EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.5.2018.

COM(2018) 314 final

2018/0159(NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o sigurnosnim ciljevima i funkcionalnim zahtjevima za putničke brodove kraće od 24 metra

{SWD(2018) 238 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Izmjene Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 1 stupile su na snagu 20. prosinca 2017. i proizvode učinke od 21. prosinca 2019., a iz njihova su područja primjene isključeni mali putnički brodovi (tj. brodovi kraći od 24 m) na temelju preporuka iz provjere prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) 2 .

Direktiva 2009/45/EZ rezultirala je ostvarivanjem zajedničke visoke razine sigurnosti u cijelom EU-u i važnim koristima za unutarnje tržište. No taj rezultat nije postignut kada je riječ o malim brodovima (kraćima od 24 metra) za koje nekoliko ključnih sigurnosnih aspekata nije usklađeno (što odražava poteškoće u zajedničkoj primjeni važećih propisanih normi za male brodove i uvjete u kojima plove u cijelom EU-u). Postalo je i jasno da zbog različitih namjena izgrađenih plovila postoji čitav niz projekata i tehničkih rješenja. Stoga je bilo izrazito zahtjevno utvrditi zajednički skup detaljnih pravila i bio je potreban drugačiji regulatorni pristup.

Nadalje, od otprilike ukupno 1 950 malih brodova samo je otprilike 60 malih čeličnih brodova odobreno u skladu s Direktivom 2009/45/EZ s obzirom na to da se velika većina malih brodova danas gradi od materijala koji nisu čelik (od drva otprilike 1 000 brodova, od kompozitnih materijala otprilike 590 brodova i od aluminija otprilike 170 brodova). Za takve brodove trenutačno ne postoje zajedničke norme ni referentno mjerilo sigurnosti ni na razini EU-a ni na međunarodnoj razini. Svaka država članica različito pristupa regulaciji sigurnosti zbog čega postoje razlike u mjerama, pristupima i tumačenjima, što otežava konstrukciju brodova za šire unutarnje tržište.

Nepostojanje usklađenih sigurnosnih normi važan je izazov, osobito za manje europske brodovlasnike, koji se oslanjaju na tržište rabljene robe za nabavu malih putničkih brodova (72 % od otprilike 360 brodovlasnika s putničkim brodovima odobrenima u skladu s Direktivom 2009/45/EZ ima samo jedan domaći putnički brod). Kada brod nije odobren u skladu s Direktivom, u načelu bi se trebalo primijeniti uzajamno priznavanje. No u praksi je svaki brod zapravo prototip, tj. izgrađen je za posebnu namjenu u skladu s tehničkim specifikacijama koje je odredio njegov budući vlasnik. Stoga je u slučaju promjene zastave potrebno napraviti preinake i ponovno zatražiti svjedodžbu, a to podrazumijeva dodatne troškove.

Statistički podatci o nesrećama od 2011., o kojima je izviješteno u priloženom radnom dokumentu službi, ukazuju na to da ne postoji neposredni sigurnosni rizik. Od 2011. do 2017. na Europskoj informacijskoj platformi za pomorske nesreće (EMCIP) zabilježeno je 555 nesreća malih domaćih putničkih brodova koji nisu uključeni u područje primjene Direktive, pri čemu je u njima ozlijeđeno 165 osoba, a poginulo je 11 osoba. To otprilike znači da u prosjeku na sto nesreća smrtno stradaju dvije osobe i da u svakoj trećoj nesreći ozljede zadobije jedna osoba.

Unatoč tomu nepostojanje nekih zahtjeva u nekim državama članicama (npr. o pregrađivanju malih brodova) i raznolikost u zahtjevima o npr. protupožarnoj izolaciji stvara potrebu za daljnjim razmatranjem postignute razine sigurnosti (koja ovisi o dodatnim mjerama prilagođenima lokalnim i geofizičkim uvjetima, npr. ograničenjima plovidbe).

U predloženim sigurnosnim ciljevima i funkcionalnim zahtjevima za male putničke brodove kraće od 24 m navode se preporučena načela u pogledu sigurnosti tih plovila koja bi, da ih države članice prihvate i dodatno razrade, utrle put ujednačenijem pristupu sigurnosti malih putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u vodama EU-a.

Taj novi pristup, koji se temelji na učinkovitosti umjesto na propisanim zahtjevima, ostavlja prostora da ga se prema potrebi prilagodi lokalnim okolnostima i da se promiču inovativni projekti. Uz to, bolje odražava veliki raspon projekata, materijala i upotreba malih putničkih brodova, koji su osjetljiviji na lokalne uvjete plovidbe.

Stoga se u prijedlogu nastoji pozvati države članice da u pogledu malih putničkih brodova prihvate preporučeni pristup sigurnosti koji se temelji na učinkovitosti.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u predmetnom području

Prijedlog je u potpunosti u skladu s Direktivom (EU) 2017/2108, osobito njezinom uvodnom izjavom 8., u kojoj suzakonodavci pozivaju Komisiju da u najkraćem mogućem roku donese smjernice za male putničke brodove kako bi ih države članice mogle uzeti u obzir pri utvrđivanju svojih nacionalnih sigurnosnih normi. U tim bi se smjernicama trebali uzeti u obzir svi međunarodni sporazumi i prema potrebi konvencije Međunarodne pomorske organizacije (IMO) te bi se trebalo izbjegavati uvođenje dodatnih zahtjeva koji su stroži od onih iz važećih međunarodnih pravila. Cilj je utrti put za ujednačeniji pristup sigurnosti malih putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi u vodama EU-a. 

Prijedlog je u potpunosti u skladu s preporukama iz provjere prikladnosti u okviru REFIT-a, koje se odnose na sastavljanje smjernica ili normi za mala plovila na temelju funkcionalnih zahtjeva kao dio standardnog okvira koji se temelji na ciljevima. Preporuka se prvenstveno temelji na iskustvima i lekcijama stečenima i naučenima na međunarodnoj razini u okviru IMO-a.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj se prijedlog nastavlja na Agendu Komisije za bolju regulativu jer se njime osigurava potreba za djelovanjem na razini EU-a i njegova dodana vrijednost i usklađenost s političkim, društvenim i tehnološkim promjenama. Njime se pridonosi i ostvarivanju ciljeva Strategije pomorskog prometa do 2018. 3 osiguravanjem, među ostalim, kvalitetne usluge trajektnog prijevoza u redovnom putničkom prometu unutar EU-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 292. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), prema kojem Vijeće donosi preporuke na prijedlog Komisije, u vezi s člankom 100. stavkom 2. UFEU-a kojim se predviđa utvrđivanje mjera povezanih s pomorskim prometom.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Cilj je ove inicijative olakšavanje prijepisa brodova među nacionalnim registrima i omogućivanje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja bez ugrožavanja razine sigurnosti. U njoj se preporučuje i zajednička razina sigurnosti na razini EU-a za male putničke brodove u nacionalnoj plovidbi u vodama EU-a. Nijedan od tih ciljeva ne može se postići samostalnim djelovanjem država članica.

•Proporcionalnost

U preporuci se državama članicama daje neobvezujuće referentno mjerilo razine sigurnosti malih putničkih brodova kojim bi se, ako države članice odluče primjenjivati zajedničke sigurnosne ciljeve i funkcionalne zahtjeve, poslala jasna poruka o potencijalu unutarnjeg tržišta i koje bi se moglo dalje razvijati. U provjeri prikladnosti u okviru REFIT-a preporučuje se okvir normi za male putničke brodove, koji se temelji na učinkovitosti, kao jedini regulatorni pristup koji bi bio proporcionalan i stvarao dodanu vrijednost EU-a. Taj novi pristup ostavlja prostora da ga se prema potrebi prilagodi lokalnim okolnostima i da se promiču inovativni projekti.

•Odabir instrumenta

S obzirom na novinu predloženog pristupa njegovo prihvaćanje u državama članicama EU-a ključ je njegova uspjeha. Stoga se izneseni sigurnosni ciljevi i funkcionalni zahtjevi nude državama članicama kao nadahnuće i smjernice. Ova inicijativa oblikovana je u Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća kako bi se potpora Vijeća za predloženi pristup zatražila u neobvezujućem instrumentu.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Ova inicijativa nastavlja se na preporuke iz provjere prikladnosti u okviru Programa Komisije za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Provjera prikladnosti pokazala je da su ključni ciljevi zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova povezani sa sigurnošću putnika i unutarnjim tržištem i dalje iznimno važni. No utvrđeno je, među ostalim, da postoji niz bitnih pitanja, uključujući mogućnost pripreme usklađenih normi za brodove izgrađene od materijala koji nisu čelik ili jednakovrijedan materijal, koji trenutačno nisu obuhvaćeni regulatornim okvirom EU-a. Rezultati te provjere prikladnosti i odgovarajući daljnji koraci opisani su u izvješću Komisije.

•Savjetovanja s dionicima

Predloženi sigurnosni ciljevi i funkcionalni zahtjevi za male putničke brodove (Vodič za male putničke brodove) 4 pripremljeni su u suradnji s nacionalnim stručnjacima i organizacijama dionika u okviru Stručne skupine za sigurnost putničkih brodova (PSS), koja je u tu svrhu proširena kako bi uključivala promatrače dionike. Tehnički je rad koordinirala Europska agencija za pomorsku sigurnost, koja je osim redovitih sastanaka Stručne skupine za PSS organizirala posebnu radionicu 13. studenoga 2017. i koordinirala skupinu za korespondenciju uspostavljenu u tu svrhu.

Iako je velika većina stručnjaka iz nacionalnih nadležnih tijela i organizacija dionika podržala ovu inicijativu, ipak su se pojavila određena pitanja o potrebi za ovom inicijativom i njezinoj dodanoj vrijednosti. Pregled tih pitanja i odgovora na njih nalazi se u priloženom radnom dokumentu službi.

Uz to je od srpnja do studenoga 2017. organizirano i internetsko savjetovanje 5 . To je savjetovanje bilo namijenjeno gospodarskim subjektima koji su uključeni u gradnju putničkih brodova kraćih od 24 metra i u trgovanje njima, a to su, među ostalim, brodogradilišta, projektanti, brodovlasnici i brodari. Svi ostali dionici mogli su pridonijeti tom savjetovanju ako su željeli. To je savjetovanje pokrenuto radi prikupljanja stajališta gospodarskih subjekata, osobito malih i vrlo malih subjekata, o razmjerima u kojima bi zajednički propisi na razini EU-a u području malih putničkih brodova mogli pomoći funkcioniranju unutarnjeg tržišta malih putničkih brodova. Cilj je savjetovanja bio i prikupiti osobna iskustva u tom području. Savjetovanje je bila dopuna prethodno navedenom savjetovanju s nacionalnim tijelima i dionicima o tehničkom razvoju sigurnosnih ciljeva i funkcionalnih zahtjeva.

Općenito su rezultati pokazali da gospodarski subjekti (i nekoliko nacionalnih uprava koje su iznijele svoje odgovore ili stajališta) jako podržavaju ovu inicijativu i da se smatra da zajednička pravila o sigurnosti na razini EU-a u području malih putničkih brodova imaju vrlo pozitivan ili pozitivan učinak na uspostavljanje i olakšavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta tih plovila te povećanje konkurentnosti i vjerojatno inovacija na tržištu. Ispitanici su u svojim općim primjedbama istaknuli da bi se zajednička pravila na razini EU-a trebali temeljiti na postojećim praksama i da bi trebala biti dovoljno prilagodljiva kako bi mogla dobro odražavati lokalne uvjete plovidbe i stručno znanje.

S obzirom na novinu preporučenog pristupa, smatra se da bi bilo preuranjeno donositi zajednička pravila na razini EU-a. Za daljnji razvoj zajedničkog okvira za sigurnost malih putničkih brodova koji se temelji na učinkovitosti potrebno je zajedno s državama članicama i dionicima utvrditi i ocijeniti način na koji se to može postići na razini EU-a te popratne učinke.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Kada je riječ o podacima o floti i nesrećama, ova inicijativa temelji se na podacima koji su prikupljeni tijekom provjere prikladnosti u okviru REFIT-a i o kojima je izviješteno u radnom dokumentu službi Komisije „Prilagodba kursa: Provjera prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova”, koji je donesen 16. listopada 2015. 6 Osim toga, uzeti su u obzir i rezultati vanjske studije koja je provedena kao pomoć u provjeri prikladnosti 7 i rezultati prethodnog rada na tom pitanju. Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) pružila je ključnu tehničku pomoć u tom procesu, uključujući pregled najbitnijih praksi koje trenutačno postoje u području tih brodova.

•Procjena učinka

U prijedlogu nisu utvrđene posebne sigurnosne norme ni postupci, pa se očekuje da on neće imati nikakve izravne učinke ni alternativne politike koje bi se mogle ocijeniti ex ante. Preporučeni sigurnosni ciljevi i funkcionalni zahtjevi osmišljeni su na temelju postojećih praksi zajedno sa stručnjacima država članica i organizacijama dionika. U ovoj se fazi državama članicama nude kao nadahnuće i smjernice kako bi se ukazalo na izvedivost ujednačenijeg pristupa sigurnosti putničkih brodova. Ni u kojem slučaju nisu obvezujući.

Prijedlogu je priložen radni dokument službi Komisije u kojem se opisuju relevantne postojeće prakse te iznose mišljenja dionika. Odluči li se Komisija u budućnosti za nastavak ove inicijative razvojem posebnih sigurnosnih normi ili postupaka, provest će se procjena učinka.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Ova se inicijativa temelji na takozvanom okviru normi koji se temelji na učinkovitosti, a za koji je u provjeri prikladnosti u okviru REFIT-a utvrđeno da je jedini regulatorni pristup koji bi bio proporcionalan i stvorio dodanu vrijednost EU-a. Odluče li države članice primjenjivati zajedničke sigurnosne ciljeve i funkcionalne zahtjeve za tu vrstu brodova na razini EU-a, to bi poslalo jasnu poruku o potencijalu unutarnjeg tržišta koji bi se mogao nadograđivati.

Budući da se u ovoj fazi u inicijativi ne utvrđuje nijedna posebna sigurnosna norma ni postupak i s obzirom na to da će se odluka o prihvaćanju tih ciljeva i zahtjeva u potpunosti prepustiti državama članicama, ne očekuje se da će se ostvariti neposredne mjerljive uštede i koristi. Ti učinci mogli bi biti mjerljivi ako se inicijativa uspješno prihvati i dalje razvije.

•Temeljna prava

Prijedlog ne utječe na zaštitu temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema nikakav utjecaj na proračun Unije.    

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Dokumenti s obrazloženjima nisu potrebni za ovu vrstu inicijative.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Kad je riječ o predloženim sigurnosnim ciljevima i funkcionalnim zahtjevima (Vodič o malim putničkim brodovima), cilj je obuhvaćanje svih malih putničkih brodova kraćih od 24 metra neovisno o tome od kojeg su materijala izgrađeni. Postojeći regulatorni pristupi koji se temelje na učinkovitosti bili su nadahnuće za Vodič o malim putničkim brodovima, te se on podudara s prve dvije razine standardnog namjenskog modela Međunarodne pomorske organizacije i iskustvu s njegovom primjenom.

U strukturi predloženog Vodiča za male putničke brodove slijede se kategorije i potkategorije sigurnosti iz važećih pomorskih konvencija i kodeksa, što znači da postoji kategorija sigurnosti (poglavlje) i potkategorija sigurnosti (Uredba), uključujući (a) funkcionalne zahtjeve; (b) uklonjenu opasnost; i (c) zahtjev učinkovitosti.

Iskustvo je pokazalo da određivanje zasebne razine ciljeva za svaki funkcionalni zahtjev donosi relativno malo dodane vrijednosti. Stoga su u Vodiču za male putničke brodove ciljevi i funkcionalni zahtjevi spojeni u jednu cjelinu. Na temelju povratnih informacija stručnjaka ipak je osmišljen skup općih ciljeva za Vodič kao cjelinu (umjesto za svaki zahtjev zasebno).

Funkcionalni zahtjevi preuzeti su iz postojećih izvora i iskustava na međunarodnoj i nacionalnoj razini ili su ti izvori i iskustva poslužili kao temelj za zahtjeve, uključujući Konvenciju SOLAS iz 1974., aktualan rad Međunarodne pomorske organizacije, nacionalno zakonodavstvo Švedske i pravila iz ANEP-a 77. Ako su bili dostupni, isti su izvori upotrijebljeni u utvrđivanju uklonjenih opasnosti i pripadajućih zahtjeva učinkovitosti. Formulacija funkcionalnog zahtjeva usavršena je u suradnji sa stručnjacima kao što je detaljno opisano u priloženom radnom dokumentu službi. U slučaju različitih mišljenja odabrano je rješenje koje je poduprla većina stručnjaka.

Naposljetku, Vodič za male putničke brodove pažljivo je formuliran na način da se što više izbjegnu kvalitativne formulacije i određena tehnička rješenja kako bi se izbjegla dvosmislenost i spriječilo ograničavanje inovacija.

2018/0159 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o sigurnosnim ciljevima i funkcionalnim zahtjevima za putničke brodove kraće od 24 metra

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292. i članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Direktivom (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i Vijeća 8 , koja je donesena 15. studenoga 2017., putnički brodovi kraći od 24 metra („mali putnički brodovi”) izgrađeni od čelika ili jednakovrijednog materijala isključeni su iz područja primjene Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 9 nastavno na preporuke iz provjere prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) 10 . Ta izmjena proizvodi učinke od 21. prosinca 2019.

(2)Provjera prikladnosti pokazala je da je teško primijeniti propisane zahtjeve iz Direktive 2009/45/EZ, koji su izvedeni iz Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. („Konvencija SOLAS iz 1974.”), na male putničke brodove. S obzirom na to da u Direktivi 2009/45/EZ nisu istaknuti nikakvi posebni sigurnosni problemi niti su donesene prikladne norme za brodove kraće od 24 metra, oni su isključeni iz područja primjene te Direktive.

(3)Mali putnički brodovi grade se uglavnom od materijala koji nisu čelik, pa je velika većina te flote već odobrena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Države članice različito pristupaju regulaciji sigurnosti malih putničkih brodova zbog čega postoje razlike u sigurnosnim pravilima i normama. Te razlike važan su izazov, osobito za vlasnike manjih brodova u Uniji koji se oslanjaju na tržište rabljenih malih putničkih brodova. To su potvrdili i rezultati otvorenog savjetovanja na kojem su većina ispitanika bili mikropoduzeća ili mala poduzeća. Savjetovanje je pokazalo da bi ujednačeniji pristup sigurnosnim pravilima za male putničke brodove mogao pozitivno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta u tom području.

(4)Direktivom 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 11 uspostavljeno je unutarnje tržište za rekreacijska plovila i uskladila su se sigurnosna svojstva rekreacijskih plovila u svim državama članicama te su se tako uklonile prepreke trgovini među državama članicama. To se nije dogodilo u slučaju malih putničkih brodova.

(5)U provjeri prikladnosti okvir normi koji se temelji na učinkovitosti istaknut je kao jedini pristup koji bi mogao biti proporcionalan i stvoriti dodanu vrijednost na razini Unije. Taj novi pristup ostavio bi prostora da ga se prema potrebi prilagodi lokalnim okolnostima i da se promiču inovativni projekti, pri čemu je provjera je li postignuta potrebna razina sigurnosti obvezna. Za razliku od propisanog regulatornog okvira njime bi se bolje odrazio veliki raspon projekata, materijala i upotreba malih putničkih brodova te činjenica da su države članice u boljem položaju za procjenu lokalnih ograničenja plovidbe malih putničkih brodova s obzirom na udaljenost od obale ili luke i vremenske uvjete.

(6)Sigurnosni ciljevi i funkcionalni zahtjevi priloženi ovoj Preporuci temelje se na takvom okviru normi koji se temelji na učinkovitosti i na postojećem iskustvu na međunarodnoj razini, razini Unije i nacionalnoj razini. Pripremljeni su zajedno sa stručnjacima i dionicima iz država članica te bi, ako ih države članice prihvate i dodatno razrade, postali referentno mjerilo za putnike na tim brodovima u nacionalnoj plovidbi u vodama Unije. Proizvođačima i brodarima iz Unije mogli bi olakšati pristup širem tržištu Unije.

(7)Ova Preporuka obuhvaća sigurnosne ciljeve i funkcionalne zahtjeve koji su prilagođeniji malim putničkim brodovima. Stoga se poziva države članice da i one primjenjuju sigurnosne ciljeve i funkcionalne zahtjeve priložene ovoj preporuci kako bi se ostvario ujednačeniji pristup sigurnosnim pravilima primjenjivima na male putničke brodove,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:1.Poziva se države članice da utru put prema ujednačenijem pristupu sigurnosnim pravilima za putničke brodove kraće od 24 metra („mali putnički brodovi”) u nacionalnoj plovidbi u vodama Unije, koji nisu ni rekreacijska plovila kako su definirana u članku 3. stavku 2. Direktive 2013/53/EU ni putnički brodovi koji su uključeni u područje primjene članka 3. stavka 1. Direktive 2009/45/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2017/2108 koja se primjenjuje od 21. prosinca 2019.

2.U tu se svrhu preporučuje da od 21. prosinca 2019. države članice:

(a)primjenjuju, prema potrebi, sigurnosne ciljeve i funkcionalne zahtjeve za male putničke brodove navedene u Prilogu;

(b)podrže daljnju razradu ciljeva i zahtjeva iz točke (a) okvira normi koje se temelje na učinkovitosti, uključujući utvrđivanje i procjenu alternativnih načina njihove provjere i provedbe;

(c)potiču sudjelovanje dionika u tom procesu.

3.Ova Preporuka ne zadire u pravo država članica da odrede vlastita sigurnosna pravila primjenjiva na male putničke brodove iz točke 1.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    Direktiva (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 315, 30.11.2017., str. 40.–51.).

(2)    COM(2015) 508.

(3)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strateški ciljevi i preporuke za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018. (COM/2009/0008).

(4)    Izvorno je pripremljen pod radnim naslovom „Pravilnik o malim plovilima”.

(5)    Internetska stranica savjetovanja: https://ec.europa.eu/info/consultations/targeted-consultation-safety-goals-and-functional-requirements-small-passenger-ships_hr .

(6)    SWD(2015) 197.

(7)    Tractebel, 2015. Popratna studija za provjeru prikladnosti – Evaluacija zakonodavstva o sigurnosti putničkih brodova (Support Study for the Fitness Check (FC) – Evaluation of Passenger Ship Safety Legislation) (objavljeno na stranicama EU Bookshop: https://publications.europa.eu/hr/web/general-publications/publications )

(8)    Direktiva (EU) 2017/2108 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 315, 30.11.2017., str. 40).

(9)    Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 163, 25.6.2009., str. 1.).

(10)    COM(2015) 508.

(11)    Stavljena izvan snage i zamijenjena Direktivom 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon (SL L 354, 28.12.2013., str. 90.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,23.5.2018.

COM(2018) 314 final

PRILOG

Prijedlogu preporuke Vijeća

o sigurnosnim ciljevima i funkcionalnim zahtjevima za putničke brodove kraće od 24 metra

{SWD(2018) 238 final}

PRILOG

Vodič za male putničke brodove

I.Opće odredbe

I.1.Definicije

Ako nije navedeno drukčije, za potrebe ovog Vodiča primjenjuju se definicije iz Direktive 2009/45/EZ.

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(a)„sustavi za spašavanje” znači sustavi neovisni o matičnom brodu na koje se mogu smjestiti sve osobe na brodu kako bi se njihovi život i zdravlje zaštitili od opasnosti u slučaju evakuacije s broda;

(b)„vrijeme evakuacije” znači vrijeme potrebno za smještanje svih osoba na brodu u sustave za spašavanje.

I.2.Područje primjene

Ovaj Vodič odnosi se na novoizgrađene putničke brodove s punom palubom kraće od 24 metra koji obavljaju nacionalnu plovidbu.

Vodič se ne odnosi na putničke brodove koji su:

i.    ratni brodovi i vojni transportni brodovi;

ii.    jedrenjaci;

iii.    brodovi koji nemaju mehanički pogon;

vii.    jahte za razonodu;

viii.    brodovi koji plove isključivo u lučkim područjima;

ix.    brodovi za usluge u vezi s odobalnim projektima;

x.    tenderi;

xi.    brza plovila;

xii.    tradicionalni brodovi;

xiii. skele koje prometuju uz pomoć užadi; ili

xiv. drveni brodovi jednostavne gradnje.

I.3.Ciljevi

Glavni su ciljevi ovog Vodiča sljedeći:

(1)Projekt, konstrukcija i održavanje broda i njegovih sustava trebali bi osigurati sigurnost na moru, sprečavanje tjelesnih ozljeda i gubitka ljudskih života te izbjegavanje štete za okoliš, posebno za pomorski okoliš, i za imovinu.

(2)Požar bi trebalo spriječiti, otkriti, lokalizirati i ugasiti uz istodobno očuvanje ključnih sigurnosnih sustava tijekom i nakon izbijanja požara.

(3)Smanjenje opasnosti za život, brod, brodski teret i okoliš koja se pojavljuje uslijed požara.

(4)Spašavanje i održavanje ljudskog života tijekom i nakon slučajeva nužde, uključujući moguću evakuaciju s broda.

(5)Osiguravanje učinkovite komunikacije i odašiljanja i primanja poruka o pogibelji.

(6)Osiguravanje sigurne plovidbe.

I.4.Uvjeti plovidbe

(1)Za svaki brod trebali bi se odrediti predviđeni uvjeti plovidbe (i parametri i ograničenja) i ograničenja redovite plovidbe. Ti bi uvjeti bili odlučujući pri određivanju normi koje brod mora ispuniti.

(2)Brod bi trebao ploviti samo u okviru svojih predviđenih uvjeta plovidbe, koji bi trebali biti navedeni u službenoj dokumentaciji broda.

I.5.Sustav upravljanja sigurnošću

Na svakom brodu trebalo bi primjenjivati stalan sustav upravljanja sigurnošću, koji je prilagođen radnim postupcima koji se provode. Sustav upravljanja sigurnošću trebao bi osigurati sigurnost na moru, sprečavanje tjelesnih ozljeda i gubitka ljudskih života te izbjegavanje štete za okoliš, posebno za pomorski okoliš, i štete za imovinu.

I.6.Prijevoz tereta

Ako je prijevoz tereta i opasnih tvari dozvoljen nacionalnim zakonodavstvom za putničke brodove koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog Vodiča, trebala bi se uzeti u obzir sljedeća načela:

(1)Teretom koji se prevozi na brodovima trebalo bi rukovati tako da se ne ugrožava sigurnost osoba na brodu, samog broda i njegove okoline.

(2)Teret bi trebalo smjestiti i učvrstiti tako da se što više smanji rizik od pomicanja tereta tijekom prijevoza. Područja za teret, nosače tereta i sredstva za pričvršćivanje tereta trebalo bi projektirati i održavati tako da mogu apsorbirati sile koje nastaju uslijed ubrzanja tijekom prijevoza.

(3)Opasne tvari trebalo bi prevoziti tako da se ne ugrožava sigurnost osoba na brodu, samog broda i njegove okoline i tako da se što više smanji utjecaj na neposredni okoliš.

I.7.Tehničke inovacije

Ako inovativno rješenje uključuje dodatne opasnosti osim onih utvrđenih u ovom Vodiču, trebalo bi poduzeti posebne mjere za uklanjanje tih opasnosti.

I.8.Ugrađena brodska oprema

Osim područja obuhvaćenih zakonodavstvom Unije o usklađivanju proizvoda kojem je podložna pomorska brodska oprema 1 , pomorska oprema ugrađena u putničke brodove koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog Vodiča mora ispunjavati zahtjeve iz Direktive 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2 . U izvanrednim, propisno opravdanim okolnostima u kojima nadležna uprava države zastave dozvoli ugradnju opreme koja ne ispunjava zahtjeve iz te Direktive trebalo bi osigurati da se tom opremom postiže ista razina sigurnosti u predviđenim uvjetima plovidbe.

II-1Konstrukcija, stabilnost, upravljački i pogonski uređaji broda

II-1.1.Strukturna čvrstoća

Funkcionalni zahtjevi

Brodsku konstrukciju trebalo bi projektirati, izgraditi i održavati tako da se osigura čvrstoća potrebna da brod izdrži terete i opterećenja kojima će biti izložen u predviđenim uvjetima plovidbe.

Uklonjene opasnosti

Strukturna oštećenja uzrokovana neprikladnošću konstrukcijskih elemenata terete i opterećenja kojima će brod biti izložen.

Zahtjevi učinkovitosti

Projekt, izvedba i održavanje konstrukcije trebali bi zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje uprava države zastave u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 3 .

II-1.2.Sidrenje

Funkcionalni zahtjevi

Trebalo bi omogućiti sidrenje broda na morsko dno bez upotrebe pogona.

Uklonjene opasnosti

Gubitak kontrole – plutanje bez kontrole zbog čega može doći do sudara ili nasukavanja 4 .

Zahtjevi učinkovitosti

Trebali bi postojati mehanizmi za sidrenje broda na morskom dnu neovisno o dostupnosti energije i/ili pogona.

II-1.3.Vezivanje

Funkcionalni zahtjevi

Trebalo bi omogućiti da brod bude vezan i stoji uz gat ili neko drugo mjesto veza bez upotrebe pogona.

Uklonjene opasnosti

·Slobodno plutanje broda u luci.

·Pucanje priveznih elemenata.

·Sigurnost osoba koje se ukrcavaju i iskrcavaju.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebali bi postojati mehanizmi za privezivanje broda uz gat ili drugo mjesto veza neovisno o dostupnosti energije i/ili pogona.

(b)Najslabiji element u tom sustavu trebao bi moći izdržati očekivana opterećenja kada je brod privezan na vez.

(c)Trebalo bi osigurati zadržavanje broda u tom položaju pri ukrcaju i iskrcaju putnika.

II-1.4.Sustav za tegljenje

Funkcionalni zahtjevi

Trebalo bi osigurati mehanizme kojima se omogućuje tegljenje broda.

Uklonjene opasnosti

Gubitak kontrole – mora se omogućiti tegljenje broda u slučaju gubitka pogona i/ili kormilarenja.

Zahtjevi učinkovitosti

Čvrstoća sustava trebala bi biti dovoljna da izdrži opterećenja pri tegljenju u najgorim mogućim uvjetima plovidbe.

II-1.5.Spremnici

Funkcionalni zahtjevi

Spremnike bi trebalo projektirati, a tekućine bi trebalo skladištiti tako da se spriječe ozljede osoba na brodu i oštećenja samog broda.

Uklonjene opasnosti

·Eksplozija uslijed nakupljanja opasnih plinova u spremnicima.

·Istjecanje tekućina uskladištenih u spremnicima.

·Konstrukcijska oštećenja zbog prevelikog tlaka u spremnicima.

·Gubitak energije: prodor vode u spremnike goriva ili ulja za podmazivanje, što uzrokuje kvar pogona ili proizvodnje energije.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebalo bi uspostaviti mehanizme za sprečavanje zapaljenja para u spremniku.

(b)Trebalo bi omogućiti utvrđivanje razine tekućine u spremniku i u nepristupačnim praznim prostorima.

(c)Trebalo bi uspostaviti mehanizme za sprečavanje podtlaka ili prevelikog tlaka.

(d)Trebalo bi spriječiti prodor kiše i morske vode u spremnike goriva i spremnike ulja za podmazivanje, čak i u slučaju kvara mehanizama za sprečavanje prevelikog tlaka ili zapaljenja para.

(e)Prema potrebi trebala bi postojati mogućnost sigurnog ulaska u spremnik.

II-1.6.Ukrcaj i iskrcaj 5

Funkcionalni zahtjevi

Putnicima i posadi trebalo bi omogućiti siguran ukrcaj na brod i siguran iskrcaj s broda.

Uklonjene opasnosti

·Ozljede osoba pri ukrcaju ili iskrcaju.

·Ozljede osoba prouzročene vozilima pri ukrcaju ili iskrcaju.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebali bi postojati mehanizmi za zaštitu putnika i osoblja od zadobivanja ozljeda pri ukrcaju ili iskrcaju, pri čemu bi se posebna pozornost trebala posvetiti mogućnosti pada između broda i gata ili nekog drugog mjesta veza.

(b)Pod koji se upotrebljava za ukrcaj i iskrcaj trebao bi biti protuklizan, osobito ako je mokar.

(c)Trebalo bi odvojiti pješake od vozila.

(d)Opremu za ukrcaj i iskrcaj putnika smanjene pokretljivosti trebalo bi projektirati vodeći računa o njihovim posebnim potrebama.

II-1.7.Nadvođe

Funkcionalni zahtjevi

(1)Nadvođe i visina pramca broda trebali bi biti dovoljni da u predviđenim uvjetima plovidbe:

1.1.osiguraju rezervni uzgon;

1.2.spriječe prekomjerno krcanje valova.

(2)Strukturna čvrstoća i stabilnost broda trebale bi biti dovoljne za gaz koji odgovara dodijeljenom nadvođu.

Uklonjene opasnosti

·Potonuće ili prevrtanje.

·Konstrukcijska oštećenja zbog preopterećenja.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Brod bi u predviđenim uvjetima plovidbe trebao imati nadvođe koje:

a.1.omogućuje brodu da pluta uz rezervni uzgon;

a.2.sprečava krcanje valova koje ugrožava uzgon broda, osobito na pramčanom dijelu.

(b)Gaz koji odgovara dodijeljenom nadvođu (najveći gaz) trebalo bi označiti tako da oznaku može vidjeti vanjski promatrač.

(c)Pramčani gaz i krmeni gaz trebalo bi označiti tako da oznake može vidjeti vanjski promatrač.

(d)Trebalo bi provjeriti jesu li strukturna čvrstoća i stabilnost dovoljne za stanje krcanja koje odgovara dodijeljenom nadvođu (najveći gaz).

II-1.8.Stabilnost

Funkcionalni zahtjevi

(1)Brod bi u predviđenim uvjetima plovidbe trebao biti otporan na naginjanje kako bi se spriječilo prevrtanje u slučaju smetnje i imati dovoljno energije da se vrati u uspravni položaj nakon uklanjanja smetnje.

(2)Nakon prodora vode u bilo koji vodonepropusni prostor koji je u dodiru s oplatom trebalo bi omogućiti ostanak broda u plutajućem stanju u kojem se sve osobe na brodu mogu evakuirati s njega.

Uklonjene opasnosti

·Potonuće ili prevrtanje u neoštećenom stanju.

·Potonuće ili prevrtanje u oštećenom stanju.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)U predviđenim stanjima krcanja brod bi trebao pri predviđenim valovima i vjetru:

a.1.odupirati se valjanju ili naginjanju koje je prouzročila smetnja;

a.2.vratiti se po uklanjanju smetnje u uspravan položaj iz položaja u kojem se nalazio zbog valjanja ili naginjanja koje je prouzročila smetnja.

(b)Nakon prodora vode u bilo koji vodonepropusni prostor koji je u dodiru s oplatom brod bi trebao ostati u plutajućem stanju i zadržati odgovarajuću stabilnost:

b.1.pod kutom koji omogućuje spuštanje odgovarajućih sustava za preživljavanje navedenih u III. poglavlju;

b.2.pod kutom koji omogućuje kretanje putnika kroz brod.

(c)Pri utvrđivanju uvjeta u kojima će brod ostati u plutajućem stanju i zadržati odgovarajuću stabilnost nakon oštećenja trebalo bi uzeti u obzir i nagnuća do kojih će doći u toj situaciji s obzirom na položaj putnika, spuštanje sredstava za spašavanje i vremenske uvjete i stanja mora.

II-1.9.Vodonepropusnost i otpornost na vremenske uvjete

Funkcionalni zahtjevi

Brod bi trebalo projektirati tako da se u predviđenim uvjetima plovidbe održava razinu vodonepropusnosti i otpornosti na vremenske uvjete kojom se brod štiti od lomnih valova i prodora vode koji bi mogli ugroziti uzgon ili stabilnost.

Uklonjene opasnosti

Potonuće ili prevrtanje zbog nehotičnog nakupljanja vode unutar broda.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Brod bi trebao imati pregrade koje su vodonepropusne i otporne na vremenske uvjete kako bi se spriječilo nakupljanje vode u prostorima u kojima bi to moglo ugroziti projektirane parametre stabilnosti ili uzgona u predviđenim uvjetima plovidbe.

(b)Sve brodove trebalo bi projektirati tako da imaju razinu ispod koje moraju biti vodonepropusni u predviđenim uvjetima plovidbe: razina vodonepropusnosti.

(c)Vanjska brodska konstrukcija i sitna oprema trebale bi biti vodonepropusne iznad razine vodonepropusnosti barem do prve sljedeće palube ili razine.

(d)Pramčani dio broda trebao bi ostatku broda pružati vodonepropusnu zaštitu od posljedica sudara.

(e)Trebalo bi ugraditi sustav koji može u predviđenim uvjetima plovidbe ukloniti svu nakupljenu tekućinu iz bilo kojeg vodonepropusnog prostora. U strojarnicama bi trebalo postaviti napredni sustav uzbune.

(f)Sve izložene palube trebalo bi projektirati sa slobodnim otjecanjem.

II-1.10.Zaštita osoba na brodu

Funkcionalni zahtjevi

Sve sustave, opremu i sitnu opremu koji su ugrađeni u brod trebalo bi projektirati i ugraditi tako da se osobe na brodu ne mogu njima ozlijediti.

Uklonjene opasnosti

Ozljede osoba na brodu.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Osobe na brodu trebalo bi zaštititi od svega navedenog u nastavku:

a.1.pomičnih dijelova;

a.2.vrućih elemenata;

a.3.dijelova koji bi mogli uzrokovati strujni udar;

a.4.skliskih površina;

a.5.previsoke razine buke i vibracija;

a.6.elemenata pod naponom;

a.7.otrovnih tvari.

(b)Trebali bi postojati mehanizmi za zaštitu svih osoba na brodu od padanja u more.

II-1.11.Pogon i kormilarenje

Funkcionalni zahtjevi

Trebalo bi omogućiti upravljanje brzinom i kursom broda u predviđenim uvjetima plovidbe, uključujući moguće scenarije zakazivanja.

Uklonjene opasnosti

Nemogućnost manevriranja zbog nedostatka pogona ili kormilarenja, što može dovesti do sudara ili prevrtanja.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Redundantnost pogonskog i kormilarskog uređaja, uključujući sve pomoćne funkcije, trebalo bi osigurati uzimajući u obzir veličinu broda i područje plovidbe.

(b)Trebalo bi omogućiti upravljanje glavnim funkcijama pogonskih uređaja (mehaničkih, električnih itd.) s mosta, uključujući brzinu i smjer poriva, pri bilo kojoj vrijednosti nagiba i trima u predviđenim uvjetima plovidbe.

(c)Operativni pokazatelji koji služe za rano upozoravanje na zakazivanje pogona ili kormilarenja trebali bi biti dostupni zapovjedniku broda.

(d)Na zakazivanja zbog kojih bi se moglo izgubiti kontrolu pogona ili kormilarenja broda trebali bi upozoriti vizualni i zvučni alarmi na mostu i u odgovarajućoj strojarnici ako je u njoj prisutna posada.

(e)Trebalo bi omogućiti lokalno upravljanje brzinom i kormilarenjem.

(f)Trebali bi postojati mehanizmi za priopćavanje naredbi s mosta do položaja lokalnog upravljanja pogonom i kormilarenjem.

(g)Trebalo bi omogućiti pokretanje i zaustavljanje glavnog pogonskog sustava i upravljanje njime iz stanja mrtve točke, a da se pritom ne moraju upotrebljavati vanjski izvori energije.

(h)Projekt, konstrukcija i održavanje glavnih i pomoćnih strojeva potrebnih za upravljanje brzinom i kursom broda trebali bi zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje uprava države zastave u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009.

II-1.12.Izvor energije za slučaj nužde

Funkcionalni zahtjevi

Ključne sigurnosne sustave trebala bi napajati barem dva različita međusobno neovisna izvora energije, pri čemu je jedan od njih, odnosno izvor energije za slučaj nužde, namijenjen isključivo za ključne sigurnosne sustave.

Uklonjene opasnosti

·Kvar ključnih sigurnosnih sustava zbog nestanka napajanja.

·Kvar pri pokretanju ili u radu izvora energije za slučaj nužde zbog temperature ili nagiba i trima.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Izvor energije za slučaj nužde trebao bi se automatski aktivirati u slučaju kvara drugog izvora energije koji napaja ključne sigurnosne sustave.

(b)Izvor energije za slučaj nužde i povezani razvodni sustav trebalo bi postaviti tako da ne dođe do kvara sustava u slučaju požara, prodora vode ili druge nesreće koja utječe na druge izvore energije koji napajaju ključne sigurnosne sustave.

(c)Ako su ugrađeni, svi sustavi navedeni u nastavku smatraju se ključnim sigurnosnim sustavima:

c.1.oprema za drenažu;

c.2.oprema za otkrivanje požara;

c.3.protupožarna pumpa za slučaj nužde i, prema potrebi, sustavi raspršivanja;

c.4.komunikacijska oprema potrebna za upozoravanje svih osoba na brodu, upozoravanje službi za traganje i spašavanje i komunikaciju s njima i prijenos aktivnih signala koji omogućuju lokalizaciju broda;

c.5.alarmi i signali uzbune;

c.6.navigacijska svjetla i oprema potrebna za održavanje navigacijskih funkcija;

c.7.rasvjeta u slučaju nužde uključujući onu koja je potrebna za putove bijega;

c.8.svi drugi sustavi potrebni za evakuaciju svih osoba na brodu s broda.

(d)Ključne sigurnosne sustave trebalo bi održavati barem do trenutka u kojem se očekuje primanje pomoći ili spašavanje vanjskim sredstvima.

(e)Izvori energije za slučaj nužde trebali bi:

e.1.učinkovito raditi pri bilo kakvom nagibu i trimu u predviđenim uvjetima plovidbe i predvidivom oštećenom stanju; i

e.2.biti spremni za rad na bilo kojoj temperaturi u predviđenim uvjetima plovidbe.

(f)Projekt, konstrukcija i održavanje izvora energije za slučaj nužde i njihova razvodnog sustava trebali bi zadovoljavati norme za klasifikaciju utvrđene pravilima priznate organizacije ili jednakovrijednim pravilima koje primjenjuje uprava države zastave u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009.

II-2Protupožarna zaštita

II-2.1.Paljenje

Funkcionalni zahtjevi

(1)Trebalo bi spriječiti paljenje gorivih materijala i zapaljivih tekućina, plinova i para.

(2)Trebalo bi obilježiti gorive materijale, zapaljive tekućine i područja u kojima se mogu nakupljati zapaljivi plinovi ili pare i moguće izvore paljenja kao što su pogonski akumulatori.

Uklonjene opasnosti

Paljenje gorivog materijala ili zapaljivih tekućina, plinova i para.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebali bi postojati mehanizmi za sprečavanje i kontrolu istjecanja zapaljivih tekućina.

(b)Trebali bi postojati mehanizmi za ograničavanje nakupljanja zapaljivih plinova i para.

(c)Izvore paljenja trebalo bi odvojiti od gorivih materijala, zapaljivih tekućina i plinova.

(d)Zapaljive tekućine i plinove trebalo bi skladištiti u za to predviđenim prostorima.

(e)Trebalo bi poduzeti dodatne sigurnosne mjere, uključujući primjenu Međunarodnog pravilnika o sigurnosti brodova koji koriste plinove i goriva s niskom točkom zapaljivosti (IGF Pravilnik) ako se upotrebljava gorivo s točkom zapaljivosti nižom od 60 °C.

II-2.2.Širenje požara

Funkcionalni zahtjevi

(1)Trebali bi postojati mehanizmi za upravljanje dovodom zraka u sve zatvorene prostore.

(2)Trebali bi postojati mehanizmi za zaustavljanje protoka zapaljivih tekućina.

(3)Trebalo bi ograničiti požarno opterećenje brodskih prostora.

Uklonjene opasnosti

Širenje požara.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebalo bi omogućiti zatvaranje svih ventilacijskih kanala prostora u kojima postoji velika opasnost od požara i prostora za koji je potrebno osigurati visoku razinu protupožarne zaštite s mjesta izvan tog prostora.

(b)Trebalo bi omogućiti zaustavljanje sve mehaničke ventilacije s mjesta izvan prostora u kojem je ugrađena ventilacija.

(c)Ventilacija prostorija nastambi trebala bi biti neovisna o ventilaciji prostora u kojima postoji velika opasnost od požara.

(d)Trebali bi postojati upravljački mehanizmi za zaustavljanje svih sustava u kojima se upotrebljavaju zapaljive tekućine, npr. pumpi za gorivo, pumpi za ulje za podmazivanje, pumpi za termalno ulje i uljnih separatora (pročistača).

(e)Sljedeće izložene površine trebale bi imati svojstva sporog širenja plamena:

e.1.hodnici i stubišta koji su dio puta bijega;

e.2.stropovi i obloge u prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljačkim postajama.

(f)Ugrađeni gorivi materijal trebao bi imati ograničenu toplinsku vrijednost. Ta bi granica trebala ovisiti o brodograđevnom konstrukcijskom materijalu, no ni u kojem slučaju ne bi trebala premašivati 45 MJ/m2.

(g)Maksimalno požarno opterećenje svakog prostora trebalo bi ograničiti u skladu s okružnicom MSC.1/Circ. 1003 ili drugom jednakovrijednom normom.

II-2.3.Stvaranje dima i otrovnost

Funkcionalni zahtjevi

Trebalo bi ograničiti količinu dima i otrovnih proizvoda koji nastaju izgaranjem materijala, među ostalim završnih premaza, tijekom požara.

Uklonjene opasnosti

Opasnost za ljudski život od dima i otrovnih proizvoda nastalih tijekom požara u prostorima kojima osobe imaju pristup.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Boje, lakovi i drugi završni premazi koji se koriste na izloženim unutarnjim površinama ne bi trebali biti takvi da mogu stvarati prevelike količine dima i otrovnih proizvoda.

(b)Osnovne palubne obloge, u prostorijama nastambi i službenim prostorijama i upravljačkim postajama trebale bi biti od odobrenog materijala koji ne bi trebao ispuštati dim ni otrovne i zapaljive plinove pri povišenim temperaturama.

II-2.4.Otkrivanje požara i protupožarni alarm

Funkcionalni zahtjevi

Ugrađeni sustavi za otkrivanje požara i protupožarni alarm trebali bi biti prikladni za vrstu prostora, njegov potencijal za širenje požara i moguće stvaranje dima i plinova.

Uklonjene opasnosti

Izostanak ranog otkrivanja požara na brodu koji osigurava dovoljno vremena za gašenje požara ili sigurno napuštanje broda ili oboje.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebali bi postojati mehanizmi za otkrivanje požara u prostorima u kojima postoji velika opasnost od požara i prostorima koji su klasificirani kao prostori za koje je potrebna visoka razina protupožarne zaštite u skladu s točkom II-2.5(a).

(b)Mehanizmi za otkrivanje požara trebali bi slati signal na most u slučaju požara. Taj bi signal trebao biti popraćen zvučnim alarmom.

(c)Ako se zvučni alarm na mostu ne potvrdi u razumnom roku, tada bi se on trebao oglasiti u svim brodskim prostorima kojima posada ima pristup.

(d)Glasnoća alarma trebala bi se prilagoditi razini buke na brodu u normalnim uvjetima plovidbe tako da ga posada može primijetiti.

(e)Trebalo bi omogućiti utvrđivanje prostora u kojem je otkriven požar.

II-2.5.Strukturna zaštita od požara

Funkcionalni zahtjevi

(1)Požare bi trebalo lokalizirati na prostor na kojem su nastali kako bi se osiguralo dovoljno vremena za gašenje požara ili evakuaciju svih osoba na brodu s broda ili oboje.

(2)Svaki brod trebao bi biti pregrađen toplinskim i strukturnim pregradama.

Uklonjene opasnosti

Ozljede osoba na brodu zadobivene u požaru prije dolaska do sustava za preživljavanje.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Brodski prostori trebali bi se klasificirati na sljedeći način:

a.1.Prostori u kojima postoji velika opasnost od požara, uključujući:

·prostore u kojima se nalaze strojevi s unutarnjim izgaranjem;

·ro-ro prostorije;

·prostore u kojima se nalaze zapaljive tekućine;

·određene predjele s akumulatorom visokog kapaciteta.

a.2.Prostori za koje je potrebna visoka razina protupožarne zaštite, uključujući:

·putove bijega, uključujući stubišta i hodnike;

·upravljačke postaje;

·prostorije nastambi;

·prostore za okupljanje i ukrcaj;

·strojarnice pogonskog i kormilarskog uređaja;

·odjeljke koji se upotrebljavaju za opremu za transformaciju, distribuciju i skladištenje električne energije (akumulatori).

(b)Između prostora u kojima postoji velika opasnost od požara i prostora za koje je potrebna visoka razina protupožarne zaštite trebala bi postojati toplinska pregrada ili više njih kao strukturna zaštita od požara (SFP).

(c)Strukturna zaštita od požara koja se dobiva toplinskom pregradom u pravilu bi trebala sprečavati prolazak plamena i dima 60 minuta. To se vrijeme može smanjiti s obzirom na vrijeme evakuacije izračunano u skladu s točkom II-2.6., no ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti kraće od 30 minuta.

(d)Kad je riječ o čeličnim toplinskim pregradama, prosječna temperatura neizložene strane ne bi se trebala povećati za više od 140 °C od početne temperature niti bi se njihova temperatura, uključujući bilo koji spoj, u bilo kojem trenutku trebala povećati za više od 180 °C od početne temperature za vrijeme strukturne zaštite od požara tijekom standardnog ispitivanja vatrootpornosti.

(e)Kada se u toplinskim pregradama upotrebljavaju materijali koji nisu čelik, izolacija bi trebala biti takva da temperatura strukturne jezgre ne dosegne temperaturu na kojoj će izgubiti svoja strukturna svojstva za vrijeme strukturne zaštite od požara. Primjerice, ta temperatura za aluminij iznosi 200 oC.

(f)Kad je riječ o brodovima koji nisu od čelika, toplinska pregrada trebala bi se postaviti sa svih strana prostora u kojima postoji velika opasnost od požara.

(g)Protupožarna zaštita ventilacijskih kanala trebala bi se podudarati s protupožarnom zaštitom prostora u koje su ugrađeni.

II-2.6.Vrijeme evakuacije

Funkcionalni zahtjevi

Vrijeme potrebno za evakuaciju s broda trebalo bi se izračunati 6 i/ili testirati na brodu za svaki brod.

Uklonjene opasnosti

Smrtni slučajevi ili ozljede u slučaju nužde kada je potrebna evakuacija s broda.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Pri utvrđivanju vremena evakuacije trebalo bi smatrati da su svi putovi bijega upotrebljivi.

(b)Vrijeme evakuacije izraženo u minutama trebalo bi biti manje od sljedeće vrijednosti:

maksimalno vrijeme = (SFP-7)/3

gdje je SFP strukturna zaštita od požara u minutama.

II-2.7.Gašenje požara

Funkcionalni zahtjevi

Požare bi trebalo suzbiti i ugasiti u prostoru u kojem su nastali.

Uklonjene opasnosti

Širenje požara.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebalo bi omogućiti da mlaz vode efektivnog tlaka i kapaciteta koji su prilagođeni predmetnom brodu može doseći svaki brodski prostor kojem osobe imaju pristup i otvorene palube.

(b)Barem dvije vodene protupožarne pumpe trebalo bi ugraditi na brod, pri čemu jednu od njih napaja izvor energije za slučaj nužde (protupožarna pumpa za slučaj nužde).

(c)Protupožarna pumpa za slučaj nužde i njezin usisni dio trebali bi se nalaziti u prostoru u kojem se ne nalaze druge protupožarne pumpe i koji je od strojarnica pogonskog uređaja odvojen toplinskom pregradom.

(d)U svim prostorima u kojima postoji velika opasnost od požara trebao bi biti ugrađen sustav za gašenje požara.

(e)Sustavi automatskog raspršivanja trebali bi se nalaziti u prostorijama za spavanje.

(f)Prenosivi aparati za gašenje požara trebali bi se nalaziti u blizini ulaza u prostore u kojima postoji velika opasnost od požara ili za koje je potrebna visoka razina protupožarne zaštite.

(g)Sredstvo koje se upotrebljava za ugrađene ili prenosive sustave za gašenje požara:

g.1.trebalo bi biti prilagođeno za najvjerojatniju vrstu požara koja može nastati u štićenom prostoru; i

g.2.ne bi trebalo biti štetno za zdravlje ljudi, osim ako postoje:

·načini na koje se prostor može potpuno zatvoriti, a da se pritom svi otvori zatvaraju izvan tog prostora, i

·načini na koje se osigurava da se nitko ne nalazi u prostoru prije pokretanja odgovarajućih sustava za gašenje požara.

II-2.8.Putovi za bijeg

Funkcionalni zahtjevi

Osobama na brodu trebalo bi omogućiti dolazak do sustava za preživljavanje pristupačnim putovima koji su jasno označeni, nezapriječeni i zaštićeni od požara i poplavljivanja.

Uklonjene opasnosti

Nemogućnost osoba na brodu da napuste brod u slučaju evakuacije.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Brodovi bi trebali imati barem dva različita puta za bijeg iz svakog prostora u kojem se redovito boravi, a oni bi trebali voditi do mjesta ukrcaja.

(b)Dva puta za bijeg trebala bi biti raspoređena tako da se nijedan od njih ne može blokirati ni u kojem mogućem scenariju požara.

(c)Put za bijeg trebao bi:

c.1.biti opremljen držačima;

c.2.biti nezapriječen;

c.3.biti jasno označen oznakama koje su vidljive u uvjetima slabe vidljivosti;

c.4.imati rasvjetu koju napajaju dva izvora električne energije, pri čemu je jedan od njih izvor električne energije za slučaj nužde; i

c.5.biti dovoljno širok da se omogući slobodno kretanje osoba na brodu, uključujući osoba koje nose zaštitnu opremu, osoba na nosilima i osoba s invaliditetom.

(d)Planovi s putovima bijega trebali bi biti istaknuti u svakoj kabini prema potrebi i u društvenim prostorijama.

III.Sredstva i uređaji za spašavanje

III.1.Opća spremnost sredstava za spašavanje

Funkcionalni zahtjevi

Sva sredstva za spašavanje trebala bi biti u stanju stalne pripravnosti neovisno o brodskim izvorima električne energije u predviđenim uvjetima plovidbe.

Uklonjene opasnosti

·Ozljede osoba na brodu tijekom normalnih uvjeta plovidbe, obuke, održavanja ili u slučaju nužde.

·Kvar ili kašnjenje pri uporabi sredstava za spašavanje u stvarnom slučaju nužde ili tijekom obuke ili vježbi.

Zahtjevi učinkovitosti

Sredstva za spašavanje trebala bi biti:

(a)lako dostupna;

(b)nezaklonjena i nezaključana;

(c)spremna za uporabu i spuštanje neovisno o brodskom napajanju;

(d)održavana u stanju stalne spremnosti;

(e)spremna za uporabu u predviđenim uvjetima plovidbe; i

(f)spremna za spuštanje pri bilo kakvom nagibu i trimu u predviđenim uvjetima plovidbe i predvidivom oštećenom stanju.

III.2.Pružanje informacija o slučajevima nužde

Funkcionalni zahtjevi

Trebalo bi pružiti lako dostupne informacije i upute o slučajevima nužde svim osobama na brodu ovisno o tome u koje su sredstvo za spašavanje raspoređeni.

Uklonjene opasnosti

Izostanak odgovarajućih informacija i uputa za putnike o postupcima u slučaju nužde, što bi moglo izazvati dodatna kašnjenja, pomutnju ili paniku.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Informacije i upute za sve osobe na brodu trebale bi biti:

a.1.izražene na lako razumljiv način (npr. stil i jezik); i

a.2.jasno istaknute na cijelom brodu.

(b)Informacije i upute o postupcima u slučaju nužde i lokaciji i uporabi opreme trebale bi uključivati barem:

b.1.upute do postaja za okupljanje;

b.2.lokaciju sredstava za spašavanje; i

b.3.opis načina rada i uporabe sredstava za spašavanje.

(c)Upute za sredstva za spašavanje trebale bi biti čitljive i razumljive u uvjetima slabe vidljivosti (npr. rasvjeta u slučaju nužde), a mjesta na kojima su sredstva za spašavanje smještena trebala bi biti jasno označena.

III.3.Komunikacija

Funkcionalni zahtjevi

(1)Trebali bi postojati mehanizmi za upozoravanje službi za traganje i spašavanje (SAR) i njihovo usmjeravanje do lokacije broda i sustava za preživljavanje.

(2)Trebali bi postojati mehanizmi koji će u slučaju nužde zapovjedniku ili posadi omogućiti istodobnu komunikaciju sa svim osobama na brodu.

(3)Trebali bi postojati mehanizmi za upozoravanje svih osoba na brodu o slučaju nužde.

Uklonjene opasnosti

·Poteškoće za SAR u pronalasku u slučaju nužde (bilo broda ili sustava za preživljavanje na moru).

·Nemogućnost uspostavljanja dobre dvosmjerne komunikacije između članova posade kao pomoć u bijegu, evakuaciji i spašavanju.

·Nemogućnost pravodobnog pružanja konkretnih informacija i uputa o slučaju nužde osobama na brodu.

·Nemogućnost pravodobnog upozoravanja osoba na brodu na slučaj nužde.

·Kašnjenje i poteškoće u organizaciji.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Sljedeći mehanizmi trebali bi postojati kako bi se službe za SAR mogle usmjeriti do broda i sustava za preživljavanje:

a.1.elektronički signal koji službe za SAR mogu automatski i daljinski otkriti (uključujući signale satelitskih navigacijskih sustava kao što je Galileo);

a.2.signal koji je vizualno vidljiv iz blizine; i

a.3.prenosivi komunikacijski sustav za komunikaciju između sustava za preživljavanje i službi za SAR.

(b)Mehanizmi za unutarnju komunikaciju trebali bi:

b.1.omogućiti dvosmjernu komunikaciju između članova posade neovisno o brodskom prostoru u kojem se oni nalaze;

b.2.omogućiti stalno zvučno informiranje i davanje uputa u svim prostorima kojima osobe imaju pristup.

(c)Mehanizmi za upozoravanje svih osoba na brodu trebali bi:

c.1.čuti se u svim prostorima kojima osobe imaju pristup; i

c.2.biti prikladni za govornu komunikaciju na brodu.

III.4.Evakuacija

Funkcionalni zahtjevi

(1)Svaki brod trebao bi imati postaje za okupljanje na kojima bi trebalo okupiti sve osobe na brodu prije nego što ih se prebaci u sustave za preživljavanje.

(2)Trebalo bi omogućiti prebacivanje bilo koje osobe s postaje za okupljanje u sustav za preživljavanje, a da je se pritom ne ozlijedi ni ne smoči, tj. da nema potrebe za ulaskom u vodu čak i na kratko razdoblje.

(3)Trebali bi postojati mehanizmi za osiguravanje preživljavanja svih osoba nakon evakuacije.

Uklonjene opasnosti

·Neprikladni sustavi za preživljavanje koji nisu dostatni, prikladni ni pristupačni za sve osobe na brodu.

·Neadekvatno okupljanje putnika zbog čega dolazi do kašnjenja i pomutnje pri evakuaciji.

·Mogućnost nedostupnosti određenih sustava za preživljavanje uslijed požara, naplavljivanja ili drugog oštećenja.

·Oštećenje sustava za preživljavanje i/ili ozljede osoba tijekom spuštanja.

·Utapanje.

·Pothlađenost.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Sustavi za preživljavanje trebali bi biti raspoređeni po cijelom brodu i imati takav kapacitet da se u slučaju gubitka ili onesposobljavanja nekog od sustava za preživljavanje u preostalim sustavima za preživljavanje može smjestiti ukupni broj osoba koje je brod ovlašten prevoziti.

(b)Raspored, načini spuštanja i kapacitet sustava za preživljavanje trebao bi biti takav da se sve osobe koje je brod ovlašten prevoziti mogu smjestiti na bilo kojoj strani broda. 7

(c)Postaje za okupljanje trebale bi biti dovoljno velike za okupljanje svih osoba na brodu.

(d)Ni od jedne osobe ne bi trebalo očekivati da mora skočiti s visine više od jednog metra da dođe do sustava za preživljavanje. U slučaju većih visina trebao bi postojati uređaj koji olakšava ukrcaj (npr. klizne staze za napuštanje broda ili ljestve za ukrcaj).

(e)Sustav za preživljavanje trebalo bi spustiti tako da mu pritom ne priječe put ili smetaju druge strukture, osobito brodski vijak.

(f)Svaki brod trebao bi imati zasebne plutajuće naprave prikladne za svaku osobu na brodu.

(g)Trebala bi postojati i odgovarajuća sredstva za zaštitu osoba od gubitka topline ovisno o uvjetima plovidbe.

III.5.Spašavanje

Funkcionalni zahtjevi

Trebali bi postojati mehanizmi za podizanje osoba iz vode.

Uklonjene opasnosti

Nemogućnost djelotvornog i brzog podizanja osobe iz vode, što bi moglo prouzročiti pogoršanje zdravstvenog stanja preživjele osobe ili čak smrt.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Brod bi trebao imati sredstvo za plutanje koje se može spustiti s broda do osobe u vodi.

(b)Osobu bi iz vode trebao podizati sam brod ili za to namijenjena jedinica.

IV.Radioveze

Funkcionalni zahtjevi

(1)Brod bi trebao biti opremljen tako da može odaslati i primati relevantne pomorske sigurnosne informacije.

(2)Svaki brod trebao bi biti opremljen tako da može odaslati i primati poruke o pogibelji.

(3)Trebalo bi omogućiti komunikaciju sa sredstvima vanjske pomoći, bilo zračnim ili morskim, tijekom akcije traganja i spašavanja.

Uklonjene opasnosti

·Nemogućnost prijema i odašiljanja relevantnih pomorskih sigurnosnih informacija.

·Nemogućnost komunikacije s vanjskim sredstvima u slučaju nužde.

·Nemogućnost pružanja pomoći brodovima u pogibelji u svojoj okolici.

Zahtjevi učinkovitosti

Svaki brod trebao bi biti izveden tako da može:

(a)odaslati poruke o pogibelji s broda na kopno;

(b)primati poruke o pogibelji s kopna;

(c)odaslati i primati poruke o pogibelji s broda na brod (i s pomoću satelitskog sustava);

(d)odaslati i primati poruke o koordinaciji aktivnosti traganja i spašavanja;

(e)odaslati i primati poruke na licu mjesta;

(f)odaslati i primati pomorske sigurnosne informacije;

(g)odaslati i primati opće radioporuke između broda i kopnenih radijskih sustava ili mreža; i

(h)slati i primati poruke s mosta na most.

V.Plovidba

Funkcionalni zahtjevi

Brod bi trebalo projektirati, izgraditi, opremiti i održavati tako da dok je na moru:

(1)omogućuje slobodnu plovidbu; i

(2)upozorava posadu na sve nepokretne ili pokretne opasnosti za plovidbu.

Uklonjene opasnosti

·Sudari i nasukavanje.

·Neuspješno utvrđivanje položaja broda.

Zahtjevi učinkovitosti

(a)Trebale bi biti dostupne detaljne informacije o zemljopisnom morskom području na kojem brod plovi.

(b)Trebali bi postojati mehanizmi za utvrđivanje položaja, kursa i brzine broda (kao što su satelitski navigacijski sustavi, uključujući sustav Galileo).

(c)Trebali bi postojati mehanizmi za pomoć u plovidbi i izbjegavanju sudara (kao što su satelitski navigacijski sustavi, uključujući sustav Galileo).

(d)Most bi trebao biti izveden tako da omogućuje prikladnu vidljivost u svim smjerovima za potrebe plovidbene straže.

(e)Trebali bi postojati mehanizmi za utvrđivanje smjera okretanja i potrebne snage brodskog vijka i položaja kormila u odnosu na glavni smjer broda.

(f)Trebali bi postojati mehanizmi za utvrđivanje dubine vode.

(g)Trebalo bi osigurati da brod mogu otkriti brodovi u njegovoj okolici.

(1)    Treba podsjetiti da se zakonodavstvo Unije o usklađivanju koje se odnosi na sigurnost proizvoda primjenjuje na određenu brodsku opremu, a posebno Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).

(2)    Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.).

(3)    Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL L 131, 28.5.2009., str. 11.).

(4)    Jasno je da se sidrenje broda na morsko dno ne može jamčiti u svakoj situaciji jer će ovisiti o mnogim čimbenicima kao što su vrsta dna, dubina mora, okolišni uvjeti itd., no u odgovarajućim okolnostima moglo bi spriječiti slobodno plutanje broda.

(5)    Obalni sustavi nisu pokriveni.

(6)    Okružnice MSC.1/Circ.1533 i MSC.1/Circ.1166, kako su izmijenjene, mogle bi poslužiti kao referentni izvor za način izračuna.

(7)    Taj zahtjev nužno ne podrazumijeva da se na svakoj strani broda mora osigurati stopostotni kapacitet. Mogu se upotrebljavati sustavi za preživljavanje koji se mogu spustiti s bilo koje strane broda.