Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Jedinstveno tržište u svijetu koji se mijenja – Iznimna prednost koja zahtijeva obnovljeni politički angažman

(COM(2018) 772 final)

(2019/C 240/11)

Izvjestitelj: Gonçalo LOBO XAVIER

Suizvjestitelj: Juan MENDOZA CASTRO

Zahtjev za savjetovanje:	Komisija, 18.2.2019.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	2.4.2019.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	15.5.2019.
Plenarno zasjedanje br.:	543
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	153/1/1

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja snažnu poruku Komisije o jačanju jedinstvenog tržišta i potrebi za predanošću svih država članica i svih građana. Jedinstveno tržište iziskuje ravnotežu između očekivanja ljudi i koordiniranih politika kako bi se Europa prilagodila različitim izazovima koje nameću globalizacija, novi trendovi i tehnološki napredak.

1.2.

EGSO poziva na uspostavu jedinstvenog tržišta, jednakog za sve države članice EU-a, koje treba doživljavati kao mogućnost za potvrdu europskih vrijednosti, temeljnih prava te predanosti postizanju napretka i dobrobiti za sve države članice i građane.

1.3.

Nesmetan, ali konkretan proces integracije snažan je razlog za izbjegavanje i suzbijanje prijetnje protekcionizma, individualizma i ekstremističkih društava. Temeljna postignuća jedinstvenog tržišta trebaju se bolje predstaviti građanima i državama članicama.

1.4.

Ima dobrih primjera koristi koje europski građani imaju od jedinstvenog tržišta, na temelju napora i predanosti različitih dionika. Vrijednosti kao što su sloboda, gospodarski rast, demokracija, mir, znanost i inovacije, politička stabilnost, potrošačka i socijalna prava u svijesti građana trebaju biti prisutne kao rezultat procesa započetog prije 60 godina. Poteškoće u postizanju tih vrijednosti ne smiju se zaboraviti, nego trebaju postati lekcije za budućnost.

1.5.

EGSO ponovno ističe svoju potporu za ograničavanje državne potpore i borbu protiv zlouporabe dominantnih položaja, ali naglašava poteškoće s kojima se suočavaju europska poduzeća na globalnim tržištima prilikom tržišnog natjecanja s oligopolima ili monopolima koji su u određenim slučajevima u državnom vlasništvu.

1.6.

EGSO također naglašava ključnu ulogu jedinstvenog tržišta kao alata za poticanje ambicioznije europske industrijske strategije s jasnim ciljevima za 2030. Uključivija i šira integracija jedinstvenog tržišta na marginama istinske europske industrijske strategije također bi trebala biti glavni prioritet za sljedeću Europsku komisiju, s naglaskom na više ulaganja u inovacije i tehnologije te fleksibilniji i jednostavniji regulatorni okvir za konkurentnost na globalnoj razini, no uz poštovanje pravila i održivih postupaka zdrave globalne konkurencije.

1.7.

EGSO ponavlja svoj poziv da se razvije socijalna dimenzija Europske unije kako bi se potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, poboljšale vještine i kompetencije, povećala socijalna ulaganja i razvila socijalna ekonomija, s naglaskom na društveno odgovornim poduzećima, kao i radi sprječavanja siromaštva, nejednakosti, diskriminacije i socijalne isključenosti, s posebnim naglaskom na uključivanju mladih u društvo. EGSO smatra prikladnim da se provode socijalne politike u svrhu rješavanja te situacije koja prouzročuje nezadovoljstvo u pogledu EU-a, veći populizam i rast ksenofobije u dijelovima stanovništva.

1.8.

EGSO napominje da unatoč golemim naporima u pogledu provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta, podaci pokazuju (1) da nacionalne mjere mogu dovesti do neproporcionalnih opterećenja za građane i poduzeća. EGSO smatra da je prioritet pozvati države članice da izbjegavaju te prakse.

1.9.

EGSO već godinama podupire digitalno gospodarstvo, svjestan da je budućnost jedinstvenog tržišta povezana s njim. EGSO se slaže s Komisijom u pogledu toga da je Opća uredba o zaštiti podataka (2) ključna kako bi se zajamčilo povjerenje u jedinstveno tržište za osobne podatke, no potrebne su dodatne mjere za bolji, jasniji, prilagođeniji i jednostavniji okvir kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje i pogrešno shvaćanje. To je također ključno kako bi se povećala mobilnost radi ostvarivanja boljeg uslužnog sektora koji je u porastu i vrlo je značajan za gospodarski rast i nova radna mjesta. Rastući uslužni sektor i sve veći manjak kompetencija iziskuju bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

1.10.

EGSO podupire cilj uspostave okvira kojim se omogućuje prijelaz na kružni model i ponavlja da je od ključne važnosti uspostaviti solidan sustav financiranja održivog rasta s dugoročnim pristupom kako bi se obnovilo povjerenje u tržišta, a štednju povezalo s održivim ulaganjima.

1.11.

EGSO pozdravlja jasan napredak u preobrazbi Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) u Europski monetarni fond, koji bi mogao pružiti likvidnost radi predostrožnosti, smanjujući tako programe uvjetovanosti. Međutim, u svrhu borbe protiv budućih opasnosti u financijskom sustavu, EGSO podupire nastojanje da se među državama članicama postigne konsenzus o dovršetku bankarske unije. Uspostava potpuno integriranih financijskih tržišta i unije tržišta kapitala treba ostati među prioritetima.

2. Kontekst

2.1.

U posljednje četiri godine Komisija je u okviru strategije jedinstvenog tržišta (3), unije tržišta kapitala (4) i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (5) predložila ambiciozan i uravnotežen niz mjera kako bi se jedinstveno tržište dodatno produbilo i postalo pravednije.

2.2.

Već je doneseno nekoliko prijedloga, ali Europski parlament i Vijeće još se moraju složiti oko 20 od ukupno 67 prijedloga navedenih u tim strategijama.

2.3.

U ožujku 2018. Europsko vijeće zatražilo je od Komisije da ocijeni stanje jedinstvenog tržišta u pogledu provedbe, primjene i izvršenja postojećeg zakonodavstva, kao i preostale prepreke i mogućnosti za potpuno funkcionalno jedinstveno tržište.

2.4.

Predmetna Komunikacija donosi se zajedno s Godišnjim pregledom rasta (6) i Komunikacijom o pregledu stanja Plana ulaganja (7).

2.5.

U kontekstu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija je predložila niz inicijativa za uklanjanje najvećih prepreka e-trgovini. Neke od njih već su donesene: o geografskom blokiranju (8), uslugama prekogranične dostave paketa (9), porezu na dodanu vrijednost za e-trgovinu (10) i suradnji u zaštiti potrošača (11).

2.6.

Internetske platforme postale su istaknuti akteri na jedinstvenom tržištu koji više od milijun poduzeća omogućuju da dopru do potrošača diljem Unije. Komisija je iznijela prijedlog o novim usklađenim pravilima za prakse u odnosima između platformi i poduzeća (12) koja su EP i Vijeće dogovorili na političkoj razini u veljači 2019.

3. Opće napomene

3.1.

EGSO podupire snažnu poruku Komisije o jačanju jedinstvenog tržišta, koje je glavno postignuće i ključan element procesa europskih integracija. Ono bi trebalo biti temelj blagostanja u Europi.

3.2.

Uvođenje eura i Schengenski sporazum bili su prekretnice na putu prema dovršenju jedinstvenog tržišta. Istodobno među državama članicama i dalje ima brojnih razlika koje treba ukloniti. Potrebna je snažna predanost svih država članica kako bi se promijenilo to stanje i očuvalo njihovo jedinstvo.

3.3.

Jedinstveno tržište iziskuje ravnotežu između očekivanja ljudi i koordiniranih politika kako bi se zadovoljila trajna potreba da se Europa prilagodi različitim izazovima koje nameću globalizacija, novi trendovi, tehnološki napredak i digitalizacija.

3.4.

Jedinstveno tržište, koje omogućuje pristup više od 512 milijuna potrošača, jasan je uspjeh: donošenjem zajedničkih pravila uklonjene su regulatorne prepreke za više od 80 % industrijskih proizvoda, ali taj se proces ne smije uzeti zdravo za gotovo. Razlike u predanosti između država članica i potreba za boljom provedbom povezanog zakonodavstva moraju biti politički prioritet. Jedinstveno tržište mora obuhvaćati i internetske trgovce na malo.

3.5.

Priznanje Komisije da postoji potreba za usuglašavanjem u pogledu zakonodavnih prijedloga i premošćivanjem jaza između retorike i provedbe dobar je znak. Države članice to moraju shvatiti kao „svakodnevni proces”.

3.6.

Potpuna integracija jedinstvenog tržišta nikada se neće postići ako države članice ne shvate pravu vrijednost tog procesa i to predstave svojim građanima. Politički čelnici moraju isticati postignuća slanjem pozitivne poruke o dobrobiti građana.

3.7.

Europski projekt temelji se na miru, blagostanju i društvenom razvoju. Cijena nedjelovanja na europskoj razini treba biti podsjetnik za sve one koji gaje sumnje. Europski građani trebaju cijeniti ostvarena postignuća kako bi preuzeli aktivnu ulogu u tom postupku te kako bi se spriječilo pogrešno shvaćanje i radikalizam. Postupak stvaranja jedinstvenog tržišta pridonosi razvoju Europe i može poslužiti kao dobar primjer za promicanje europskih vrijednosti.

3.8.

Jedinstveno tržište ne može postojati ako se na njemu prodaju proizvodi „dvojne”kvalitete, tj. proizvodi koji se stavljaju na tržište pod istom robnom markom u zemljama koje su nedavno pristupile EU-u i koji se razlikuju u kvaliteti (s nižim sadržajem kvalitetnih sirovina) u usporedbi s proizvodima koji se prodaju u zemljama koje su već dugo države članice EU-a. EGSO tu praksu smatra neprihvatljivom.

4. Posebne napomene

4.1. Jedinstveno tržište kao komunikacijski instrument za europske vrijednosti i postignuća

4.1.1.

EGSO smatra da treba upotrebljavati zajednički jezik kako bi se bolje prenijela postignuća jedinstvenog tržišta. Treba cijeniti činjenice kao što su mobilnost građana iz osobnih ili poslovnih razloga, financijske usluge ili čak socijalni aspekti u pogledu sigurnosti i mogućnosti zapošljavanja odnosno zaštita potrošača.

4.1.2.

EGSO smatra da postoji određeni diskurs među malobrojnima koji potkopava proces razvoja Europe. U okviru tog diskursa iznose se razlike između država članica i izdvojene činjenice koje ne predočuju potpunu stvarnost jedinstvenog tržišta. Ključno je izbjegavati i suzbijati takav diskurs među građanima, jednostavno zato što je integracijska politika vrlo dinamična i napreduje različitim tempom. Treba se naglasiti ukupni rezultat, a potreba za izbjegavanjem nejednakosti na različitim razinama (gospodarskoj, društvenoj, obrazovnoj itd.) treba biti prioritet.

4.2. Više prilika i koristi za građane

4.2.1.

EU-ova politika tržišnog natjecanja i EU-ova politika zaštite potrošača imale su važnu ulogu u razvoju jedinstvenog tržišta. Kako bi potrošači mogli iskoristiti njegove prednosti, jedinstveno tržište treba djelotvorno funkcionirati, a potrošačima se mora omogućiti da imaju povjerenja u robu i usluge, na internetu i u konvencionalnoj trgovini te bez obzira na to nude li se roba ili usluge lokalno ili potječu iz druge države članice. Države članice moraju osigurati da se poduzeća pridržavaju pravila o tržišnom natjecanju i zaštiti potrošača te da ne postoji diskriminacija konkurenata na štetu dobrobiti potrošača.

4.2.2.

Politika tržišnog natjecanja EU-a, koja ima svjetski prestiž, imala je važnu ulogu u razvoju jedinstvenog tržišta. Kako je EGSO godinama isticao, ograničavanje državne potpore i borba protiv zlouporabe dominantnih položaja doveli su do dinamičnosti tržišta EU-a i koristi za potrošače i poduzeća.

4.2.3.

U skladu s pravilima o tržišnom natjecanju, i internetski trgovci na malo moraju poštovati jedinstveno tržište EU-a, a mora se odrediti i položaj međunarodnih poduzeća.

4.3. Koristi za poduzeća

4.3.1.

Jedinstveno tržište poduzetnicima nudi otvoren, multilateralan trgovinski sustav utemeljen na pravilima te jamči pristup međunarodnim lancima vrijednosti.

4.3.2.

Cilj unije tržišta kapitala jest mobilizirati kapital u Europi i usmjeriti ga prema svim poduzećima, infrastrukturi te održivim dugoročnim projektima, s pozitivnim učincima na zapošljavanje (13).

4.3.3.

Međutim, potreban je još velik napredak jer se europska poduzeća mnogo više od američkih oslanjanju na bankovno kreditiranje.

4.3.4.

Zbog razmjera jedinstvenog tržišta Unija može oblikovati otvoren, multilateralan trgovinski sustav utemeljen na pravilima. Kako bi pristupila jedinstvenom tržištu, poduzeća iz trećih zemalja moraju se pridržavati zakonodavstva Unije, među ostalim u područjima zdravlja, okoliša, sigurnosti hrane i proizvoda te zaštite potrošača.

4.3.5.

EGSO naglašava poteškoće s kojima se suočavaju europska poduzeća kada se na globalnim tržištima natječu s oligopolima ili monopolima koji su u određenim slučajevima u državnom vlasništvu. Primjeri su željeznička industrija, zračni prijevoz, vjetroelektrane i drugi sektori, u kojima se europska poduzeća suočavaju s nemilosrdnom konkurencijom (poduzeća iz trećih zemalja, osobito Kine).

4.4. Socijalna dimenzija

4.4.1.

EGSO je već pozvao Komisiju da razvije socijalnu dimenziju EU-a u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanja vještina i kompetencija, povećanja socijalnih ulaganja i razvoja socijalne ekonomije, kao i sprečavanja siromaštva, nejednakosti, diskriminacije i socijalne isključenosti, s posebnim naglaskom na uključivanju mladih u društvo.

4.4.2.

Po svemu sudeći postoji shvaćanje da su zaposlenici veliki gubitnici gospodarske krize, koja je dovela do povećanja nezaposlenosti i siromaštva, stagnacije ili pada realnih plaća i rezova socijalnih naknada. EGSO smatra prikladnim da se provode socijalne politike u svrhu rješavanja te situacije koja prouzročuje nezadovoljstvo u pogledu EU-a, veći populizam i rast ksenofobije u dijelovima stanovništva. Iako posljedice krize još nisu ni približno prevladane, istraživanje koje je proveo Europski sindikalni institut (ETUI) (14) navodi da su radnici u devet država članica manje zarađivali 2017. nego 2010. EGSO podsjeća na to da u šest država članica EU-a ne postoji obvezna minimalna plaća, dok je taj iznos u ostalima vrlo nizak (15).

4.4.3.

EGSO pozdravlja napredak u prilagodbi Europskog akta o pristupačnosti u svrhu promicanja prava osoba s invaliditetom i potiče države članice da budu ambiciozne i uravnotežene u fazi prenošenja. EGSO također poziva sljedeću Komisiju da predstavi europski akcijski plan za sektor socijalne ekonomije kojim se osiguravaju jednaki uvjeti za poduzeća socijalne ekonomije i potiče razvoj sektora.

4.5. Učinkovitija provedba i primjena pravila jedinstvenog tržišta

4.5.1.

EGSO napominje da, unatoč golemim naporima u pogledu provedbe direktiva o jedinstvenom tržištu, podaci pokazuju (16) da nacionalne mjere mogu dovesti do neproporcionalnih opterećenja za građane i poduzeća. (17) Time se osobito trebaju pozabaviti države članice, a novi alati za izbjegavanje navedenoga trebaju biti prioritet.

4.5.2.

EGSO naglašava da nedavne naznake u vezi s provedbom zakonodavstva EU-a „nisu uvijek bili ohrabrujuće”, što iziskuje veću predanost država članica.

4.6. Iskorištavanje punog potencijala jedinstvenog tržišta

4.6.1. Jedinstveno digitalno tržište i uslužno gospodarstvo

4.6.1.1.

EGSO već godinama podupire digitalno gospodarstvo, svjestan da je budućnost jedinstvenog tržišta povezana s njim (18).

4.6.1.2.

EGSO stoga toplo pozdravlja politički dogovor (19) o prvom programu Digitalna Europa za razdoblje 2021. –2027. (20) s ukupnim proračunom od 9,2 milijarde EUR za oblikovanje i potporu digitalnoj transformaciji europskih društava i gospodarstava, čime se osigurava široka uporaba i uvođenje digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu kako bi se ojačalo tehnološko vodstvo europske industrije.

4.6.1.3.

Budući da uslužni sektor sve više pridonosi globalnom gospodarstvu EU-a (21) i otvaranju radnih mjesta u EU-u, više je nego ikad prije potrebno da se u potpunosti iskoristi potencijal tog sektora, osobito s obzirom na to da je procijenjena dobit u tom sektoru znatna (22).

4.6.2. Europsko podatkovno gospodarstvo

4.6.2.1.

Glavno pitanje jedinstvenog tržišta izgradnja je podatkovnog ekosustava u Europi kao neophodnog vektora gospodarskog i društvenog napretka, kao i snažne konkurentnosti u svijetu koji prolazi kroz radikalnu preobrazbu uz snažne konkurente u SAD-u i Aziji. Kako bi se poticale povezivost i mogućnosti pohrane, u velikoj su mjeri potrebna javno-privatna ulaganja u infrastrukturu diljem kontinenta (23).

4.6.2.2.

EGSO se slaže s Komisijom da je Opća uredba o zaštiti podataka (24) ključna kako bi se osiguralo povjerenje u jedinstveno tržište osobnih podataka (25), no treba pojasniti predloženu Uredbu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (26) kako bi se zajamčila primjena Povelje o temeljnim pravima kao i ljudskih prava (članci 5., 8. i 11.) te ograničenja koja se mogu uvesti nacionalnim zakonodavstvom (27).

4.6.3. Kružno gospodarstvo i održivo financiranje

4.6.3.1.

Odbor podupire cilj uspostave poticajnog okvira za prijelaz prema kružnom modelu kojim bi se obuhvatio cijeli životni ciklus proizvoda (28).

4.6.3.2.

Od ključne je važnosti uspostaviti solidan sustav financiranja održivog rasta s dugoročnim pristupom kako bi se obnovilo povjerenje u tržišta, a štednju povezalo s održivim ulaganjima. Akcijskim planom EU-a (29) o tom pitanju treba se promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, puno i produktivno zapošljavanje i pristojna radna mjesta za sve (8. cilj održivog razvoja) (30).

4.6.4. Tržišta proizvoda i usluga

4.6.4.1.

Zahvaljujući svom modelu normizacije EU ima vodeću ulogu u svijetu. EGSO ističe rad Komisije na tom području. Ujednačenost i dosljednost skupa europskih normi osigurana je temeljnim načelom „jedna norma, jedno testiranje – prihvaćeni diljem Europe”. To poduzećima osigurava ulaganja, kao i pravnu i financijsku sigurnost (31).

4.6.4.2.

Paketom „Čista energija za sve Europljane”nastoji se ubrzati, preobraziti i učvrstiti prijelaz gospodarstva EU-a na čistu energiju, uz istodobno zadržavanje važnih ciljeva gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta (32).

4.6.4.3.

Nakon četvrtog željezničkog paketa (2013.) (33) šesto izvješće o praćenju željezničkog tržišta (34) pokazuje da se ukupna duljina željezničke mreže EU-a povećala.

4.6.4.4.

„5G za Europu – Akcijski plan” (35) odnosi se na jedan od ključnih elemenata digitalnog gospodarstva i društva; komercijalne usluge pružat će se od 2020. EGSO smatra da će ključni čimbenici biti uspjeh projekata pokrenutih tijekom faze istraživanja u okviru javno-privatnih partnerstava za infrastrukturu 5G (5G-PPP) te integracija fronthaul i backhaul mreža pri prijenosu podataka, uz upotrebu više pružatelja internetskih usluga, putem sklopki visokog kapaciteta, heterogenih veza za prijenos podataka i procesora smještenih u oblaku. (36)

4.6.5. Napredak u integraciji tržišta kapitala i dovršetku bankarske unije

4.6.5.1.

Nakon što su kao posljedica financijske krize donesene mjere, europske banke sada su u boljem položaju kako bi se mogle nositi s budućim previranjima. EGSO pozdravlja jasan napredak u preobrazbi ESM-a u Europski monetarni fond, koji bi mogao pružiti likvidnost radi predostrožnosti, smanjujući tako programe uvjetovanosti.

Međutim, u svrhu borbe protiv budućih opasnosti u financijskom sustavu, EGSO podupire nastojanje da se među državama članicama postigne konsenzus o uspostavi snažne bankarske unije, s naglaskom na mjerama koje mogu povećati povjerenje građana i poduzeća.

4.6.6. Smanjenje administrativnog opterećenja i olakšavanje porezne discipline

4.6.6.1.

Moderni propisi u području prava trgovačkih društava u EU-u ključni su za jedinstveno tržište. U tom smislu, Paket o europskom pravu trgovačkih društava predstavlja cjelovit pristup u cilju uravnoteženja i zaštite legitimnih interesa i potreba svih dionika, MSP-ova, manjinskih dioničara, vjerovnika i zaposlenika (37).

4.6.6.2.

Načelo jednoglasnog odlučivanja u Vijeću otežava donošenje zajedničkih pravila u određenim aspektima oporezivanja, posebno u vezi sa zajedničkom (konsolidiranom) osnovicom poreza na dobit (CCCTB) i jedinstvenim porezom na dodanu vrijednost (PDV) EU-a. EGSO također podržava paket za reformu PDV-a (38).

4.6.7. Održiva mobilnost

4.6.7.1.

Četiri od deset ispitanih europskih vozača (39) navelo je da očekuju da će sljedeći automobil koji kupe biti električni. Standardi za čiste automobile i poticaji za električna vozila pridonijet će tome da europski proizvođači automobila i dalje budu konkurentni na globalnom tržištu koje je sve više električno.

4.6.7.2.

EGSO pozdravlja Europski savez za baterije kao dobar primjer strateškog lanca vrijednosti u Europi. Međutim, potrebno je uložiti mnogo više napora jer su europske marke u znatnom zaostatku u odnosu na azijske i američke proizvođače u isporučivanju vozila punjivih na utičnicu na masovno tržište.

4.7 Daljnji koraci

4.7.1.

Postupak europskog semestra mora služiti kao jedan od instrumenata za učinkovitije i brže ostvarivanje boljeg jedinstvenog tržišta, gdje je to primjereno.

4.7.2.

Države članice mogu imati koristi od uključivijeg dijaloga utemeljenog na očekivanjima civilnog društva. Europski semestar dio je tog dijaloga, a sposobnost država članica da imaju koristi od „preporuka za pojedinu zemlju”kojima se mogu poboljšati, a ne nametnuti, nacionalne reforme ključan je korak za postizanje uspjeha i uključivanje društva.

4.7.3.

Napori za pružanje potpore postignućima jedinstvenog tržišta trebaju biti prisutni u svim politikama i obvezama država članica, uz sudjelovanje građana i angažman društva. Ključno je zajamčiti da učinkovita komunikacija između građana i „europskog projekta utemeljenog na jedinstvenom tržištu”bude prioritet država članica. Time će europski čelnici pridonijeti suzbijanju ekstremizma i radikalnog djelovanja protiv jedinstvenog tržišta.

4.7.4.

EGSO pozdravlja pozive i molbe Komisije upućene Europskom vijeću, a osobito poziv da osigura brzo djelovanje Vijeća i Europskog parlamenta kako bi što prije donijeli zakonodavne inicijative u okviru strategije jedinstvenog tržišta, jedinstvenog digitalnog tržišta i unije tržišta kapitala te bankarske unije (40).

Bruxelles, 15. svibnja 2019.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) COM(2018) 772 final, poglavlje 2.1.

(2) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(3) COM(2015) 550 final, SL C 177, 18.5.2016., str. 1.

(4) COM(2015) 468 final, SL C 133, 14.4.2016., str. 17.

(5) COM(2015) 192 final, SL C 71, 24.2.2016., str. 65.

(6) COM(2018) 770 final.

(7) COM(2018) 771 final.

(8) Uredba (EU) 2018/302.