (broj stanovnika i BDP)
U vrijeme pristupanja iberijskih zemalja 1986. dovršene su neslužbene referentne vrijednosti koje su postojale samo za razrede od A 1 do A 3. Bez izričitog pozivanja na kriterije, udio Španjolske utvrđen je srednjom vrijednošću između udjela Nizozemske i neke od velikih zemalja, dok je udio za Portugal utvrđen na istoj razini kao za Grčku.
·Četvrto proširenje (1995.): zemljopisna uravnoteženost i dalje se temelji na kombinaciji brojki koje su proizašle iz pregovaranja i objektivnih kriterija (broj stanovnika i BDP)
U Komunikaciji Komisije SEC 94/844 od 17. svibnja 1994. utvrđene su referentne vrijednosti za tri nove države članice i opisana donesena metodologija. Zemljopisna uravnoteženost prilagođena je na temelju usporedbe relativnih okolnosti novih država članica s obzirom na njihovu populaciju i gospodarske i društvene podatke unutar proširene Unije. Karakteristike Finske bile su usporedive s onima koje su vrijedile za Dansku te je cilj bio zaposliti sličan broj finskih državljana kao tada zaposlenih danskih državljana. Relevantni pokazatelji Austrije i Švedske bili su 1,5 puta veći od danskih te su ciljevi zapošljavanja određeni proporcionalno. U Prilogu 1.b ilustriran je ovaj pristup.
·Sažetak: dosad primijenjena tri glavna načela:
Iz navedenog se čini da Komisija tumači zemljopisnu ravnotežu prema trostrukom uzorku:
*zemljopisna uravnoteženost bila je predmet zanimanja još od ranih vremena, osobito za više razrede A;
*zemljopisna uravnoteženost uvijek se oslanjala na dvostruko pravilo:
a) jednaka zastupljenost četiri (izvorno tri) najveće države članice;
b) prekomjerna zastupljenost najmanje države članice kako bi se osigurala minimalna zastupljenost;
*proširenje nikad nije dovelo do izmjene relativnih pondera postojećih država članica. Stoga,
a) u pogledu postojećih država članica svi su relativni ponderi ostali nepromijenjeni (tj. ponder Belgije ostao je jednak ponderu Nizozemske i činio 45 % pondera Njemačke nakon proširenja 1981., 1986. i 1995.);
b) nove države članice dobile su pondere koji su se ravnali prema najsličnijim postojećim državama članicama (tj. Portugalu je dodijeljen ponder iste veličine kao i Grčkoj, Španjolskoj je dodijeljen ponder koji je bio između Nizozemskog i Francuskog itd.).
Prilog 1.a
|
Prethodna proširenja – smjernice |
||||||
|
1958. |
1973. |
1981. |
1986. |
1995. |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
(6) |
(7) |
|
Beneluks |
25,0 % |
18,0 % |
(17,7 %) |
(15,1 %) |
(13,5 %) |
|
|
LU |
Luksemburg |
1,5 % |
1,3 % |
0,9 % |
||
|
IE |
Irska |
3,5 % – 4 % |
3,5 % |
3,0 % |
2,7 % |
|
|
FI |
Finska |
2,7 % |
||||
|
DK |
Danska |
3,5 % – 4 % |
3,5 % |
3,0 % |
2,7 % |
|
|
PT |
Portugal |
3,8 % |
3,6 % |
|||
|
GR |
Grčka |
4,5 % |
3,8 % |
3,6 % |
||
|
AT |
Austrija |
4,0 % |
||||
|
SE |
Švedska |
4,0 % |
||||
|
BE |
Belgija |
8,1 % |
6,9 % |
6,3 % |
||
|
NL |
Nizozemska |
8,1 % |
6,9 % |
6,3 % |
||
|
ES |
Španjolska |
11,0 % |
9,8 % |
|||
|
IT |
Italija |
25,0 % |
18,0 % |
17,7 % |
15,1 % |
13,4 % |
|
UK |
UK |
18,0 % |
17,7 % |
15,1 % |
13,4 % |
|
|
FR |
Francuska |
25,0 % |
18,0 % |
17,7 % |
15,1 % |
13,4 % |
|
DE |
Njemačka |
25,0 % |
18,0 % |
17,7 % |
15,1 % |
13,4 % |
|
100,0 % |
97 % – 98 % |
100,0 % |
100,1 % |
100,2 % |
||
Prilog 1.b
|
|
||||||||
|
Stanovnici |
BDP |
Prosjek (stanovnici, BDP) |
Smjernice 1995. |
|||||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
(6) |
(7) |
||
|
LU |
Luksemburg |
0,4 |
0,1 % |
21 |
0,2 % |
0,2 % |
0,9 % |
|
|
IE |
Irska |
3,8 |
1,0 % |
114 |
1,3 % |
1,1 % |
2,7 % |
|
|
FI |
Finska |
5,2 |
1,4 % |
141 |
1,6 % |
1,5 % |
2,7 % |
|
|
DK |
Danska |
5,4 |
1,4 % |
181 |
2,1 % |
1,7 % |
2,7 % |
|
|
PT |
Portugal |
10,3 |
2,7 % |
118 |
1,3 % |
2,0 % |
3,6 % |
|
|
GR |
Grčka |
10,6 |
2,8 % |
128 |
1,5 % |
2,1 % |
3,6 % |
|
|
AT |
Austrija |
8,1 |
2,1 % |
214 |
2,4 % |
2,3 % |
4,0 % |
|
|
SE |
Švedska |
8,9 |
2,4 % |
246 |
2,8 % |
2,6 % |
4,0 % |
|
|
BE |
Belgija |
10,3 |
2,7 % |
256 |
2,9 % |
2,8 % |
6,3 % |
|
|
NL |
Nizozemska |
16,0 |
4,2 % |
430 |
4,9 % |
4,6 % |
6,3 % |
|
|
ES |
Španjolska |
40,3 |
10,6 % |
647 |
7,4 % |
9,0 % |
9,8 % |
|
|
IT |
Italija |
57,9 |
15,3 % |
1 224 |
13,9 % |
14,6 % |
13,4 % |
|
|
UK |
UK |
60,0 |
15,8 % |
1 511 |
17,2 % |
16,5 % |
13,4 % |
|
|
FR |
Francuska |
59,2 |
15,6 % |
1 458 |
16,6 % |
16,1 % |
13,4 % |
|
|
DE |
Njemačka |
82,3 |
21,7 % |
2 112 |
24,0 % |
22,9 % |
13,4 % |
|
|
378,7 |
100,0 % |
8 801 |
100,0 % |
100,0 % |
89,5 % |
10,7 % |
||
|
(1) EUROSTAT: stanovnici 2001. |
||||||||
|
(2) EUROSTAT: BDP po tržišnim cijenama 2001. |
||||||||
PRILOG 3. Metodologija izračuna referentnih vrijednosti i ciljeva zapošljavanja za nove države članice
Pristup
Povodom proširenja 2004. Komisija je donijela Komunikaciju od 14. veljače 2003. o zapošljavanju dužnosnika Komisije iz novih država članica 20 (u daljnjem tekstu „Komunikacija iz 2003.”). U Komunikaciji je utvrđeno da zbog prirode proširenja za 2004. godinu, primjena kriterija koji su upotrebljeni u prethodnim proširenjima ne bi dovela do pravednog i uravnoteženog rezultata. Ovaj nalaz bio je osobito istinit s obzirom na činjenicu da se očekivalo da će ponderi novih država članica znatno porasti tijekom narednih 10 godina.
Na temelju tih razmatranja Komisija je izradila metodu koja se primjenjuje na nove države članice, uključujući i za buduća proširenja 21 . Pri usvajanju ove metode, Komisija je odlučila da će „referentne vrijednosti i indikativni ciljevi zapošljavanja biti korišteni kao osnova za mjere zapošljavanja za nove države članice samo tijekom prijelaznog razdoblja”.
Komunikacijom je uspostavljen pristup u tri koraka:
a)prvo, određivanje broja radnih mjesta namijenjenih za sve nove države članice zajedno;
b)drugo, izračun referentne vrijednosti za svaku novu državu članicu, tj. indikativni udio radnih mjesta namijenjenih za tu državu članicu, izražen kao postotak od ukupnog broja mjesta izdvojenih za novu državu članicu;
c)treće, izračun ciljanih zapošljavanja za svaku novu državu članicu, tj. a × b
Određivanje broja radnih mjesta koja bi trebala biti namijenjena za sve nove države članice zajedno
Ovaj se broj određuje u tri uzastopne faze:
prvo, izračunava se ponder svih novih država članica prema ukupnom zbroju postojećih država članica, s obzirom na tri kriterija: broju stanovnika, broju zastupnika u Europskom parlamentu i ponderiranju glasova u Vijeću (zadržava se matematički prosjek triju vrijednosti);
drugo, taj ponder (postotak) primjenjuje se na broj radnih mjesta u planu radnih mjesta nakon proširenja;
treće, broj radnih mjesta rezerviranih za nove države članice određuje se na dvije trećine gore navedenog iznosa.
Sljedeća tablica prikazuje sažete izračune za proširenja iz 2004. 22 , 2007. 23 i 2013. 24
|
2004. |
2007. |
2013. |
|
|
Stanovništvo nove države članice (1) |
75,0 M |
29,5 M |
4,4 M |
|
Stanovništvo postojećih članica (1) |
378,7 M |
459,3 M |
502,5 M |
|
Broj zastupnika u Europskom parlamentu novih država članica |
162 |
50 |
12 |
|
Broj zastupnika u Europskom parlamentu postojećih država članica |
570 |
732 |
754 |
|
Glasovi novih država članica u Vijeću |
84 |
24 |
7 |
|
Glasovi postojećih država članica u Vijeću |
237 |
321 |
345 |
|
Ponder nove države članice |
21,6 % |
7 % |
1,5 % |
|
Ponder postojećih država članica |
78,4 % |
93 % |
98,5 % |
(1) podaci među stupcima se ne podudaraju jer je za proširenje EU-10 Komisija upotrijebila podatke iz 2001., za proširenje EU-2 podatke iz 2005., a za Hrvatsku podatke iz 2011.
Izračun referentne vrijednosti po državama članicama
Metoda izračuna jednaka je kao i za ukupni ponder novih država članica, osim činjenice da se nove države članice ne uspoređuju s postojećim državama članicama, nego samo među sobom.
Primjena metodologije u praksi
|
Okvirna referentna vrijednost |
Cilj zapošljavanja za AD |
Cilj zapošljavanja za AST |
|
|
Češka |
14,3 % |
318 |
184 |
|
Estonija |
3,4 % |
76 |
44 |
|
Cipar |
3,2 % |
71 |
41 |
|
Latvija |
4,5 % |
100 |
58 |
|
Litva |
7,0 % |
156 |
90 |
|
Mađarska |
14,2 % |
316 |
182 |
|
Malta |
2,4 % |
53 |
31 |
|
Poljska |
39,0 % |
867 |
501 |
|
Slovenija |
3,9 % |
87 |
50 |
|
Slovačka |
8,1 % |
180 |
104 |
|
EU-10 (1) |
100,0 % |
2224 |
1284 |
|
Bugarska |
34,0 % |
225 |
135 |
|
Rumunjska |
66,0 % |
437 |
261 |
|
EU-2 (2) |
100,0 % |
662 |
396 |
|
Hrvatska (3) |
nije primjenjivo |
149 |
100 |
(1): EU-10 ukupno: 21,6 % – EU-15 ukupno: 78,4 %
(2): EU-2 ukupno: 6,5 % – EU-25 ukupno: 93,5 %
(3): Hrvatska: 1,5 % – EU-27 ukupno: 98,5 %
PRILOG 4. Promjena broja stanovnika država članica (bez Ujedinjene Kraljevine)
|
|
2001. |
2015. |
2015. naspram 2001. |
|
Luksemburg |
439 500 |
562 958 |
28,1 % |
|
Cipar |
697 500 |
847 008 |
21,4 % |
|
Irska |
3 832 783 |
4 628 949 |
20,8 % |
|
Španjolska |
40 665 542 |
46 449 565 |
14,2 % |
|
Švedska |
8 882 792 |
9 747 355 |
9,7 % |
|
Malta |
391 415 |
429 344 |
9,7 % |
|
Belgija |
10 263 414 |
11 208 956 |
9,2 % |
|
Francuska |
61 357 400 |
66 415 161 |
8,2 % |
|
Austrija |
8 032 926 |
8 576 261 |
6,8 % |
|
Italija |
56 960 692 |
60 795 612 |
6,7 % |
|
Danska |
5 349 212 |
5 659 715 |
5,8 % |
|
Nizozemska |
15 987 075 |
16 900 726 |
5,7 % |
|
Finska |
5 181 115 |
5 471 753 |
5,6 % |
|
Slovenija |
1 990 094 |
2 062 874 |
3,7 % |
|
Češka |
10 414 373 |
10 538 275 |
1,2 % |
|
Portugal |
10 256 658 |
10 374 822 |
1,2 % |
|
Slovačka |
5 402 547 |
5 421 349 |
0,3 % |
|
Poljska |
38 253 955 |
38 005 614 |
-0,6 % |
|
Grčka |
10 934 097 |
10 858 018 |
- 0,7 % |
|
Njemačka |
82 259 540 |
81 197 537 |
- 1,3 % |
|
Mađarska |
10 200 298 |
9 855 571 |
- 3,4 % |
|
Hrvatska |
4 437 460 |
4 225 316 |
- 4,8 % |
|
Estonija |
1 388 000 |
1 313 271 |
- 5,4 % |
|
Bugarska |
7 928 901 |
7 202 198 |
- 9,2 % |
|
Rumunjska |
22 132 000 |
19 870 647 |
- 10,2 % |
|
Latvija |
2 364 254 |
1 986 096 |
- 16,0 % |
|
Litva |
3 483 972 |
2 921 262 |
- 16,2 % |
|
Ukupno |
429 487 515 |
443 526 213 |
3,3 % |
|
Izvor: Eurostat – datum dostave podataka 23. siječnja 2017. |
|||
PRILOG 5. Prijedlog za nove orijentacijske stope: primjena aritmetičke metode
|
Država članica |
Stanovništvo
|
Aritmetički udio |
Broj zastupnika u EP |
Aritmetički udio |
Ponderiranje glasova u Vijeću |
Aritmetički udio |
Orijentacijska stopa |
|
Malta |
429 344 |
0,1 % |
6 |
0,9 % |
3 |
0,9 % |
0,6 % |
|
Luksemburg |
562 958 |
0,1 % |
6 |
0,9 % |
4 |
1,2 % |
0,8 % |
|
Cipar |
847 008 |
0,2 % |
6 |
0,9 % |
4 |
1,2 % |
0,8 % |
|
Estonija |
1 313 271 |
0,3 % |
6 |
0,9 % |
4 |
1,2 % |
0,8 % |
|
Latvija |
1 986 096 |
0,4 % |
8 |
1,2 % |
4 |
1,2 % |
1,0 % |
|
Slovenija |
2 062 874 |
0,5 % |
8 |
1,2 % |
4 |
1,2 % |
1,0 % |
|
Litva |
2 921 262 |
0,7 % |
11 |
1,6 % |
7 |
2,2 % |
1,5 % |
|
Hrvatska |
4 225 316 |
1,0 % |
11 |
1,6 % |
7 |
2,2 % |
1,6 % |
|
Irska |
4 628 949 |
1,0 % |
11 |
1,6 % |
7 |
2,2 % |
1,6 % |
|
Slovačka |
5 421 349 |
1,2 % |
13 |
1,9 % |
7 |
2,2 % |
1,8 % |
|
Finska |
5 471 753 |
1,2 % |
13 |
1,9 % |
7 |
2,2 % |
1,8 % |
|
Danska |
5 659 715 |
1,3 % |
13 |
1,9 % |
7 |
2,2 % |
1,8 % |
|
Bugarska |
7 202 198 |
1,6 % |
17 |
2,5 % |
10 |
3,1 % |
2,4 % |
|
Austrija |
8 576 261 |
1,9 % |
18 |
2,7 % |
10 |
3,1 % |
2,6 % |
|
Švedska |
9 747 355 |
2,2 % |
20 |
2,9 % |
10 |
3,1 % |
2,7 % |
|
Mađarska |
9 855 571 |
2,2 % |
21 |
3,1 % |
12 |
3,7 % |
3,0 % |
|
Portugal |
10 374 822 |
2,3 % |
21 |
3,1 % |
12 |
3,7 % |
3,1 % |
|
Češka |
10 538 275 |
2,4 % |
21 |
3,1 % |
12 |
3,7 % |
3,1 % |
|
Grčka |
10 858 018 |
2,4 % |
21 |
3,1 % |
12 |
3,7 % |
3,1 % |
|
Belgija |
11 208 956 |
2,5 % |
21 |
3,1 % |
12 |
3,7 % |
3,1 % |
|
Nizozemska |
16 900 726 |
3,8 % |
26 |
3,8 % |
13 |
4,0 % |
3,9 % |
|
Rumunjska |
19 870 647 |
4,5 % |
32 |
4,7 % |
14 |
4,3 % |
4,5 % |
|
Poljska |
38 005 614 |
8,6 % |
51 |
7,5 % |
27 |
8,4 % |
8,2 % |
|
Španjolska |
46 449 565 |
10,5 % |
54 |
8,0 % |
27 |
8,4 % |
8,9 % |
|
Italija |
60 795 612 |
13,7 % |
73 |
10,8 % |
29 |
9,0 % |
11,2 % |
|
Francuska |
66 415 161 |
15,0 % |
74 |
10,9 % |
29 |
9,0 % |
11,6 % |
|
Njemačka |
81 197 537 |
18,3 % |
96 |
14,2 % |
29 |
9,0 % |
13,8 % |
|
Ukupno |
443 526 213 |
100,0 % |
678 |
100,0 % |
323 |
100,0 % |
100,0 % |
Prilog 6. Raspodjela nerukovodećih pripadnika osoblja AD dodijeljenih u DGT ili SCIC na dan 1. siječnja 2017.
|
Stan. 2015., zastupnici u EP-u i glasovi u Vijeću |
Orijentacijska stopa |
Ciljevi u rukovodećim mjestima
|
Stvarno stanje na dan 1. siječnja 2017. |
Višak ili manjak
|
Primijećena znatna neuravnoteženost? |
||||
|
AD5 – AD14
|
Apsolutno |
Znatna neuravnoteženost ako je ispod |
Apsolutno |
Znatna neuravnoteženost ako je ispod |
Rukovodeća mjesta |
% |
Rukovodeća mjesta
|
% od
|
|
|
Belgija |
3,1 % |
2,5 % |
63 |
50 |
147 |
7,3 % |
84 |
233 % |
|
|
Bugarska |
2,4 % |
1,9 % |
49 |
39 |
75 |
3,7 % |
26 |
154 % |
|
|
Češka |
3,1 % |
2,5 % |
62 |
50 |
80 |
3,9 % |
18 |
129 % |
|
|
Danska |
1,8 % |
1,4 % |
36 |
29 |
65 |
3,2 % |
29 |
180 % |
|
|
Njemačka |
13,8 % |
11,1 % |
280 |
224 |
165 |
8,1 % |
-115 |
59 % |
DA |
|
Estonija |
0,8 % |
0,6 % |
16 |
13 |
67 |
3,3 % |
51 |
410 % |
|
|
Irska |
1,6 % |
1,3 % |
33 |
26 |
40 |
2,0 % |
7 |
123 % |
|
|
Grčka |
3,1 % |
2,5 % |
63 |
50 |
84 |
4,1 % |
21 |
134 % |
|
|
Španjolska |
8,9 % |
7,1 % |
181 |
145 |
124 |
6,1 % |
- 0,57 |
69 % |
DA |
|
Francuska |
11,6 % |
9,3 % |
235 |
188 |
98 |
4,8 % |
- 137 |
42 % |
DA |
|
Hrvatska |
1,6 % |
1,3 % |
32 |
26 |
59 |
2,9 % |
27 |
184 % |
|
|
Italija |
11,2 % |
8,9 % |
226 |
181 |
129 |
6,4 % |
- 97 |
57 % |
DA |
|
Cipar |
0,8 % |
0,6 % |
16 |
13 |
4 |
0,2 % |
- 12 |
26 % |
DA |
|
Latvija |
1,0 % |
0,8 % |
19 |
15 |
70 |
3,5 % |
51 |
362 % |
|
|
Litva |
1,5 % |
1,2 % |
30 |
24 |
71 |
3,5 % |
41 |
236 % |
|
|
Luksemburg |
0,8 % |
0,6 % |
15 |
12 |
3 |
0,1 % |
- 12 |
20 % |
DA |
|
Mađarska |
3,0 % |
2,4 % |
61 |
49 |
74 |
3,7 % |
13 |
121 % |
|
|
Malta |
0,6 % |
0,5 % |
13 |
10 |
58 |
2,9 % |
45 |
450 % |
|
|
Nizozemska |
3,9 % |
3,1 % |
79 |
63 |
41 |
2,0 % |
- 38 |
52 % |
DA |
|
Austrija |
2,6 % |
2,0 % |
52 |
42 |
13 |
0,6 % |
- 39 |
25 % |
DA |
|
Poljska |
8,2 % |
6,5 % |
165 |
132 |
86 |
4,2 % |
- 79 |
52 % |
DA |
|
Portugal |
3,1 % |
2,4 % |
62 |
49 |
89 |
4,4 % |
27 |
144 % |
|
|
Rumunjska |
4,5 % |
3,6 % |
91 |
73 |
80 |
3,9 % |
- 11 |
88 % |
|
|
Slovenija |
1,0 % |
0,8 % |
19 |
16 |
72 |
3,6 % |
53 |
370 % |
|
|
Slovačka |
1,8 % |
1,4 % |
36 |
29 |
70 |
3,5 % |
34 |
195 % |
|
|
Finska |
1,8 % |
1,4 % |
36 |
29 |
94 |
4,6 % |
58 |
262 % |
|
|
Švedska |
2,7 % |
2,2 % |
56 |
45 |
68 |
3,4 % |
12 |
122 % |
|
Prilog 7a. Raspodjela osoblja AD 5 – AD 8 dodijeljena drugim službama koje nisu DGT ili SCIC na dan 1. siječnja 2017.
|
Stan. 2015., zastupnici u EP-u i glasovi u Vijeću |
Orijentacijska stopa |
Ciljevi u rukovodećim mjestima
|
Stvarno stanje na dan 1. siječnja 2017. |
Višak ili manjak
|
Primijećena znatna neuravnoteženost? |
||||
|
AD 5 – AD 8 izvan
|
Apsolutno |
Znatna neuravnoteženost ako je ispod |
Apsolutno |
Znatna neuravnoteženost ako je ispod |
Rukovodeća mjesta |
% |
Rukovodeća mjesta
|
% od
|
|
|
Belgija |
3,1 % |
2,5 % |
131 |
105 |
300 |
7,1 % |
169 |
229 % |
|
|
Bugarska |
2,4 % |
1,9 % |
102 |
81 |
259 |
6,1 % |
157 |
255 % |
|
|
Češka |
3,1 % |
2,5 % |
129 |
103 |
135 |
3,2 % |
6 |
105 % |
|
|
Danska |
1,8 % |
1,4 % |
75 |
60 |
25 |
0,6 % |
- 50 |
33 % |
DA |
|
Njemačka |
13,8 % |
11,1 % |
582 |
466 |
354 |
8,4 % |
- 228 |
61 % |
DA |
|
Estonija |
0,8 % |
0,6 % |
34 |
27 |
39 |
0,9 % |
5 |
115 % |
|
|
Irska |
1,6 % |
1,3 % |
68 |
54 |
28 |
0,7 % |
- 40 |
41 % |
DA |
|
Grčka |
3,1 % |
2,5 % |
130 |
104 |
145 |
3,4 % |
15 |
111 % |
|
|
Španjolska |
8,9 % |
7,1 % |
377 |
301 |
318 |
7,5 % |
- 59 |
84 % |
|
|
Francuska |
11,6 % |
9,3 % |
490 |
392 |
353 |
8,4 % |
- 137 |
72 % |
DA |
|
Hrvatska |
1,6 % |
1,3 % |
67 |
53 |
93 |
2,2 % |
26 |
140 % |
|
|
Italija |
11,2 % |
8,9 % |
470 |
376 |
441 |
10,5 % |
- 29 |
94 % |
|
|
Cipar |
0,8 % |
0,6 % |
33 |
26 |
34 |
0,8 % |
1 |
105 % |
|
|
Latvija |
1,0 % |
0,8 % |
40 |
32 |
48 |
1,1 % |
8 |
119 % |
|
|
Litva |
1,5 % |
1,2 % |
63 |
50 |
77 |
1,8 % |
14 |
123 % |
|
|
Luksemburg |
0,8 % |
0,6 % |
32 |
25 |
0 |
0,0 % |
-32 |
0 % |
DA |
|
Mađarska |
3,0 % |
2,4 % |
127 |
102 |
218 |
5,2 % |
91 |
172 % |
|
|
Malta |
0,6 % |
0,5 % |
27 |
21 |
30 |
0,7 % |
3 |
112 % |
|
|
Nizozemska |
3,9 % |
3,1 % |
164 |
131 |
82 |
1,9 % |
- 82 |
50 % |
DA |
|
Austrija |
2,6 % |
2,0 % |
108 |
86 |
65 |
1,5 % |
- 43 |
60 % |
DA |
|
Poljska |
8,2 % |
6,5 % |
344 |
275 |
462 |
11,0 % |
118 |
134 % |
|
|
Portugal |
3,1 % |
2,4 % |
129 |
103 |
61 |
1,4 % |
- 68 |
47 % |
DA |
|
Rumunjska |
4,5 % |
3,6 % |
190 |
152 |
453 |
10,7 % |
263 |
238 % |
|
|
Slovenija |
1,0 % |
0,8 % |
41 |
32 |
50 |
1,2 % |
9 |
123 % |
|
|
Slovačka |
1,8 % |
1,4 % |
75 |
60 |
80 |
1,9 % |
5 |
107 % |
|
|
Finska |
1,8 % |
1,4 % |
75 |
60 |
30 |
0,7 % |
- 45 |
40 % |
DA |
|
Švedska |
2,7 % |
2,2 % |
116 |
93 |
36 |
0,9 % |
- 80 |
31 % |
DA |
Prilog 7.b Raspodjela nerukovodećih pripadnika osoblja AD 9 – AD 12 dodijeljena drugim službama koje nisu DGT ili SCIC na dan 1. siječnja 2017.
|
Stan. 2015., zastupnici u EP-u i glasovi u Vijeću |
Orijentacijska stopa |
Ciljevi u rukovodećim mjestima
|
Stvarno stanje na dan 1. siječnja 2017. |
Višak ili manjak
|
Primijećena znatna neuravnoteženost? |
||||
|
Nerukovodeća radna mjesta
|
Apsolutno |
Znatna neuravnoteženost ako je ispod |
Apsolutno |
Znatna neuravnoteženost ako je ispod |
Rukovodeća mjesta |
% |
Rukovodeća mjesta
|
% od
|
|
|
Belgija |
3,1 % |
2,5 % |
123 |
98 |
571 |
14,4 % |
448 |
464 % |
|
|
Bugarska |
2,4 % |
1,9 % |
95 |
76 |
8 |
0,2 % |
- 87 |
8 % |
DA |
|
Češka |
3,1 % |
2,5 % |
121 |
97 |
68 |
1,7 % |
- 53 |
56 % |
DA |
|
Danska |
1,8 % |
1,4 % |
71 |
56 |
71 |
1,8 % |
0 |
101 % |
|
|
Njemačka |
13,8 % |
11,1 % |
546 |
437 |
503 |
12,7 % |
- 43 |
92 % |
|
|
Estonija |
0,8 % |
0,6 % |
32 |
25 |
22 |
0,6 % |
- 10 |
69 % |
DA |
|
Irska |
1,6 % |
1,3 % |
64 |
51 |
74 |
1,9 % |
10 |
116 % |
|
|
Grčka |
3,1 % |
2,5 % |
122 |
98 |
164 |
4,1 % |
42 |
134 % |
|
|
Španjolska |
8,9 % |
7,1 % |
353 |
282 |
376 |
9,5 % |
23 |
107 % |
|
|
Francuska |
11,6 % |
9,3 % |
459 |
367 |
505 |
12,8 % |
46 |
110 % |
|
|
Hrvatska |
1,6 % |
1,3 % |
62 |
50 |
3 |
0,1 % |
- 59 |
5 % |
DA |
|
Italija |
11,2 % |
8,9 % |
441 |
353 |
481 |
12,2 % |
40 |
109 % |
|
|
Cipar |
0,8 % |
0,6 % |
30 |
24 |
21 |
0,5 % |
- 9 |
69 % |
DA |
|
Latvija |
1,0 % |
0,8 % |
38 |
30 |
21 |
0,5 % |
- 17 |
56 % |
DA |
|
Litva |
1,5 % |
1,2 % |
59 |
47 |
41 |
1,0 % |
- 18 |
70 % |
DA |
|
Luksemburg |
0,8 % |
0,6 % |
30 |
24 |
20 |
0,5 % |
- 10 |
67 % |
DA |
|
Mađarska |
3,0 % |
2,4 % |
119 |
95 |
82 |
2,1 % |
- 37 |
69 % |
DA |
|
Malta |
0,6 % |
0,5 % |
25 |
20 |
17 |
0,4 % |
- 8 |
68 % |
DA |
|
Nizozemska |
3,9 % |
3,1 % |
154 |
123 |
160 |
4,0 % |
6 |
104 % |
|
|
Austrija |
2,6 % |
2,0 % |
101 |
81 |
121 |
3,1 % |
20 |
120 % |
|
|
Poljska |
8,2 % |
6,5 % |
322 |
258 |
162 |
4,1 % |
- 160 |
50 % |
DA |
|
Portugal |
3,1 % |
2,4 % |
121 |
96 |
107 |
2,7 % |
- 14 |
89 % |
|
|
Rumunjska |
4,5 % |
3,6 % |
178 |
143 |
23 |
0,6 % |
- 155 |
13 % |
DA |
|
Slovenija |
1,0 % |
0,8 % |
38 |
30 |
29 |
0,7 % |
- 9 |
76 % |
DA |
|
Slovačka |
1,8 % |
1,4 % |
70 |
56 |
36 |
0,9 % |
- 34 |
51 % |
DA |
|
Finska |
1,8 % |
1,4 % |
70 |
56 |
129 |
3,3 % |
59 |
184 % |
|
|
Švedska |
2,7 % |
2,2 % |
109 |
87 |
137 |
3,5 % |
28 |
126 % |
|
Prilog 7.c Britanski dužnosnici AD pripadnici nerukovodećeg osoblja na dan 1. siječnja 2017.
Raspodjela prema razredima
|
Britanski državljani dodijeljeni
|
AD 5 – AD 8 |
AD9-AD12 |
AD 13 – AD 14 |
Ukupno |
|
...izvan DGT-a i SCIC-a |
81 |
170 |
110 |
361 |
|
...u DGT-u ili SCICuu |
50 |
56 |
41 |
147 |
|
Ukupno |
131 |
226 |
151 |
508 |
Dobna raspodjela
Prilog 7.d Dužnosnici i privremeno osoblje Komisije s dvojnim državljanstvom na dan 1. siječnja 2018.
|
Drugo državljanstvo |
|||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
AUT |
BEL |
BGR |
CYP |
CZE |
DEU |
DNK |
ESP |
EST |
FIN |
FRA |
GBR |
GRC |
HRV |
HUN |
IRL |
ITA |
LTU |
LUX |
LVA |
MLT |
NLD |
POL |
PRT |
ROU |
SVK |
SVN |
SWE |
Ukupno |
||
|
Prvo državljanstvo |
AUT |
1 |
3 |
2 |
1 |
7 |
|||||||||||||||||||||||||
|
BEL |
2 |
2 |
2 |
4 |
7 |
1 |
26 |
15 |
12 |
2 |
2 |
3 |
13 |
5 |
2 |
6 |
3 |
4 |
1 |
1 |
1 |
114 |
|||||||||
|
BGR |
1 |
17 |
6 |
1 |
14 |
3 |
1 |
1 |
2 |
46 |
|||||||||||||||||||||
|
CYP |
3 |
1 |
4 |
6 |
9 |
1 |
24 |
||||||||||||||||||||||||
|
CZE |
1 |
3 |
1 |
3 |
5 |
1 |
1 |
15 |
|||||||||||||||||||||||
|
DEU |
2 |
7 |
1 |
4 |
12 |
12 |
4 |
1 |
2 |
1 |
2 |
1 |
2 |
3 |
1 |
1 |
2 |
1 |
59 |
||||||||||||
|
DNK |
3 |
4 |
1 |
1 |
9 |
||||||||||||||||||||||||||
|
ESP |
7 |
3 |
16 |
5 |
1 |
1 |
1 |
34 |
|||||||||||||||||||||||
|
EST |
1 |
1 |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
FIN |
1 |
1 |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
FRA |
2 |
28 |
1 |
1 |
14 |
8 |
2 |
31 |
2 |
14 |
2 |
7 |
7 |
3 |
5 |
1 |
128 |
||||||||||||||
|
GBR |
12 |
3 |
4 |
1 |
25 |
4 |
1 |
1 |
27 |
7 |
15 |
1 |
4 |
2 |
4 |
111 |
|||||||||||||||
|
GRC |
2 |
20 |
3 |
3 |
11 |
4 |
2 |
1 |
1 |
1 |
48 |
||||||||||||||||||||
|
HRV |
2 |
2 |
3 |
1 |
4 |
1 |
1 |
14 |
|||||||||||||||||||||||
|
HUN |
1 |
5 |
7 |
13 |
1 |
2 |
1 |
4 |
34 |
||||||||||||||||||||||
|
IRL |
4 |
1 |
2 |
57 |
1 |
1 |
1 |
1 |
68 |
||||||||||||||||||||||
|
ITA |
1 |
13 |
1 |
10 |
1 |
13 |
17 |
1 |
3 |
1 |
1 |
1 |
2 |
2 |
67 |
||||||||||||||||
|
LTU |
1 |
1 |
1 |
1 |
1 |
5 |
|||||||||||||||||||||||||
|
LUX |
1 |
2 |
2 |
1 |
6 |
||||||||||||||||||||||||||
|
LVA |
1 |
1 |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
MLT |
1 |
1 |
2 |
||||||||||||||||||||||||||||
|
NLD |
2 |
1 |
5 |
1 |
1 |
10 |
|||||||||||||||||||||||||
|
POL |
22 |
9 |
1 |
2 |
22 |
4 |
1 |
4 |
1 |
2 |
1 |
2 |
71 |
||||||||||||||||||
|
PRT |
8 |
1 |
1 |
2 |
1 |
2 |
1 |
1 |
17 |
||||||||||||||||||||||
|
ROU |
56 |
6 |
20 |
2 |
1 |
8 |
6 |
3 |
2 |
2 |
1 |
1 |
108 |
||||||||||||||||||
|
SVK |
5 |
4 |
3 |
4 |
2 |
2 |
20 |
||||||||||||||||||||||||
|
SVN |
1 |
1 |
1 |
1 |
3 |
1 |
8 |
||||||||||||||||||||||||
|
SWE |
2 |
3 |
3 |
1 |
1 |
2 |
1 |
13 |
|||||||||||||||||||||||
|
|
Ukupno |
11 |
220 |
4 |
6 |
9 |
83 |
3 |
25 |
1 |
3 |
203 |
173 |
36 |
10 |
19 |
33 |
72 |
2 |
30 |
1 |
0 |
25 |
21 |
13 |
15 |
5 |
3 |
15 |
1041 |
|
Prilog 8.a Statistika EPSO AD 5 natječaja (isključujući lingviste) u razdoblju od 2010. do sredine 2017.
|
EPSO AD 5 natječaji 2010. – sredina 2017. |
Ukupne prijave |
Ukupni uspješni kandidati |
Stanovništvo (milijuni) |
Orijentacijske stope |
Raspodjela uspješnih kandidata |
Višak ili manjak naspram orijentacijske stope |
Uspješni kandidati kao postotak orijentacijske stope |
Znatna neuravnoteženost u EPSO-vim popisima*? |
Sudionici
|
Stopa uspješnosti |
|
Belgija |
19 795 |
171 |
11,2 |
3,1 % |
11,1 % |
8,0 % |
357 % |
|
1 766 |
0,9 % |
|
Bugarska |
11 275 |
38 |
7,2 |
2,4 % |
2,5 % |
0,1 % |
103 % |
|
1 565 |
0,3 % |
|
Češka |
3 452 |
15 |
10,5 |
3,1 % |
1,0 % |
-2,1 % |
32 % |
DA |
328 |
0,4 % |
|
Danska |
1 966 |
10 |
5,7 |
1,8 % |
0,7 % |
- 1,1 % |
36 % |
DA |
347 |
0,5 % |
|
Njemačka |
17 583 |
205 |
81,2 |
13,8 % |
13,3 % |
- 0,5 % |
97 % |
|
217 |
1,2 % |
|
Estonija |
1 789 |
2 |
1,3 |
0,8 % |
0,1 % |
- 0,7 % |
16 % |
DA |
1 362 |
0,1 % |
|
Irska |
2 028 |
11 |
4,6 |
1,6 % |
0,7 % |
- 0,9 % |
44 % |
DA |
438 |
0,5 % |
|
Grčka |
18 787 |
49 |
10,9 |
3,1 % |
3,2 % |
0,1 % |
103 % |
|
1 730 |
0,3 % |
|
Španjolska |
27 569 |
177 |
46,4 |
8,9 % |
11,5 % |
2,6 % |
129 % |
|
594 |
0,6 % |
|
Francuska |
19 208 |
163 |
66,4 |
11,6 % |
10,6 % |
- 1,0 % |
91 % |
|
289 |
0,8 % |
|
Hrvatska |
4 239 |
26 |
4,2 |
1,6 % |
1,7 % |
0,1 % |
109 % |
|
1 003 |
0,6 % |
|
Italija |
49 325 |
261 |
60,8 |
11,2 % |
17,0 % |
5,8 % |
152 % |
|
811 |
0,5 % |
|
Cipar |
1 077 |
0 |
0,8 |
0,8 % |
0,0 % |
- 0,8 % |
0 % |
DA |
1 272 |
0,0 % |
|
Latvija |
2 172 |
7 |
2,0 |
1,0 % |
0,5 % |
- 0,5 % |
48 % |
DA |
1 094 |
0,3 % |
|
Litva |
4 339 |
9 |
2,9 |
1,5 % |
0,6 % |
- 0,9 % |
39 % |
DA |
1 485 |
0,2 % |
|
Luksemburg |
526 |
0 |
0,6 |
0,8 % |
0,0 % |
-0,8 % |
0 % |
DA |
934 |
0,0 % |
|
Mađarska |
6 435 |
56 |
9,9 |
3,0 % |
3,6 % |
0,6 % |
121 % |
|
653 |
0,9 % |
|
Malta |
930 |
5 |
0,4 |
0,6 % |
0,3 % |
- 0,3 % |
51 % |
|
2 166 |
0,5 % |
|
Nizozemska |
4 532 |
71 |
16,9 |
3,9 % |
4,6 % |
0,7 % |
119 % |
|
268 |
1,6 % |
|
Austrija |
3 779 |
38 |
8,6 |
2,6 % |
2,5 % |
- 0,1 % |
96 % |
|
441 |
1,0 % |
|
Poljska |
11 452 |
30 |
38,0 |
8,2 % |
2,0 % |
- 6,2 % |
24 % |
DA |
301 |
0,3 % |
|
Portugal |
10 322 |
32 |
10,4 |
3,1 % |
2,1 % |
- 1,0 % |
68 % |
|
995 |
0,3 % |
|
Rumunjska |
25 933 |
91 |
19,9 |
4,5 % |
5,9 % |
1,4 % |
131 % |
|
1 305 |
0,4 % |
|
Slovenija |
2 475 |
6 |
2,1 |
1,0 % |
0,4 % |
- 0,6 % |
41 % |
DA |
1 200 |
0,2 % |
|
Slovačka |
4 144 |
17 |
5,4 |
1,8 % |
1,1 % |
- 0,7 % |
63 % |
|
764 |
0,4 % |
|
Finska |
3 208 |
23 |
5,5 |
1,8 % |
1,5 % |
- 0,3 % |
84 % |
|
586 |
0,7 % |
|
Švedska |
3 132 |
24 |
9,7 |
2,7 % |
1,6 % |
- 1,2 % |
57 % |
|
321 |
0,8 % |
|
EU27 |
261 472 |
1 537 |
443,5 |
100,0 % |
100,0 % |
0,0 % |
100 % |
|
590 |
0,6 % |
NAPOMENA: Podaci iz Hrvatske ispravljeni su kako bi se uzela u obzir natječaji „proširenja” organizirani tijekom tog razdoblja
*: Udio među uspješnim kandidatima iznosi manje od 50 % orijentacijske stope
Prilog 8.b: Statistika EPSO-a za natječaje za specijalizirana radna mjesta AD (uključujući lingviste) tijekom razdoblja 2010. – 2016.
|
EPSO Natječaji za specijalizirana radna mjesta AD 2010. – 2016. |
Ukupne prijave |
Ukupni uspješni kandidati |
Stanovništvo (milijuni) |
Orijentacijske stope |
Raspodjela uspješnih kandidata |
Višak ili manjak naspram orijentacijske stope |
Uspješni kandidati kao postotak orijentacijske stope |
Znatna neuravnoteženost u EPSO-vim popisima*? |
Sudionici |
Stopa uspješnosti |
|
/Milijun stanovnika |
||||||||||
|
Belgija |
4 862 |
122 |
11,2 |
3,1 % |
10,0 % |
6,9 % |
322 % |
|
434 |
2,5 % |
|
Bugarska |
2 172 |
21 |
7,2 |
2,4 % |
1,7 % |
- 0,7 % |
72 % |
|
302 |
1,0 % |
|
Češka |
451 |
8 |
10,5 |
3,1 % |
0,7 % |
- 2,4 % |
21 % |
DA |
43 |
1,8 % |
|
Danska |
219 |
10 |
5,7 |
1,8 % |
0,8 % |
- 1,0 % |
46 % |
DA |
39 |
4,6 % |
|
Njemačka |
2 886 |
132 |
81,2 |
13,8 % |
10,9 % |
- 3,0 % |
79 % |
|
36 |
4,6 % |
|
Estonija |
313 |
6 |
1,3 |
0,8 % |
0,5 % |
- 0,3 % |
61 % |
|
238 |
1,9 % |
|
Irska |
571 |
11 |
4,6 |
1,6 % |
0,9 % |
- 0,7 % |
56 % |
|
123 |
1,9 % |
|
Grčka |
3 955 |
78 |
10,9 |
3,1 % |
6,4 % |
3,3 % |
208 % |
|
364 |
2,0 % |
|
Španjolska |
7 493 |
157 |
46,4 |
8,9 % |
12,9 % |
4,0 % |
145 % |
|
161 |
2,1 % |
|
Francuska |
5 324 |
106 |
66,4 |
11,6 % |
8,7 % |
- 2,9 % |
75 % |
|
80 |
2,0 % |
|
Hrvatska |
875 |
19 |
4,2 |
1,6 % |
1,6 % |
0,0 % |
100 % |
|
207 |
2,2 % |
|
Italija |
10 420 |
245 |
60,8 |
11,2 % |
20,2 % |
9,0 % |
181 % |
|
171 |
2,4 % |
|
Cipar |
238 |
3 |
0,8 |
0,8 % |
0,2 % |
- 0,5 % |
32 % |
DA |
281 |
1,3 % |
|
Latvija |
327 |
6 |
2,0 |
1,0 % |
0,5 % |
- 0,5 % |
52 % |
|
165 |
1,8 % |
|
Litva |
767 |
13 |
2,9 |
1,5 % |
1,1 % |
- 0,4 % |
72 % |
|
263 |
1,7 % |
|
Luksemburg |
117 |
3 |
0,6 |
0,8 % |
0,2 % |
- 0,5 % |
33 % |
DA |
208 |
2,6 % |
|
Mađarska |
1 019 |
32 |
9,9 |
3,0 % |
2,6 % |
- 0,4 % |
87 % |
|
103 |
3,1 % |
|
Malta |
147 |
2 |
0,4 |
0,6 % |
0,2 % |
- 0,5 % |
26 % |
DA |
342 |
1,4 % |
|
Nizozemska |
954 |
35 |
16,9 |
3,9 % |
2,9 % |
- 1,0 % |
74 % |
|
56 |
3,7 % |
|
Austrija |
636 |
27 |
8,6 |
2,6 % |
2,2 % |
- 0,3 % |
87 % |
|
74 |
4,2 % |
|
Poljska |
2 093 |
44 |
38,0 |
8,2 % |
3,6 % |
- 4,5 % |
44 % |
DA |
55 |
2,1 % |
|
Portugal |
2 515 |
34 |
10,4 |
3,1 % |
2,8 % |
- 0,3 % |
92 % |
|
242 |
1,4 % |
|
Rumunjska |
424 |
47 |
19,9 |
4,5 % |
3,9 % |
- 0,6 % |
86 % |
|
21 |
11,1 % |
|
Slovenija |
526 |
11 |
2,1 |
1,0 % |
0,9 % |
- 0,1 % |
94 % |
|
255 |
2,1 % |
|
Slovačka |
744 |
16 |
5,4 |
1,8 % |
1,3 % |
- 0,5 % |
74 % |
|
137 |
2,2 % |
|
Finska |
501 |
12 |
5,5 |
1,8 % |
1,0 % |
-0,8 % |
56 % |
|
92 |
2,4 % |
|
Švedska |
476 |
15 |
9,7 |
2,7 % |
1,2 % |
-1,5 % |
45 % |
DA |
49 |
3,2 % |
|
EU27 |
51 025 |
1 215 |
443,5 |
100,0 % |
100,0 % |
0,0 % |
100 % |
|
115 |
2,4 % |
NAPOMENA: Podaci iz Hrvatske ispravljeni su kako bi se uzela u obzir natječaji „proširenja” organizirani tijekom tog razdoblja
*: Udio među uspješnim kandidatima iznosi manje od 50 % orijentacijske stope
Prilog 8.c Validirane prijave u najnovijem AD natječaju (koji je u tijeku)
|
EPSO AD/338/17 |
Prijave |
Stanovništvo (milijuni) |
Sudionici
|
Kao postotak prosjeka EU |
|
Belgija |
2 073 |
11,2 |
185 |
274 % |
|
Bugarska |
913 |
7,2 |
127 |
188 % |
|
Češka |
264 |
10,5 |
25 |
37 % |
|
Danska |
197 |
5,7 |
35 |
52 % |
|
Njemačka |
1 867 |
81,2 |
23 |
34 % |
|
Estonija |
152 |
1,3 |
116 |
171 % |
|
Irska |
245 |
4,6 |
53 |
78 % |
|
Grčka |
3 306 |
10,9 |
304 |
451 % |
|
Španjolska |
3 731 |
46,4 |
80 |
119 % |
|
Francuska |
2 184 |
66,4 |
33 |
49 % |
|
Hrvatska |
525 |
4,2 |
124 |
184 % |
|
Italija |
6 341 |
60,8 |
104 |
155 % |
|
Cipar |
163 |
0,8 |
192 |
285 % |
|
Latvija |
156 |
2,0 |
79 |
116 % |
|
Litva |
370 |
2,9 |
127 |
188 % |
|
Luksemburg |
71 |
0,6 |
126 |
187 % |
|
Mađarska |
533 |
9,9 |
54 |
80 % |
|
Malta |
103 |
0,4 |
240 |
355 % |
|
Nizozemska |
1 072 |
16,9 |
63 |
94 % |
|
Austrija |
507 |
8,6 |
59 |
88 % |
|
Poljska |
1 025 |
38,0 |
27 |
40 % |
|
Portugal |
1 028 |
10,4 |
99 |
147 % |
|
Rumunjska |
1 875 |
19,9 |
94 |
140 % |
|
Slovenija |
248 |
2,1 |
120 |
178 % |
|
Slovačka |
297 |
5,4 |
55 |
81 % |
|
Finska |
399 |
5,5 |
73 |
108 % |
|
Švedska |
288 |
9,7 |
30 |
44 % |
|
EU |
29 933 |
443,5 |
67 |
100 % |
*: Nije usporedivo s tablicom 2010. – 2017. koja pokriva nekoliko natječaja
Prilog 9.:
Sažetak doprinosa ostalih institucija
Napomena: Svi navodi i izjave odražavaju izjave relevantnih institucija
|
Institucija |
Metodologija i kriteriji za procjenu zemljopisne uravnoteženosti |
Indikator(i) (znatne) neuravnoteženosti |
Primijećena (znatna) neuravnoteženost po državi članici |
Objektivno opravdanje za neuravnoteženost |
Očekivana buduća neuravnoteženost |
Poduzeta/predviđena odgovarajuća mjera prema stavku 27. |
|
Europski parlament |
Europski parlament još nije održao razgovor ili raspravu o tom pitanju. Stoga su stupci s desne strane navedeni pod pretpostavkama da: ·zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno); ·udio svake nacionalne skupine u Tajništvu EP-a mogao bi se usporediti s udjelom država članica u ukupnom stanovništvu EU-a. |
Podzastupljene: Ujedinjena Kraljevina i u manjoj mjeri Njemačka.
Prezastupljene: BE, EE, FI, HR, LT, LU, LV, MT, SL i SK. |
Sve neravnoteže objektivno opravdava ·UK, DE: ograničena atraktivnost institucija EU-a i/ili karijere u EU-u; broj uspješnih kandidata na EPSO-vim popisima uspješnih kandidata ·BE, LU: učinak mjesta rada + učinak putovanja na posao preko granice ·EE, FI, HR, LT, LV, MT, SL i SK: jezične službe (prevođenje, tumačenje, pravnici lingvisti) na svim službenim jezicima; minimalna kritična masa potrebnog jezičnog osoblja ima veći utjecaj za manje države članice. |
NE |
NE/NE |
|
|
Vijeće SG |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: prosjek između relevantnog udjela države članice u -stanovništvu EU-a -broju zastupnika u EP-u -broju glasova u Vijeću prije Lisabonskih pravila. |
Neuravnoteženost se primjećuje kada stvarni udio državljana odstupa od referentne vrijednosti za više od +/-20 %. Znatna neuravnoteženost uočena je kada je udio određene nacionalnosti ispod 40 % ili više od 400 % te mjerne vrijednosti. |
Znatno podzastupljeni: CY, DE i UK. Znatno prezastupljeni: BE. |
Sve neuravnoteženosti objektivno opravdava... CY, DE, UK: mali broj uspješnih kandidata na EPSO-vom popisu uspješnih kandidata
BE: učinak sjedišta
Na uravnoteženost također utječe i visoki relativni ponder jezičnih službi. |
Vrlo teško predvidivo zbog visoke razine nesigurnosti |
NE/NE |
|
Sud Europske unije |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: udio stanovništva odgovarajuće države članice u stanovništvu EU-a. |
Neuravnoteženost se primjećuje u slučaju nedovoljne ili prekomjerne zastupljenosti.
|
Podzastupljene: UK
Prezastupljene: FR, BE |
Sve neuravnoteženosti objektivno opravdava... ·FR, BE: radni jezik suda je francuski (ublažen opsežnim programima jezičnih tečajeva). ·UK: poteškoće u zapošljavanju britanskih državljana |
NE |
NE/NE (također s obzirom na Brexit) |
|
Revizorski sud |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: udio stanovništva odgovarajuće države članice u stanovništvu EU-a. |
Neuravnoteženost se primjećuje kada stvarni udio državljana odstupa od referentne vrijednosti za više od +/-20 % Znatna neuravnoteženost primjećuje se kada takvo odstupanje prelazi +/-50 %. |
Podzastupljene: UK
Prezastupljene: BE, PT |
Sve neuravnoteženosti objektivno opravdava... osobitosti Luksemburga u pogledu veličine, atraktivnosti, velikog broja prekograničnih radnika i velikog broja stanovnika s trajnim prebivalištem. |
NE, osim mogućnosti u AST – SC funkcijskoj skupini |
NE/NE |
|
Europska služba za vanjsko djelovanje |
Zemljopisna zastupljenost procjenjuje se na razini funkcijskih skupina, s naglaskom na AD. Referentna vrijednost: udio stanovništva odgovarajuće države članice u stanovništvu EU-a. |
Značajna neuravnoteženost primjećuje se kada državljani neke države članice uopće nisu nazočni (ili su značajno podzastupljeni). |
Nije zabilježena neuravnoteženost |
nema podataka |
NE |
NE/NE |
|
Europski gospodarski i socijalni odbor |
Zbog nedostatka formalne definicije, EESC ne ocjenjuje geografsku zastupljenost pomoću određene metodologije. |
Manjak državljana jedne ili više država članica može biti znak neuravnoteženosti |
Podzastupljene: CY
Veliki broj BE, IT, EE, LV, SL itd. |
Sve neuravnoteženosti objektivno opravdava...
mali broj državljana CY na ESPO popisima;
Relativni ponder jezičnih službi također utječe na ravnotežu |
NE, osim mogućnosti u AST – SC funkcijskoj skupini |
NE/NE |
|
Odbor regija |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: prosjek između relevantnog udjela države članice u -stanovništvu EU-a -broju zastupnika u EP-u -broju glasova u Vijeću prije Lisabonskih pravila. |
Neuravnoteženost se primjećuje kada je stvarni udio odstupanja državljana niži od 50 % ili veći od 200 % referentne vrijednosti. Znatna neuravnoteženost se primjećuje kada udio značajno odstupa od te referentne vrijednosti. |
Znatno podzastupljeni: LU i UK
Znatno prezastupljeni: BE |
Sve neuravnoteženosti objektivno opravdava... veličina ustanove učinak sjedišta ograničena privlačnost institucija EU za državljane nekih država članica mala veličina određenih država članica S obzirom na malu veličinu Odbora regija, potreban je oprez kod tumačenja brojki. |
NE. Međutim, utjecati mogu BREXIT ili pogoršanje uvjeta |
NE/NE |
|
Europski ombudsman |
S obzirom na veličinu institucije, nikad nisu definirali geografsku (ne)uravnoteženost. Prisutnost državljana svih država članica ponderiranih veličinom stanovništva može biti pokazatelj. |
Neuravnoteženost se primjećuje u slučaju slabije ili veće zastupljenosti bez objektivnog opravdanja. |
Znatna prekomjerna zastupljenost: FR, u funkcijskoj skupini AST |
Sve neuravnoteženosti objektivno opravdava... ·učinak sjedišta u Francuskoj, ·poteškoće zapošljavanja u Strasbourgu ·povijesni razlozi (veliki broj privremenih radnih mjesta) |
NE |
NE/NE |
|
Europski nadzornik za zaštitu podataka |
EDPS je mala institucija koja se bavi vrlo specifičnim poslom. Stoga se zapošljava na temelju posebnih profila i ESPO-ovog rezervnog popisa za zaštitu podataka te na temelju malog broja prijava. Pitanje uravnotežene zastupljenosti dosad nije bilo razmatrano s obzirom na specifičnost profila i poteškoća pri zapošljavanju. |
nema podataka |
NE |
nema podataka |
NE. |
NE/NE |
Prilog 10. Raspodjela AD osoblja prema državljanstvu u institucijama EU (broj zaposlenih)
AD i AT dužnosnici, stanje na dan 1. siječnja 2017.
Izvor: doprinos iz institucija
|
AD dužnosnici i privremeno osoblje |
EP |
Vijeće SG |
SEU |
ESVD |
EGSO |
Odbor regija |
EO |
Europski nadzornik za zaštitu podataka |
Ukupno |
|
Belgija |
182 |
116 |
108 |
72 |
30 |
16 |
0 |
6 |
530 |
|
Bugarska |
75 |
41 |
33 |
9 |
8 |
12 |
0 |
0 |
178 |
|
Češka |
69 |
44 |
34 |
19 |
8 |
12 |
2 |
1 |
189 |
|
Danska |
60 |
44 |
35 |
32 |
14 |
3 |
2 |
1 |
191 |
|
Njemačka |
218 |
91 |
69 |
87 |
26 |
26 |
5 |
3 |
525 |
|
Estonija |
55 |
41 |
30 |
22 |
8 |
5 |
0 |
0 |
161 |
|
Irska |
27 |
28 |
14 |
26 |
3 |
5 |
6 |
0 |
109 |
|
Grčka |
100 |
50 |
47 |
37 |
17 |
10 |
3 |
0 |
264 |
|
Španjolska |
175 |
86 |
70 |
77 |
20 |
12 |
2 |
4 |
446 |
|
Francuska |
217 |
92 |
185 |
100 |
18 |
19 |
5 |
4 |
640 |
|
Hrvatska |
68 |
31 |
29 |
9 |
6 |
7 |
0 |
0 |
150 |
|
Italija |
201 |
77 |
78 |
105 |
30 |
24 |
0 |
4 |
519 |
|
Cipar |
6 |
2 |
2 |
3 |
0 |
0 |
0 |
1 |
14 |
|
Latvija |
55 |
35 |
32 |
7 |
5 |
11 |
0 |
0 |
145 |
|
Litva |
56 |
38 |
33 |
19 |
9 |
9 |
0 |
0 |
164 |
|
Luksemburg |
13 |
6 |
9 |
4 |
1 |
0 |
0 |
0 |
33 |
|
Mađarska |
89 |
42 |
39 |
16 |
10 |
8 |
1 |
1 |
206 |
|
Malta |
45 |
32 |
24 |
10 |
5 |
4 |
1 |
0 |
121 |
|
Nizozemska |
63 |
32 |
22 |
32 |
10 |
6 |
1 |
1 |
167 |
|
Austrija |
32 |
18 |
13 |
24 |
9 |
2 |
2 |
0 |
100 |
|
Poljska |
111 |
61 |
43 |
39 |
11 |
20 |
2 |
2 |
289 |
|
Portugal |
84 |
62 |
38 |
31 |
10 |
7 |
1 |
0 |
233 |
|
Rumunjska |
97 |
57 |
37 |
24 |
15 |
14 |
1 |
1 |
246 |
|
Slovenija |
58 |
40 |
32 |
13 |
4 |
10 |
0 |
1 |
158 |
|
Slovačka |
64 |
37 |
32 |
5 |
7 |
12 |
0 |
0 |
157 |
|
Finska |
91 |
58 |
31 |
19 |
11 |
10 |
1 |
0 |
221 |
|
Švedska |
70 |
40 |
36 |
34 |
8 |
8 |
1 |
1 |
198 |
|
UK |
118 |
50 |
50 |
72 |
15 |
10 |
1 |
0 |
316 |
|
Ukupno |
2 499 |
1 351 |
1 205 |
947 |
318 |
282 |
37 |
31 |
6 670 |
Prilog 11. Raspodjela AD osoblja prema državljanstvu u institucijama EU (postotak AD osoblja)
AD i AT dužnosnici, stanje na dan 1. siječnja 2017. – Raspodjela
Izvor: doprinos iz institucija
|
AD dužnosnici i privremeno osoblje |
EP |
Vijeće SG |
SEU |
ESVD |
EGSO |
Odbor regija |
EO |
Europski nadzornik za zaštitu podataka |
Ukupno |
|
Belgija |
7 % |
9 % |
9 % |
8 % |
9 % |
6 % |
0 % |
19 % |
8 % |
|
Bugarska |
3 % |
3 % |
3 % |
1 % |
3 % |
4 % |
0 % |
0 % |
3 % |
|
Češka |
3 % |
3 % |
3 % |
2 % |
3 % |
4 % |
5 % |
3 % |
3 % |
|
Danska |
2 % |
3 % |
3 % |
3 % |
4 % |
1 % |
5 % |
3 % |
3 % |
|
Njemačka |
9 % |
7 % |
6 % |
9 % |
8 % |
9 % |
14 % |
10 % |
8 % |
|
Estonija |
2 % |
3 % |
2 % |
2 % |
3 % |
2 % |
0 % |
0 % |
2 % |
|
Irska |
1 % |
2 % |
1 % |
3 % |
1 % |
2 % |
16 % |
0 % |
2 % |
|
Grčka |
4 % |
4 % |
4 % |
4 % |
5 % |
4 % |
8 % |
0 % |
4 % |
|
Španjolska |
7 % |
6 % |
6 % |
8 % |
6 % |
4 % |
5 % |
13 % |
7 % |
|
Francuska |
9 % |
7 % |
15 % |
11 % |
6 % |
7 % |
14 % |
13 % |
10 % |
|
Hrvatska |
3 % |
2 % |
2 % |
1 % |
2 % |
2 % |
0 % |
0 % |
2 % |
|
Italija |
8 % |
6 % |
6 % |
11 % |
9 % |
9 % |
0 % |
13 % |
8 % |
|
Cipar |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
3 % |
0 % |
|
Latvija |
2 % |
3 % |
3 % |
1 % |
2 % |
4 % |
0 % |
0 % |
2 % |
|
Litva |
2 % |
3 % |
3 % |
2 % |
3 % |
3 % |
0 % |
0 % |
2 % |
|
Luksemburg |
1 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
|
Mađarska |
4 % |
3 % |
3 % |
2 % |
3 % |
3 % |
3 % |
3 % |
3 % |
|
Malta |
2 % |
2 % |
2 % |
1 % |
2 % |
1 % |
3 % |
0 % |
2 % |
|
Nizozemska |
3 % |
2 % |
2 % |
3 % |
3 % |
2 % |
3 % |
3 % |
3 % |
|
Austrija |
1 % |
1 % |
1 % |
3 % |
3 % |
1 % |
5 % |
0 % |
1 % |
|
Poljska |
4 % |
5 % |
4 % |
4 % |
3 % |
7 % |
5 % |
6 % |
4 % |
|
Portugal |
3 % |
5 % |
3 % |
3 % |
3 % |
2 % |
3 % |
0 % |
3 % |
|
Rumunjska |
4 % |
4 % |
3 % |
3 % |
5 % |
5 % |
3 % |
3 % |
4 % |
|
Slovenija |
2 % |
3 % |
3 % |
1 % |
1 % |
4 % |
0 % |
3 % |
2 % |
|
Slovačka |
3 % |
3 % |
3 % |
1 % |
2 % |
4 % |
0 % |
0 % |
2 % |
|
Finska |
4 % |
4 % |
3 % |
2 % |
3 % |
4 % |
3 % |
0 % |
3 % |
|
Švedska |
3 % |
3 % |
3 % |
4 % |
3 % |
3 % |
3 % |
3 % |
3 % |
|
UK |
5 % |
4 % |
4 % |
8 % |
5 % |
4 % |
3 % |
0 % |
5 % |
|
Ukupno |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
Prilog 12. Sažetak doprinosa iz agencija
Napomena: Svi navodi i izjave odražavaju izjave relevantnih agencija
|
AGENCIJA |
Metodologija i kriteriji za procjenu geografske zastupljenosti |
Indikator(i) (znatne) neravnoteže |
Primijećena (znatna) neuravnoteženost prema državi članici |
Objektivno opravdanje za neuravnoteženost |
Očekivana buduća neuravnoteženost |
Poduzeta/predviđena odgovarajuća mjera prema stavku 27. |
|
ACER |
Zemljopisna uravnoteženost procjenjuje se na temelju zastupljenosti svih državljanstava među osobljem. |
Neuravnoteženost se primjećuje ako je među osobljem zastupljeno manje od 50 % država članica ili ako osoblje jednog državljanstva predstavlja više od 50 % ukupnog broja zaposlenih. |
Ne |
nema podataka |
Ne, ali problem je koeficijent ispravka |
NE/NE |
|
CEDEFOP |
Zemljopisna uravnoteženost procjenjuje se na temelju zastupljenosti svih državljanstava među osobljem. |
Znatna neuravnoteženost primjećuje se kada zastupljenost jednog državljanstva prelazi 40 % plana radnih mjesta. |
Ne |
nema podataka |
Ne |
NE/NE |
|
CEPOL |
CEPOL nema definiciju za „uravnoteženu zastupljenost” svih državljanstava među svojim osobljem. Zemljopisna uravnoteženost uključena je u unutarnja mjesečna izvješća kao i u godišnji izvještaj. |
CEPOL bi smatrao da postoji „znatna neuravnoteženost” kada jedno državljanstvo čini više od 50 % svih djelatnika (TA, CA i NNE). |
U razdoblju 2014. – 2016., nakon preseljenja agencije iz Ujedinjene Kraljevine u Mađarsku, primijećen je porast broja mađarskih državljana. Međutim, još nije dosegnuta znatna neuravnoteženost. |
nema podataka |
Da (na temelju trenutačnih trendova) |
Ne/u razmatranju |
|
CPVO |
Nije postavljena nikakva metodologija. Opće administrativno osoblje izvan opsega. |
Neuravnoteženost se primjećuje ako više od 2 rukovoditelja ili više od 40 % AD osoblja ima isto državljanstvo. |
Ne |
nema podataka |
Ne |
NE/NE |
|
EASA |
Zemljopisna uravnoteženost se prati i uspoređuje sa stanovništvom država članica. |
nema podataka |
Ne, uzimajući u obzir specifičnost agencije (vidjeti opravdanje) |
Raspodjela osoblja u Agenciji u skladu je s njezinim razumijevanjem raspodjele zrakoplovnih stručnjaka iz država članica. |
Ne |
NE/NE |
|
ECDC |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: sve države članice moraju biti zastupljene. Druga procjena provodi se prema stanovništvu i broju mjesta u Europskom parlamentu |
Znatna neuravnoteženost ako je veliki broj zemalja članica ili nezastupljen ili znatno podzastupljen/prezastupljen. |
Švedska je prezastupljena |
Učinak sjedišta |
Ne |
NE/NE |
|
EIOPA |
Broj zastupljenih državljanstava |
Znatna neuravnoteženost dogodila bi se ako agencija ne bi mogla privući osoblje različitih državljanstava. |
Ne |
EIOPA je naslijedila osoblje CEIOPS-a Učinak sjedišta |
Ne |
NE/NE |
|
EGP |
Veće i starije države članice očekivano imaju veću zastupljenost. |
Neuravnoteženost se primjećuje kada se udio državljanstava većih i starijih država članica smanjuje. |
Ne |
nema podataka |
Ne |
NE/NE |
|
EFSA |
Nisu određene metodologije ili kriteriji. Metodologija (ako je donesena) treba uzeti u obzir elemente kao što je učinak sjedišta kao posljedicu decentralizacije. |
nema podataka |
Jedno državljanstvo predstavlja 40 % osoblja. |
nema podataka |
Ne |
NE/NE (predviđene socijalne mjere) |
|
EMA |
Zemljopisna uravnoteženost procjenjuje se na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno, privremeno i ugovorno osoblje).
|
Neuravnoteženost se primjećuje kada stvarni udio državljana odstupa od referentne vrijednosti za više od + 100 % ili -50 %. |
Podzastupljene: NL, DE, LU (i Norveška) Prezastupljene: EE, GR, IE, LV, LT, PT i SK |
Ocjenjivanje radnih mjesta u EMA-i (niža od drugih agencija) čini agenciju manje atraktivnom za pojedina državljanstva. Daljnje praćenje raspoređivanja zapošljavanja može poboljšati situaciju. |
Čeka preseljenje |
NE/NE |
|
EMCDDA |
Sve zemlje članice trebaju biti zastupljene. |
Znatna neuravnoteženost se primjećuje ako osoblje jednog državljanstva predstavlja više od 30 % zaposlenih. |
Ne |
nema podataka |
Ne |
NE/NE |
|
EMSA |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: udio stanovništva odgovarajuće države članice u stanovništvu EU-a. |
Neuravnoteženost se primjećuje kada stvarni udio državljana odstupa od referentne vrijednosti za više od + 100 % ili -50 %. |
Znatno podzastupljeni: FR, IT, UK Znatno prezastupljeni: PT, GR, BE |
Stalno smanjivanje koeficijenta ispravka. Otežano zapošljavanje supružnika. |
Da |
NE/DA: društvena mjera) |
|
ENISA |
Zemljopisna uravnoteženost se prati i uspoređuje sa stanovništvom država članica. |
Neuravnoteženost se primjećuje ako osoblje određenog državljanstva predstavlja više od 50 % ukupnog broja zaposlenih. |
NE |
nema podataka, ali Grčka ekonomska kriza i pad/niski koeficijent ispravka dovodi do većine podnositelja zahtjeva s podrijetlom iz država članica |
Ne |
NE/NE |
|
ETF |
Navedite broj zastupljenih državljanstava |
Neuravnoteženost se primjećuje ako je zastupljeno manje od 60 % državljanstava Znatna neuravnoteženost ako jedno državljanstvo predstavlja više od 40 % svih zaposlenika |
Ne |
nema podataka |
Ne |
NE/NE |
|
EUIPO |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Sve zemlje članice trebaju biti zastupljene |
Neuravnoteženost se primjećuje ako je država članica prekomjerno zastupljena u odnosu na druge, uzimajući u obzir njezinu veličinu. |
Španjolska je prezastupljena |
Učinak sjedišta |
Ne |
NE/NE |
|
EU-Lisa |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: udio stanovništva odgovarajuće države članice u stanovništvu EU-a. |
Nije definirano u odgovoru |
Podzastupljene: DE, UK, SWE, DK, MT, SL Nema znatno podzastupljenih državljanstava |
Učinak sjedišta: prisutnost do 30 % osoblja s državljanstvom dodijeljenog mjesta je podnošljivo Velika udaljenost od sjedišta Niski koeficijent ispravka Otežano zapošljavanje supružnika |
||
|
Eurofound |
Broj predstavnika zemalja članica |
Nije definirano |
Ne |
nema podataka |
Ne |
NE/NE |
|
Eurojust |
nema podataka |
nema podataka |
Nije zabilježena neuravnoteženost, ali skupina NL je najveća |
Učinak sjedišta |
Ne |
NE/NE |
|
Frontex |
Zemljopisna uravnoteženost može se procijeniti na ukupnoj razini (sve funkcijske skupine zajedno). Referentna vrijednost: kombinacija „ravnomjerne raspoređenosti” (sve države članice s jednakim ponderom) i udjela stanovništva odgovarajuće države članice u stanovništvu EU-a. |
Znatna neuravnoteženost primjećuje se kada -državljanstvo nije zastupljeno među zaposlenicima -stvarni udio državljana odstupa od udjela stanovništva za više od +/- 50 %. |
Da (i podzastupljeni i prezastupljeni) |
Bez objektivnog opravdanja. Međutim, mali koeficijent ispravka koji se primjenjuje u Poljskoj čini agenciju manje atraktivnom |
Da (povezano s koeficijentom ispravka) |
NE/NE (čeka inicijativu Komisije) |
Prilog 13. Raspodjela AD osoblja prema državljanstvu u decentraliziranim agencijama EU (sjedište)
Dužnosnici i AT zaposlenici, stanje na dan 1. siječnja 2017. (samo državljani EU-a)
Izvor: doprinos agencija
|
AD dužnosnici i privremeno osoblje |
ACER |
CEDEFOP |
CEPOL |
CPVO |
ECDC |
EASA |
EGP |
EIOPA |
EFSA |
EMA |
EMCDDA |
EMSA (**) |
ENISA |
ETF |
EU-IPO |
EU-Lisa |
Eurofound |
Eurojust
|
Frontex |
Ukupno |
|
Belgija |
3 |
7 |
1 |
0 |
6 |
18 |
4 |
4 |
23 |
15 |
4 |
5 |
1 |
4 |
13 |
4 |
3 |
5 |
4 |
124 |
|
Bugarska |
2 |
1 |
0 |
0 |
5 |
6 |
0 |
4 |
0 |
5 |
3 |
3 |
0 |
2 |
1 |
3 |
0 |
2 |
5 |
42 |
|
Češka |
1 |
2 |
0 |
0 |
1 |
5 |
0 |
2 |
1 |
2 |
0 |
1 |
1 |
0 |
6 |
1 |
0 |
0 |
2 |
25 |
|
Danska |
0 |
2 |
1 |
0 |
1 |
5 |
7 |
2 |
1 |
5 |
0 |
1 |
0 |
1 |
2 |
0 |
0 |
0 |
1 |
29 |
|
Njemačka |
2 |
10 |
2 |
2 |
14 |
95 |
10 |
10 |
15 |
28 |
4 |
7 |
2 |
5 |
36 |
4 |
4 |
3 |
9 |
262 |
|
Estonija |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0 |
1 |
0 |
10 |
|
Irska |
1 |
0 |
0 |
1 |
0 |
5 |
3 |
2 |
2 |
13 |
3 |
3 |
2 |
2 |
6 |
1 |
6 |
1 |
1 |
52 |
|
Grčka |
4 |
28 |
2 |
0 |
3 |
10 |
1 |
3 |
8 |
20 |
0 |
10 |
8 |
2 |
4 |
5 |
2 |
6 |
10 |
126 |
|
Španjolska |
3 |
3 |
0 |
2 |
2 |
51 |
3 |
9 |
18 |
40 |
4 |
15 |
1 |
4 |
48 |
3 |
6 |
8 |
8 |
228 |
|
Francuska |
4 |
11 |
0 |
2 |
15 |
125 |
6 |
2 |
17 |
56 |
5 |
11 |
2 |
3 |
26 |
17 |
3 |
3 |
6 |
314 |
|
Hrvatska |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
1 |
5 |
|
|
Italija |
6 |
7 |
1 |
1 |
10 |
74 |
0 |
4 |
78 |
43 |
5 |
10 |
1 |
7 |
20 |
8 |
3 |
7 |
10 |
295 |
|
Cipar |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
6 |
|
Latvija |
0 |
2 |
1 |
0 |
2 |
3 |
0 |
1 |
1 |
2 |
1 |
1 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
2 |
1 |
18 |
|
Litva |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
2 |
1 |
1 |
5 |
17 |
|
Luksemburg |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
1 |
7 |
|
Mađarska |
4 |
0 |
3 |
0 |
3 |
5 |
1 |
2 |
6 |
4 |
0 |
1 |
0 |
0 |
5 |
4 |
2 |
1 |
8 |
49 |
|
Malta |
0 |
1 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
7 |
|
Nizozemska |
2 |
2 |
2 |
0 |
2 |
26 |
3 |
7 |
6 |
1 |
1 |
4 |
0 |
4 |
8 |
0 |
4 |
8 |
4 |
84 |
|
Austrija |
1 |
2 |
1 |
0 |
1 |
8 |
1 |
4 |
9 |
7 |
0 |
1 |
0 |
2 |
6 |
0 |
4 |
2 |
3 |
52 |
|
Poljska |
0 |
1 |
0 |
1 |
1 |
5 |
1 |
2 |
0 |
8 |
1 |
10 |
1 |
0 |
11 |
4 |
1 |
2 |
23 |
72 |
|
Portugal |
1 |
1 |
0 |
2 |
4 |
11 |
4 |
8 |
8 |
20 |
6 |
28 |
2 |
2 |
13 |
1 |
1 |
2 |
7 |
121 |
|
Rumunjska |
1 |
3 |
1 |
0 |
3 |
20 |
2 |
0 |
1 |
8 |
1 |
3 |
4 |
2 |
2 |
8 |
0 |
4 |
13 |
76 |
|
Slovenija |
10 |
1 |
0 |
0 |
1 |
4 |
1 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
2 |
2 |
24 |
|
Slovačka |
1 |
1 |
1 |
0 |
1 |
7 |
1 |
0 |
1 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
2 |
0 |
1 |
2 |
23 |
|
Finska |
0 |
1 |
0 |
0 |
7 |
7 |
1 |
1 |
1 |
4 |
0 |
2 |
0 |
2 |
3 |
0 |
1 |
0 |
4 |
34 |
|
Švedska |
0 |
0 |
0 |
1 |
15 |
4 |
3 |
0 |
0 |
6 |
0 |
1 |
0 |
1 |
1 |
0 |
2 |
4 |
0 |
38 |
|
UK |
0 |
3 |
0 |
0 |
7 |
43 |
6 |
5 |
13 |
36 |
8 |
9 |
1 |
7 |
12 |
0 |
3 |
6 |
5 |
164 |
|
Ukupno |
48 |
90 |
17 |
12 |
106 |
544 |
59 |
74 |
212 |
330 |
47 |
132 |
26 |
52 |
230 |
72 |
47 |
71 |
135 |
2 304 |
*: 0,5 FTE pretvoreno u 1 **: Samo TA
Prilog 14. Raspodjela AD osoblja prema državljanstvu u institucijama EU (postotak AD osoblja)
Dužnosnici i AT zaposlenici, stanje na dan 1. siječnja 2017. – Raspodjela (samo državljani EU-a)
Izvor: doprinos agencija
|
AD dužnosnici i privremeno osoblje |
ACER |
CEDEFOP |
CEPOL |
CPVO |
ECDC |
EASA |
EGP |
EIOPA |
EFSA |
EMA |
EMCDDA |
EMSA |
ENISA |
ETF |
EU-IPO |
EU-Lisa |
Eurofound |
Eurojust |
Frontex |
Ukupno |
|
Belgija |
6 % |
8 % |
6 % |
0 % |
6 % |
3 % |
7 % |
5 % |
11 % |
5 % |
9 % |
4 % |
4 % |
8 % |
6 % |
6 % |
6 % |
7 % |
3 % |
5 % |
|
Bugarska |
4 % |
1 % |
0 % |
0 % |
5 % |
1 % |
0 % |
5 % |
0 % |
2 % |
6 % |
2 % |
0 % |
4 % |
0 % |
4 % |
0 % |
3 % |
4 % |
2 % |
|
Češka |
2 % |
2 % |
0 % |
0 % |
1 % |
1 % |
0 % |
3 % |
0 % |
1 % |
0 % |
1 % |
4 % |
0 % |
3 % |
1 % |
0 % |
0 % |
1 % |
1 % |
|
Danska |
0 % |
2 % |
6 % |
0 % |
1 % |
1 % |
12 % |
3 % |
0 % |
2 % |
0 % |
1 % |
0 % |
2 % |
1 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
1 % |
|
Njemačka |
4 % |
11 % |
12 % |
17 % |
13 % |
17 % |
17 % |
14 % |
7 % |
8 % |
9 % |
5 % |
8 % |
10 % |
16 % |
6 % |
9 % |
4 % |
7 % |
11 % |
|
Estonija |
0 % |
0 % |
6 % |
0 % |
0 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
6 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
|
Irska |
2 % |
0 % |
0 % |
8 % |
0 % |
1 % |
5 % |
3 % |
1 % |
4 % |
6 % |
2 % |
8 % |
4 % |
3 % |
1 % |
13 % |
1 % |
1 % |
2 % |
|
Grčka |
8 % |
31 % |
12 % |
0 % |
3 % |
2 % |
2 % |
4 % |
4 % |
6 % |
0 % |
8 % |
31 % |
4 % |
2 % |
7 % |
4 % |
8 % |
7 % |
5 % |
|
Španjolska |
6 % |
3 % |
0 % |
17 % |
2 % |
9 % |
5 % |
12 % |
8 % |
12 % |
9 % |
11 % |
4 % |
8 % |
21 % |
4 % |
13 % |
11 % |
6 % |
10 % |
|
Francuska |
8 % |
12 % |
0 % |
17 % |
14 % |
23 % |
10 % |
3 % |
8 % |
17 % |
11 % |
8 % |
8 % |
6 % |
11 % |
24 % |
6 % |
4 % |
4 % |
14 % |
|
Hrvatska |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
|
Italija |
13 % |
8 % |
6 % |
8 % |
9 % |
14 % |
0 % |
5 % |
37 % |
13 % |
11 % |
8 % |
4 % |
13 % |
9 % |
11 % |
6 % |
10 % |
7 % |
13 % |
|
Cipar |
4 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
|
Latvija |
0 % |
2 % |
6 % |
0 % |
2 % |
1 % |
0 % |
1 % |
0 % |
1 % |
2 % |
1 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
3 % |
1 % |
1 % |
|
Litva |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
2 % |
3 % |
2 % |
1 % |
4 % |
1 % |
|
Luksemburg |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
2 % |
0 % |
1 % |
0 % |
|
Mađarska |
8 % |
0 % |
18 % |
0 % |
3 % |
1 % |
2 % |
3 % |
3 % |
1 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
2 % |
6 % |
4 % |
1 % |
6 % |
2 % |
|
Malta |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
|
Nizozemska |
4 % |
2 % |
12 % |
0 % |
2 % |
5 % |
5 % |
9 % |
3 % |
0 % |
2 % |
3 % |
0 % |
8 % |
3 % |
0 % |
9 % |
11 % |
3 % |
4 % |
|
Austrija |
2 % |
2 % |
6 % |
0 % |
1 % |
1 % |
2 % |
5 % |
4 % |
2 % |
0 % |
1 % |
0 % |
4 % |
3 % |
0 % |
9 % |
3 % |
2 % |
2 % |
|
Poljska |
0 % |
1 % |
0 % |
8 % |
1 % |
1 % |
2 % |
3 % |
0 % |
2 % |
2 % |
8 % |
4 % |
0 % |
5 % |
6 % |
2 % |
3 % |
17 % |
3 % |
|
Portugal |
2 % |
1 % |
0 % |
17 % |
4 % |
2 % |
7 % |
11 % |
4 % |
6 % |
13 % |
21 % |
8 % |
4 % |
6 % |
1 % |
2 % |
3 % |
5 % |
5 % |
|
Rumunjska |
2 % |
3 % |
6 % |
0 % |
3 % |
4 % |
3 % |
0 % |
0 % |
2 % |
2 % |
2 % |
15 % |
4 % |
1 % |
11 % |
0 % |
6 % |
10 % |
3 % |
|
Slovenija |
21 % |
1 % |
0 % |
0 % |
1 % |
1 % |
2 % |
3 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
3 % |
1 % |
1 % |
|
Slovačka |
2 % |
1 % |
6 % |
0 % |
1 % |
1 % |
2 % |
0 % |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
0 % |
0 % |
1 % |
3 % |
0 % |
1 % |
1 % |
1 % |
|
Finska |
0 % |
1 % |
0 % |
0 % |
7 % |
1 % |
2 % |
1 % |
0 % |
1 % |
0 % |
2 % |
0 % |
4 % |
1 % |
0 % |
2 % |
0 % |
3 % |
1 % |
|
Švedska |
0 % |
0 % |
0 % |
8 % |
14 % |
1 % |
5 % |
0 % |
0 % |
2 % |
0 % |
1 % |
0 % |
2 % |
0 % |
0 % |
4 % |
6 % |
0 % |
2 % |
|
UK |
0 % |
3 % |
0 % |
0 % |
7 % |
8 % |
10 % |
7 % |
6 % |
11 % |
17 % |
7 % |
4 % |
13 % |
5 % |
0 % |
6 % |
8 % |
4 % |
7 % |
|
Ukupno |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
100 % |
*: Samo TA