EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 5.3.2018.
COM(2018) 116 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU
Opće izvješće Komisije o primjeni Uredbe REACH i pregled određenih elemenata
Zaključci i mjere
Conclusions and Actions
{SWD(2018) 58 final}
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU
Opće izvješće Komisije o primjeni Uredbe REACH i pregled određenih elemenata
Zaključci i mjere
(Tekst značajan za EGP)
1.Uvod
Uredba EU-a o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) 1 , stupila je na snagu 2007.
Uredbom REACH industrija je dobila obveze prikupljanja informacija o sigurnosti kemikalija, upotrebe tih informacija za razvoj i primjenu odgovarajućih mjera za upravljanje rizicima, obavještavanja korisnika kemikalija o tim mjerama te, konačno, dokumentiranja tih mjera u registracijskim dosjeima koji se podnose Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA). ECHA ili države članice ocjenjuju jesu li sigurnosne informacije dovoljne te, ako nisu, traže dodatne informacije.
Uredbom REACH utvrđuju se dva različita pristupa EU-a upravljanju rizicima:
a) ograničenja, kojima se EU-u omogućava da nametne uvjete proizvodnje, stavljanja na tržište ili upotrebe tvari;
b) autorizacija, koja je osmišljena kako bi se osiguralo da se posebno zabrinjavajuće tvari (SVHC-i) upotrebljavaju na siguran način i uz promicanje njihova zamjenjivanja odgovarajućim alternativama.
Jedan od početnih pokretača politike 2 za REACH bio je spor napredak u provedbi procjena rizika EU-a i strategija za smanjenje rizika za postojeće kemikalije 3 . Osim toga, za samo 20 % tih tvari postojao je javno dostupan skup podataka na temelju kojeg bi bilo moguće minimalno pretraživanje za procjenu rizika. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” 4 , Uredbom REACH teret dokazivanja prebacio se na industriju te je ona postala odgovorna za sigurnost kemikalija u lancu opskrbe. Osim toga, nadležna tijela trebala bi se usmjeriti na one rizike kojima industrija ne upravlja na odgovarajući način ili to ne može učiniti. Zaštita okoliša i ljudskog zdravlja još je jedan od početnih pokretača za REACH, a dopunjavaju je ciljevi osiguravanja slobodnog prometa kemikalijama u EU-u, povećanja konkurentnosti i inovacija u industriji u EU-u te promicanja metoda ispitivanja koja se ne provode na životinjama. Regulatorni prijedlog izrađen je na temelju niza prethodno provedenih evaluacija i procjena učinaka, slično ciklusu politike koji se sada navodi u smjernicama Komisije za bolju regulativu 5 .
Uredbom REACH pridonosi se i sposobnosti EU-a da postigne cilj održivog razvoja do 2020., postavljen na svjetskom sastanku na vrhu 6 . U Uredbi REACH objedinjeno je i usklađeno zakonodavstvo o kemikalijama doneseno proteklih desetljeća te se tako jednom uredbom zamjenjuje 40 različitih zakonodavnih akata.
Države članice, ECHA i Komisija moraju redovito izvješćivati o primjeni Uredbe 7 . Komisija mora provesti i niz preispitivanja, s različitim rokovima 8 . Komisija je 2013. predstavila prvo izvješće, kojim je obuhvaćeno prvih pet godina primjene REACH-a i u koje su uključena određena preispitivanja 9 .
Ovaj je dokument drugo izvješće Komisije o primjeni Uredbe REACH. Evaluacija je provedena u okviru programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) u skladu sa smjernicama komisije za bolju regulativu, a popraćena je radnim dokumentom službi 10 . Ovo izvješće uključuje i tri preispitivanja: jedno o mogućoj registraciji polimera 11 i dva o minimalnim zahtjevima u pogledu informacija za tvari u malim količinama (1–10 tona godišnje) 12 .
2.Zaključci evaluacije
2.1.Postizanje ciljeva Uredbe REACH
Desetak godina od stupanja na snagu, Uredba REACH u potpunosti se primjenjuje te se postižu rezultati kojima se pridonosi postizanju njezinih ciljeva. Napredak prema postizanju ciljeva sporiji je nego što se prvotno očekivalo, ali stjecanjem iskustva i napredak je sve veći.
U Uredbi REACH daje se sveobuhvatan sustav za dobivanje podataka i procjenu za kemikalije koje se proizvode i upotrebljavaju u EU-u, osmišljen radi poboljšanja zaštite okoliša i zdravlja ljudi te omogućavanje EU-u da zauzme vodeći položaj u postizanju cilja postavljenog za 2020. na Svjetskom sastanku na vrhu za održivi razvoj. Uredba REACH utjecala je i na zakonodavstvo u trećim zemljama (npr. u Koreji ili Kini), iako i dalje postoje znatne razlike te postoje mogućnosti da se ona iskoristi kao model za zakonodavstva o kemikalijama u cijelom svijetu.
Najveći izravni troškovi nastali na temelju Uredbe REACH zasad su povezani s registracijom i priopćavanjem informacija duž lanca opskrbe. Procjenjuje se da ti troškovi iznose 2,3–2,6 milijardi EUR za prva dva roka za registraciju. Troškovi su bili veći nego što se očekivalo (1,7 milijardi EUR), pogotovo za prvi rok za registraciju. Dodatni troškovi povezani su s evaluacijom, autorizacijom i ograničenjem. Procijenjeni razmjer potencijalnih koristi za okoliš i zdravlje ljudi i dalje ostaje na razini 100 milijardi EUR u razdoblju od 25–30 godina. Ukupni se troškovi čine opravdanima na temelju opaženih rezultata i koristi koje se počinju javljati.
13 Evaluacijom su utvrđeni brojni nedostaci i ključna pitanja koja otežavaju postizanje ciljeva Uredbe REACH. Brojna poboljšanja učinkovitosti postupaka utvrđenih Uredbom REACH provedena su ili se razvijaju od 2013. Unatoč tome, utvrđene su dodatne mogućnosti poboljšanja i pojednostavnjenja, posebno za proširene sigurnosno-tehničke listove, evaluaciju, autorizaciju i ograničenje. Pitanja na kojima je najhitnije potrebno raditi jesu:
·neusklađenost registracijskih dosjea,
·pojednostavnjenje postupka autorizacije,
·osiguravanje ravnopravnih tržišnih uvjeta u odnosu na poduzeća izvan EU-a djelotvornim ograničenjima i provedbom propisa,
·pojašnjenje povezanosti Uredbe REACH i drugog zakonodavstva EU-a, posebno onog o sigurnosti i zdravlju na radu te o otpadu.
2.2.Odgovornost industrije
Proizvođači i uvoznici odgovorili su na obveze registracije za postojeće 14 tvari ispunjavanjem svojih registracijskih dosjea na vrijeme i bez većih poremećaja na tržištu. Međutim, poduzeća se ne potiču na ažuriranje registracijskih dosjea te je još potrebno raditi na uklanjanju velikih nedostataka podataka ili neodgovarajućih prilagodbi ispitivanja. Mjere potpore malim i srednjim poduzećima u pogledu njihovih obveza registracije učinkovite su, iako još uvijek ima prostora za poboljšanje.
Usklađenost podnositelja registracije sa zahtjevima u pogledu informacija smatra se nedovoljnom, za što postoje dva glavna razloga: i. zbog pravnih zahtjeva za izbjegavanje ispitivanja na životinjama podnositelji registracija mogli bi se služiti alternativama ispitivanju na životinjama, čak i ako to nije opravdano; ii. postoje razlike u procjeni opasnosti između podnositelja registracija i nadležnih tijela. Osim toga, trebalo bi dodatno poboljšati trenutačni pristup evaluaciji, uključujući postupke donošenja odluka u ECHA-i.
Zabilježen je stalni porast broja informacija koje se pronose duž lanca opskrbe, ali treba ga učiniti učinkovitijim (npr. smanjenjem troškova izrade i dostave sigurnosno-tehničkih listova), pogotovo za mala i srednja poduzeća. Potrebno je povećati i sposobnost poduzeća da razviju konkretne scenarije izloženosti, posebice za smjese, te poboljšati pružanje pomoći za provedbu obveze navođenja posebno zabrinjavajućih tvari u proizvodima.
U okviru Uredbe REACH primjenjuje se pristup zahtjevima za informacije na temelju količine, tako da je za veću količinu potrebno opsežnije ispitivanje. Taj se pristup pokazao razmjernim u pogledu tvari koje se već nalaze na tržištu. Međutim, dokazi pokazuju da bi mogla biti potrebna procjena cjenovne pristupačnosti zahtjeva registracije tvari u malim količinama i registracije određenih polimera 15 .
U usporedbi s prethodnim zakonodavstvom (tj. prije Uredbe REACH), šire izuzeće za aktivnosti istraživanja i razvoja te smanjeni zahtjevi u pogledu informacija za nove tvari u količini manjoj od 10 tona godišnje potaknuli su razvoj novih tvari.
Uredbom REACH građanima se daje mogućnost da pitaju poduzeća sadrže li njihovi proizvodi posebno zabrinjavajuće tvari, ali ta se odredba primjenjuje u ograničenom opsegu. U slučajevima kad se primjenjuje, poduzeća imaju poteškoća s njezinom provedbom.
Autorizacijom se postižu ciljevi osiguravanja odgovarajuće kontrole i poticanja zamjena ako postoje gospodarski i tehnički izvedive alternative. Trebalo bi dodatno poboljšati učinkovitost provedbe te raditi na postizanju cilja daljnjeg smanjenja administrativnog opterećenja i poslovne nesigurnosti za poduzeća koja podnose zahtjeve za autorizaciju, posebice mala i srednja poduzeća.
Zahtjevi za autorizaciju mogli bi naštetiti konkurentnosti poduzeća iz EU-a jer su proizvodi koji se uvoze u EU izuzeti od obveza autorizacije. Provedba bi se dodatno mogla poboljšati boljom koordinacijom i usklađivanjem djelovanja pri provedbi autorizacije i ograničenja.
2.3.Mjere država članica i Komisije
Države članice koriste svoje pravo na donošenje mjera u okviru evaluacije, autorizacije i ograničenja, ali se aktivnosti zbog nedostatka sredstava provode u smanjenom opsegu. Tako se smanjuje broj procijenjenih i reguliranih tvari te se usporava cijeli postupak. Države članice trebale bi osigurati djelotvorniju i usklađeniju provedbu Uredbe REACH, a sustav brzog uzbunjivanja (RAPEX) osigurava sigurnost potrošačkih proizvoda. Iako je do određenih poboljšanja došlo zajedničkim nastojanjima Foruma ECHA-e 16 , potrebno je pojačati nacionalne mjere za provedbu, uključujući kontrolu uvezene robe.
Rad u okviru plana za posebno zabrinjavajuće tvari 17 nadmašuje očekivanja. Sada je procijenjena većina tvari s potvrđenim posebno zabrinjavajućim svojstvima, primjerice one koje su postojane, bioakumulativne i toksične (PBT-i) te karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične (CMR-i). Rješavanjem problema nedostatka podataka iz registracije te poboljšanjem evaluacije tvari omogućit će se utvrđivanje novih posebno zabrinjavajućih tvari. Istovremeno, procjenom skupina sličnih tvari taj bi se proces mogao dodatno ubrzati.
Postupak uvođenja ograničenja općenito funkcionira, iako su potrebna daljnja poboljšanja učinkovitosti, kao što je predloženo u okviru mjera u nastavku.
Pri analizi usklađenosti Uredbe REACH i drugog zakonodavstva EU-a, Komisija se osvrnula na neke ključne elemente 18 s obzirom na Direktivu o ograničenju opasnih tvari 19 i Uredbu o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 20 . Povezanost Uredbe REACH i zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu zahtijeva sustavna rješenja kako bi se prevladala glavna preklapanja i razlike.
Na potrebama za informacijama o nanomaterijalima trenutačno se radi u okviru predloženih izmjena priloga Uredbi REACH. Nadalje, Komisija podržava istraživanja razvoja alternativnih metoda 21 i promiče upotrebu biomonitoringa ljudi tijekom procjene kemijskih rizika i upravljanja njima putem inicijativa kao što su Europska inicijativa biomonitoringa ljudi 22 i Informacijska platforma za praćenje kemikalija 23 .
2.4.EUROPSKA AGENCIJA ZA KEMIKALIJE – ECHA
ECHA ima ključnu ulogu u provedbi Uredbe REACH i dosad je izgradila znatnu stručnost u upravljanju kemikalijama. ECHA je izradila internetske stranice koje su pristupačne korisnicima i putem kojih dionici lako mogu pristupiti najvećoj bazi podataka o kemikalijama na svijetu. ECHA je uspostavila i znanstvenu suradnju s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) i Europskom agencijom za lijekove (EMA) te s drugim agencijama izvan EU-a. Tu suradnju trebalo bi dodatno pojačati kako bi se osigurale usklađenost i korist od sinergija.
Prihodi ECHA-e od pristojbi znatno će se smanjiti oko 2020. 24 te će Komisija trebati procijeniti kako zadržati stručnost i neovisnost ECHA-e, uključujući pregled metoda rada odbora i ublažavanje sukoba interesa.
2.5.Mogućnost pojednostavnjenja i smanjenja opterećenja
Evaluacijom Uredbe REACH općenito nisu utvrđeni nepotrebni pravni zahtjevi i obveze s obzirom na potrebe i ciljeve koje je potrebno postići. Ima prostora za pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja u provedbi tih zahtjeva, a posebno za pojašnjenje načina na koji nositelji obveze trebaju ispunjavati te zahtjeve. Međutim, pojednostavnjenje ne bi trebalo podrazumijevati smanjenje razine zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
Utvrđen je prostor za daljnja pojednostavnjenja u nekoliko područja povezanih sa zahtjevima u pogledu informacija, proširenim sigurnosno-tehničkim listovima, postupkom podnošenja zahtjeva za autorizaciju te tvarima u proizvodima. U sljedećem se poglavlju navode odgovarajuće mjere.
3.Mjere
3.1.Poznavanje kemikalija u cijelom lancu opskrbe i upravljanje njima
Nedostatak informacija o postojećim kemikalijama bio je jedan od dva glavna pokretača politike koji su potaknuli razvoj Uredbe REACH. Od stupanja na snagu Uredbe REACH, postalo je dostupno više informacija o svojstvima i namjeni kemikalija (npr. do prosinca 2017. ECHA je primila 65 000 dosjea za otprilike 17 000 posebnih registriranih tvari) te se one upotrebljavaju za procjenu kemijskih rizika i upravljanje njima. Unatoč toj pozitivnoj promjeni, nedostatak sukladnih informacija u registracijskim dosjeima otežava funkcioniranje drugih postupaka iz Uredbe REACH te usporava postizanje ciljeva Uredbe REACH u pogledu okoliša i zdravlja ljudi.
Potrebno je poboljšati učinkovitost i djelotvornost postupaka evaluacije koje provode ECHA, njezini odbori, države članice i Komisija. Tako će se poduzećima dati snažniji poticaj da ažuriraju svoje registracijske dosjee i osiguraju njihovu usklađenost, kako se zahtijeva Uredbom REACH.
Mjera 1.: Poticanje ažuriranja registracijskih dosjea
Komisija će u suradnji s ECHA-om, državama članicama i industrijom utvrditi zašto podnositelji registracija ne ažuriraju svoje dosjee te će prema potrebi do 2019. dati prijedloge za poboljšanja.
Mjera 2.: Poboljšanje postupaka evaluacije
Od ECHA-e se zahtijeva da do 2019. znatno poboljša učinkovitost postupaka evaluacije, i to:
1. utvrđivanjem glavnih razloga neusklađenosti registracijskih dosjea i razvojem rješenja;
2. prema potrebi, paralelnom primjenom raznih postupaka evaluacije;
3. sustavnom provedbom pristupa grupiranja 25 , kad je to moguće
4. poboljšanjem podjele rada u okviru evaluacijskih aktivnosti s državama članicama te
5. poboljšanjem postupaka donošenja odluka.
Uredbom REACH prošireni su postojeći sigurnosno-tehnički listovi dodavanjem takozvanih scenarija izloženosti. To je rezultiralo poboljšanjem komunikacije te povećanjem transparentnosti u lancu opskrbe. Međutim, mnoga poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, smatraju da su previše tehničke naravi i da stvaraju preveliko opterećenje. Osim toga, loša kvaliteta scenarija izloženosti prepreka je pružanju sigurnosnih informacija za smjese.
Mjera 3.: Poboljšanje izvedivosti i kvalitete proširenih sigurnosno-tehničkih listova
1. Komisija potiče dodatne industrijske sektore da razviju i počnu upotrebljavati usklađene formate 26 i informatičke alate kako bi mogli isporučivati informacije više usmjerene na korisnike, pojednostavniti pripremu i upotrebu proširenih sigurnosno-tehničkih listova te olakšati njihovu elektroničku distribuciju.
2. Komisija će razmotriti uključivanje minimalnih zahtjeva za scenarije izloženosti za tvari i smjese u sigurnosno-tehničke listove te će od ECHA-e zatražiti da razvije metodologiju za sigurnosno-tehničke listove smjesa.
U komunikaciji o otpadu od kemijskih proizvoda 27 , jednom od rezultata akcijskog plana za kružno gospodarstvo, riječ je o potrebi za boljim praćenjem kemikalija koje izazivaju zabrinutost u materijalima i proizvodima kako bi se olakšalo recikliranje i poboljšala uporaba sekundarnih sirovina. Takvim bi se praćenjem mogle riješiti i trenutačne poteškoće s kojima se subjekti u lancu opskrbe susreću u pogledu ispunjenja zahtjeva za posebno zabrinjavajuće tvari u proizvodima 28 .
Mjera 4.: Praćenje tvari koje izazivaju zabrinutost u lancu opskrbe
Komisija će prikupiti dokaze i procijeniti mogućnosti za odgovor na izazove koji se odnose na tvari koje izazivaju zabrinutost, kako je raspravljeno u komunikaciji o otpadu od kemijskih proizvoda. U procjeni će se, među ostalim, razmotriti bi li i kako sustav za praćenje mogao doprinijeti povećanju izvedivosti zahtjeva u pogledu informacija o posebno zabrinjavajućim tvarima u proizvodima.
3.2.Poboljšano upravljanje rizicima
Spor napredak procjena rizika i provedbe upravljanja rizicima za postojeće tvari bio je još jedan od pokretača razvoja Uredbe REACH. U poduzećima su kao rezultat zahtjeva u pogledu registracije i autorizacije uvedene poboljšane mjere upravljanja rizicima. I dalje je potrebno povećati učinkovitost provedbe postupaka uvođenja ograničenja i autorizacije te brže donositi odluke.
Pokazuje se da su provedba plana za posebno zabrinjavajuće tvari i rana procjena mogućih regulatornih mjera putem dobrovoljne analize opcija upravljanja rizicima (RMOA) djelotvoran alat kojim se osigurava do 2020. sve poznate relevantne posebno zabrinjavajuće tvari i moguće regulatorne mjere budu identificirane. Utvrđivanje posebno zabrinjavajućih tvari usmjerava se na tvari za koje je potrebna pojedinačna procjena ekvivalentne razine zabrinutosti 29 . Komisija će zajedno s ECHA-om i državama članicama osigurati da se kriteriji za takvo utvrđivanje dosljedno razviju i primjenjuju.
Osim toga, postupak autorizacije smatra se djelotvornim poticajem za zamjenu posebno zabrinjavajućih tvari duž opskrbnog lanca, iako je potrebno pojačati nastojanja za promicanje zamjene posebno zabrinjavajućih tvari, posebno među MSP-ovima.
Mjera 5.: Promicanje zamjene posebno zabrinjavajućih tvari
Komisija, ECHA i države članice pojačat će aktivnosti potpore kako bi se olakšala zamjena posebno zabrinjavajućih tvari. Takve aktivnosti mogu uključivati promicanje izgradnje kapaciteta i mreža za suradnju te promicanje ulaganja u istraživanje i razvoj (sredstvima EU-a i država članica) u području održivih kemikalija i tehnoloških inovacija.
Kako se počela provoditi autorizacija, pojavio se niz praktičnih izazova i zabrinutosti na koje treba odgovoriti. Trenutačna nastojanja za pojednostavnjenje postupka autorizacije trebalo bi nastaviti s ciljem pojašnjenja zahtjeva te postupak učiniti jednostavnijim i predvidivijim za podnositelje zahtjeva.
Tijekom provedbe RMOA-e potrebni su dokazi za razumijevanje praktične izvedivosti eventualnih regulatornih mjera (autorizacija ili ograničenje) te ih je potrebno uključiti u postupak donošenja odluka. To uključuje dostupne socioekonomske informacije poput poznatih upotreba, broja i veličine subjekata uključenih u lance opskrbe te dostupne informacije o tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti eventualnih sigurnijih alternativnih tvari ili tehnologija.
Mjera 6.: Pojednostavnjenje za jednostavniji postupak autorizacije
Komisija će i dalje raditi na pojednostavnjivanju postupka podnošenja zahtjeva za autorizaciju za operatore, uključujući mala i srednja poduzeća, i to:
1. pojednostavnjenjem zahtjeva za daljnju upotrebu posebno zabrinjavajućih tvari u rezervnim dijelovima starije generacije 30 i daljnjim razmatranjem slučajeva zahtjeva za male količine tijekom 2018.;
2. pomnim praćenjem i odgovorom na poteškoće povezane s podnošenjem zahtjeva za autorizaciju koji se odnose na više operatora;
3. smanjenjem pristojbi za podnositelje zahtjeva u zajedničkim zahtjevima za autorizaciju, uz postizanje ravnoteže u razinama pristojbi po upotrebi kako bi se bolje odrazilo radno opterećenje odbora ECHA-e 2018.
Mjera 7.: Rane socioekonomske informacije za moguće regulatorne mjere
ECHA će u suradnji s Komisijom i državama članicama razmotriti mogućnosti daljnjeg razvoja i upotrebe dostupnih socioekonomskih informacija za razmatranje u fazi RMOA-e.
Broj novih ograničenja zasad nije ispunio prvotna očekivanja. Iako je postupak poboljšan na temelju mjera provedenih nakon preispitivanja Uredbe REACH iz 2013., još uvijek ima prostora za poboljšanje, posebice u pogledu utvrđivanja relevantnih kandidata za ograničenje i povećanja sudjelovanja država članica.
Mjera 8.: Poboljšanje postupka uvođenja ograničenja
1. Od ECHA-e se traži da pojasni koje je informacije potrebno dobiti putem javnih savjetovanja, uključujući minimalne informacije koje industrija treba dostaviti kad traži odstupanja od ograničenja (vremenski ograničena ili ne).
2. Od ECHA-e se traži da u okviru svojih redovitih aktivnosti pretraživanja utvrdi relevantne slučajeve za ograničenja, uključujući i tvari za koje postoji samo nacionalno zakonodavstvo.
3. Komisija će i dalje raditi na utvrđivanju odgovarajućih slučajeva za ograničenje karcinogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih tvari u potrošačkim proizvodima putem pojednostavnjenog postupka, u skladu s člankom 68. stavkom 2.
Mjera 9.: Veća uključenost država članica u postupak uvođenja ograničenja
Komisija i ECHA u suradnji s državama članicama radit će na daljnjem pojednostavnjenju zahtjeva za podnošenje dosjea za ograničenje, povećanju kapaciteta država članica za razvoj dosjea za nova ograničenja te pružanju konstruktivnih rješenja poput poticanja izrade zajedničkih dosjea koji su pripremljeni u suradnji s ECHA-om ili koje je pripremilo nekoliko država članica.
Mjera 10.: Izrada okvira za primjenu načela predostrožnosti 31
Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu ECHA-e trebali bi osigurati da se u okviru njihovih mišljenja navode slučajevi u kojima znanstveni podaci ne omogućuju potpunu procjenu rizika. Da bi Komisija mogla utvrditi je li opravdano djelovanje na temelju načela predostrožnosti, koje se pak temelji na pravnom tekstu Uredbe REACH, trebalo bi biti navedeno i koje su informacije potrebne za odgovor na nesigurnosti, vremenski raspored za dobivanje takvih informacija te je potrebno procijeniti moguće posljedice izostanka djelovanja
Odnos između autorizacije i ograničenja utvrđen je u Uredbi REACH. Predviđa se da bi ECHA za tvari koje podliježu autorizaciji trebala nakon datuma povlačenja razmotriti predstavlja li upotreba takvih stvari u proizvodima rizik za okoliš ili zdravlje ljudi koji nije podvrgnut odgovarajućoj kontroli te, ako je to slučaj, pokrenuti postupak ograničavanja. Potrebno je ubrzati procjenu potrebe za ograničenjem uvezenih proizvoda koji sadrže tvari koje podliježu autorizaciji 32 kako bi se osigurali jednaki uvjeti za gospodarske iz EU-a i izvan njega. Trebalo bi istražiti bi li se i kako primjenom postupka autorizacije za neograničene upotrebe posebno zabrinjavajućih tvari omogućilo učinkovitije i predvidivije usporedivo upravljanje rizicima i zamjena.
Mjera 11.: Odnos autorizacije i ograničenja
1. Od ECHA-e se traži da sustavno razmatra pripremu dosjea za ograničenje prije datuma povlačenja svake stvari koja podliježe autorizaciji i prisutna je u predmetima u skladu s člankom 69. stavkom 2.
2. Komisija, ECHA i države članice procijenit će odnos ograničenja i autorizacije kako bi se upravljanjem rizicima i zamjenom na učinkovitiji način postiglo usporedivo smanjenje rizika.
3.3.Usklađenost, provedba i MSP-ovi
Potrebne su daljnje aktivnosti za pojašnjenje povezanosti Uredbe REACH i drugih zakonodavnih akata EU-a. Posebice je potrebno dalje raditi na odnosu Uredbe REACH i zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu te zakonodavstva o otpadu 33 .
Mjera 12.: Povezanost Uredbe REACH i zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu
Komisija će predložiti sljedeće konkretne korake za uklanjanje preklapanja i pojašnjenje povezanosti Uredbe REACH i zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu:
1. pojašnjenje služenja alatima u okviru Uredbe REACH (npr. scenariji izloženosti, sigurnosno-tehnički listovi) kako bi se povećala djelotvornost zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu;
2. poboljšanje koordinacije nacionalnih tijela za provedbu Uredbe REACH i zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu;
3. usklađivanje metodologija za utvrđivanje sigurnih razina izloženosti kemikalijama na radnom mjestu do prvog tromjesečja 2019.;
4. jačanje uloge Odbora ECHA-e za procjenu rizika, uključujući i socijalne partnere, kako bi se pružila znanstvena mišljenja na temelju zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu, uz istovremeno poštovanje uloge Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu
Jačanje provedbe obveza svih subjekata, uključujući podnositelje registracije, daljnje korisnike i posebno uvoznike, nužno je za osiguravanje jednakih uvjeta za sve, postizanje ciljeva Uredbe REACH i osiguravanje dosljednosti s mjerama predviđenima za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem 34 . Dosljednim izvješćivanjem o mjerama provedbe u državama članicama omogućit će se bolja procjena tog važnog aspekta Uredbe REACH.
Mjera 13.: Jačanje provedbe
1. Komisija će do prvog tromjesečja 2019. razmotriti daljnje mjere (kao što su preporuke, smjernice, obuka i pilot-projekti), u okviru relevantnog zakonodavnog instrumenta, kako bi pojasnila i osnažila ulogu tijela za provedbu Uredbe REACH te ulogu carinskih tijela u provedbi Uredbe REACH.
2. Od Foruma ECHA-e i država članica traži se da uspostave usporedive parametre za provedbu. Države članice trebale bi na temelju tih parametara ECHA-i na godišnjoj razini podnositi izvješća za potrebu aktivnosti praćenja provedbe u državama članicama.
Mala i srednja poduzeća i dalje su zbog ograničenih financijskih i ljudskih resursa osjetljivija na učinke uredbe REACH nego velika poduzeća, posebno s obzirom na rok za registraciju 2018., u kojem se očekuje sudjelovanje mnogo većeg broja malih i srednjih poduzeća nego u prethodnim rokovima za registraciju. Postoje izazovi i za daljnje korisnike.
Mjera 14.: Potpora malim i srednjim poduzećima u ispunjavanju zahtjeva
Od ECHA-e i država članica traži se da pojačaju nastojanja da uz pomoć informacija dobivenih na temelju dobrovoljnih mjera industrijskih organizacija izrade prilagođene smjernice i instrumente za potporu usmjerene na potrebe malih i srednjih poduzeća. Ti instrumenti mogu uključivati skup najboljih praksi, oblikovanje rješenja specifičnih za taj sektor i objavu dokumenata na nacionalnim jezicima.
3.4.Pristojbe i budućnost ECHA-e
Za funkcionalnu i učinkovitu provedbu svih postupaka iz Uredbe REACH potrebna je dugoročna financijska stabilnost i stabilnost resursa kako bi se potrebne kompetencije mogle održati i učinkovito stjecati, uz istovremeno uzimanje proračunskih ograničenja u obzir. Potrebno je razmotriti financiranje ECHA-e nakon 2020. te je potrebno pojačati sudjelovanje država članica u radu ECHA-e. U razdoblju 2007. – 2020. ECHA se financira iz pristojbi (70 %) i iz subvencije za uravnoteženje (30 %). Očekuje se da će nakon 2020. prihodi od pristojbi (posebice od registracije) biti mnogo manji. Stoga je potrebno ponovno preispitati održivost financiranja ECHA-e.
Očekuje se da će sljedećih godina ECHA postati europski i svjetski referentni centar za održivo upravljanje kemikalijama, sposoban sudjelovati u provedbi više zakonodavnih akata EU-a ako Komisija iznese takve prijedloge.
Mjera 15.: Pristojbe i budućnost ECHA-e
1. Imajući na umu da će proračunska ograničenja postojati i u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020., Komisija će istražiti načine da zajamči misiju i neovisnost ECHA-e te procijeniti sve moguće opcije za financiranje u kontekstu predviđenog smanjenja prihoda, uključujući ograničavanje rashoda.
2. ECHA-u se poziva da do 2019.:
i. rasporedi osoblje u druga područja rada nakon dovršetka postupka registracije za tvari u postupnom uvođenju kako bi se povećala znanstvena i tehnička stručnost povezana sa sigurnošću kemikalija te da razvije metodologije za njihovu procjenu;
ii. nastavi utvrđivati povećanja učinkovitosti te da predloži ciljeve.
3. S obzirom na prethodno navedena ograničenja, Komisija će pažljivo procijeniti hoće li ECHA-i dodijeliti daljnje zadaće i povezane resurse.
3.5.Potreba dodatne procjene
Preispitivanjima povezanima sa zahtjevima registracije za tvari i polimere u malim količinama (članak 138.) utvrđena je potreba za procjenom cjenovne pristupačnosti dodatnih zahtjeva registracije za poduzeća na koja se to odnosi, posebno s obzirom na broj malih i srednjih poduzeća na koja bi to moglo utjecati.
Mjera 16.: Preispitivanje zahtjeva registracije tvari i polimera u malim količinama 35
Komisija će dodatno istražiti informacije potrebne za procjenu cjenovne pristupačnosti zahtjeva za dodatne informacije za tvari u malim količinama ili za utvrđivanje relevantnih polimera koji bi mogli biti podložni registraciji.
Komisija će i dalje pratiti utjecaje obveze registracije 2018. na mala i srednja poduzeća te će razmotriti ukupne nastale troškove, dostupnost kemijskih tvari te moguće strukturne promjene na tržištu EU-a.
Komisija će ispitati razne mogućnosti dobivanja podataka koji nedostaju te poboljšanja kvalitete, stabilnosti i transparentnosti podataka u kontekstu Uredbe REACH. To je dio šire rasprave o pristupu EU-a transparentnosti, kvaliteti i neovisnosti podataka 36 , 37 , na kojima se temelje procjena rizika i odluke o upravljanju rizicima.
Za karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari za koje ne postoje sigurne razine izloženosti u EU-u ne postoji suglasnost o tome koja bi se razina rizika mogla smatrati prihvatljivom. Nadalje, pravila u Uredbi REACH za utvrđivanje odgovarajućih mjera upravljanja rizicima za takve tvari ne uključuju koncept prihvatljivog rizika. I dalje će se promišljati o prihvatljivim razinama rizika te o tome mogu li one biti uključene u relevantne postupke iz Uredbe REACH.
4.Zaključak
Opći je zaključak evaluacije Uredbe REACH da ta uredba odgovara na današnje zabrinutosti građana u pogledu sigurnosti kemikalija 38 .
Uredba REACH djelotvorna je, ali utvrđene su prilike za daljnje poboljšanje, pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja, što se može postići provedbom mjera navedenih u izvješću. One bi se trebale provoditi u skladu s obnovljenom strategijom za industrijsku politiku EU-a 39 , akcijskim planom za kružno gospodarstvo 40 i Sedmim programom djelovanja za okoliš 41 .
Utvrđeno je da je Uredba REACH općenito usklađena s drugim zakonodavstvom EU-a u kemikalijama te da ispunjava međunarodne ciljeve kako je predviđeno.
Provedba je i dalje u tijeku u svim područjima te neke ključne etape, primjerice posljednji rok za registraciju, treba dovršiti do lipnja 2018. Nastali su mnogi troškovi na temelju Uredbe REACH te se počinju javljati koristi.
Zaključak je evaluacije Uredbe REACH da su pravni zahtjevi i obveze dobro oblikovani za zadovoljavanje potreba i postizanje postavljenih ciljeva. Iako je u ovoj komunikaciji utvrđen niz mjera kojima će se Uredba REACH dodatno poboljšati, trenutačno nema potrebe za promjenom njezina normativnog dijela.
Uredba (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), SL L 396, 30.12.2006., str. 1. Ispravljena verzija u SL L 136, 29.5.2007., str. 3.
OECD (2015.). Preliminary analysis of policy drivers influencing decision making in chemicals management. Serija o upravljanju rizicima, br. 28. Dokument ENV/JM/MONO(2015)21. Dodatak 6. odnosi se na REACH.
100 106 tvari koje su bile prisutne na tržištu EU-a prije 1981. Te se tvari sada zovu tvarima u postupnom uvođenju.
Članak 191. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
https://ec.europa.eu/commission/priorities/democratic-change/better-regulation_hr
Cilj Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju: „Do 2020. uspostaviti ekološki prihvatljivo upravljanje kemikalijama i svim otpadom tijekom njihova vijeka trajanja u skladu s dogovorenim međunarodnim okvirom te znatno smanjiti njihovo ispuštanje u zrak, vodu i tlo kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio njihov nepovoljni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.”
Vidjeti članak 117. Uredbe REACH
Vidjeti članak 138. Uredbe REACH
COM(2013)49 i SWD(2013)25
SWD(2018)58
Vidjeti članak 138. stavak 2. Uredbe REACH
Vidjeti članak 138. stavke 1. i 3. Uredbe REACH
Za dodatne pojedinosti vidjeti SWD(2018)58
Postojeće tvari odnose se na tvari „u postupnom uvođenju” u skladu s člankom 3. točkom 20. Uredbe REACH.
Za dodatne pojedinosti vidjeti SWD(2018)58
Forum za razmjenu informacija o provedbi.
Plan za posebno zabrinjavajuće tvari , veljača 2013.
http://ec.europa.eu/growth/sectors/chemicals/reach/special-cases_hr
Direktiva 2011/65/EU o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi.
Uredba (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, kojom se provode obveze Unije u okviru Stockholmske konvencije.
Za dodatne pojedinosti vidjeti Prilog 4. dokumentu SWD(2018)58
HBM4EU
IPCHEM
Nakon posljednjeg roka za registraciju 2018.
Procjena skupina tvari sličnih svojstava umjesto pojedinačne procjene
Poput onih koje je razvila Mreža za razmjenu scenarija izloženosti (ENES)
Mogućnosti za rješavanje pitanja povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu COM(2018) 32 final i SWD(2018) 20 final
Članci 7. i 33. Uredbe REACH
U skladu s člankom 57. točkom (f) Uredbe REACH
Upotreba posebno zabrinjavajućih tvari za proizvodnju rezervnih dijelova starije generacije za popravak proizvoda koji se više ne proizvode nakon datuma povlačenja (npr. za zrakoplove i motorna vozila)
COM(2000)1 o načelu predostrožnosti
U skladu s člankom 69. stavkom 2. Uredbe REACH
Obuhvaćeno prethodno opisanom mjerom 4.
COM(2018) 10 Mjere EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem
Preispitivanju u skladu s člankom 138. stavcima 1. – 3. Uredbe REACH.
C (2017) 8414 final – Komunikacija o europskoj građanskoj inicijativi u vezi s glifosatom
Plan za transparentnost i održivost modela EU-a za procjenu rizika u prehrambenom lancu