(1)

Zbog svoje visoke funkcionalnosti i relativno niskog troška plastika je sve prisutnija u svakodnevnom životu. Zbog njezine sve veće upotrebe u proizvodima kratkog životnog ciklusa, koji nisu osmišljeni za ponovnu upotrebu ili ekonomično recikliranje, proizvodnja i obrasci potrošnje povezani s njom postali su sve neučinkovitiji i linearniji. Stoga je, u kontekstu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo (32), Komisija u europskoj strategiji za plastiku (33) zaključila da se problem stalnog porasta stvaranja plastičnog otpada i njegova ispuštanja u okoliš, posebno u morski okoliš, mora riješiti kako bi se ostvario istinski kružan životni ciklus plastike.

(1)

Zbog svoje visoke funkcionalnosti i relativno niskog troška plastika je sve prisutnija u svakodnevnom životu. Svjetska se proizvodnja plastike znatno povećala te je 2017. dosegnula 348 milijuna tona. Europski udio u toj proizvodnji iznosio je 18,5  % (64,4  milijuna tona, što je porast od 3,4  % u usporedbi s proizvodnjom prethodne godine). Zbog njezine sve veće upotrebe u proizvodima kratkog životnog ciklusa, koji nisu osmišljeni za ponovnu upotrebu ili ekonomično recikliranje, proizvodnja i obrasci potrošnje povezani s njom postali su sve neučinkovitiji i linearniji. Stoga je, u kontekstu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo (32), Komisija u europskoj strategiji za plastiku (33) zaključila da se problem stalnog porasta stvaranja plastičnog otpada i njegova ispuštanja u okoliš, posebno u morski okoliš, mora riješiti kako bi se ostvario istinski kružan životni ciklus plastike i smanjila ukupna količina plastike u okolišu . Europska strategija za plastiku tek je prvi korak u uspostavljanju kružnog gospodarstva temeljenog na smanjenju, ponovnoj upotrebi i recikliranju svih plastičnih proizvoda.

(1a)

Plastika ima korisnu ulogu u gospodarstvu i njezina je primjena ključna u mnogim sektorima. Točnije, plastika se upotrebljava za ambalažu (40 %) i u građevinskom sektoru (20 %). Plastika se u velikoj mjeri upotrebljava i u sektoru električne i elektroničke opreme te u automobilskom, prehrambenom i poljoprivrednom sektoru. Ipak, zbog znatnih negativnih učinaka određenih plastičnih proizvoda na okoliš, zdravlje i gospodarstvo potrebna je uspostava pravnog okvira kojim bi se učinkovito smanjili ti znatni negativni učinci, što uključuje i ograničavanje stavljanja na tržište određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternativna rješenja koja su u većoj mjeri kružna.

(2)

Kružni pristupi u kojima se prednost daje proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti i sustavima ponovne upotrebe dovest će do smanjenja količine nastalog otpada , a takvo je sprečavanje na vrhu hijerarhije otpada utvrđene u članku 4. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (34). Takvi su pristupi ujedno u skladu s 12.  ciljem Ujedinjenih naroda za održivi razvoj (35), a to je osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje.

(2)

Mjerama iz ove Direktive trebalo bi se u  potpunosti težiti kružnim pristupima u kojima se prednost daje sigurnim, netoksičnim proizvodima koji se mogu ponovno upotrijebiti i  koji ne sadrže opasne tvari te sustavima ponovne upotrebe , a ne proizvodima za jednokratnu upotrebu. Sve mjere moraju prije svega biti usmjerene na smanjenje količine nastalog otpada i promicanje sprečavanja nastanka otpada jer je to na vrhu hijerarhije otpada utvrđene u članku 4. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (34). Budući da svi proizvodi za jednokratnu upotrebu zbog kratkog životnog ciklusa često imaju negativan klimatski ili ekološki učinak, prednost se mora dati sprečavanju i ponovnoj upotrebi proizvoda, čime se mogu ostvariti velike uštede emisija CO2 i vrijednih sirovina. Ta će Direktiva doprinijeti postizanju 12.  cilja Ujedinjenih naroda za održivi razvoj (35), a to je osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje.

(3)

Morski otpad prekogranične je prirode i priznat je kao globalni problem. Smanjenje količine morskog otpada ključna je mjera za postizanje 14. cilja Ujedinjenih naroda za održivi razvoj kojim se poziva na očuvanje i održivo korištenje oceanima, morima i morskim resursima u cilju održivog razvoja (36).Unija mora odigrati svoju ulogu u suzbijanju morskog otpada i pokušati utvrditi standarde za cijeli svijet. U tom kontekstu Unija surađuje s partnerima u brojnim međunarodnim forumima poput skupina G20 i G7 te Ujedinjenih naroda kako bi promicala zajedničko djelovanje. Ova je inicijativa dio nastojanja Unije za postizanje tog cilja.

(3)

Morski otpad prekogranične je prirode i priznat je kao globalni problem. Sve veće količine otpada dospijevaju u oceane diljem svijeta te utječu na zdravlje ekosustava i ubijaju životinje. Smanjenje količine morskog otpada ključna je mjera za postizanje 14. cilja Ujedinjenih naroda za održivi razvoj kojim se teži očuvanju i održivom korištenju oceana, mora i morskih resursa radi održivog razvoja (36).Unija mora odigrati svoju ulogu u suzbijanju morskog otpada , sprečavanju proizvodnje otpada i  učinkovitijem gospodarenju morskim otpadom i pokušati utvrditi standarde za cijeli svijet. U tom kontekstu Unija surađuje s partnerima u brojnim međunarodnim forumima poput skupina G20 i G7 te Ujedinjenih naroda kako bi promicala zajedničko djelovanje. Ova je inicijativa dio nastojanja Unije za postizanje tog cilja.

(5)

U Uniji od 80 % do 85 % morskog otpada, izmjereno kao broj komada otpada pronađenih na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 %. Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često budu bačeni u okoliš. Znatan dio ribolovnog alata stavljenog na tržište ne prikuplja se u svrhu obrade. Stoga su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadržava plastiku posebno ozbiljan problem u kontekstu morskog otpada te predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost, a potencijalno i za zdravlje ljudi te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.

(5)

U Uniji od 80 % do 85 % morskog otpada, izmjereno kao broj komada otpada pronađenih na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu upotrebu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 %.Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često budu bačeni u okoliš. Znatan dio ribolovnog alata i alata koji se upotrebljava u akvakulturi koji su stavljeni na tržište ne prikuplja se u svrhu obrade. Stoga su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat i alat koji se upotrebljava u akvakulturi koji sadržavaju plastiku , kao što su vrše, zamke, plovci i plutače, mreže, užad, strune, konopi i niti posebno ozbiljan problem u kontekstu morskog otpada te predstavljaju ozbiljnu opasnost za morske ekosustave, biološku raznolikost, kao i za zdravlje ljudi i životinja te nanose štetu djelatnostima kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet.

(5a)

Vijeće je na svojem sastanku 25. lipnja 2018. donijelo zaključke u vezi s temom ostvarivanja ciljeva akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo jasno podupirući aktivnosti koje su poduzete na europskoj i svjetskoj razini kako bi se ograničila uporaba mikroplastike koja se namjerno dodaje proizvodima, kao i upotreba oksoplastike u Uniji te aktivnosti predviđene Strategijom za plastiku koje se odnose na smanjenje mikroplastike koja dolazi iz tekstila, automobilskih guma te istjecanja peleta prije proizvodnje. Unija već djeluje i u tijeku je postupak u skladu s Uredbom o evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), pri čemu je Komisija zatražila od Europske agencije za kemikalije da izradi dosje za ograničavanje na temelju Priloga XV. u pogledu primjene čestica mikroplastike koje se namjerno dodaju potrošačkim proizvodima ili proizvodima za profesionalnu upotrebu.

(5b)

Unija bi trebala imati sveobuhvatan pristup problemu mikroplastike i trebala bi poticati sve proizvođače na strogo ograničavanje mikroplastike u svojim formulacijama, s posebnim naglaskom na proizvođače tekstila i guma jer sintetička odjeća i gume čine 63 % mikroplastike koja neposredno dospijeva u vodni okoliš.

(6)

Postojeće zakonodavstvo Unije (40) i instrumenti politike pružaju neke regulatorne odgovore za rješavanje problema morskog otpada. Plastični otpad posebno podliježe općim mjerama i ciljevima Unije u pogledu gospodarenja otpadom, kao što su ciljevi recikliranja plastičnog ambalažnog otpada (41) te nedavno donesen cilj iz strategije za plastiku (42): osigurati da do 2030. sva plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje. Međutim, učinak tog zakonodavstva na morski otpad nedostatan je te postoje razlike u području primjene i razini ambicioznosti nacionalnih mjera za sprječavanje nastanka i smanjenje količine morskog otpada. Osim toga, neke od tih mjera, posebno tržišna ograničenja za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, mogu stvoriti prepreke trgovini i narušiti tržišno natjecanje u Uniji.

(6)

Pravilno gospodarenje otpadom i dalje je ključno za sprečavanje nastanka (morskog) otpada. Postojeće zakonodavstvo Unije (40) i instrumenti politike pružaju neke regulatorne odgovore za rješavanje problema morskog otpada. Plastični otpad posebno podliježe općim mjerama i ciljevima Unije u pogledu gospodarenja otpadom, kao što su ciljevi recikliranja plastičnog ambalažnog otpada (41) te nedavno donesen cilj iz strategije za plastiku (42): osigurati da do 2030. sva plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje. Međutim, učinak tog zakonodavstva na morski otpad nedostatan je te postoje razlike u području primjene i razini ambicioznosti nacionalnih mjera za sprječavanje nastanka i smanjenje količine morskog otpada. Osim toga, neke od tih mjera, posebno tržišna ograničenja za plastične proizvode za jednokratnu upotrebu, mogu stvoriti prepreke trgovini i narušiti tržišno natjecanje u Uniji.

(6a)

Poticanje istraživanja i inovacija u sektoru ambalaže ključan je čimbenik za promicanje održivijeg vrijednosnog lanca. Kako bi se postigao taj cilj nužno je ojačati relevantne mehanizme financiranja u kontekstu europskih programskih alata za istraživanje i razvoj kao što su okvirni programi EU-a za istraživanje i inovacije (tj. Obzor 2020.), s obzirom na nadolazeći strateški program za istraživanje i inovacije u području plastike.

(7)

Kako bi se djelovanje usmjerilo na područja u kojima je najpotrebnije, ovom bi Direktivom trebalo obuhvatiti samo najčešće pronađene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu , za koje se procjenjuje da čine oko 86 % ukupnog broja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu pronađenih na plažama Unije.

(7)

Kako bi se djelovanje usmjerilo na područja u kojima je najpotrebnije, ovom bi Direktivom trebalo obuhvatiti samo najčešće pronađene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat. Procjenjuje se da plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu obuhvaćeni mjerama iz ove Direktive čine oko 86 % ukupnog broja plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu pronađenih na plažama Unije.

(7a)

Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje odredbe iz Direktive 94/62/EZ o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu koji se smatraju ambalažom kako je definirana u članku 3. stavku 1. Direktive 94/62/EZ.

(7b)

Komisijino izvješće o preispitivanju trebalo bi pokazati može li se područje primjene proširiti općenito na proizvode za jednokratnu upotrebu.

(7c)

Onečišćenje kopna i kontaminacija tla većim plastičnim predmetima i njihovim fragmentima ili mikroplastikom može imati značajan učinak na lokalnoj ili regionalnoj razini. Na lokalnoj razini to može biti značajno zbog intenzivne uporabe plastike u poljoprivredi. Kako bi se smanjio utjecaj plastičnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi i životinja, potrebno je temeljito istražiti onečišćenje plastikom s poljoprivrednih zemljišta.

(8a)

Proizvode od plastike potrebno je proizvoditi uzimajući u obzir njihov cijeli životni vijek. Pri ekološkom dizajnu plastičnih proizvoda uvijek je potrebno uzeti u obzir fazu proizvodnje, mogućnost recikliranja i, ako je moguće, ponovnu upotrebu proizvoda. Proizvođače treba potaknuti, kada je to primjereno, da upotrebljavaju jednostruke ili kompatibilne polimere za izradu svojih proizvoda kako bi se pojednostavilo razvrstavanje i poboljšala mogućnost recikliranja, posebice u slučaju plastične ambalaže.

(9a)

Što duljim zadržavanjem vrijednosti proizvoda i materijala i stvaranjem manje količine otpada, gospodarstvo Unije može postati konkurentnije i otpornije, uz manji pritisak na dragocjene resurse i okoliš.

(10)

Na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu trebalo bi primijeniti jednu ili više mjera, ovisno o različitim čimbenicima kao što su dostupnost odgovarajućih i održivijih alternativa, izvedivost promjene obrazaca potrošnje te stupanj do kojeg su već obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom Unije.

(10)

Na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu trebalo bi primijeniti jednu ili više mjera, ovisno o različitim čimbenicima kao što su dostupnost odgovarajućih i održivijih alternativa, uzimajući u obzir načela životnog ciklusa, izvedivost promjene obrazaca potrošnje te stupanj do kojeg su već obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom Unije.

(11)

Za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i dalje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative te se očekuje da će se potrošnja većine takvih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu povećati. Kako bi se taj trend preokrenuo i promicala nastojanja za pronalazak održivijih rješenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da poduzmu potrebne mjere kojima bi se postiglo znatno smanjenje potrošnje tih proizvoda, a da se pri tom ne dovedu u pitanje higijena ili zdravstvena ispravnost hrane, dobre higijenske prakse, dobre proizvođačke prakse, obavješćivanje potrošača ili zahtjevi u pogledu sljedivosti koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije o hrani (44).

(11)

Za određene plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i dalje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative te se očekuje da će se potrošnja većine takvih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu povećati. Kako bi se taj trend preokrenuo i promicala nastojanja za pronalazak sigurnih i održivih rješenja, od država članica trebalo bi zahtijevati da poduzmu potrebne mjere kojima bi se postiglo ambiciozno i trajno smanjenje potrošnje tih proizvoda, kako je to slučaj s plastičnim vrećicama u Direktivi 94/62/EZ, izmijenjenoj Direktivom (EU) 2015/720 Europskog parlamenta i Vijeća  (43a) , a da se pri tom ne dovedu u pitanje higijena ili zdravstvena ispravnost hrane, dobre higijenske prakse, dobre proizvođačke prakse, obavješćivanje potrošača ili zahtjevi u pogledu sljedivosti koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije o hrani (44). Te bi se mjere trebale primjenjivati na spremnike za hranu koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije: dotična hrana namijenjena je za neposrednu potrošnju, namijenjena je za potrošnju bez daljnje pripreme i namijenjena je za potrošnju iz spremnika. Države članice za te bi mjere trebale postaviti najviši mogući cilj koji bi trebao biti proporcionalan ozbiljnosti rizika od bacanja otpada u okoliš koji predstavljaju razni proizvodi i upotrebe. Države članice trebale bi donijeti nacionalne ciljeve kako bi kvantificirale učinke mjera poduzetih za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja. Države članice trebale bi poticati korištenje proizvoda koji su prikladni za višekratnu upotrebu i koji su, nakon što postanu otpad, prikladni za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje, a da se pri tom ne dovede u pitanje slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu. Tim bi se mjerama trebao uzeti u obzir učinak proizvoda tijekom cijelog životnog vijeka, uključujući kad su pronađeni u morskom okolišu, te bi se trebala poštovati hijerarhija otpada.

(11a)

Filtri za duhanske proizvode drugi su najčešći plastični predmeti za jednokratnu upotrebu koji završavaju u okolišu kao otpad. Premda se čini da je tržišni udio celuloznih filtara biljnog podrijetla koji se koriste za duhanske proizvode u porastu, nije jasno koliko su dostupne alternative prihvatljive. Nadalje, ne smije se ignorirati golem utjecaj duhanskih proizvoda s filtrom na okoliš jer se ti filtri mogu raspasti na manje plastične dijelove. Korišteni duhanski filtri također sadrže brojne kemikalije koje su štetne za okoliš, od kojih je za njih barem 50 poznato da su kancerogene za ljude, kao i teške metale koji mogu isteći iz filtra i naštetiti okolnom kopnenom, zračnom i morskom okolišu. Kako bi se odgovorilo na utjecaj koji na okoliš ima otpad nastao nakon potrošnje, potreban je niz mjera za duhanske proizvode s filtrom, od smanjenja filtara za jednokratnu upotrebu koji sadrže plastiku do proširene odgovornosti proizvođača kako bi se zajamčilo odgovorno zbrinjavanje otpada i pokrili troškovi čišćenja otpada u okolišu. Kako bi se odgovorilo na znatne troškove prikupljanja i razvrstavanja koje trenutno snose porezni obveznici, sustavi proširene odgovornosti proizvođača trebali bi pokriti troškove čišćenja otpada u okolišu i troškove za odgovarajuću infrastrukturu za prikupljanje otpada. Kao dio tih mjera države članice mogle bi također napraviti poticaje za lanac prikupljanja opušaka kako bi se počistio celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 % sastava filtara za cigarete, i potom pretvorio u nove plastične proizvode.

(12)

Za druge plastične proizvode za jednokratnu upotrebu na raspolaganju su odgovarajuće cjenovno pristupačne i održivije alternative. Kako bi se ograničio štetan utjecaj takvih proizvoda na okoliš, od država članica trebalo bi zahtijevati da zabrane njihovo stavljanje na tržište Unije. Time bi se promicala upotreba održivijih alternativa koje su na raspolaganju i primjena inovativnih rješenja u pogledu održivijih poslovnih modela, alternativa koje podrazumijevaju ponovnu upotrebu te zamjena materijala.

(12)

Za druge plastične proizvode za jednokratnu upotrebu na raspolaganju su odgovarajuće cjenovno pristupačne i održivije alternative. Kako bi se ograničio štetan utjecaj takvih proizvoda na okoliš, od država članica trebalo bi zahtijevati da zabrane njihovo stavljanje na tržište Unije. Time bi se promicala upotreba raspoloživih održivijih alternativa koje su sukladne postojećim standardima i  pravu Unije te primjena inovativnih rješenja u pogledu održivijih poslovnih modela, alternativa koje podrazumijevaju ponovnu upotrebu te zamjena materijala , u skladu s hijerarhijom otpada definiranom u članku 4 . Direktive 2008/98/EZ. Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište uvedena ovom Direktivom također bi trebala obuhvaćati proizvode koji se sastoje od oksorazgradive plastike jer se ta vrsta plastike ne razgrađuje biološki na odgovarajući način i doprinosi onečišćenju okoliša mikroplastikom, ne može se kompostirati, negativno utječe na reciklažu konvencionalne plastike i ne donosi dokazivu korist za okoliš. S obzirom na visoku prisutnost otpadnog polistirena u morskom okolišu i dostupnost alternativa, trebalo bi ograničiti i spremnike za hranu i piće za jednokratnu upotrebu napravljene od ekspandiranog polistirena.

(12a)

Za plastične tanjure i plastični pribor za jelo, čak i kad su dostupne odgovarajuće i održivije alternative, ako je to valjano opravdano i kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost u pogledu kontinuiteta pružanja određenih socijalnih usluga, poput ugostiteljskih usluga u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, prikladno je utvrditi ograničeno produženje roka za provedbu zabrane njihova stavljanja na tržište Unije.

(12c)

Mjere iz ove Direktive kojima se promiče upotreba alternativa koje nisu plastične ni u kojem slučaju ne bi trebale uzrokovati veće nepovoljne učinke na okoliš i klimu, npr. dodatne emisije CO2 ili iskorištavanje vrijednih resursa. Iako su mnoge neplastične alternative izrađene od prirodnih resursa i očekuje se da im je podrijetlo iz biogospodarstva, osobito je važno osigurati održivost tih materijala. Kad je riječ o hijerarhiji otpada, u mjerama iz ove Direktive i njihovoj provedbi prednost bi trebalo dati sprečavanju ili prelasku na proizvode koji se mogu ponovno upotrijebiti, a ne drugim alternativama za jednokratnu upotrebu, čak i kada su one izrađene od materijala koji nisu plastični.

(13)

Čepovi i poklopci , koji su većinom napravljeni od plastike i upotrebljavaju se za spremnike za napitke, jedni su od plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće mogu pronaći u otpadu na plažama Unije. Stoga bi se spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu smjeli stavljati na tržište jedino ako ispunjuju posebne zahtjeve u pogledu dizajna proizvoda kojima se znatno smanjuje bacanje njihovih čepova i poklopaca u okoliš. Osim navedenog zahtjeva, spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i služe kao ambalaža moraju ispunjavati i temeljne zahtjeve u pogledu sastava te mogućnosti ponovne upotrebe, oporabe i recikliranja ambalaže koji su navedeni u Prilogu II. Direktivi 94/62/EZ. Kako bi se olakšalo poštovanje zahtjeva za dizajn proizvoda i osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, nužno je izraditi usklađenu normu donesenu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (45) te bi usklađenost s tom normom trebala dopustiti pretpostavku o usklađenosti s tim zahtjevima. Trebalo bi ostaviti dovoljno vremena da se izradi usklađena norma i omogući proizvođačima da prilagode proizvodne lance kako bi proveli zahtjeve za dizajn proizvoda.

(13)

Čepovi i poklopci napravljeni od plastike koji se upotrebljavaju za spremnike za napitke, jedni su od plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće mogu pronaći u otpadu na plažama Unije. Stoga bi se spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu smjeli stavljati na tržište jedino ako ispunjuju posebne zahtjeve u pogledu dizajna proizvoda kojima se znatno smanjuje bacanje njihovih čepova i poklopaca u okoliš i povećavaju količine reciklirane plastike . Osim navedenog zahtjeva, spremnici za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu i služe kao ambalaža moraju ispunjavati i temeljne zahtjeve u pogledu sastava te mogućnosti ponovne upotrebe, oporabe i recikliranja ambalaže koji su navedeni u Prilogu II. Direktivi 94/62/EZ. Kako bi se olakšalo poštovanje zahtjeva za dizajn proizvoda i osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, nužno je izraditi usklađenu normu donesenu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (45) te bi usklađenost s tom normom trebala dopustiti pretpostavku o usklađenosti s tim zahtjevima. Trebalo bi ostaviti dovoljno vremena da se izradi usklađena norma i omogući proizvođačima da prilagode proizvodne lance kako bi proveli zahtjeve za dizajn proizvoda. Kako bi se osigurala kružna upotreba plastike, potrebno je očuvati tržišnu primjenu recikliranih materijala. Iz tog je razloga primjereno uvesti obvezu nužnog minimalnog sadržaja reciklirane plastike u određenim proizvodima.

(13a)

U kontekstu preispitivanja koje treba poduzeti u skladu s člankom 9. stavkom 5. Direktive 94/62/EZ, Komisija treba uzeti u obzir relativna svojstva različitih ambalažnih materijala, uključujući kompozitne materijale, na osnovi procjena životnog ciklusa, pri čemu bi se osobito trebalo posvetiti pitanjima sprečavanja nastanka otpada i dizajna za kružnost.

(13b)

Zbog zdravlja žena trebalo bi spriječiti prisutnost opasnih kemijskih tvari u higijenskim ulošcima, tamponima i aplikatorima za tampone. Istodobno je ključno da postoje dostupna višekratna i jeftinija rješenja kako bi se ženama osigurao potpuni pristup društvenom životu.

(14)

Određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu završe u okolišu zbog neprimjerenog odlaganja putem kanalizacije ili zbog drugog neprimjerenog ispuštanja u okoliš. Stoga bi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji se često odlažu putem kanalizacije ili na neki drugi neprimjeren način trebali podlijegati zahtjevima u pogledu označivanja. Oznaka bi trebala sadržavati informacije za potrošače o primjerenim načinima odlaganja otpada i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati i/ili negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog neprimjerenog odlaganja otpada. Komisija bi trebala imati ovlasti za utvrđivanje usklađenog formata označivanja te bi pri tom trebala, prema potrebi, ispitati kakva je percepcija predloženog označivanja kod reprezentativnih skupina potrošača kako bi se osigurale njegova djelotvornost i jasnoća .

(14)

Određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu završe u okolišu zbog neprimjerenog odlaganja putem kanalizacije ili zbog drugog neprimjerenog ispuštanja u okoliš. Zbrinjavanje putem kanalizacije može dodatno stvoriti znatnu ekonomsku štetu kanalizacijskim mrežama začepljenjem crpki i blokiranjem cijevi. Za te proizvode često nedostaju informacije o bitnim karakteristikama tih proizvoda i odgovarajućem načinu zbrinjavanja otpada. Stoga bi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji se često odlažu putem kanalizacije ili na neki drugi neprimjeren način trebali podlijegati zahtjevima u pogledu označivanja i mjerama za podizanje osviještenosti . Oznaka bi trebala sadržavati informacije za potrošače o primjerenim načinima odlaganja otpada i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati , o negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog neprimjerenog odlaganja otpada , o prisutnosti plastike u proizvodu te o mogućnosti recikliranja proizvoda . Komisija bi trebala imati ovlasti za utvrđivanje usklađenog formata označivanja te bi pri tom trebala, prema potrebi, ispitati kakva je percepcija predloženog označivanja kod reprezentativnih skupina potrošača kako bi se osiguralo da je djelotvorno, da je jasno i da nije obmanjujuće, te bi se također trebalo uzimati u obzir postojeće dobrovoljne sporazume .

(15)

Kad je riječ o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu za koje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti i sustave proširene odgovornosti proizvođača za pokriće troškova gospodarenja otpadom i čišćenja otpada te troškova mjera za povećanje svijesti radi sprečavanja nastanka i smanjenja količine takvog otpada.

(15)

Kad je riječ o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu za koje nisu na raspolaganju odgovarajuće i održivije alternative, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti i sustave proširene odgovornosti proizvođača za pokriće nužnih troškova gospodarenja otpadom i čišćenja otpada te troškova mjera za povećanje svijesti radi sprečavanja nastanka i smanjenja količine takvog otpada te za hvatanje u koštac s neprimjerenim ponašanjem potrošača . Ti troškovi ne bi trebali prelaziti troškove koji su nužni za pružanje tih usluga na isplativ način, a trebali bi ih utvrditi dotični akteri na transparentan način. Troškovi čišćenja otpada u okolišu trebali bi biti proporcionalni i temeljiti se na jasnim ciljevima utvrđenima u skladu s člankom 8.a stavkom 1. Direktive 2008/98/EZ. Tim bi ciljevima trebalo definirati područje primjene i opseg aktivnosti čišćenja obuhvaćenih sustavom proširene odgovornosti proizvođača u skladu s relevantnim obvezama u pogledu sprečavanja nastanka otpada i morskog otpada u okviru prava Unije. Takve bi aktivnosti trebale, na primjer, uključivati sprečavanje bacanja otpada u okoliš i njegovo prikupljanje na ulicama, tržnicama i drugim javnim prostorima te tijekom javnih događanja, ali ne bi trebale uključivati djelovanja, uključujući čišćenje mora i oceana, za koja javna tijela nisu nadležna.

(15a)

Gospodarski poticaji mogu utjecati na izbor potrošača, potaknuti ih ili odviknuti od određenih navika pa se stoga mogu koristiti kao djelotvorni alat za smanjenje utjecaja određenih vrsta plastike na okoliš.

(16)

Plastika koja potječe od ostavljenog, izgubljenog i odbačenog ribolovnog alata koji sadržava plastiku čini velik udio u morskom otpadu, što upućuje na to da postojeći pravni zahtjevi (46) ne pružaju dovoljno poticaja za vraćanje takvog ribolovnog alata na obalu radi prikupljanja i obrade. Sustavom neizravnih naknada koji je predviđen pravom Unije o lučkim uređajima za prihvat isporuke otpada s brodova uklanja se poticaj za ispuštanje otpada s brodova u more te se osigurava pravo na isporuku otpada. Sustav bi međutim trebalo dopuniti dodatnim financijskim poticajima za ribare za vraćanje otpadnog ribolovnog alata na kopno kako bi izbjegli moguće povećanje neizravne naknade za otpad koju treba platiti. S obzirom na to da plastične komponente ribolovnog alata imaju visok potencijal za recikliranje, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti proširenu odgovornost proizvođača za ribolovni alat koji sadržava plastiku kako bi se olakšalo odvojeno prikupljanje otpadnog ribolovnog alata i financiralo dobro upravljanje takvim otpadnim ribolovnim alatom, a posebice njegovo recikliranje.

(16)

Plastika koja potječe od ostavljenog, izgubljenog i odbačenog ribolovnog alata koji sadržava plastiku čini velik udio u morskom otpadu, što upućuje na to da postojeći pravni zahtjevi (46) ne pružaju dovoljno poticaja za vraćanje takvog ribolovnog alata na obalu radi prikupljanja i obrade. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1224/2009, ako se izgubljeni ribolovni alat ne može pronaći i izvući, zapovjednik ribarskog plovila mora obavijestiti nadležno tijelo države članice zastave. Kako bi se osiguralo usklađeno praćenje, države članice trebale bi prikupljati i bilježiti podatke o izgubljenom ribolovnom alatu i dostavljati ih Komisiji na godišnjoj osnovi. Sustavom neizravnih naknada koji je predviđen pravom Unije o lučkim uređajima za prihvat isporuke otpada s brodova uklanja se poticaj za ispuštanje otpada s brodova u more te se osigurava pravo na isporuku otpada. Sustav bi međutim trebalo dopuniti dodatnim financijskim poticajima za ribare za vraćanje otpadnog ribolovnog alata na kopno kako bi izbjegli moguće povećanje neizravne naknade za otpad koju treba platiti. S obzirom na to da plastične komponente ribolovnog alata imaju visok potencijal za recikliranje, države članice trebale bi, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, uvesti proširenu odgovornost proizvođača za ribolovni alat koji sadržava plastiku kako bi se olakšalo odvojeno prikupljanje otpadnog ribolovnog alata i financiralo dobro upravljanje takvim otpadnim ribolovnim alatom, a posebice njegovo recikliranje. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi financijski doprinosi koje uplaćuju proizvođači ribolovnog alata koji sadrži plastiku radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz odgovornosti proizvođača bili prilagođeni, posebno uzimajući u obzir trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja tog ribolovnog alata.

(16a)

U okviru proširene odgovornosti proizvođača za ribolovni alat koji sadrži plastiku države članice trebale bi pratiti, ocjenjivati, prikupljati i reciklirati ribolovni alat kako bi ispunile kvantitativne ciljeve za prikupljanje i recikliranje ribolovnog alata koji sadrži plastiku navedene u ovoj Direktivi.

(17a)

Problem poljoprivrednog plastičnog otpada trebao bi se riješiti u strateškim planovima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a Komisija bi trebala u srednjem roku do 2023. po potrebi uvesti normu za dobro poljoprivredno i okolišno stanje tla u kontekstu plastičnog otpada kao novi element poboljšane uvjetovanosti. Taj novi zahtjev višestruke sukladnosti obvezao bi poljoprivrednike na angažiranje ovlaštenog subjekta za gospodarenje otpadom radi organiziranja prikupljanja i recikliranja plastike te na čuvanje dokaza o ispravnom postupanju s plastičnim otpadom.

(18)

Kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš i drugi neprimjereni oblici odlaganja otpada koji dovode do nastajanja morskog otpada koji sadržava plastiku, potrošače je potrebno pravilno informirati o najprimjerenijim načinima odlaganja otpada koji su na raspolaganju i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati, o najboljim praksama u pogledu odlaganja otpada i utjecajima na okoliš koji nastaju zbog loših praksi odlaganja otpada te o plastičnom sadržaju u određenim plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu i u ribolovnom alatu. Stoga bi se od država članica trebalo zahtijevati poduzimanje mjera za jačanje svijesti kojima se osigurava da se takve informacije pruže potrošačima. Te informacije ne bi smjele sadržavati promotivne poruke koje potiču na upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u mogućnosti odabrati mjere koje su najprimjerenije s obzirom na obilježja proizvoda ili njegovu namjenu. Proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku trebali bi pokriti troškove mjera za jačanje svijesti u okviru svoje obveze proširene odgovornosti proizvođača.

(18)

Kako bi se spriječilo bacanje otpada u okoliš i drugi neprimjereni oblici odlaganja otpada koji dovode do nastajanja morskog otpada koji sadržava plastiku, potrošače je potrebno pravilno informirati o najprimjerenijim načinima odlaganja otpada koji su na raspolaganju i/ili načinima odlaganja otpada koje treba izbjegavati, o najboljim praksama u pogledu odlaganja otpada i utjecajima na okoliš koji nastaju zbog loših praksi odlaganja otpada te o plastičnom sadržaju u određenim plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu i u ribolovnom alatu kako bi se potaknulo odgovorno ponašanje potrošača u pogledu ispravnog odlaganja otpada . Stoga bi se od država članica trebalo zahtijevati poduzimanje mjera za jačanje svijesti kojima se osigurava da se takve informacije pruže potrošačima. Te bi informacije trebale obuhvatiti i učinak neprimjerenog odlaganja otpada na kanalizacijsku mrežu. Te informacije ne bi smjele sadržavati promotivne poruke koje potiču na upotrebu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u mogućnosti odabrati mjere koje su najprimjerenije s obzirom na obilježja proizvoda ili njegovu namjenu. Nadležna tijela, proizvođači i potrošači podjednako bi trebali sudjelovati u borbi protiv bacanja otpada u okoliš. Proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku trebali bi pokriti troškove mjera za jačanje svijesti u okviru svoje obveze proširene odgovornosti proizvođača. Proizvođače bi trebalo poticati na to da iskoriste svoju marketinšku moć kako bi promicali i poticali održivu i kružnu potrošnju i upotrebu proizvoda.

(18a)

U skladu s pravom Unije, Komisija treba pružiti pomoć državama članicama u izradi strategija i planova za smanjenje odbacivanja ribolovnog alata u more, uključujući s pomoću bespovratnih sredstava Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Napori mogu podrazumijevati kampanje i programe za jačanje svijesti o utjecaju takvog otpada na morske ekosustave, istraživanje izvedivosti biorazgradivog ribolovnog alata i onog koji se može kompostirati, projekte za obrazovanje ribara i posebne javne programe za uklanjanje plastičnih i drugih predmeta iz morskog okoliša.

(20)

Boce za napitke koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu jedan su od predmeta koji se najčešće mogu pronaći u morskom otpadu na plažama Unije. Razlog tomu su nedjelotvorni sustavi odvojenog prikupljanja i slabo sudjelovanje potrošača u tim sustavima. Potrebno je promicati učinkovitije sustave odvojenog prikupljanja te bi stoga trebalo utvrditi minimalni cilj odvojenog prikupljanja za boce za napitke koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u stanju postići taj minimalni cilj utvrđivanjem ciljeva odvojenog prikupljanja za boce za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača ili uspostavljanjem sustava povratnih naknada ili nekom drugom mjerom koju smatraju primjerenom. To će imati izravan pozitivan utjecaj na stopu prikupljanja, kvalitetu prikupljenog materijala i kvalitetu reciklata, stvarajući time prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i tržište reciklata.

(20)

Boce za napitke (s čepovima i poklopcima) koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu jedan su od predmeta koji se najčešće mogu pronaći u morskom otpadu na plažama Unije. Razlog tomu su nedjelotvorni sustavi odvojenog prikupljanja i slabo sudjelovanje potrošača u tim sustavima. Potrebno je promicati učinkovitije sustave odvojenog prikupljanja i povećati proizvodnju na bazi recikliranog sadržaja te bi stoga trebalo utvrditi minimalni cilj odvojenog prikupljanja za boce za napitke koje su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. Države članice trebale bi biti u stanju postići taj minimalni cilj utvrđivanjem ciljeva odvojenog prikupljanja za boce za napitke koji su plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača ili uspostavljanjem sustava povratnih naknada ili nekom drugom mjerom koju smatraju primjerenom. Taj minimalni cilj prikupljanja trebao bi biti popraćen zahtjevom za određeni reciklirani sadržaj plastičnih boca kako bi se zajamčilo da se ta veća količina prikupljene plastike ponovno upotrijebi ili reciklira i time ponovno uvede u kružno gospodarstvo. Te će mjere imati izravan pozitivan utjecaj na stopu prikupljanja i recikliranja , kvalitetu prikupljenog materijala i kvalitetu reciklata, stvarajući time nove prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i tržište reciklata. Pri provedbi mjera za postizanje minimalnih ciljeva odvojenog prikupljanja države članice trebale bi zajamčiti da se zadrži dobro funkcioniranje postojećih sustava proširene odgovornosti proizvođača. Komisija bi trebala utvrditi smjernice za funkcioniranje sustava povratnih naknada za one države članice koje odluče uspostaviti takve sustave.

(20a)

U Direktivi 2008/98/EZ „odvojeno skupljanje” znači skupljanje prilikom kojega se tijekovi otpada drže odvojeno prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada. U Direktivi (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) kojom se izmjenjuje Direktiva 2008/98/EZ navodi se da bi se odvojeno skupljanje moglo ostvariti skupljanjem od vrata do vrata, sustavima za skupljanje i zaprimanje i drugim programima skupljanja. Člankom 10. stavkom 3. točkom (a) Direktive 2008/98/EZ dopušta se izuzeće prema kojem bi trebalo biti moguće zajednički skupljati određene vrste otpada pod uvjetom da to ne sprečava visokokvalitetno recikliranje ili drugu vrstu oporabe otpada, u skladu s hijerarhijom otpada, te da je rezultat tih postupaka usporedive kvalitete s onim koji se postiže odvojenim skupljanjem. Izuzeće bi trebalo biti dostupno i pri provedbi ove Direktive.

(22)

U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (48), Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive te podacima prikupljenima na temelju Direktive 2008/56/EZ ili Direktive 2008/98/EZ. Evaluacija bi trebala pružiti osnovu za procjenu mogućih daljnjih mjera i procjenu o tome treba li, na temelju rezultata praćenja morskog otpada u Uniji, preispitati Prilog u kojemu je naveden popis plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Pri evaluaciji bi isto tako trebalo razmotriti je li znanstveni i tehnički napredak koji je u međuvremenu ostvaren, uključujući razvoj biorazgradivih materijala i izradu kriterija ili norme za biorazgradivost plastike u morskom okolišu, kako je predviđeno europskom strategijom o plastici, takav da omogućuje utvrđivanje norme za biorazgradivost određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu u morskom okolišu. Ta bi norma uključivala normu za ispitivanje činjenice bi li se zbog fizičkog i biološkog raspadanja u morskom okolišu plastika u potpunosti razgradila u ugljikov dioksid (CO2), biomasu i vodu u dovoljno kratkom vremenu da ne bude štetna za morske organizme i da ne dođe do njezina nagomilavanja u okolišu. Ako to bude slučaj, plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu koji ispunjuju tu normu mogli bi biti izuzeti iz zabrane stavljanja na tržište. Iako je europskom strategijom za plastiku već predviđeno djelovanje u tom području, njome se isto tako priznaje da postoje problemi u pogledu određivanja regulatornog okvira za plastiku s biorazgradivim svojstvima zbog različitih uvjeta u morima.

(22)

U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (48), Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe ove Direktive te podacima prikupljenima na temelju Direktive 2008/56/EZ ili Direktive 2008/98/EZ. Evaluacija bi trebala pružiti osnovu za procjenu mogućih daljnjih mjera , uključujući uspostavljanje ciljeva smanjenja na razini Unije za 2030. i nakon toga, i procjenu o tome treba li, na temelju rezultata praćenja morskog otpada u Uniji, preispitati Prilog u kojemu je naveden popis plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

(23)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te bi sankcije trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.

(23)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te bi sankcije trebale biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće. Potrošače bi po potrebi također trebalo poticati ili kažnjavati zbog njihova ponašanja.

(25)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest sprečavanje i smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata koji sadržava plastiku na okoliš , promicanje prelaska na kružno gospodarstvo, uključujući poticanje inovativnih poslovnih modela, proizvoda i materijala, čime se pridonosi i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva,

(25)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest sprečavanje i smanjenje utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu te ribolovnog alata i alata za akvakulturu koji sadržavaju plastiku, promicanje prelaska na kružno gospodarstvo, uključujući poticanje inovativnih poslovnih modela, proizvoda i materijala, čime se pridonosi i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva,

(25a)

Budući da plastični morski otpad nije ograničen na morski okoliš oko Unije i budući da se velika količina plastičnog morskog otpada može pronaći ne samo u Uniji nego i u drugim dijelovima svijeta, države članice trebale bi osigurati da izvoz otpadnih materijala u treće zemlje ne pridonosi plastičnom morskom otpadu u drugim dijelovima svijeta.

(25b)

Države članice mogle bi imati važnu ulogu u suzbijanju morskog otpada dijeljenjem svog znanja i stručnosti u održivom gospodarenju materijalima s trećim zemljama.

(25c)

Javna tijela, uključujući institucije Unije, trebala bi biti primjer drugima.

(1)

„plastika” znači materijal koji se sastoji od polimera u smislu članka 3. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnih proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani;

(1)

„plastika” znači materijal koji se sastoji od polimera u smislu članka 3. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1907/2006, kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji funkcionira ili može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnih proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani;

(2a)

(3)

„ribolovni alat” znači svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu i akvakulturi za traženje ili hvatanje morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje i hvatanje takvih morskih bioloških resursa;

(3)

„ribolovni alat” znači svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu i akvakulturi za traženje , hvatanje ili zadržavanje radi uzgoja morskih bioloških resursa ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje, hvatanje ili zadržavanje takvih morskih bioloških resursa;

(4)

„otpadni ribolovni alat” znači svaki ribolovni alat koji je obuhvaćen definicijom otpada iz Direktive 2008/98/EZ, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata u trenutku njegova odbacivanja ili su bili pričvršćeni na njega ;

(4)

„otpadni ribolovni alat” znači svaki ribolovni alat koji je obuhvaćen definicijom otpada iz Direktive 2008/98/EZ, uključujući sve zasebne komponente, tvari i materijale koji su bili dio takvog ribolovnog alata kada je odbačen ili izgubljen ;

(10)

„proizvođač” znači svaka fizička i pravna osoba koja, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, uključujući ugovore na daljinu u smislu Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. (50), stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, osim osoba koje se bave ribolovnim aktivnostima kako su definirane u članku 4. stavku 28. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (51);

(10)

„proizvođač” znači svaka fizička i pravna osoba koja profesionalno razvija , proizvodi, obrađuje, prodaje ili uvozi, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, uključujući ugovore na daljinu u smislu Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. (50), i pri tome stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadržava plastiku, osim osoba koje se bave ribolovnim aktivnostima ili akvakulturom kako su definirane u članku 4. stavcima 25. i 28. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (51);

(11a)

(13a)

(14a)

(a)

primjerenim mogućnostima odlaganja proizvoda u otpad ili načinima odlaganja proizvoda u otpad koje treba izbjegavati;

(a)

primjerenim mogućnostima odlaganja proizvoda u otpad i/ili načinima odlaganja proizvoda u otpad koje treba izbjegavati;

(b)

negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog bacanja proizvoda u okoliš ili drugog neprimjerenog načina njihova odlaganja u otpad ili

(b)

negativnim utjecajima na okoliš koji nastaju zbog bacanja proizvoda u okoliš ili drugog neprimjerenog načina njihova odlaganja u otpad;

(c)

prisutnosti plastike u proizvodu.

(c)

prisutnosti plastike u proizvodu i

(ca)

prisutnosti zabrinjavajućih kemikalija, kao što su opasni metali, ftalati, PFAS, bisfenoli te endokrini disruptori i druge posebno zabrinjavajućih tvari u proizvodima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006.

(a)

moduliranje financijskih doprinosa u skladu s člankom 8.a stavkom 4. Direktive 2008/98/EZ kako bi se promicalo stavljanje na tržište ribolovnog alata osmišljenog za ponovnu upotrebu i recikliranje;

(b)

uspostavljanje sustava povratnih naknada za poticanje vraćanja starog, odbačenog ili neupotrebljivog ribolovnog alata;

(c)

uključivanje programa nadzora, praćenja i izvješćivanja.

(a)

dostupnim sustavima za ponovnu upotrebu i  mogućnostima gospodarenja otpadom za te proizvode i ribolovni alat koji sadržava plastiku, kao i o najboljim praksama dobroga gospodarenja otpadom koje se provode u skladu s člankom 13. Direktive 2008/98/EZ;

(a)

dostupnosti alternativa koje se mogu ponovno upotrijebiti, sustava za ponovnu upotrebu i  mogućnosti gospodarenja otpadom za te proizvode i ribolovni alat koji sadržava plastiku, kao i o najboljim praksama dobroga gospodarenja otpadom koje se provode u skladu s člankom 13. Direktive 2008/98/EZ;

(b)

posljedicama za okoliš, posebno morski okoliš, koje nastaju zbog bacanja otpada u okoliš i drugih neprimjerenih načina odlaganja tih proizvoda i ribolovnog alata koji sadržava plastiku u otpad.

(b)

posljedicama za okoliš, posebno morski okoliš, koje nastaju zbog bacanja otpada u okoliš i drugih neprimjerenih načina odlaganja tih proizvoda i ribolovnog alata koji sadržava plastiku u otpad;

(ba)

posljedicama za kanalizacijsku mrežu zbog neprimjerenog odlaganja otpada tih proizvoda.

(a)

podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu A Priloga koji su stavljeni na tržište Unije svake godine, kako bi se dokazalo smanjenje potrošnje u skladu s člankom 4. stavkom 1.;

a)

podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu A Priloga koji su stavljeni na tržište Unije svake godine, kako bi se dokazalo smanjenje potrošnje u skladu s člankom 4. stavkom 1.;

(aa)

podatke o stavljanju na tržište i odvojenom prikupljanju proizvoda s popisa u dijelu F Priloga, kako bi se pokazao napredak prema ostvarenju cilja postavljenog člankom 9.;

(ab)

podatke o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu s popisa u dijelu G Priloga koji su svake godine stavljeni na tržište Unije, u svrhu praćenja njihove potrošnje u Uniji;

(ac)

podatke o ribolovnom alatu koji sadržava plastiku koji je stavljen na tržište te o prikupljenom i obrađenom otpadnom ribolovnom alatu;

(b)

informacije o mjerama koje su države članice poduzele za potrebe članka 4. stavka 1.

(b)

informacije o  planovima i mjerama koje su države članice poduzele za potrebe članka 4. stavka 1.;

(ba)

podatke o morskom otpadu koji potječe iz proizvoda obuhvaćenih ovom Direktivom u svrhu praćenja učinaka poduzetih mjera;

(a)

treba li revidirati Prilog u kojem su popisani plastični predmeti za jednokratnu upotrebu;

(a)

procjenu potrebe revidiranja Priloga u kojem su popisani plastični predmeti za jednokratnu upotrebu;

(b)

je li izvedivo utvrđivanje obvezujućih količinskih ciljnih vrijednosti Unije za smanjenje potrošnje, posebno plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u dijelu A Priloga;

(b)

studiju izvedivosti utvrđivanja obvezujućih kvantitativnih ciljnih vrijednosti Unije za smanjenje potrošnje, posebno plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji su navedeni u dijelu A Priloga; u tom pogledu izvješćem se ocjenjuje uspostava ciljeva u apsolutnim vrijednostima uzimajući u obzir razine potrošnje i već postignuta smanjenja u državama članicama;

(ba)

ocjenu promjene korištenih materijala u proizvodima obuhvaćenima ovom Direktivom i inovacija u novim sustavima dostave za alternative tim proizvodima koje se mogu ponovno upotrijebiti; to uključuje analizu cjelokupnog životnog ciklusa tih materijala u okolišu i alternativa.

(c)

je li ostvaren dovoljan znanstveni i tehnički napredak te jesu li izrađeni kriteriji ili norma za biorazgradivost u morskom okolišu koji bi se primjenjivali na plastične proizvode za jednokratnu upotrebu u okviru područja primjene ove Direktive te jesu li razvijeni njihovi zamjenski proizvodi za jednokratnu upotrebu, kako bi se moglo odrediti koji proizvodi više ne trebaju podlijegati ograničenjima za stavljanje na tržište, prema potrebi.

—

Čaše za napitke, uključujući njihove poklopce

—

Spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena konzumaciji izravno iz posude na licu mjesta ili kasnije bez ikakve dodatne pripreme, kao što su spremnici za hranu koji se upotrebljavaju u objektima brze hrane, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu

—

Spremnici za hranu, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena konzumaciji izravno iz posude na licu mjesta ili kasnije bez ikakve dodatne pripreme, kao što su spremnici za hranu koji se upotrebljavaju u objektima brze hrane, osim spremnika za napitke, tanjura te vrećica i omota koji sadržavaju hranu

—

spremnici brze hrane, poput kutije za jelo ili kutije za salatu s hladnim obrokom

—

spremnici brze hrane poput kutija za jelo i kutija za salatu s toplim obrokom, osim u slučaju kada potrošač mora nakon kupnje proizvoda sam podgrijati hranu

—

kutije za hamburgere, kutije za sendviče, kutije za wrap sendviče

—

spremnici za hranu s porcijom za jednu osobu svježe ili prerađene hrane koja ne zahtijeva daljnju pripremu, poput voća, povrća, deserta ili sladoleda, koji se prodaju pojedinačno

—

spremnici za hranu s osušenom hranom ili hranom koja se prodaje hladna, za koje je potrebna dodatna priprema

—

spremnici koji sadrže količine hrane veće od porcije za jednu osobu

—

spremnici za hranu s porcijama za jednu osobu koji se ne prodaju pojedinačno

—

Čaše za napitke

—

Pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo)

—

Pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo) , osim, do 2023., pribora za jelo koji se pruža obrazovnim ili zdravstvenim institucijama obuhvaćenima ugovorima o javnoj nabavi robe  (1a) kako su definirani u članku 2. točki 8. Direktive 2014/24/EU koji su dodijeljeni prije 31. prosinca 2018.

—

Tanjuri

—

Tanjuri , osim, do 2023., tanjura koji se pružaju obrazovnim ili zdravstvenim institucijama obuhvaćenima ugovorima o javnoj nabavi robe  (1a) kako su definirani u članku 2. točki 8. Direktive 2014/24/EU koji su dodijeljeni prije 31. prosinca 2018.

—

Držači za balone koji se pričvrste na balone, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene koji se ne dijele potrošačima, uključujući njihove mehanizme

—

Držači za balone koji se pričvrste na balone, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene koji se ne dijele potrošačima, isključujući njihove mehanizme

—

Proizvodi od oksorazgradive plastike

—

Spremnici za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena koji se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena konzumaciji izravno iz posude na licu mjesta ili kasnije bez ikakve dodatne pripreme.

—

Spremnici za napitke tj. posude za tekućine kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce

—

Spremnici za napitke tj. posude za tekućine kao što su boce za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce , osim spremnika koji su namijenjeni i upotrebljavaju se za hranu za posebne medicinske potrebe u tekućem obliku kako je definirana u članku 2. točki (g) Uredbe (EU) br. 609/2013

—

Baloni, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namjene ili upotrebe, koji se ne dijele potrošačima

—

Duhanski proizvodi s filtrom te filtri koji se stavljaju na tržište za upotrebu u kombinaciji s duhanskim proizvodima

—

Vrećice i omoti izrađeni od savitljivog materijala koji sadržavaju hranu namijenjenu konzumaciji izravno iz vrećice ili omota bez ikakve dodatne pripreme

—

Čaše za napitke

—

Čaše za napitke

—

Čaše za napitke , uključujući njihove poklopce

—

Boce za napitke

—

Boce za napitke , uključujući njihove čepove i poklopce