EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.4.2018.

COM(2018) 219 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA EMPTY

Europski maloprodajni sektor primjeren 21. stoljeću

{SWD(2018) 236 final}
{SWD(2018) 237 final}

Dinamičan i konkurentan maloprodajni sektor važan je za potrošače, poduzeća te samim tim i za cjelokupno gospodarstvo EU-a. Zbog velikog broja poduzeća i radnih mjesta te doprinosa dodanoj vrijednosti EU-a maloprodaja je ključna za poticanje dugoročnog gospodarskog rasta 1 . 

Sektor pokreću sve veće potrebe potrošača i tehnički napredak pa se brzo izmijenio te je pokretač inovacija i produktivnosti. 

Kućanstva u EU-u troše do oko jedne trećine svojeg proračuna na robu koju distribuiraju trgovci na malo. Maloprodajni sektor utječe na kvalitetu života osoba koje žive u EU-u putem plaća, izbora i kvalitete proizvoda u ponudi.

3,6 milijuna poduzeća koja djeluju u maloprodajnom sektoru (uglavnom mala i srednja poduzeća (MSP)) povezano je s drugim gospodarskim sektorima poput veleprodaje i proizvodnje, prijevoza i logistike te drugih poslovnih usluga. Učinkovitiji maloprodajni sektor pozitivno će utjecati na cijelo gospodarstvo.

Jedinstveno tržište pruža trgovcima na malo pristup do 500 milijuna potencijalnih potrošača. Međutim, to zahtijeva povoljan poslovni i regulatorni okvir koji odgovara potrebama trgovaca na malo koji posluju na internetu i izvan njega te koji pomaže odgovoriti na izazove koji utječu na maloprodajni sektor na globalnoj razini 2 .

Ubrzani rast e-trgovine preobražava taj sektor. E-trgovina postala je dio svakodnevice za većinu građana EU-a. To donosi nove mogućnosti i izazove za taj sektor. Razvoj maloprodaje koja se odvija različitim kanalima i nestanak jasnih granica između prodaje izvan interneta (fizički poslovni prostori) i na internetu (e-trgovina) promiče tržišno natjecanje i potiče inovacije u sektoru. Međutim, u području prekogranične e-trgovine u EU-u i dalje ima puno mogućnosti za poboljšanje. Osim toga, nije lako svim poduzećima pratiti pojavu novih poslovnih modela – 80 % trgovaca na malo još uvijek ne prodaje na internetu. Posebno se mnogi trgovci na malo teško prilagođavaju.

Za ostvarenje punog potencijala jedinstvenog tržišta potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U kontekstu europskog semestra nekoliko je država članica već provelo reforme kojima se nastoji poboljšati regulatorno okruženje za trgovce na malo 3 . 

Međutim, produktivnost maloprodajnog sektora u EU-u zaostaje za drugim sektorima te je taj sektor manje dinamičan nego u drugim usporedivim gospodarstvima 4 . Maloprodaja je ujedno bila manje profitabilna od ostalih sektora. Gomilanje propisa negativno utječe na njihovo izvršenje. Trgovci na malo moraju poštovati niz različitih i često složenih regulatornih okvira uspostavljenih na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Takvi restriktivni propisi dovode do maloprodajnih tržišta koja nisu toliko dinamična i koja bilježe manje ulazaka i izlazaka maloprodajnih poduzeća i nude slabije izglede za zapošljavanje. 5

Izvor:    Vlastiti izračuni na temelju informacija prikupljenih od država članica, Eurostata i putem namjenskih studija 6

Modernom maloprodajnom sektoru potrebno je više ulaganja i povoljno poslovno okruženje. Planom ulaganja za Europu podupire se dodatni razvoj jedinstvenog tržišta, posebno uklanjanjem prepreka ulaganju, poticanjem veće regulatorne predvidljivosti te smanjenjem prekomjerne regulative.

Provedbom Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta 7 Komisija je poduzela korake kako bi jedinstveno tržište bilo prikladno za digitalno doba. Povećanje prekogranične e-trgovine bilo je jedan od glavnih ciljeva. Prijedlozi Komisije o geografskom blokiranju 8 , uslugama prekogranične dostave paketa 9 , modernizaciji sustava PDV-a 10 , pravilima o digitalnim ugovorima 11 i predstojećoj inicijativi za internetske platforme 12 pomoći će trgovcima na malo da nesmetano provode internetske aktivnosti. Komisija ujedno predlaže mjere za pravedno i učinkovito oporezivanje digitalnog gospodarstva 13 i jamčenje neovisnosti sustava platnih kartica i izvršitelja obrade. 14

Pojavljuju se nove mogućnosti za novoosnovana poduzeća u sektoru. Konkretan cilj inicijative za novoosnovana i rastuća poduzeća 15 jest ukloniti prepreke za novoosnovana i rastuća poduzeća na jedinstvenom tržištu stvaranjem boljih poslovnih mogućnosti te olakšavanjem pristupa financiranju.

U Novom programu vještina za Europu predložen je niz mjera kojima će se pomoći građanima EU-a da steknu prave vještine za suočavanje s izazovima globalnog gospodarstva koje se brzo mijenja 16 . U maloprodaji su potrebne vještine koje odgovaraju zahtjevima digitalizacije. Osim toga, program Erasmus+ nudi nove mogućnosti za dugoročno naukovanje u inozemstvu u velikom broju gospodarskih sektora, uključujući maloprodaju.

Jedinstveno tržište robe od posebne je važnosti za maloprodajni sektor. U prosincu 2017. Komisija je podnijela dva zakonodavna prijedloga kako bi poduzećima, osobito MSP-ovima, olakšala prodaju proizvoda diljem EU-a 17 i pojačala nadzor za sprečavanje prodaje nesigurnih proizvoda potrošačima EU-a. 18 Osim toga, Komisija je podnijela prijedlog za uklanjanje ključnih prepreka povezanih s ugovornim pravom koje ometaju prekograničnu trgovinu. 19 Komisija poduzima i dodatne inicijative za poboljšanje pravnog okvira za potrošače i poduzeća. 20

Direktivom o uslugama trgovcima na malo olakšava se otvaranje maloprodajnih objekata diljem svih država članica. U presudi u predmetu Visser 21 Sud Europske unije potvrdio je da je maloprodaja usluga te je kao takva obuhvaćena Direktivom o uslugama 22 . Direktivom se osigurava zabrana određenih krajnje restriktivnih zahtjeva za pristup tržištu, a ostali zahtjevi mogu postojati samo ako su nediskriminacijski i opravdani legitimnim ciljem javne politike te razmjerni. U tom pogledu Direktivom se ujedno nastoje osigurati učinkoviti, objektivni i nediskriminirajući postupci za pristup tržištu u razumnom roku. Ugovorom o funkcioniranju EU-a propisuju se slični zahtjevi u situacijama koje nisu obuhvaćene Direktivom o uslugama, kao što su operativna ograničenja.

Europsko vijeće naglasilo je da je provedba postojećeg zakonodavstva ključna za funkcioniranje jedinstvenog tržišta 23 . U primjeni Direktive o uslugama države članice napravile su niz prilagodbi regulatornog okvira za usluge. Potpuna usklađenost s pravilima EU-a poboljšala bi regulatorno okruženje za maloprodaju i omogućila poduzećima, a time i potrošačima, da izvuku korist od jedinstvenog tržišta.

U Strategiji jedinstvenog tržišta ukazalo se na ograničenja u pogledu uspostave poslovnog nastana u maloprodaji te ograničenja koja utječu na svakodnevno poslovanje u maloprodaji kao na znatne prepreke za uspješniji sektor maloprodaje. Komisija se obvezala utvrditi „najbolje prakse za olakšavanje poslovnog nastana u maloprodajnom sektoru i za smanjenje operativnih ograničenja na jedinstvenom tržištu. Te će prakse poslužiti kao smjernice za reforme država članica i određivanje prioriteta pri provedbenim mjerama u maloprodajnom sektoru. 24 ”

Ovom se Komunikacijom nastoji pridonijeti oslobađanju potencijala maloprodajnog sektora za dobrobit gospodarstva EU-a utvrđivanjem najboljih praksi. Najboljim praksama poduprijet će se konkurentnost maloprodajnog sektora bez narušavanja ciljeva javne politike koje države članice nastoje ostvariti. Kako je istaknulo Europsko vijeće, EU treba nastaviti s radom na jedinstvenom tržištu koje je otporno na buduće promjene, primjereno digitalnome dobu 25 . Sektor maloprodaje sve se više oslanja na distribuciju putem više kanala i taj će se trend nastaviti. Cilj nekoliko inicijativa digitalnog jedinstvenog tržišta jest da se trgovcima na malo na internetu omogući djelotvorna prekogranična prodaja. U ovoj se Komunikaciji razmatraju ograničenja koja su češća u maloprodaji izvan interneta.

Na 25. obljetnicu uspostave jedinstvenog tržišta 26  trebali bismo proslaviti njegova postignuća, ali trebali bismo se ujedno i osvrnuti na budućnost. Maloprodajni sektor zaslužuje našu pozornost i analizu. Institucije EU-a i države članice moraju uložiti trud u poticanje konkurentnosti sektora u trenutku kad se taj sektor mijenja uslijed brzog rasta e-trgovine.

Trgovci na malo u različitoj se mjeri suočavaju s brojnim ograničenjima u pogledu otvaranja trgovina (npr. u pogledu veličine i lokacije trgovine ili postupka za dobivanje određenog odobrenja) i poslovanja (npr. u pogledu radnog vremena, promotivne prodaje i distribucijskih kanala, oporezivanja, nabave). Mnoga od tih ograničenja mogu se opravdati legitimnim ciljevima javne politike, ali njihovo gomilanje može stvoriti nesrazmjerne prepreke za nove sudionike na tržištu i stoga negativno utjecati na produktivnost sektora. Trgovci na malo ističu da regulatorni okviri trebaju biti otporni na buduće promjene i fleksibilni kako bi se poduzećima omogućilo da se brzo prilagode promjenjivoj stvarnosti 27 .

Smanjenje ograničenja pozitivno utječe na funkcioniranje tržišta 28 . Manje restriktivno regulatorno okruženje potiče veći broj poduzeća da uđu na tržište, iskoriste svoje prilike i uspiju. Trgovci na malo imaju veću fleksibilnost pri ulaganju u odgovarajuću lokaciju i vrstu svojih trgovina te mogu bolje reagirati na potrebe lokalnih potrošača. Sve navedeno, uz napredovanje e-trgovine, povećava konkurentnost i dovodi do uspjeha učinkovitijih i inovativnijih poduzeća.

Posljedično tomu povećava se produktivnost sektora od čega u konačnici imaju korist i potrošači. Potrošači mogu uživati u većoj raznolikosti, većoj inovativnosti i kvalitetnijoj ponudi proizvoda i usluga. Pritom će vjerojatno platiti niže iznose 29 . Osim toga, jači maloprodajni sektor može ponuditi dodatne mogućnosti zapošljavanja. Otvorilo bi se više kvalitetnijih radnih mjesta, ne samo u maloprodaji, već i u pratećim uslugama poput prijevoza, skladištenja i logistike.

Komisija je razvila pokazatelj maloprodajnih ograničenja koji pokazuje razna ograničenja u pogledu uspostave poslovnog nastana u maloprodaji te u svakodnevnom poslovanju trgovina 30 . Njegovi sastavni dijelovi obuhvaćaju složenost i raznolikost regulatornog okvira u državama članicama. Općenito, pokazatelj nudi pregled stanja i pokazuje izrazito neujednačenu sliku ograničenja diljem EU-a. Ograničenja u pogledu uspostave poslovnog nastana i operativna ograničenja postoje u svim državama članicama. Međutim, konkretna vrsta i razina ograničenja znatno se razlikuju. U nekim državama članicama ta razina može biti pet ili više puta veća nego u drugim državama članicama. Dok u najlabavijim regulatornim okvirima postoji samo nekoliko vrsta ograničenja, u najstrožima se može nagomilati do 12 različitih vrsta ograničenja 31 . To utječe na okruženje u kojem mali poduzetnici posluju.

Zadaća uređivanja maloprodajnog sektora prvenstveno je u rukama država članica. Međutim, pri utvrđivanju pravila države članice moraju se pridržavati zakonodavstva EU-a i ne smiju neprimjereno ograničavati slobodu uspostave poslovnog nastana ili slobodno pružanje usluga. Shodno tome, zabranjena su neka ograničenja, dok se u drugim slučajevima ona mogu zadržati ili uvoditi sve dok su nediskriminirajuća, opravdana na temelju legitimnih ciljeva javne politike i razmjerna. Labavije regulatorno okruženje potaknulo bi konkurentnost sektora. U tom kontekstu treba voditi računa o činjenici da, zbog svoje prirode, propisi o poslovnom nastanu i poslovanju uglavnom utječu na trgovce na malo koji posluju izvan interneta. Nadalje, ograničenja se množe i države članice trebale bi razmotriti njihove kumulativne učinke.

Otvaranje novih trgovina je način na koji trgovci na malo ostvaruju pristup tržištu. Kako se maloprodajni sektor razvija, tako je važno da trgovci na malo budu u mogućnosti provoditi dosljednu strategiju pristupa tržištu koja objedinjuje prisutnost na internetu i izvan njega. Osim toga, takav pristup tržištu trebalo bi moći ostvariti u razumnom roku i bez neprimjerenih ili nesrazmjernih opterećenja. Pravodoban i brz pristup tržištu od presudne je važnosti za trgovce na malo. Oni su zabrinuti zbog ograničenja u pogledu lokacija za nove trgovine, uvjeta povezanih s proizvodima ili općeg manjka pravne sigurnosti. Trgovci na malo ukazuju na to da postupci za uspostavu poslovnog nastana predugo traju te su previše složeni i neizvjesni 32 .

Ograničenja u pogledu uspostave poslovnog nastana predstavljaju ozbiljne prepreke za ulazak na tržište i o njima se opetovano raspravljalo u kontekstu europskog semestra 33 .

Uvjeti uspostave poslovnog nastana

Sve države članice uređuju otvaranje maloprodajnih objekata. Vrlo je često poslovni nastan u maloprodajnom sektoru uređen na regionalnoj i/ili lokalnoj razini, što dodatno pridonosi raznovrsnosti pravila kojih se trgovci na malo moraju pridržavati.

Direktivom o uslugama, kojom se kodificira sudska praksa Suda Europske unije u pogledu slobode poslovnog nastana, zabranjuju se određeni zahtjevi kao što su ispitivanja ekonomskih potreba 34 . Tom su kategorijom obuhvaćeni zahtjevi za informacijama radi procjene ponude (npr. broj, vrste i oblici postojećih trgovina) ili za mjerenje tržišne potražnje (npr. kupovna moć ili potrošnja kućanstava u relevantnim područjima poslovnog nastana). Takvi zahtjevi zabranjeni su zakonodavstvom EU-a jer se bave isključivo gospodarskim interesima ili mogu biti zamijenjeni sredstvima koja nisu toliko ograničavajuća. Mnoge države članice prilikom provedbe Direktive o uslugama preispitale su svoje uvjete za uspostavu poslovnog nastana i ukinule su zahtjeve u pogledu ekonomske procjene 35 . Međutim, u nekim državama članicama u zakonodavstvu ili u praksi još uvijek se zahtijevaju ili upotrebljavaju ekonomski podaci.

Na pravila o osnivanju maloprodajnih trgovina utječu planovi prostornog planiranja, često s ciljem održavanja vitalnosti gradskih središta ili zaštite okoliša. Na primjer, tim se pravilima može ograničiti uspostava poslovnog nastana na periferiji gradova. S tim ciljevima kao takvima slaže se Komisija, koja u okviru Plana EU-a za gradove, 36 surađuje s državama članicama, gradovima i ostalim dionicima kako bi promicala urbanistički prihvatljivije, učinkovitije i djelotvornije politike i pridonijela teritorijalnoj koheziji 37 . Istodobno, države članice moraju te ciljeve ostvarivati na razmjeran način.

Sud Europske unije potvrdio 38 je da se Direktiva o uslugama primjenjuje na poslovni nastan u maloprodajnom sektoru neovisno o tome kako države članice reguliraju poslovni nastan u maloprodaji, bilo u okviru sustava ovlašćivanja ili prostornim planiranjem. Sud Europske unije potvrdio je da se Direktivom o uslugama dopušta da se propisno uzmu u obzir ciljevi javne politike i da države članice imaju diskrecijsku ovlast prilikom utvrđivanja načina za ispunjavanje legitimnih ciljeva javne politike. Međutim, kako bi bili u skladu s Direktivom o uslugama, države članice trebaju osigurati da regulatorni zahtjevi koji se odnose na uspostavu poslovnog nastana u maloprodaji ne budu samo opravdani zbog prevladavajućeg razloga od društvenog interesa, već i da su razmjerni.

Proporcionalnost je važna značajka sloboda jedinstvenog tržišta. Proporcionalnost je ključna za maloprodajni sektor. Direktivom o uslugama propisuje se da trgovci na malo ne podliježu ograničenjima koja bi bila nesrazmjerna. To se odnosi na neke zahtjeve izričito navedene u Direktivi o uslugama, koji uključuju teritorijalna ograničenja 39 . To na primjer mogu biti vrlo detaljni prostorni planovi, kojima se propisuje vrsta robe za prodaju 40 . Sud Europske unije u presudi u predmetu Visser podsjetio je na obvezu država članica, prema Direktivi o uslugama, 41 da pregledaju svoje propise i prakse kako bi provjerili proporcionalnost teritorijalnih ograničenja koja se odnose na poslovni nastan u maloprodajnom sektoru 42 . 

U širem smislu u uslužnom sektoru Komisija je predložila direktivu o ispitivanju proporcionalnosti u području reguliranih profesija 43 . Slično tome, u prijedlogu Komisije o postupku obavješćivanja u vezi s određenim ograničenjima u skladu s Direktivom o uslugama 44 potreban je strukturiran i ujednačen pristup proporcionalnosti.

Države članice, postavljanjem pragova veličine, često primjenjuju različita pravila za projekte za poslovni nastan u maloprodajnom sektoru, ovisno o veličini planirane maloprodajne trgovine 45 . To može dovesti do umjetnog oblikovanja maloprodajnog sektora tako što utječe na vrste i veličine otvorenih trgovina 46 , što u konačnici utječe na produktivnost.

Održavanje živahnosti gradskih središta opravdano je političko pitanje za nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti, a broj praznih trgovina raste. Kako bi se riješilo to pitanje, neka od tih tijela primjenjuju ograničenja za uspostavu poslovnog nastana u maloprodajnom sektoru izvan gradskih središta. Ako se primjenjuju, ta ograničenja moraju biti opravdana i razmjerna. U tom kontekstu nadležna nacionalna tijela trebala bi razmotriti sveobuhvatniju politiku koja se ne odnosi samo na pravila povezana s maloprodajnim sektorom. Trebalo bi uzeti u obzir i e-trgovinu i promjenjive kupovne navike potrošača, koje utječu na prisutnost trgovaca na malo u gradskim središtima.

Novi pristupi za promicanje vitalnosti gradskih središta Javna se tijela potiču da razmotre širok spektar djelovanja i mjera za privlačenje potrošača u gradska središta koji se ne oslanjaju isključivo na ograničenja u pogledu uspostave poslovnog nastana u maloprodajnom sektoru. Primjer: U dijelu Amsterdama (Nizozemska), poznatom kao „Devet ulica”, trgovci na malo udružili su se kako bi stvorili uspješnu zajednicu na temelju identiteta i kulturne baštine tog područja. Trgovci na malo potiču se da s upraviteljem zajednice koordiniraju zajedničke marketinške i promotivne aktivnosti povezane s tom baštinom i kojima se u to područje mogu privući turisti ili drugi potrošači, a promicanje se odvija putem internetske stranice. Tako se, uz druge inicijative kojima upravlja nadležno tijelo poput uvođenja zone bez automobila, potaknulo maloprodajnu djelatnost i potražnju za maloprodajnim prostorom u četvrti „Devet ulica”. Paralelno s ovom Komunikacijom Komisija objavljuje Vodič za poticanje revitalizacije i modernizacije maloprodajnog sektora. Taj vodič sadržava priče o uspjehu gradova koji su obnovili vitalnost svojih gradskih središta i trebao bi pomoći nadležnim tijelima u podupiranju malih trgovaca na malo u prilagodbi novim uvjetima digitalnog doba.

Postupci uspostave poslovnog nastana

Jednostavnim, transparentnim i djelotvornim postupcima uspostave poslovnog nastana („smanjenje birokracije”) nudi se mogućnost maloprodajnom sektoru da poboljša produktivnost. Ispitanici u otvorenoj javnoj raspravi naglasili su potrebu za pojednostavnjenjem postupaka uspostave poslovnog nastana, transparentnijim postupcima i učinkovitijom i sustavnijom primjenom internetskih postupaka. Za omogućavanje tog pristupa trebalo bi upotrebljavati digitalne tehnologije 47 . Akcijskim planom EU-a za e-upravu 48 nastoji se ubrzati digitalna preobrazba uprave kako bi interakcije poduzeća s javnim upravama bile djelotvornije, transparentnije, brže i jeftinije.

Pronalaženje relevantnih i točnih informacija o zakonskim zahtjevima i postupcima u lako razumljivom obliku, kao i mogućnost pristupa i provođenja administrativnih postupaka putem interneta, ključno je za sve koji žele iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta, a osobito za MSP-ove. Da bi se bolje odgovorilo na te potrebe, Komisija je predstavila zakonodavni prijedlog za uspostavu jedinstvenog digitalnog pristupnika 49 . 

U praksi se tradicionalni trgovci na malo i dalje suočavaju sa znatnim kašnjenjima zbog brojnih proceduralnih prepreka 50 . Takva kašnjenja imaju negativan učinak na početak i održivost projekta, koji može biti osmišljen za određeno tržište, te uzrokuju znatne troškove.

Punom primjenom same Direktive o uslugama ostvario bi se ambiciozni program administrativnog pojednostavnjenja i suradnje 51 . S obzirom na presudu u predmetu Visser države članice trebale bi procijeniti je li administrativno pojednostavnjenje u maloprodajnom sektoru bilo dovoljno ambiciozno ili je potrebno uložiti dodatan trud. U Direktivi se propisuje da države članice uspostave jedinstvene kontaktne točke, osiguraju mogućnost dovršetka postupaka na daljinu i elektroničkim putem te olakšaju dostupnost informacija o nacionalnim zahtjevima i postupcima. Zahtjevi se moraju obraditi što je prije moguće. Sektor i javna tijela imala bi korist od učinkovitijih transparentnijih i kraćih postupaka za uspostavu poslovnog nastana.

Osim propisa koji utječu na osnivanje maloprodajnih trgovina trgovci na malo suočavaju se s brojnim propisima koji su povezani s njihovim svakodnevnim poslovanjem (npr. u pogledu radnog vremena, promotivne prodaje, distribucijskih kanala i nabave).

Operativna ograničenja često se uvode kako bi se ispunili ciljevi javne politike, poput zaštite zaposlenika, potrošača, okoliša i javnog zdravlja. E-trgovina mijenja kupovne navike potrošača (potrošači imaju naviku kupovati u bilo koje vrijeme i bilo gdje, uključujući prekograničnu kupnju) 53 . Zbog toga države članice trebaju procijeniti i modernizirati, prema potrebi, svoje regulatorne okvire te bi se pritom, ako je primjenjivo, trebale voditi uspješnim rješenjima iz drugih država članica kojima se ne uzrokuje toliko ometanje.

Operativna ograničenja obično utječu na tradicionalne trgovce na malo 54 . Na primjer, zbog njihove naravi ograničenja u pogledu radnog vremena trgovina ili porezi specifični za maloprodaju koji se temelje na veličini prodajnog prostora ne primjenjuju se na trgovce na malo koji posluju na internetu. Javna tijela trebala bi procijeniti proporcionalnost i djelotvornost operativnih ograničenja koja utječu na tradicionalnu maloprodaju kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti u odnosu na e-trgovinu.

Operativna ograničenja mogu postati znatno opterećenje za poduzeća te mogu utjecati na njihovu produktivnost, na što se opetovano ukazivalo u kontekstu europskog semestra 55 .

Osiguravanje ravnopravnih uvjeta u maloprodaji

Tradicionalni trgovci na malo moraju uzeti u obzir nove potrošačke obrasce te u skladu s njima prilagoditi svoje poslovne strategije 56 . Malim trgovcima na malo moglo bi biti teško prilagoditi se digitalnom razvoju tržišta. Mali trgovci na malo ne prihvaćaju uvijek lako tehnologiju i općenito imaju manje resursa, manje znanja i manje kapaciteta za izradu i provedbu strukturnih promjena.

U državama članicama koje imaju pravila o promotivnim prodajama i popustima potrošači obično mogu iskoristiti pogodnosti promotivnih prodaja i popusta koje nude trgovine na internetu iz država članica s fleksibilnijim pravilima (na primjer, onih koje ne propisuju stroga razdoblja sezonske rasprodaje ili dopuštaju prodaju po cijeni nižoj od troškova) 57 .

E-trgovina omogućava potrošačima da kupuju proizvode na internetu za koje, kad se prodaju izvan interneta, neke države članice propisuju posebne distribucijske kanale 58 . To može dovesti do različitih uvjeta za maloprodaju na internetu i izvan njega.

Propisima namijenjenima prvenstveno maloprodajnom sektoru izvan interneta ograničavaju se mogućnosti trgovaca na malo da se prilagode i reagiraju na promjene koje donosi e-trgovina. To je primjerice slučaj ograničenja radnog vremena trgovina. Ta su se ograničenja često uvodila kako bi se zaštitili zaposlenici te MSP-ovi, koji si ne mogu uvijek priuštiti dostatan broj djelatnika za dugo radno vrijeme. Te probleme treba rješavati uz istodobno podupiranje trgovaca na malo koji posluju izvan interneta u prilagodbi novim navikama potrošača.

Trenutačni porezi i naknade u vezi s maloprodajom koje se temelje na veličini prostora primjenjuju se samo na tradicionalne trgovine, što ih može dovesti u nepovoljan položaj u odnosu na internetske trgovine i druga poduzeća.

Osiguravanje pravednih i djelotvornih lanaca opskrbe

Maloprodajom se jedinstveno tržište približava potrošačima. Jedinstveno tržište EU-a omogućuje trgovcima na malo kupnju proizvoda s bilo kojeg mjesta u EU-u. Time se povećava djelotvornost, može doći do veće produktivnosti, te se smanjuju troškovi, što u konačnici pogoduje potrošačima. Jedinstveno tržište utjecalo je na povećanje izbora dostupnih proizvoda. Regulatorne prepreke kojima se ograničava mogućnost prekogranične nabave proizvoda dovode do rizika od rascjepkanosti jedinstvenog tržišta i protivne su načelu o slobodnom kretanju robe utvrđenom u Ugovoru.

Ulažu se i napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini za promicanje uravnoteženih lanaca opskrbe kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i potaknula održiva potrošnja. EU je već poduzeo korake za rješavanje problema plastičnog otpada 59 . Komisija u svojoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu iz siječnja 2018. planira se dodatno pozabaviti tim pitanjem. 60 Komisija ujedno predlaže mjere za promicanje sprečavanja rasipanja hrane. 61 Mnoge države članice uvele su i propise kojima je cilj promicanje poštenih trgovačkih praksi, posebice u lancu opskrbe hranom. Komisija podupire ta nastojanja, uključujući s pomoću Prijedloga direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom 62 . Međutim, važno je da se ne spriječi uzajamno korisna suradnja dobavljača i trgovaca na malo.

Komisija je svjesna i teritorijalnih ograničenja opskrbe koja određuju privatni subjekti koji mogu ograničiti mogućnosti trgovaca na malo da kupuju proizvode od koga i odakle žele, što ima štetan učinak na jedinstveno tržište 63 . Čini se da u nekim slučajevima trgovci na malo koji se nalaze u jednoj državi članici i koji posluju s multinacionalnim dobavljačem ne mogu odlučivati o tome od kojeg bi nacionalnog subjekta pojedinog dobavljača željeli nabaviti robu, nego ih se upućuje na određenu nacionalnu podružnicu. Trgovci na malo suočavaju se s istom preprekom ako dobavljač svoju mrežu neovisnih veletrgovaca spriječi u prekograničnoj dostavi proizvoda što dovodi do sprečavanja pristupa tržištu ili podjele tržišta na nacionalnoj razini. Ako je dobavljač koji nameće teritorijalna ograničenja opskrbe u dominantnom položaju ili ako se ograničenja primjenjuju kao dio ugovora između dobavljača i neovisnog veletrgovca, pravo tržišnog natjecanja može se pod određenim okolnostima primijeniti za sankcioniranje tih ograničenja kao ponašanja kojim se narušava tržišno natjecanje. Međutim, time se ne obuhvaćaju situacije u kojima takve upute svojim nacionalnim podružnicama daju vertikalno integrirani dobavljači. Trenutačno se neki dobavljači koriste činjenicom da se pravila tržišnog natjecanja ne primjenjuju na takve situacije 64 .  

Teritorijalnim ograničenjima opskrbe potiče se rascjepkanost tržišta i ograničava se tržišno natjecanje te dolazi do mogućih znatnih razlika između veleprodajnih i potrošačkih cijena ili u izboru proizvoda koji se potrošačima nude diljem EU-a 65 . 

Takvo bi ponašanje trebalo spriječiti, tako da se trgovcima na malo omogući paralelni uvoz svih proizvoda, koji bi im omogućio da jedinstveno tržište još više približe europskim potrošačima. Komisija će poduzeti daljnje mjere za utvrđivanje činjenica o učincima takve prakse na jedinstveno tržište. Možda će biti potrebno dodatno djelovanje ako se situacija ne razriješi dobrovoljnim promjenama u pristupu dobavljača.

Usklađenost s propisima ima cijenu – trošak usklađivanja – koji može iznositi 0,4 % do 6 % godišnjeg prometa trgovaca na malo. 66 To je posebno veliko opterećenje za mikropoduzeća 67 .

Ispitanici na otvorenoj javnoj raspravi utvrdili su područja u kojima su moguća poboljšanja: izvješćivanje o poslovnim informacijama, obavješćivanje o promjenama, inspekcije 68 , razmjernije novčane kazne i sankcije.

Posljednjih godina Komisija se jasno opredijelila za promicanje načela bolje regulative na razini EU-a i na razini država članica. 69 Države članice ujedno trebaju provjeriti jesu li nacionalni propisi dobro usmjereni, utemeljeni na dokazima i jasno sročeni. Manje složeni propisi, bolja svijest o specifičnostima sektora i potpora politike pomoći će maloprodajnom sektoru da postigne fleksibilnost i inovativnost 70 . 

Za poticanje razvoja maloprodajnog sektora koji u konačnici pogoduje potrošačima potreban je širi pristup: pojednostavnjenje regulatornih okvira i osiguravanje da su prikladni za višekanalno okruženje te smanjenje preopterećujućih i skupih mjera i postupaka nametnutih trgovcima kako bi se osigurala usklađenost s tim pravilima.

Jedinstveno tržište koje dobro funkcionira i modernizirano regulatorno okruženje neophodni su za maloprodajni sektor EU-a primjeren 21. stoljeću. Pravne smjernice i najbolje prakse navedene u ovoj Komunikaciji trebale bi pomoći državama članicama u njihovim reformama prema otvorenijem, integriranijem i konkurentnijem maloprodajnom tržištu a da ne dovedu u pitanje ostvarivanje legitimnih ciljeva javne politike.

Smanjenje ograničenja u maloprodaji imalo bi pozitivne neizravne učinke i na druge sektore gospodarstva, posebice na početku proizvodnog lanca. Učinkovitiji maloprodajni sektor i niže potrošačke cijene dovode do veće potražnje i usmjeravaju proizvođače na početku proizvodnog lanca prema inovativnijim proizvodima.

Iako porast e-trgovine nudi nezapamćene prilike za maloprodajni sektor i potrošače, ograničenja koja utječu na tradicionalne trgovce na malo ne omogućuju im da se prilagode na promjenjive navike potrošača. Potrošači na internetu imaju naviku kupovati u bilo koje vrijeme i bilo gdje. Stoga je presudno da pri izradi i provedbi relevantnih propisa nacionalna, regionalna i lokalna tijela uzmu u obzir da će višekanalna maloprodaja i dalje biti maloprodajni trend u narednim godinama.

Pravne smjernice i najbolje prakse navedene u ovoj Komunikaciji trebale bi pomoći javnim tijelima da procijene svoje regulatorne okvire i utvrde mjere koje nisu toliko stroge. Države članice moraju nastaviti procjenjivati postojeće i predložene mjere za maloprodajni sektor kako bi osigurale da su nediskriminirajuće, propisno opravdane i razmjerne. Potiče ih se i da osiguraju djelotvornost tih mjera s obzirom na ciljeve koji se žele postići javnom politikom, da osiguraju da se tim mjerama riješe pitanja urbanog razvoja na razmjeran način te da su one prikladne za maloprodajno okruženje koje se brzo mijenja. Nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje trebala bi imati ključnu ulogu u toj procjeni.

Pokazatelj maloprodajnih ograničenja koristit će se kao dinamičan alat za praćenje kako bi se procijenio trud koji države članice ulažu u smanjenje maloprodajnih ograničenja, istodobno uzimajući u obzir opravdane ciljeve javne politike poput javnog zdravlja te utjecaj tih reformi na uspješnost tržišta, uključujući produktivnost, cijene, inovacije te neizravne učinke na druge sektore.

Komisija će nastaviti pratiti razvoj relevantnih regulatornih okvira i trendove u maloprodajnom sektoru. To će praćenje biti uključeno u ekonomsku analizu Komisije u okviru europskog semestra. Ujedno će pružiti osnovu za određivanje prioriteta u okviru provedbene politike Komisije u maloprodajnom sektoru.

Učinkovito partnerstvo između relevantnih dionika EU-a i država članica na svim razinama nužno je za poboljšanje cjelokupnog okvira politike za maloprodajni sektor. Komisija će nastaviti dijalog o budućnosti tog sektora između institucija EU-a i nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela te predstavnika maloprodajnog sektora.

(1)

 Maloprodajni je sektor najveći sektor u nefinancijskom poslovnom gospodarstvu EU-a u pogledu broja poduzeća i zaposlenih osoba, koji stvara 4,5 % dodane vrijednosti europskog gospodarstva i osigurava 8,6 % svih radnih mjesta u EU-u; Eurostat, 2014.

(2)

U EU-u je 2017. 68 % korisnika interneta (što predstavlja 81 % stanovništva) kupovalo na internetu. Među tim kupcima na internetu 33 % ih je kupovalo od prodavača iz drugih država članica, a 23 % od prodavača iz država koje nisu članice EU-a. Izvor: Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) za 2018.

(3)

Takve su reforme provedene npr. u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Luksemburgu i Španjolskoj.

(4)

Na primjer, u Kanadi, Japanu, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

(5)

Vidjeti analizu u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovoj Komunikaciji, SWD(2018) 236.

(6)

Podaci za pokazatelje maloprodajnih ograničenja odražavaju stanje u 2017. U nekim slučajevima, kada su se važne promjene dogodile nakon prosinca 2017., podaci su ažurirani i uzeti u obzir u rezultatima. Najnoviji podaci Eurostata dostupni u vrijeme analize su podaci za 2015.

(7)

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, COM(2015) 192 final.

(8)

Uredba (EU) 2018/302 od 28. veljače 2018. o geografskom blokiranju.

(9)

Uredba o uslugama prekogranične dostave paketa [stupa na snagu u svibnju 2018].

(10)

Direktiva Vijeća 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu.

(11)

Prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja , COM(2015) 634 final; Izmijenjeni prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu, COM(2017) 637 final.

(12)

 Preispitivanje provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja, COM(2017) 228 final.

(13)

Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište, COM(2017) 547.

(14)

Uredba (EU) 2018/72 оd 4. listopada 2017. o dopuni Uredbe (EU) 2015/751 o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.

(15)

 Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća, COM(2016) 733 final.

(16)

Novi program vještina za Europu; COM(2016) 381 final.

(17)

Prijedlog uredbe o uzajamnom priznavanju robe, COM(2017) 796.

(18)

  Prijedlog uredbe o poštovanju u provedbi, COM(2017) 795.

(19)

Izmijenjeni prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu, COM(2017) 637 final.

(20)

Nove pogodnosti za potrošače, COM(2018) 183.

(21)

Nedavna presuda od 30. siječnja 2018., Visser C-31/16, t. 97.

(22)

Direktiva 2006/123 od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (Direktiva o uslugama).

(23)

Zaključci Europskog vijeća o radnim mjestima, rastu i konkurentnosti, 22. ožujka 2018.

(24)

Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća, COM(2015) 550 final.

(25)

Zaključci Europskog vijeća o radnim mjestima, rastu i konkurentnosti, 22. ožujka 2018.

(26)

Zajednička izjava predsjednika Europskog parlamenta i predsjednika Europske komisije te predsjedništva Vijeća povodom 25. obljetnice uspostave jedinstvenog tržišta, od 20. ožujka 2018.

(27)

Vidjeti radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237

(28)

Vidjeti analizu u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovoj Komunikaciji, SWD(2018) 236.

(29)

Istraživanje Komisije utemeljeno na OECD-ovom pokazatelju ograničenja tržišta proizvoda pokazuje da bi smanjenje indeksa OECD-a za jedan bod dovelo do smanjenja od 7 % u razini cijena (Europska komisija, Popratni dokumenti za europski semestar (2018.), Maloprodajni sektor u EU-u).

(30)

Na temelju metodologije OECD-a za pokazatelj ograničenja tržišta proizvoda Komisija je u okviru pokazatelja maloprodajnih ograničenja dodijelila numeričke rezultate za regulatorne situacije u državama članicama u odgovarajućim aspektima. Vrijednosti dodijeljene svakom aspektu kreću se od 0 do 6 bodova, pri čemu 0 označava najmanje, a 6 najstrože propise. Informacije koje su potkrijepljene rezultatima prikupljene su i potvrđene u okviru savjetovanja s državama članicama. U okviru stručne skupine za Direktivu o uslugama provedeno je i savjetovanje s državama članicama o metodologiji za pokazatelje maloprodajnih ograničenja. Za više informacija vidjeti Prilog i radni dokument službi Komisije koji je priložen ovoj Komunikaciji, SWD(2018) 236.

(31)

Prvim stupom pokazatelja maloprodajnih ograničenja obuhvaćana su pitanja povezana s uspostavom poslovnog nastana u maloprodaji: posebni uvjeti (kao što su pragovi veličine, pravila u vezi s lokacijom, razina pridavanja pozornosti pojedinostima prisutna u zahtjevima lokalnog prostornog planiranja i potreba za ekonomskim podacima) te postupci (broj potrebnih dozvola i procjena utjecaja, broj uključenih subjekata, trajanje postupka i objavljivanje odluka o uspostavi poslovnog nastana). Drugi stup odražava ograničenja u poslovanju, kao što su radno vrijeme trgovina, distribucijski kanali za određene proizvode, promotivne prodaje, posebni porezi i pristojbe za maloprodaju te nabava proizvoda. Pokazateljem se daje pregled stanja ograničenja u državama članicama. Pravila o distribucijskim kanalima za određene proizvode poput alkohola, duhana i lijekova koji se izdaju bez recepta uključena su radi davanja cjelovite slike o ograničenjima. Time se ne dovode u pitanje ciljevi zdravstvene i društvene politike koje države članice nastoje ostvariti. Komisija se slaže s tim ciljevima i razvila je namjenske politike i zakonodavstvo, posebno o ograničavanju prodaje i oglašavanja duhanskih proizvoda, kako bi se zajamčili visoki standardi kvalitete i sigurnosti medicinskih proizvoda. Podupire i politike država članica povezane sa smanjenjem štetnih posljedica uživanja alkohola.

(32)

Vidjeti radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237

(33)

Pitanje restriktivnih pravila o uspostavi poslovnog nastana u maloprodajnom sektoru istaknuto je u preporukama za pojedine zemlje upućenima Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Luksemburgu i Španjolskoj.

(34)

Člankom 14. stavkom 5. Direktive o uslugama zabranjuje se primjena ekonomskog ispitivanja, čime se ovlašćivanje uvjetuje dokazivanjem postojanja ekonomske potrebe ili potražnje na tržištu, ocjenom potencijalnih ili trenutačnih ekonomskih učinaka djelatnosti ili njezine primjerenosti djelatnosti s obzirom na ciljeve gospodarskog planiranja koje određuju nadležna tijela.

(35)

Ispitivanja ekonomskih potreba ukinuta su u Belgiji, Francuskoj, Luksemburgu, Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i u određenim regijama Španjolske. Vidjeti SWD(2012) 148 final priložen Komunikaciji o provedbi Direktive o uslugama. 

(36)

Pokrenut u svibnju 2016. Paktom iz Amsterdama .

(37)

  https://ec.europa.eu/futurium/en/urban-agenda-eu/what-urban-agenda-eu .

(38)

Presuda od 30. siječnja 2018., Visser, C-31/16, t. 124.

(39)

Članak 15. Direktive o uslugama.

(40)

Takvi zahtjevi smanjuju sposobnost reagiranja na promjenjive zahtjeve potrošača i mogu ograničiti mogućnost uspostave poslovnog nastana novih maloprodajnih trgovina na slobodnim poslovnim lokacijama, što je protivno argumentu koji se često navodi kao opravdanje za reguliranje lokacije trgovina.

(41)

Članak 15. stavak 3. Direktive o uslugama.

(42)

Presuda od 30. siječnja 2018., Visser C-31/16, t. 130.

(43)

Prijedlog direktive o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se uređuju profesije, COM(2016) 822 final.

(44)

Prijedlog direktive o utvrđivanju postupka obavješćivanja kad je riječ o sustavima ovlašćivanja i zahtjevima povezanima s uslugama, COM(2016) 821 final.

(45)

Na primjer, u Francuskoj za trgovine veće od 1 000 m² potrebno je posebno ovlaštenje. U Njemačkoj je taj prag postavljen na 800 m², a Mađarska je utvrdila prag od 400 m².

(46)

Vidjeti radni dokument službi Komisije koji je priložen ovoj Komunikaciji, SWD(2018) 236.

(47)

Člankom 8. Direktive o Uslugama obvezuje se države članice da osiguraju da se svi postupci i formalnosti vezane uz pristup i izvođenje uslužne djelatnosti mogu lako ispuniti na daljinu i elektroničkim putem preko pripadajuće jedinstvene kontaktne točke i pri odgovarajućem nadležnom tijelu.

(48)

Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020., COM(2016) 179.

(49)

Prijedlog uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika kao izvora informacija, postupaka, usluga podrške i otklanjanja poteškoća te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012, COM(2017) 256 final. 

(50)

Vidjeti radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237

(51)

 Članci od 5. do 8. Direktive o uslugama koji se odnose na pojednostavnjenje postupaka, uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka, pravo na informacije i obavljanje postupaka elektroničkim putem.

(52)

Članak 13. stavak 3. Direktive o uslugama.

(53)

Vidjeti radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237

(54)

Vidjeti radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237

(55)

Restriktivna pravila za maloprodajno poslovanje navedena su u izvješćima za pojedine zemlje za Austriju, Belgiju, Finsku, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Italiju, Luksemburg, Portugal i Španjolsku.

(56)

Vidjeti radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237

(57)

Člankom 20. Direktive o uslugama zabranjuje se diskriminacija primatelja usluge na temelju njihova državljanstva ili mjesta boravišta. Uredbom (EU) 2018/302 od 28. veljače 2018. o geografskom blokiranju sprečava se diskriminacija u pogledu pristupa cijenama, prodaji ili uvjetima plaćanja pri kupnji proizvoda i usluga na internetskim stanicama iz neke druge države članice.

(58)

Na primjer, u nekim državama članicama lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu se prodavati samo u ljekarnama. Države članice i Europska unija uvele su, uzevši u obzir posebnost te situacije, pravne odredbe za maloprodaju lijekova koji se izdaju bez recepta a prodaju se na internetu i izvan njega (npr. uloga farmaceuta u savjetovanju pacijenata, nadzor potrošnje, krivotvoreni lijekovi).

(59)

Direktiva (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.

(60)

Komunikacija Komisije – Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu – COM(2018) 28 final.

(61)

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu, COM(2015) 595 final.

(62)

COM(2018) 173.

(63)

Radni dokument službi Komisije Javno savjetovanje na temu propisa o maloprodaji u višekanalnom okruženju – sažeto izvješće, SWD(2018) 237. Takva se ograničenja ujedno mogu opisati kao protivna načelu nediskriminacije sadržanom u članku 20. Direktive o uslugama i kao ograničenja kojima se tržište dijeli na temelju državljanstva ili mjesta boravišta.

(64)

Dana 31. svibnja 2022. istječe razdoblje valjanosti Uredbe Komisije o izuzećima za određene kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja (Uredba br. 330/2010 od 20. travnja 2010. o primjeni članka 101. stavka 3. UFEU-a). To će se morati preispitati prije produljenja tog razdoblja. Istodobno će trebati preispitati i prateće smjernice Komisije o vertikalnim ograničenjima. Uredbom o geografskom blokiranju omogućava se klijentima da uživaju iste uvjete kao klijenti koji se nalaze u mjestu isporuke, na primjer, ako su sami dogovorili preuzimanje robe. Međutim, kupnja radi naknadne preprodaje isključena je iz područja primjene te Uredbe i neće se primjenjivati ako se pojedinačno dogovara o ugovoru o nabavi.

(65)

Nacrt prijedloga dokumenta „Prema kodeksu dobre prakse Foruma na visokoj razini u rješavanju dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda”, u kojem se iznose zaključci sa sastanka za razmjenu mišljenja podskupine unutarnjeg tržišta Foruma na visokoj razini za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom održanog u prosincu 2017., uključuje poziv Europske komisije da se procijeni utjecaj tzv. „teritorijalnih ograničenja opskrbe” na izbor potrošača u različitim državama članicama. Konačna verzija treba biti prihvaćena u prosincu 2018.

(66)

Razlike među zemljama (Cross-country differences), LE Europe, Spark Legal Network and Consultancy, VVA Consulting (2018.), Operativna ograničenja u maloprodajnom sektoru (Operational restrictions in the retail sector), studija provedena za Europsku komisiju.

(67)

U prosjeku mikrotrgovci na malo u EU-u potroše otprilike 3,3 % svog prometa na administrativne poslove i opremu povezane s propisima, a za mala, srednja i velika poduzeća taj izdatak iznosi do 0,4 %.

(68)

Dobra inspekcijska praksa može pomoći u postizanju uspješnog i rastućeg gospodarstva, a loše osmišljene inspekcije znatno opterećuju poslovanje čime se ograničava gospodarski rast, J. Monk, Reform of regulatory enforcement and inspections in OECD countries („Reforma provedbe propisa i inspekcija u zemljama OECD-a”).

(69)

Komunikacija komisije „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a”, COM(2015) 215 final. Kad je riječ o maloprodaji, u postupku procjene utjecaja posebno je važno ispitivanje utjecaja zakonodavstva na MSP-ove.

(70)

Europska komisija, Skupina na visokoj razini za konkurentnost u maloprodaji (2015.), Izvješće pripremne radne skupine o inovacijama; https://ec.europa.eu/growth/single-market/services/retail_en.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.4.2018.

COM(2018) 219 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Europski maloprodajni sektor primjeren 21. stoljeću

{SWD(2018) 236 final}
{SWD(2018) 237 final}

Izvor:    Vlastiti izračuni na temelju informacija prikupljenih od država članica i putem namjenskih studija