—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu: Akcijski plan” (COM(2016)0588) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0306),

(1)

Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojava novih sudionika i razvoj novih tehnologija dovode do revolucionarnih promjena tradicionalnih industrijskih modela. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća.

(1)

Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojava novih sudionika i razvoj novih tehnologija dovode do revolucionarnih promjena tradicionalnih industrijskih modela. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća. Istodobno, važno je stvoriti odgovarajuće okolnosti kako bi se globalno osigurali jednaki uvjeti za poduzeća koja su aktivna u sektoru svemira.

(2)

Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim su slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru roba s dvojnom namjenom. Stoga bi trebalo iskoristiti mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Unije i njezinih država članica.

(2)

Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim su slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru roba s dvojnom namjenom. Stoga bi trebalo iskoristiti mogućnosti koje svemir i autonoman pristup svemiru nude za sigurnost i neovisnost Unije i njezinih država članica.

(3)

Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeva javnih politika. Ne samo što bi trebalo osigurati kontinuitet tih inicijativa nego bi ih trebalo poboljšati kako bi ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije, ispunjavale nove potrebe korisnika i mogle ispuniti političke prioritete kao što su klimatske promjene, uključujući praćenje promjena u području Arktika, sigurnost i obranu .

(3)

Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeva javnih politika. Kontinuitet tih inicijativa , kao i njihovo prihvaćanje i korištenje, trebalo bi se jamčiti i poboljšati kako bi ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije, ispunjavale nove potrebe korisnika i mogle ispuniti političke prioritete . Programom se trebaju promicati usluge koje se temelje na svemiru kako bi sve države članice i njihovi građani u cijelosti iskoristili prednosti Programa .

(4)

Unija treba osigurati svoju slobodu djelovanja i autonomiju kako bi imala pristup svemiru i mogla ga sigurno koristiti. Stoga je ključno da održava autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Ključno je također da Unija i u budućnosti raspolaže modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje. Uz mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija Komisija bi trebala razmotriti načine za podupiranje tih objekata. Konkretno, kad se održava ili modernizira zemaljska infrastruktura povezana s pristupom svemiru u skladu s potrebama Programa, trebalo bi biti moguće u okviru Programa, u skladu s Financijskom uredbom i u slučajevima kad se može utvrditi jasna dodana vrijednost EU-a, djelomično financirati takve prilagodbe kako bi se postigla bolja troškovna učinkovitost Programa.

(4)

Unija treba osigurati svoju slobodu djelovanja i autonomiju kako bi imala pristup svemiru i mogla ga sigurno koristiti. Stoga je ključno da održava autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru , uključujući alternativne tehnologije za lansiranje i inovativne sustave ili usluge, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Ključno je također da Unija i u budućnosti raspolaže modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje. Uz mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija Komisija bi trebala razmotriti načine za podupiranje tih objekata. Konkretno, kad se održava ili modernizira zemaljska infrastruktura povezana s pristupom svemiru u skladu s potrebama Programa, trebalo bi biti moguće u okviru Programa, u skladu s Financijskom uredbom i u slučajevima kad se može utvrditi jasna dodana vrijednost EU-a, djelomično financirati takve prilagodbe kako bi se postigla bolja troškovna učinkovitost Programa.

(5)

Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak pogodnog ekosustava za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uspostavljanjem svemirskih platformi koje okupljaju svemirske, digitalne i korisničke sektore. Unija bi trebala poticati širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te stvaranjem partnerstava za inovacije (pristup prvog ugovora).

(5)

Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak pogodnog ekosustava za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini inicijativama kao što su svemirske platforme koje okupljaju svemirske, digitalne i korisničke sektore. Svemirske platforme trebale bi surađivati s digitalnim inovacijskim centrima kako bi se potaknulo poduzetništvo i vještine. Unija bi trebala poticati stvaranje i širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te stvaranjem partnerstava za inovacije (pristup prvog ugovora).

(6)

Zahvaljujući njegovoj pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”) ima snažnu međunarodnu dimenziju. Stoga bi Komisiji trebalo omogućiti da u ime Unije upravlja aktivnostima na međunarodnoj sceni i da u ime Unije koordinira te aktivnosti, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, uključujući u području frekvencija, promicanja tehnologije i industrije Unije te poticanja suradnje u području osposobljavanja, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka. Posebno je važno da Komisija zastupa Uniju u tijelima međunarodnog programa Cospas-Sarsat i relevantnim sektorskim tijelima UN-a, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu i Svjetsku meteorološku organizaciju.

(6)

Zahvaljujući njegovoj pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”) ima snažnu međunarodnu dimenziju. Stoga bi Komisiji trebalo omogućiti da u ime Unije upravlja aktivnostima na međunarodnoj sceni i da u ime Unije koordinira te aktivnosti, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, uključujući u području frekvencija. Komisija bi trebala ojačati gospodarsku diplomaciju u cilju promicanja tehnologije i industrije Unije te poticanja suradnje u području osposobljavanja, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka te poštenog tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini . Posebno je važno da Komisija zastupa Uniju u tijelima međunarodnog programa Cospas-Sarsat i relevantnim sektorskim tijelima UN-a, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu i Svjetsku meteorološku organizaciju.

(7)

Komisija bi trebala, zajedno s državama članicama i Visokim predstavnikom, promicati odgovorno ponašanje u svemiru i istražiti mogućnost pristupanja odgovarajućim konvencijama UN-a.

(7)

Komisija bi trebala, zajedno s državama članicama i Visokim predstavnikom, promicati odgovorno ponašanje u svemiru , posebno pronalaskom rješenja protiv širenja svemirskog otpada, i istražiti mogućnost pristupanja odgovarajućim konvencijama UN-a , uključujući Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država u području istraživanja i razvoja svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela (Ugovor o svemiru) .

(8)

Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste stavke troškova , posebno putem mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja. Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju.

(8)

Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste troškove , posebno putem mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja. Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju. Važno je osigurati kontinuitet između rješenja dobivenih u okviru Obzora Europa i drugih programa Unije te komponenata Programa.

(10.a)

Otprilike 200 000 stručnjaka zaposleno je u svemirskom sektoru Unije. Stoga je ključno i dalje razvijati najnoviju infrastrukturu ovog sektora te time poticati uzlazne i silazne gospodarske djelatnosti. Uz to, kako bi se u budućnosti osigurala konkurentnost europske svemirske industrije, programima bi se na svim razinama trebao podupirati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, s posebnim naglaskom na djevojčice i žene, u cilju ostvarenja punog potencijala građana Unije u tom području.

(13.a)

Program bi trebao iskoristiti sinergije između svemirskog i prometnog sektora, s obzirom na to da svemirske tehnologije imaju stratešku ulogu u stvaranju pametnijeg, učinkovitijeg, zaštićenijeg, sigurnijeg, održivijeg i integriranijeg kopnenog, pomorskog, zračnog i svemirskog prometa, a istodobno će inovativni prometni sektor koji raste povećati potražnju za kvalitetnim i ažurnim svemirskim uslugama.

(14)

Svi prihodi iz Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se taj prihod trebao upotrijebiti za potporu ciljevima Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.

(14)

Prihodi proizašli iz dijelova Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se taj prihod trebao upotrijebiti za potporu ostvarenja ciljeva Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.

(16)

Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave su oslanjanja na takve tehnologije nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja. Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(16)

Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave su oslanjanja na takve tehnologije nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja , posebno u odnosu na mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća . Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(25)

Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva strogu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo dupliciranje i smanjilo prekoračenja troškova i kašnjenja.

(25)

Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva strogu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo dupliciranje i smanjilo prekoračenja troškova i kašnjenja te bi se prednost trebala dati korištenju postojeće europske infrastrukture i razvoju europskih stručnih i industrijskih sektora .

(25.a)

Svemirski programi temelje se na potrebama korisnika te stoga za svoju provedbu i razvoj zahtijevaju stalno i djelotvorno sudjelovanje predstavnika korisnika.

(26)

Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima povezanima sa svemirom. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi, te bi se trebalo zahtijevati da potpuno surađuju s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi stoga trebala moći mobilizirati sredstva na raspolaganju državama članicama, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa te koristiti njihovu pomoć. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i  zaštićene kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (15).

(26)

Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima povezanima sa svemirom. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi, te bi se trebalo zahtijevati da potpuno surađuju s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi stoga trebala moći mobilizirati sredstva na raspolaganju državama članicama, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa te koristiti njihovu pomoć. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i  imaju odgovarajuću zaštitu kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (15).

(27)

Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da provodi Program, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje glavnih tehničkih i operativnih specifikacija potrebnih za razvoj sustava i usluga.

(27)

Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da nadzire provedbu Programa, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje zahtjeva potrebnih za razvoj sustava i usluga.

(28)

Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosti. Stoga bi neke zadaće povezane sa sigurnošću i promicanjem Programa trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli putem jednog ili više sporazuma o doprinosima, koji obuhvaćaju razne druge posebne zadaće povezane s Programom.

(28)

Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosti , kibernetičke sigurnosti i promicanja usluga i silaznog sektora . Stoga bi zadaće povezane s tim područjima trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. Oslanjajući se na pozitivne rezultate u promicanju prihvaćanja Galilea i EGNOS-a od strane korisnika i tržišta te u cilju promicanja programa kao paketa, Agenciji bi trebalo povjeriti promotivne i komercijalne aktivnosti za Copernicus. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli putem jednog ili više sporazuma o doprinosima, koji obuhvaćaju razne druge posebne zadaće povezane s Programom.

(29)

Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom važno je sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom s Europskom svemirskom agencijom, posebno s njegovim člankom 5. Međutim, budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, od ključne je važnosti da se, radi zaštite interesa Unije i njezinih država članica, sklapanje tog sporazuma uvjetuje uvođenjem odgovarajućih operativnih pravila u Europsku svemirsku agenciju. Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.

(29)

Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom važno je sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom s Europskom svemirskom agencijom, posebno s njegovim člankom 5. Budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, od ključne je važnosti da, radi zaštite interesa Unije i njezinih država članica, taj sporazum sadržava odgovarajuće zahtjeve u vezi s operativnim pravilima u Europskoj svemirskoj agenciji . Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.

(31)

Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregirale potrebe korisnika s obiju strana nacionalnih i vojno-civilnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika trebala bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Europska obrambena agencija , Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za vojno planiranje i provođenje  / Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija i Europska obrambena agencija trebale bi predstavljati zajednice civilnih odnosno vojnih korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.

(31)

Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregirale potrebe korisnika s obiju strana nacionalnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika trebala bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija bi trebala predstavljati zajednicu korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.

(36)

Kako bi se osigurao siguran protok informacija, trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila kako bi se osigurala istovjetnost sigurnosnih pravila za različite javne i privatne subjekte i fizičke osobe koji sudjeluju u provedbi Programa.

(36)

Kako bi se osigurao siguran protok informacija, trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila kako bi se osigurala istovjetnost sigurnosnih pravila za različite javne i privatne subjekte i fizičke osobe koji sudjeluju u provedbi Programa , uz uspostavu nekoliko razina pristupa informacijama, a slijedom toga i sigurnost pristupa informacijama .

(36.a)

Kibernetička sigurnost europske svemirske i zemaljske infrastrukture ključna je za jamčenje kontinuiteta u radu sustavâ, njihove djelotvornosti u kontinuiranom izvođenju zadataka i pružanju potrebnih usluga.

(38)

U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije , a tome treba dodati i sinergije s aktivnostima povezanima sa sigurnošću i obranom Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.

(38)

U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije. Satelitska navigacija također ima ulogu u kontekstu sigurnosti Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.

(40)

Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge koje se pružaju EGNOS-om trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, koja u ovom slučaju obuhvaćaju i Azore, Kanarske otoke i Madeiru, s ciljem da se ta područja pokriju do kraja 2025. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. [ 2018/ XXXX ] [Uredba o EASA-i] i potrebno praćenje kvalitete usluga Galilea za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova, samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS).

(40)

Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge koje se pružaju EGNOS-om trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, koja u ovom slučaju obuhvaćaju i Azore, Kanarske otoke i Madeiru, s ciljem da se ta područja pokriju do kraja 2025. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2018/ 1139 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i potrebno praćenje kvalitete usluga i djelotvornosti Galilea u pogledu zaštite za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova, samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS).

(40.a)

EGNOS može pridonijeti preciznoj poljoprivredi i pomoći europskim poljoprivrednicima u suzbijanju otpada, smanjenju prekomjerne uporabe gnojiva i herbicida te optimiranju prinosa usjeva. EGNOS već ima brojnu „zajednicu korisnika”, ali je broj poljoprivrednih strojeva koji su kompatibilni s navigacijskom tehnologijom ograničeniji. Taj je problem potrebno riješiti.

(41)

Nužno je osigurati kontinuitet, održivost i buduću dostupnost usluga koje pružaju Galileo i EGNOS. S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava.

(41)

Nužno je osigurati kontinuitet, održivost, djelotvornost, sigurnost, pouzdanost i točnost u pogledu zaštite i buduću dostupnost usluga koje pružaju Galileo i EGNOS. S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava.

(44.a)

Kako bi se podržalo iskorištavanje usluga koje pružaju Galileo i EGNOS te kako bi se poduprle usluge u silaznom sektoru, posebno u sektoru prometa, nadležna bi tijela trebala na međunarodnoj razini razviti zajedničke standarde i certificiranja.

(45)

Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture za Galileo i EGNOS te njezin utjecaj na njihovu sigurnost, Komisija bi trebala određivati lokacije te infrastrukture. Uvođenje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces.

(46)

Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a, posebno u području sigurnosti , trebalo bi promicati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije, ako je to opravdano i korisno .

(46)

Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a, posebno u području sigurnosti, trebalo bi integrirati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije , ako je to moguće. Promicanje uporabe tih usluga u svim državama članicama također predstavlja važnu etapu.

(47)

Copernicus bi trebao osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i geoinformacija, čime se Uniji omogućava neovisno odlučivanje i djelovanje u područjima, među ostalim, okoliša, klimatskih promjena, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva.

(47)

Copernicus bi trebao osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i geoinformacija, čime se Uniji omogućava neovisno odlučivanje i djelovanje u područjima, među ostalim, okoliša, uključujući poljoprivredu, bioraznolikost, korištenje tla, šumarstvo, ruralni razvoj i ribarstvo, klimatske promjene, kulturnu baštinu , civilnu zaštitu, sigurnost , uključujući infrastrukturu, i digitalno gospodarstvo.

(48)

Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i ostvareno, kao i osigurati kontinuitet tih aktivnosti i ostvarenoga, na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (17) o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (18) kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije (19). U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT (20) i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje su uglavnom dostavile države članice u skladu s Direktivom 2007/2/EZ (21). Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i upotreba tih podataka.

(48)

Postojeći kapaciteti trebali bi se nadovezati na i dopunjavati novim sredstvima koja bi se mogla zajednički razvijati među nadzemnim tijelima. U tu svrhu Komisija bi trebala blisko surađivati s Europskom svemirskom agencijom, državama članicama i, prema potrebi, s drugim subjektima koji imaju odgovarajuće prostore i in situ imovinu. Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i ostvareno, kao i osigurati kontinuitet tih aktivnosti i ostvarenoga, na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (17) o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (18) kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije (19). U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT (20) i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje su uglavnom dostavile države članice u skladu s Direktivom 2007/2/EZ (21). Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i upotreba tih podataka.

(49.a)

Puni potencijal Copernicusa za društvo i gospodarstvo Unije trebao bi se u potpunosti ostvariti šire od izravnih korisnika povećanjem intenziteta mjera prihvaćenosti među korisnicima čime se zahtijeva daljnje djelovanje kako bi te podatke upotrebljavale i osobe koje nisu stručnjaci te bi se time potaknuli rast, stvaranje radnih mjesta i prijenosi znanja;

(52)

Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka te započinjanje novih misija koje će obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se podupiralo rješavanje problema globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova). Trebalo bi proširiti globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao potpuno iskoristiti ulaganja izvršena u prethodnom razdoblju financiranja (2014.–2020.) uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi trebao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja radi odgovaranja na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.

(52)

Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka i započinjanje novih misija , čiju izvedivost trenutno ispituje Europska svemirska agencija, a koje će obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se poduprlo rješavanje problema globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova), Trebalo bi proširiti globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao potpuno iskoristiti ulaganja izvršena u prethodnom razdoblju financiranja (2014.–2020.) uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi trebao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja radi odgovaranja na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.

(53)

Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ključnih usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o stanju atmosfere, uključujući o kvaliteti zraka; informacije o stanju oceana; informacije u svrhu potpore praćenja kopna kojima se podržava provedba lokalnih, nacionalnih i Unijinih politika; informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju; geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, uključujući u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.

(53)

Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ključnih usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o stanju atmosfere , uključujući o kvaliteti zraka ; informacije o stanju oceana; informacije u svrhu potpore praćenja kopna kojima se podržava provedba lokalnih, nacionalnih i Unijinih politika; informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju; geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, uključujući u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.

(54.a)

Kako bi se ciljevi Copernicusa ostvarili na stabilnoj osnovi, mogao bi se osnovati odbor (pododbor za program Copernicus) za pomoć Komisiji u osiguranju koordinacije doprinosa Unije, foruma korisnika, država članica i međuvladinih organizacija, te privatnog sektora programu Copernicus, koristeći na najbolji mogući način postojeće kapacitete i identificirajući manjkavosti koje treba riješiti na razini Unije.

(55)

Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Komisija i subjekti kojima su povjerene zadaće pružanja usluga trebali uključiti u blisku suradnju s različitim zajednicama korisnika širom Europe u daljnjem razvoju Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovoljavaju promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćanje i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje. Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.

(55)

Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Agencija i subjekti kojima su povjerene zadaće Copernicusa trebali uključiti u blisku suradnju s različitim zajednicama korisnika širom Europe u daljnjem razvoju Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovoljavaju promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćanje i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje u interesu europskih građana . Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.

(56.a)

Države članice, Komisija i nadležna tijela trebali bi povremeno provoditi informativne kampanje za Copernicus u pogledu prednosti tog programa, pružajući svim potencijalnim korisnicima pristup relevantnim informacijama i podacima.

(57.a)

Iako se službe za klimatske promjene programa Copernicus još uvijek nalaze u predoperativnoj fazi, već pokazuju dobre rezultate jer se broj korisnika između 2015. i 2016. udvostručio. Sve službe za klimatske promjene trebale bi što prije postati u potpunosti operativne i time omogućiti neprekidan protok podataka potrebnih za mjere učinkovitog ublažavanja klimatskih promjene i prilagodbe njima.

(59)

U svrhu poticanja i olakšavanja upotrebe podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane kako lokalnih vlasti tako i malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi putem aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela. U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi nastojati uspostaviti bolju povezanost između Copernicusa i nacionalnih i Unijinih politika kako bi potaknule potražnju za komercijalnim aplikacijama i uslugama te poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima, omogućile da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

(59)

U svrhu poticanja i olakšavanja upotrebe podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane kako lokalnih i regionalnih vlasti tako i malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi putem aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela. U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi nastojati uspostaviti bolju povezanost između Copernicusa i nacionalnih i Unijinih politika kako bi potaknule potražnju za komercijalnim aplikacijama i uslugama te poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima, omogućile da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

(59.a)

S obzirom na ogroman potencijal koji satelitska snimanja imaju za održivo i učinkovito upravljanje resursima, uslijed čega se, na primjer, pružaju pouzdane i pravovremene informacije o stanju usjeva i tala, tu bi uslugu trebalo dodatno poboljšati kako bi se zadovoljile potrebe krajnjih korisnika i osiguralo povezivanje podataka.

(62)

Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST) (24). Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od primarne, ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovih doprinosa politikama Unije. Pokušavajući spriječiti širenje svemirskog otpada, SST pridonosi osiguravanju održivog i osiguranog pristupa svemiru, koji je globalno opće dobro, i njegovu iskorištavanju.

(62)

Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (24) uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST). Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od primarne, ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovih doprinosa politikama Unije. Pokušavajući spriječiti širenje svemirskog otpada, SST pridonosi osiguravanju održivog i osiguranog pristupa svemiru, koji je globalno opće dobro, i njegovu iskorištavanju. SST je namijenjen olakšavanju pripreme europskih projekata „čišćenja” Zemljine orbite.

(63)

SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da je SST sustav koji se temelji na potrebama korisnika, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost.

(63)

SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. Katalog bi mogao slijediti primjer ostalih zemalja s mogućnostima djelovanja u području svemira i neke svoje podatke učiniti dostupnima za nekomercijalne i istraživačke svrhe. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da je SST sustav koji se temelji na potrebama korisnika, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost i  prijenos relevantnih informacija prema javnim institucijama i iz njih, kako bi se poboljšala učinkovitost sustava .

(67)

SST bi uz to trebao biti komplementaran postojećim mjerama ublažavanja, kao što su Smjernice za smanjenje svemirskog otpada Odbora za miroljubivo korištenje svemira (COPOUS) i Smjernice za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili drugim inicijativama kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST bi nastojao uspostaviti sinergiju s inicijativama za aktivno uklanjanje i mjerama pasivizacije svemirskog otpada. SST bi trebao pridonijeti osiguranju miroljubivog korištenja i istraživanja svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti te promjene okruženja te ih prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja.

(67)

SST bi uz to trebao biti komplementaran postojećim mjerama ublažavanja, kao što su Smjernice za smanjenje svemirskog otpada Odbora za miroljubivo korištenje svemira (COPOUS) i Smjernice za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili drugim inicijativama kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST bi nastojao uspostaviti sinergiju s inicijativama koje su usmjerene na promicanje i uvođenje tehnoloških sustava osmišljenih za aktivno uklanjanje svemirskog otpada. SST bi trebao pridonijeti osiguranju miroljubivog korištenja i istraživanja svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti te promjene okruženja te ih prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja.

(70)

Ekstremne i bitne svemirske meteorološke pojave mogle bi ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi trebalo osnovati funkciju svemirske meteorologije kao dijela Programa kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanje o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge prilagođene potrebama korisnika te poboljšati kapacitete država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se pružati operativne svemirske meteorološke usluge, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i Unijinim kapacitetima te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i uključivanje privatnog sektora.

(70)

Ekstremne i bitne svemirske meteorološke pojave mogle bi ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi trebalo osnovati funkciju svemirske meteorologije kao dijela Programa kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanje o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge prilagođene potrebama korisnika te poboljšati kapacitete država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se pružati operativne svemirske meteorološke usluge, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i Unijinim kapacitetima te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i  međunarodnih organizacija , kao i uključivanje privatnog sektora.

(73)

GOVSATCOM je program usmjeren na korisnika koji ima jaku dimenziju sigurnosti. Analizirani su scenariji upotrebe za tri glavne skupine: upravljanje krizama , koje može uključivati civilne i vojne misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosti i obrane, prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; te ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova) i svemirske infrastrukture.

(73)

GOVSATCOM je program usmjeren na korisnika koji ima jaku dimenziju sigurnosti. Analizirani su scenariji upotrebe za tri glavne skupine: upravljanje krizama, prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; te ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, digitalnu infrastrukturu (npr. podatkovni centri, poslužitelji), kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova kao što su brane ) i svemirske infrastrukture.

(78)

Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a većina korisnika može nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a ako upotrebljava tehnologije Unije .

(78)

Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a korisnika bi trebali nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a.

(86)

Moguće je da su za infrastrukturu namijenjenu Programu potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja putem istraživanja i inovacija, uključujući u okviru Obzora Europa, posebno za održivu hranu i prirodne resurse, praćenje klime, pametne gradove, automatizirana vozila, sigurnost i upravljanje katastrofama . U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se mogle iskoristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, osobito mreže za in situ promatranja, bit će ključni sastavni dijelovi in situ promatračke infrastrukture kojom će biti omogućene usluge Copernicusa.

(86)

Moguće je da su za infrastrukturu namijenjenu Programu potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Važno je osigurati kontinuitet između rješenja dobivenih u okviru Obzora Europa i rada komponenata Programa. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja putem istraživanja i inovacija, uključujući u okviru Obzora Europa, o glavnim europskim politikama . U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se mogle iskoristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, posebno in situ mreže za promatranje, tvorit će ključne elemente in situ infrastrukture za promatranja, kojom će se koristiti usluge programa Copernicus.

(87)

Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. U ovoj se Uredbi predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente programa, osobito kad je riječ o sigurnosnoj akreditaciji. U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.

(87)

Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. U ovoj se Uredbi predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente programa, osobito kad je riječ o sigurnosnoj akreditaciji i kibersigurnosti . U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.

(88)

Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime. Međutim, u okviru te Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.

(88)

Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime . U slučajevima kada povjerava zadaće Agenciji, Komisija bi trebala osigurati odgovarajuća sredstva za upravljanje tim zadaćama i njihovo izvršenje, uključujući prikladne ljudske i financijske resurse. Međutim, u okviru te Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.

(2)

„svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu između Sunca i Zemlje, uključujući Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, Sunčev vjetar i koronini izbačaji koji mogu uzrokovati Sunčeve oluje (geomagnetske oluje, oluje Sunčeva zračenja i ionosferski poremećaji), što može utjecati na Zemlju;

(2)

„svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu između Sunca i Zemlje, uključujući Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, Sunčev vjetar i koronini izbačaji koji mogu uzrokovati Sunčeve oluje (geomagnetske oluje, oluje Sunčeva zračenja i ionosferski poremećaji), što može utjecati na Zemlju ili infrastrukture u svemiru ;

(5)

„svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači sveobuhvatan pristup glavnim opasnostima u svemiru, koje obuhvaćaju sudare satelita i svemirskog otpada, svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;

(5)

„svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači sveobuhvatno znanje i razumijevanje glavnih opasnosti u svemiru, koje obuhvaćaju sudare satelita i svemirskog otpada, svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;

(6)

„operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(6)

„operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti i/ili proračunska jamstva iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(10)

„podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);

(10)

„podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata , uključujući svemirski otpad, koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);

(14.a)

(23.a)

„sektor na početku proizvodnog lanca” koji obuhvaća aktivnosti koje vode prema operativnom svemirskom sustavu i istraživanje svemira;

„sektor na kraju proizvodnog lanca” koji obuhvaća aktivnosti povezane s iskorištavanjem satelitskih podataka radi razvoja proizvoda i usluga povezanih sa svemirom za krajnje korisnike.

(a)

autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);

(a)

autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te , prema potrebi, integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);

(c)

autonomnog sustava za promatranje Zemlje utemeljenog na potrebama korisnika pod civilnim nadzorom koji nudi geoinformacijske podatke i usluge, sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);

(c)

autonomnog sustava za promatranje Zemlje utemeljenog na potrebama korisnika pod civilnim nadzorom koji nudi geoinformacijske podatke i usluge na temelju besplatnih i otvorenih podataka , sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);

(d)

sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem aktivnih i neaktivnih svemirskih letjelica , odbačenih stupnjeva raketa-nosača te otpada i njegovih fragmenata koji kruže oko Zemlje, a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave i rizik od objekata u blizini Zemlje (NEO-i) koji se približe području praćenja Zemlje (SST);

(d)

sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem aktivnih i neaktivnih svemirskih letjelica i svemirskog otpada koji kruže oko Zemlje, a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave i rizik od objekata u blizini Zemlje (NEO-i) koji se približe području praćenja Zemlje (SST);

(a)

pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, što se obavlja bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, kojima se ispunjavaju postojeće i buduće potrebe prioriteta politike Unije, među ostalim u pogledu klimatskih promjena i sigurnosti i obrane ;

(a)

pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, što se obavlja bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, kojima se ispunjavaju postojeće i buduće potrebe prioriteta politike Unije, uključujući klimatske promjene ; i pružanje potpore sposobnosti Unije i njezinih država članica da donosi odluke neovisno i na temelju dokaza;

(b)

maksimalno povećanje socioekonomskih koristi, među ostalim promicanjem najšire moguće upotrebe podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa;

(b)

maksimalno povećanje socioekonomskih koristi , osobito jačanjem europskog silaznog sektora, čime se omogućuju rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji te promicanjem najšireg mogućeg prihvaćanja usluga i upotrebe podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa u Uniji i izvan nje ;

(c)

jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica, njezine slobode djelovanja i strateške autonomije, osobito u pogledu tehnologija i donošenja odluka na temelju dokaza ;

(c)

jačanje sigurnosti , uključujući i kibernetičku sigurnost, Unije i njezinih država članica, povećanje njezine strateške autonomije, osobito u industrijskom i tehnološkom pogledu ;

(ca)

jačanje industrijskog i znanstvenog europskog ekosustava u području svemira, uspostavom koherentnog okvira koji povezuje izvrsnost europskog osposobljavanja i znanja, razvoj kapaciteta oblikovanja, proizvodnje na visokoj razini i stratešku viziju potrebnu u sektoru koji je sve konkurentniji;

(d)

promicanje uloge Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera u svemirskom sektoru i jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema i podupiranju globalnih inicijativa, uključujući pitanja klimatskih promjena i održivog razvoja.

(d)

promicanje uloge Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera u svemirskom sektoru i jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema i podupiranju globalnih inicijativa, uključujući u pogledu održivog razvoja;

(da)

jačanje diplomacije Unije u pitanjima svemira, poticanje međunarodne suradnje radi podizanja razine osviještenosti o svemiru kao zajedničkom dobru ljudskog roda;

(db)

promicanje tehnologije i industrije Unije te poticanje načela proporcionalnosti i poštenog tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini;

(dc)

jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica u različitim područjima, posebno u pogledu prometa (zrakoplovstvo, uključujući bespilotne letjelice, željeznički promet, plovidba, cestovni promet, autonomna vožnja), izgradnje i praćenja infrastrukture, praćenja kopna i okoliša.

(a)

za Galileo i EGNOS: pružanje najnaprednijih i, prema potrebi, sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena;

(a)

za Galileo i EGNOS: pružanje trajnih i, prema potrebi, sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena na dulji rok ;

(b)

za Copernicus: dugoročno pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija dobivenih promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica u područjima okoliša, klimatskih promjena, poljoprivrede i ruralnog razvoja, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva ;

(b)

za Copernicus: dugoročno pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija dobivenih promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica usmjerenih na korisnike te njihovih aktivnosti ;

(c)

za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i utvrđivanje svemirskih objekata, svemirsko meteorološko praćenje te mapiranje i umrežavanje kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;

(c)

za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i utvrđivanje svemirskih objekata i svemirskog otpada , svemirsko meteorološko praćenje te mapiranje i umrežavanje kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;

(e)

pridonošenje, kad je potrebno radi potreba Programa, autonomnom, sigurnom i troškovno učinkovitom kapacitetu pristupa svemiru;

(e)

osiguranje autonomnog, sigurnog i troškovno učinkovitog kapaciteta pristupa svemiru;

(f)

podupiranje i ojačavanje konkurentnosti, poduzetništva, vještina i kapaciteta za inovacije pravnih i fizičkih osoba iz Unije koje su aktivne ili koje žele postati aktivne u tom sektoru, posebno s obzirom na položaj i potrebe malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća.

(f)

poticanje razvoja snažnog i konkurentnog svemirskog gospodarstva Unije i maksimalno povećanje prilika za poduzeća Unije svih veličina i iz svih regija Unije.

(a)

pružanje usluga lansiranja za potrebe Programa;

(a)

pružanje usluga lansiranja za Program, uključujući objedinjene usluge lansiranja za Uniju i za druge subjekte, na njihov zahtjev, uzimajući u obzir ključne sigurnosne interese Unije u skladu s člankom 25. kako bi se poboljšala konkurentnost europskih raketa-nosača i industrija na globalnom tržištu ;

(b)

razvojne aktivnosti povezane s autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim pristupom svemiru;

(b)

razvojne aktivnosti povezane s autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim pristupom svemiru, uključujući alternativne tehnologije za lansiranje i inovativne sustave ili usluge, uzimajući u obzir ključne sigurnosne interese Unije i država članica, u skladu s člankom 25.;

(c)

kad je to nužno radi potreba Programa, potrebne prilagodbe zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru.

(c)

kad je to nužno radi ciljeva Programa, potrebnu potporu za održavanje , prilagodbe i razvoj zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru , posebno postojeće infrastrukture, raketodroma i istraživačkih centara .

(a)

inovacijske aktivnosti za najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga;

(a)

inovacijske aktivnosti za razvoj i najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga;

(aa)

odgovarajuće mjere za olakšavanje primjene inovativnih rješenja koja proizlaze iz aktivnosti istraživanja i inovacija, posebno kroz sinergije s drugim fondovima Unije, kao što su Obzor Europa i InvestEU, kako bi se potaknuo razvoj silaznih sektora za sve komponente Programa;

(ab)

širenje europskog svemirskog sektora na izvozna tržišta;

(b)

uspostavljanje partnerstava za inovacije povezane sa svemirom radi razvoja inovativnih proizvoda ili usluga te naknadne kupnje time dobivenih proizvoda ili usluga;

(b)

uspostavljanje partnerstava za inovacije povezane sa svemirom radi razvoja inovativnih proizvoda ili usluga te naknadne kupnje time dobivenih proizvoda ili usluga za potrebe Programa ;

(ba)

osmišljavanje, testiranje, provedba i uvođenje interoperabilnih svemirskih rješenja temeljnih na podacima za javne usluge, poticanje inovacija i uspostava zajedničkih okvira kako bi se ostvario puni potencijal usluga javnih uprava za građane i poduzeća;

(c)

poduzetništvo, od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21. i  drugim odredbama o pristupu financijskim sredstvima, kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I.;

(c)

poduzetništvo, uključujući od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21. i  oslanjajući se na druge odredbe o pristupu financijskim sredstvima, kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I.;

(d)

suradnja među poduzetnicima u obliku svemirskih platformi u kojima se na regionalnoj i nacionalnoj razini okupljaju sudionici iz svemirskog i digitalnog sektora i korisnici te se pruža potpora građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina;

(d)

suradnja u obliku mreže svemirskih platformi u kojima se okupljaju , posebno na regionalnoj i nacionalnoj razini, sudionici iz svemirskog i digitalnog sektora i korisnici te se pružaju potpora , objekti i usluge građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina; poticanje suradnje između svemirskih platformi i centara digitalnih inovacija uspostavljenih u okviru programa Digitalna Europa;

(da)

mogući razvoj „strategije za pristup prvog ugovora” sa svim relevantnim sudionicima iz javnog i privatnog sektora kako bi se pružila potpora razvoju novoosnovanih poduzeća u svemirskom sektoru;

(db)

Sinergije sa sektorom prometa, prostora i digitalnim sektorom radi poticanja šire upotrebe novih tehnologija (npr. e-poziv, digitalni tahograf, nadzor prometa i upravljanje prometom, samostalna vožnja, vozila bez vozača i bespilotne letjelice) te za suočavanje s potrebama sigurnog i neometanog povezivanja, snažnog pozicioniranja, intermodalnosti i interoperabilnosti, čime se povećava konkurentnost usluga prijevoza i industrije;

(e)

pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja;

(e)

pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja radi razvoja naprednih vještina u svemirskom sektoru ;

(f)

pristup objektima za obradu i ispitivanje;

(f)

pristup objektima za obradu i ispitivanje za stručnjake iz privatnog i javnog sektora, studente i poduzetnike ;

(c)

trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

(c)

trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu niti , kada je to potrebno, pristup osjetljivim ili povjerljivim informacijama ;

(da)

po potrebi čuva strateške i suverene interese Unije u svim predmetnim područjima, uključujući autonomiju Erupe u području tehnologije ili industrijskih strategija;

(b)

za Copernicus: [ 5,8 ] milijardi EUR;

(b)

za Copernicus: [ 6 ] milijardi EUR;

(c)

za SSA/GOVSATCOM: [0,5 ] milijardi EUR.

(c)

za SSA/GOVSATCOM: [1,2 ] milijardi EUR.

(a)

u svim državama članicama u cijelom opskrbnom lancu promiču najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća te drugih gospodarskih subjekata , uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;

(a)

u cijeloj Uniji i u cijelom opskrbnom lancu promiču najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje svih gospodarskih subjekata, osobito novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;

(d)

pridonose autonomiji Unije, posebno u tehnološkom smislu;

(d)

pridonose strateškoj autonomiji Unije, posebno u  industrijskom i tehnološkom smislu u cijelom lancu vrijednosti ;

(da)

slijede načela otvorenog pristupa i poštenog tržišnog natjecanja u cijelome lancu industrijske opskrbe, natječaja na temelju transparentnih i pravodobnih informacija, jasnog priopćavanja važećih propisa o nabavi, kriterija odabira i dodjele te svih drugih relevantnih informacija kojima se svim potencijalnim ponuđačima osiguravaju jednaka pravila igre

(a)

stroga podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom;

(a)

stroga podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom , na temelju nadležnosti svakog subjekta, u cilju poboljšanja transparentnosti, djelotvornosti i troškovne učinkovitosti te izbjegavanja preklapanja aktivnosti ;

(b)

stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova i  rokova u svojim područjima nadležnosti u skladu s ovom Uredbom;

(b)

stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova i  tehničke učinkovitosti u svojim područjima odgovornosti u skladu s ovom Uredbom;

(d)

sustavno uzimanje u obzir potreba korisnika usluga koje se pružaju komponentama Programa te znanstvenih i tehnoloških razvoja koji se odnose na te usluge;

(d)

sustavno uzimanje u obzir potreba korisnika usluga koje se pružaju komponentama Programa te znanstvenih i tehnoloških razvoja koji se odnose na te usluge , također savjetovanjem preko savjetodavnog korisničkog foruma na nacionalnoj razini i razini Unije ;

—

aktivnostima shvaćanja i uporabe podataka i usluga koje se pružaju komponentama Programa u javnim i privatnim sektorima;

—

razvoju sinergija među aplikacijama;

—

odgovarajućem razvoju tih usluga;

—

izgradnji dugoročno stabilnog okruženja.

(ba)

promicati i osigurati prihvaćanje i korištenje podataka i usluga koji se pružaju u komponentama Programa, uključujući razvoj aplikacija i usluga u silaznom sektoru temeljenih na komponentama Programa;

(bb)

provoditi aktivnosti u cilju razvoja inovativnog svemirskog sektora Unije, u skladu s člankom 6.;

(bc)

podupirati pristup financiranju s pomoću financijskih instrumenata koji su predviđeni u glavi III. i programu InvestEU, kao i u suradnji s EIB-om, s pomoću financijskih instrumenata koje je uspostavio, a koji se prije svega odnose na MSP-ove;

(c)

provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te aktivnosti koje se odnose na komercijalizaciju usluga Galilea i  EGNOS-a;

(c)

provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te aktivnosti koje se odnose na komercijalizaciju usluga koje se nude prije svega u okviru programa Galileo, EGNOS i  Copernicus.

(ca)

za Galileo i EGNOS: upravljanje programima EGNOS i Galileo, kako je navedeno u članku 43.;

(d)

pružati tehničku stručnost Komisiji.

(d)

pružati tehničku stručnost Komisiji izbjegavajući udvostručavanje sa zadaćama ESA-e u skladu s člancima 27. i 31 .

(a)

upravljanje upotrebom EGNOS-a i Galilea, kako je navedeno u članku 43.;

(ba)

davanje preporuka Komisiji o prioritetima iz područja svemira u okviru programa Obzor Europa i sudjelovanje u njegovoj provedbi;

(c)

provođenje aktivnosti povezanih s razvojem aplikacija i usluga u silaznom sektoru na temelju komponenti Programa.

(a)

za Copernicus: razvoj, projektiranje i izgradnja svemirske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture;

(a)

za Copernicus: razvoj, projektiranje i izgradnja svemirske i zemaljske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture;

(b)

za Galileo i EGNOS: razvoj sustava, razvoj zemaljskog segmenta i projektiranje i  razvoj satelita ;

(b)

za Galileo i EGNOS: podrška Agenciji u izvršavanju temeljnih zadaća. Kada je to predviđeno u posebnim sporazumima sklopljenima između Agencije i Europske svemirske agencije, javna nabava, u ime Agencije, u pogledu razvoja sustava, projektiranja i razvoja zemaljskog segmenta te projektiranja i  razvoja svemirskog segmenta ;

(c)

za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u  područjima za koje je stručna .

(c)

za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u  vezi s infrastrukturama komponenti Programa .

(ca)

poticanje suradnje među državama članicama i promicanje konvergencije njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u okviru svemirskog segmenta.

—

jasno definiraju odgovornosti i obveze Europske svemirske agencije s obzirom na Program,

—

zahtijeva da Europska svemirska agencija poštuje sigurnosna pravila programa Unije, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka,

—

propisuju uvjeti upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, osobito s obzirom na javnu nabavu, postupke upravljanja, očekivane rezultate na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjere primjenjive u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijske strategije i pravila u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima. Ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom,

—

zahtijeva sudjelovanje Komisije i, prema potrebi, Agencije na sastancima Odbora Europske svemirske agencije za evaluaciju ponuda koje se odnose na Program,

—

uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje dodijeljenih zadaća unutar dodijeljenih proračuna i sankcije za Europsku svemirsku agenciju ako se nepodudarnost može izravno pripisati njoj,

—

utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji, koja je razmjerna težini zadaća koje treba izvršiti, u skladu s tržišnim cijenama i naknadama drugih subjekata sudionika, uključujući Uniju, i koja se može, prema potrebi, temeljiti na pokazateljima izvedbene uspješnosti. Te naknade ne obuhvaćaju opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji.

(a)

jasno definiraju uloge, odgovornosti i obveze Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije s obzirom na Program;

(b)

jasno definiraju koordinacijski i kontrolni instrumenti za provedbu komponenti Programa, uzimajući u obzir uloge i odgovornosti Komisije za sveobuhvatnu koordinaciju komponenti Programa;

(c)

zahtijeva da Europska svemirska agencija poštuje sigurnosna pravila programa Unije, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka;

(d)

propisuju uvjeti upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, uključujući primjenu pravila Unije za javnu nabavu, pri javnoj nabavi u ime i za račun Unije, postupke upravljanja, očekivane rezultate na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjere primjenjive u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijske strategije i pravila u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima; ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom;

(e)

zahtijeva sudjelovanje Komisije i, po potrebi, Agencije na sastancima Odbora Europske svemirske agencije za evaluaciju ponuda koje se odnose na Program, pri čemu Agencija provodi postupak javne nabave u ime i za račun Unije u skladu sa stavkom 1.a;

(f)

uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje dodijeljenih zadaća unutar dodijeljenih proračuna i sankcije za Europsku svemirsku agenciju ako se nepodudarnost može izravno pripisati njoj;

(g)

utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji, uzimajući u obzir njezin troškovni model u svojstvu javnog subjekta, koja je razmjerna težini zadaća koje treba izvršiti, u skladu s tržišnim cijenama i naknadama drugih subjekata sudionika, uključujući Uniju, i koja se može, prema potrebi, temeljiti na pokazateljima izvedbene uspješnosti; te naknade ne obuhvaćaju opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji;

(h)

zahtijeva da Europska svemirska agencija zajamči potpunu zaštitu interesa Unije i njezinih odluka, koje mogu dovesti i do toga da Europska svemirska agencija mora prilagoditi svoje metode donošenja odluka i upravljanja te odredbe o odgovornosti.

(a)

operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova, što se može povjeriti EUMETSAT-u;

(a)

unapređenje i operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova, što se može povjeriti EUMETSAT-u;

(b)

provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama.

(b)

provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama te upravljanje prikupljanjem relevantnih informacija treće strane .

(a)

uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi za primjer;

(a)

uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi i nacionalnih zakona za primjer;

(aa)

uzimanje u obzir iskustva stečenog u radu Galilea, EGNOS-a i Copernicusa;

(da)

jamčenja kibernetičke sigurnosti Programa;

(a)

poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (29) te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;

(a)

poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (29) te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;

(b)

održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, što se posebno odnosi na mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(b)

održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, uključujući infrastrukturu koja se nalazi izvan područja EU-a, ali je potrebna kako bi se programima Galileo i EGNOS omogućilo ostvariti potpunu pokrivenost državnih područja država članica geografski smještenih u Europi, što se posebno odnosi na mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(c)

razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije;

(c)

razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije , uzimajući u obzir potrebe relevantnih dionika ;

(ca)

potporu razvoju i daljnjem unapređenju ključnih tehnoloških elemenata kao što su čipsetovi i prijemnici u okviru Galilea;

(cb)

potporu razvoju aplikacija koje su niže u lancu u okviru programa Galileo i EGNOS te integriranih aplikacija koje su niže u lancu a upotrebljavaju i programe EGNOS/Galileo i program Copernicus;

(e)

pružanje i tržišni razvoj usluga u okviru Galilea i EGNOS-a;

(e)

pružanje i tržišni razvoj usluga u okviru Galilea i EGNOS-a , prije svega kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale socioekonomske koristi iz članka 4. stavka 1. ;

(c)

usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti, uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

(c)

usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i  vremensku sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti i cjelovitosti. Ta se usluga pruža u skladu s Uredbom o EASA-i kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima zrakoplovne sigurnosti , uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

—

razvoj i rad Copernicusovih Sentinela ,

—

razvoj i rad satelita Sentinel u okviru programa Copernicus ;

(c)

komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se osiguravaju traženje, distribucija i iskorištavanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih i pristup takvim podacima i informacijama;

(c)

komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se na način prilagođen korisnicima osiguravaju traženje, distribucija i iskorištavanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih , dugoročno arhiviranje i pristup takvim podacima i informacijama;

(d)

komponenta za potporu prihvaćenosti među korisnicima i  razvoju tržišta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1.

(d)

komponenta za potporu prihvaćenosti među korisnicima , izgradnju kapaciteta i  razvoj tržišta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1.

(a)

mjere kojima se osigurava kontinuitet postojećih misija Sentinela te razvoj, lansiranje i održavanje daljnjih Sentinela i upravljanje njima uz proširenje opsega promatranja, pri čemu se prednost daje ; promatračkim kapacitetima za praćenje antropogenih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, što omogućuje pokrivenost polova i inovativne ekološke primjene u područjima poljoprivrede, šumarstva i upravljanja vodama;

(a)

mjere kojima se osigurava kontinuitet postojećih misija Sentinela te razvoj, lansiranje i održavanje daljnjih Sentinela i upravljanje njima uz proširenje opsega promatranja, kao što su ; promatračkim kapacitetima za praćenje antropogenih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, što omogućuje pokrivenost polova i inovativne ekološke primjene u područjima poljoprivrede, šumarstva i upravljanja vodama;

(b)

mjere kojima se osigurava pristup podacima treće strane potrebnih za generiranje usluga programa Copernicus ili koje upotrebljavaju institucije , agencije i  decentralizirane službe Unije ;

(b)

mjere kojima se osigurava pristup podacima treće strane potrebnih za generiranje usluga programa Copernicus ili koje upotrebljavaju temeljni korisnici , pri čemu se prednost daje podacima koje su pružili i /ili financirali javni subjekti u državama članicama, kao što su nacionalne agencije ;

(ca)

potporu razvoju relevantnih aplikacija i usluga programa Copernicus koje se nalaze niže u lancu.

—

praćenje kopna i poljoprivrede radi pružanja informacija o pokrovu zemljišta, uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta, gradskim područjima , količini i kvaliteti unutarnjih voda, šumama, poljoprivredi i drugim prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti i kriosferi,

—

praćenje kopna i poljoprivrede radi pružanja informacija o pokrovu zemljišta, uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta, kvaliteti tla, dezertifikaciji, lokalitetima kulturne baštine , količini i kvaliteti unutarnjih voda, šumama, osobito njihovu krčenju, poljoprivredi i drugim prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti i kriosferi, države članice moći će se služiti tim informacijama i podacima dobivenima praćenjem poljoprivrednog područja u vezi sa stupnjem prekrivenosti zemljišta i iskorištavanjem poljoprivrednog zemljišta kako bi dodatno smanjile administrativno opterećenje pri dodjeljivanju poljoprivrednih subvencija;

—

mapiranje poljoprivrednih zemljišta kojima je potrebno navodnjavanje, predviđanja prinosa usjeva i uporabu zemljišta te jamčenje bolje sigurnosti opskrbe hranom i kvalitete hrane, uz istodobnu zaštitu okoliša;

—

praćenje ribolovnih aktivnosti kako bi se zajamčile bolja sigurnost opskrbe hranom i kvaliteta hrane, uz istodobnu zaštitu okoliša;

(aa)

praćenje potpore provedbi politike Unije;

(a)

uspostava, razvoj i rad mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora država članica, uključujući senzore koje razvija Europska svemirska agencija i senzore Unije pod nacionalnom kontrolom, radi nadzora i praćenja objekata te izrade europskog kataloga svemirskih objekata prilagođenog potrebama korisnika iz članka 55.;

(a)

uspostava, razvoj i rad mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora država članica ili Unije , uključujući senzore koje razvija Europska svemirska agencija i senzore Unije pod nacionalnom kontrolom, radi nadzora i praćenja objekata te izrade europskog kataloga svemirskih objekata prilagođenog potrebama korisnika iz članka 55.;

(ca)

the creation of a European catalogue of NEO.

(a)

razvoj, izgradnju i rad infrastrukture zemaljskog segmenta;

(a)

razvoj, izgradnju i rad infrastrukture zemaljskog i svemirskog segmenta;

(b)

pravne osobe s primjerenom akreditacijom za pružanje satelitskih kapaciteta ili usluga u skladu s postupkom za sigurnosnu akreditaciju iz članka 36. na temelju posebnih sigurnosnih zahtjeva za komponentu GOVSATCOM iz članka 34. stavka 1.

(b)

pravne osobe s primjerenom akreditacijom za pružanje satelitskih kapaciteta ili usluga u skladu s postupkom za sigurnosnu akreditaciju iz članka 36.

(ba)

Pružatelji satelitskih komunikacijskih kapaciteta ili usluga ove komponente poštuju posebne sigurnosne zahtjeve za komponentu GOVSATCOM utvrđene u skladu s člankom 34. stavkom 1.