Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 u pogledu postupka provjere povezanog s kršenjima pravila o zaštiti osobnih podataka u kontekstu izbora za Europski parlament

(COM(2018) 636 final – 2018/0328 (COD))

(2019/C 110/14)

Glavna izvjestiteljica:

Marina YANNAKOUDAKIS

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 1.10.2018. Vijeće, 24.10.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Odluka Predsjedništva:	16.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	12.12.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	539
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	109/2/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO podržava stajalište Europske komisije koja smatra da je ova Uredba potrebna zbog nedavnih događaja u vezi sa slučajem Facebook/Cambridge Analytica koji se odnosi na navodnu nezakonitu obradu osobnih podataka.

1.2.

EGSO uviđa da su u današnjem svijetu tehnološkog napretka društveni mediji i pohranjivanje osobnih podataka od strane poduzeća u cijelom EU-u nezaobilazna činjenica. Za nas koji se krećemo u svijetu globalne visoke tehnologije potreba za takvim alatima je neupitna, ali izazov leži u tome da u tom području građane EU-a treba zaštititi te im omogućiti transparentnost i slobodu temeljnih ljudskih prava.

1.3.

Korištenje podataka i društveni mediji iz temelja su promijenili način na koji političke stranke vode svoje izborne kampanje jer im je omogućeno izravno usmjeravanje na potencijalne glasače. To je, pak, dovelo do porasta u korištenju društvenih medija kao sredstva kojim se utječe na to za koga građani namjeravaju glasati. EGSO od Tijela za europske političke stranke i europske političke zaklade (1) (dalje u tekstu: „Tijelo”) očekuje da ispita područja u kojima bi moglo doći do povrede podataka, predloži načine na koje se to može zaustaviti te uspostavi sustav provjere i ravnoteže kako bi se osiguralo da se zaštita i korištenje podataka odvijaju unutar jasno određenih parametara.

1.4.

EGSO podržava ciljeve Prijedloga, pri čemu se slaže da je demokracija jedna od temeljnih vrijednosti na kojima se EU zasniva, a da bi se osiguralo funkcioniranje predstavničke demokracije na europskoj razini, Ugovorima je određeno da građane EU-a izravno predstavlja Europski parlament (EP).

1.5.

Građane predstavljaju ili izabrani članovi političkih stranaka ili pojedinci iz država članica koji se kandidiraju na izborima. Posljednjih deset godina razvija se izborna platforma, a uloga društvenih medija sve je veća. Europska komisija trebala bi se sada posvetiti tom pitanju, a jedan od načina na koji može osigurati da osobni podaci budu zaštićeni i da se ne zloupotrebljavaju u političke svrhe jest da to učini putem Tijela s većim brojem zaposlenih, Pritom bi na prvom mjestu trebalo osigurati da se izbori odvijaju pod jednakim uvjetima za sve i da nijedna skupina ne može podatke upotrijebiti za stjecanje prednosti.

1.6.

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje Tijela, moraju se odrediti sigurni parametri njegovih ovlasti i nadležnosti. Trenutno u državama članicama postoje tijela za zaštitu podataka (DPA) koja nastoje spriječiti da političke stranke zloupotrebljavaju podatke. Stoga uvjete suradnje Tijela i nacionalnih DPA-ova treba pravilno definirati. Pored toga, budući da su resursi DPA-ova u mnogim državama članicama ograničeni, Komisija bi trebala razmotriti mogućnost njihovog financiranja kako bi im omogućila suradnju s Tijelom.

1.7.

U svom mišljenju o zaštiti osobnih podataka (2) EGSO je naveo probleme do kojih bi moglo doći u vezi sa zloupotrebom podataka te obradio problematična područja.

1.8.

EGSO podupire povećanje broja zaposlenih u Tijelu jer smatra da će takvo osoblje biti u boljem položaju da surađuje s državama članicama putem DPA-ova kako bi osiguralo da se povrede povezane sa zaštitom podataka pravilno istraže i po potrebi sankcioniraju.

1.9.

EGSO uviđa da postupcima izbora za Europski parlament upravljaju države članice pridržavajući se okvira EU-a. Također očekuje da će Tijelo o povredama pravila o zaštiti podataka obavještavati ili DPA-ovi ili pojedinačne stranke.

2.   Kontekst mišljenja

2.1.

Nedavni događaji otkrili su da građanima prijeti opasnosti od toga da postanu meta masovnih internetskih kampanja dezinformiranja čiji je cilj diskreditirati izbore i oduzeti im legitimitet. Smatra se i da su osobni podaci građana nezakonito upotrijebljeni kako bi se utjecalo na demokratske rasprave i slobodne izbore.

2.2.

U svibnju 2018. na snagu je stupila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), kojom su utvrđena stroga pravila o obradi i zaštiti osobnih podataka. Ona obuhvaća sve europske i nacionalne političke stranke i druge dionike u izbornom kontekstu, uključujući posrednike za podatke i platforme društvenih medija.

2.3.

Uoči izbora za Europski parlament 2019. godine, Europska komisija je predložila da se u Uredbu br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (3) unesu ciljane promjene kojima se želi osigurati da se izbori održavaju u skladu sa strogim pravilima demokracije i uz puno poštovanje europskih demokratskih vrijednosti, temeljnih prava i vladavine prava.

2.4.

Konkretno, predloženim izmjenama omogućilo bi se sankcioniranje europskih političkih stranaka ili zaklada koje povredama pravila o zaštiti podataka utječu ili pokušavaju utjecati na izbore. Sankcije bi iznosile 5 % godišnjeg proračuna dotične europske političke stranke ili zaklade, a provodilo bi ih Tijelo. Pored toga, stranke ili zaklade za koje se utvrdi da su počinile povredu ne bi se smjele prijaviti za financiranje iz općeg proračuna Europske unije u godini u kojoj je sankcija izrečena.

2.5.

Prijedlogom se također utvrđuje postupak kojim se provjerava je li do povrede pravila o zaštiti podataka (koju je utvrdio nacionalno nadzorno tijelo za zaštitu podataka) došlo radi utjecanja na ishod izbora za Europski parlament. Taj postupak uključuje „odbor neovisnih uglednih osoba” koji djeluje na zahtjev Tijela. Odbor neovisnih uglednih osoba uspostavljen je člankom 11. Uredbe i sastoji se od šest stručnjaka koje su imenovali, ali ih ne zapošljavaju, Europska komisija, Europski parlament i Vijeće.

2.6.

Kako bi se Tijelu osigurao dovoljan broj zaposlenika da svoje dužnosti može izvršavati na neovisan i učinkovit način, predlaže se da se trenutnom broju od troje zaposlenih (uključujući direktora) doda još sedam.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO podupire ciljeve prijedloga i slaže se da je demokracija jedna od temeljnih vrijednosti na kojima se zasniva EU. Kako bi se osiguralo funkcioniranje predstavničke demokracije na europskoj razini, Ugovorima je utvrđeno da građane Europske unije neposredno predstavlja Europski parlament. Stoga je od ključne važnosti da građani svoja demokratska prava mogu ostvarivati bez dopuštenja ili smetnji. Svako zadiranje u slobodu izbora tijekom izbornog procesa nedemokratsko je i neprihvatljivo.

3.2.

EGSO uviđa da se u izbornim kampanjama sve više koriste osobni podaci. Za vrijeme izbora 2017. godine u Ujedinjenoj Kraljevini, više od 40 % sredstava izdvojenih za oglašavanje u okviru izbornih kampanja potrošeno je na digitalne kampanje. Stoga je razumljiva privlačnost osobnih podataka koji omogućavaju usmjeravanje na određene ciljne skupine. Međutim, širenje osobnih podataka bez znanja dotičnih osoba nije prihvatljivo jer se time krše njihova temeljna ljudska prava.

3.3.

Razvoj interneta i brzina prenošenja informacija te globalne implikacije tih pojava zahtijevaju da se sigurnosti pohranjenih podataka pristupi vrlo odlučno. Opća uredba o zaštiti podataka u tom pogledu utvrđuje čvrsta pravila. Prije svega, osobni podaci moraju se obrađivati zakonito i pošteno. Kako sada stoje stvari, političke stranke podatke mogu legitimno upotrebljavati u skladu s pravilima Opće uredbe o zaštiti podataka, u okviru određenih parametara. Prikupljanje političkih glasova sve se više oslanja na društvene medije. Pokušaji da se to spriječi ne bi nužno pomogli demokratskom procesu jer bi ograničili mogućnosti političkih stranaka da potencijalne glasače obavještavaju o svom programu.

3.4.

EGSO priznaje suverenost država članica u izbornom procesu i to da Komisija mora djelovati ne zadirući u nju. EU ne može donositi zakone o sankcioniranju nacionalnih političkih stranaka jer to spada u nadležnost država članica. On može predlagati samo mjere za sankcioniranje europskih političkih stranaka. Kako bi se to postiglo, Komisija predlaže izmjenu uredbe kojom se uređuju njihov status i financiranje. To bi Tijelu dalo odgovarajuće instrumente za djelovanje u slučaju dokazanog kršenja.

4.   Posebne napomene i preporuke

4.1.

EGSO uviđa da u Tijelu trenutačno nema dovoljno zaposlenih. Direktor i dva člana osoblja već su pod velikim radnim opterećenjem, a pritisak će se dodatno povećati zbog predstojećih europskih izbora. EGSO stoga podržava prijedlog da osoblje Tijela bude stalno zaposleno i da se njegovom direktoru dodijele ovlasti tijela za imenovanje jer je od ključne važnosti da se brojem zaposlenih omogući odgovarajuće praćenje izbora.

4.2.

Korištenje podataka i društveni mediji iz temelja su promijenili način na koji političke stranke vode svoje izborne kampanje jer im je omogućeno izravno usmjeravanje na potencijalne glasače. To je, pak, dovelo do porasta u korištenju društvenih medija kao sredstva kojim se utječe na to za koga građani namjeravaju glasati. EGSO od Tijela očekuje da ispita područja u kojim bi moglo doći do povrede podataka, predloži načine na koje se to može zaustaviti te da uspostavi sustav provjere i ravnoteže kako bi se osiguralo da se zaštita i korištenje podataka odvijaju unutar jasno određenih parametara.

4.3.

EGSO napominje da je potrebno pojasniti što se točno podrazumijeva pod pokušajem utjecanja na izbore povredom pravila o zaštiti podataka. Treba razmotriti osnivanje radne skupine sastavljene od predstavnika Tijela i DPA-ova država članica kako bi se utvrdile najbolje radne prakse između Tijela i DPA-ova jer zaštita podataka ne podliježe granicama unutar EU-a.

4.4.

Direktor Tijela imenuje se u skladu s postupkom definiranim člankom 6. stavkom 3. Uredbe. On je u svom radu neovisan i ne odgovara institucijama EU-a. Budući da Europskoj komisiji i Europskom parlamentu mora dostavljati godišnje izvješće, trebalo bi EP ovlastiti da to izvješće preispita i o njemu glasuje. Time bi se osigurao određeni stupanj odgovornosti Tijela i veća transparentnost postupka.

---

(1)  http://www.appf.europa.eu/appf/hr/authority/welcome.html

(2)  SL C 248, 25.8.2011., str. 123.

(3)  SL L 317, 4.11. 2014., str. 1.