|
22.3.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 110/62 |
Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije Vijeća 98/700/PUP, Uredbe (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća
Doprinos Europske komisije sastanku čelnika u Salzburgu 19. – 20. rujna 2018.
(COM(2018) 631 final – 2018/0330 (COD))
(2019/C 110/12)
|
Glavni izvjestitelj: |
Antonello PEZZINI |
|
Zahtjev za savjetovanje: |
Komisija, 29.10.2018. Europski parlament, 22.10.2018. |
|
Pravni temelj: |
članak 304. UFEU-a |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
12.12.2018. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
539 |
|
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani): |
127/1/5 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
Odbor smatra da u području slobodnog kretanja vanjske granice postaju zajedničke i da svatko tko uđe u bilo koji dio teritorija Unije ulazi u zajedničko područje slobode, sigurnosti i pravde Europske unije, sa svim pravima i obvezama koje to podrazumijeva za građane te nacionalne i europske institucije. |
|
1.2. |
EGSO odlučno poziva na poboljšanje upravljanja migracijama ulaganjem zajedničkih napora s državama u rješavanje glavnih uzroka zbog kojih se ljudi odlučuju na potragu za boljim životom izvan svojih domovina. |
|
1.3. |
EGSO preporučuje da se, u nedostatku definiranog okvira zajedničkog svim državama članicama kad je riječ o zajedničkoj politici u području migracija i razvojne pomoći u zemljama iseljavanja, odgodi delegiranje ovlasti Komisiji za donošenje samostalnih akata. |
|
1.4. |
EGSO odlučno podržava prijedlog da se Agenciji osigura vlastiti stalni operativni ogranak koji bi se sastojao od 10 000 osoba jer bi tako, u suradnji s državama članicama, raspolagala kapacitetima potrebnim za:
|
|
1.5. |
Odbor preporučuje da nužna suradnja između Agencije i nacionalnih uprava, koje su tradicionalno nadležne za nadzor granica, bude definirana i organizirana na europskoj razini. |
|
1.6. |
EGSO smatra da je jednako važno da se u okviru jasne i općeprihvaćene definicije misija Agencije izbjegavaju preklapanja i sukobi nadležnosti te traži da se zapovjedni lanac, između osoblja Agencije i nacionalnih dužnosnika, uspostavi na jasan i transparentan način. |
|
1.7. |
EGSO smatra da bi u slučajevima posebnih i nerazmjernih izazova na vanjskim granicama Agencija na zahtjev predmetne države članice trebala moći organizirati i koordinirati brze intervencije na granicama te, u dogovoru i suradnji s predmetnom državom, koja mora zadržati kontrolu i odgovornost za upravljanje, rasporediti timove stalnih snaga koji raspolažu vlastitom modernom opremom. |
|
1.8. |
EGSO se slaže s preporukama upućenim osoblju Agencije, kako u pogledu „poštovanja ljudskog života” i ograničenja upotrebe vatrenog oružja tako i u pogledu odbijanja ili odobravanja izdavanja viza na graničnim prijelazima, s obzirom na to da je u oba slučaja riječ o važnim ovlastima uprava nadležnih za javni poredak u državama članicama. |
|
1.8.1. |
U tom smislu, Odbor preporučuje da se državama članicama u oba slučaja omogući pozivanje na načelo supsidijarnosti te da se u okviru Pravilnika o osoblju Agencije predvidi visoka razina obveza, posebno onih u pogledu povjerljivosti. |
|
1.9. |
EGSO odlučno preporučuje jačanje kontrolnih mehanizama navedenih u Prilogu V. poglavlju 3. Prijedloga, u slučaju da osoblje počini prekršaj. U okviru navedenih mehanizama trebalo bi predvidjeti upućivanje na sudove Unije. |
|
1.10. |
S obzirom na ulogu koja bi bila dodijeljena Agenciji u slučaju zadržavanja osoba i njihovog eventualnog vraćanja u zemlje podrijetla, Odbor preporučuje da se statutarnom osoblju osiguraju moduli osposobljavanja usmjereni na poštovanje temeljnih prava. |
|
1.11. |
EGSO smatra da je od ključne važnosti da Agencija namijeni znatan dio svojeg proračuna modernizaciji opreme. |
|
1.12. |
EGSO smatra da višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama trebaju utvrditi Europski parlament i Vijeće nakon savjetovanja s Odborom, a godišnje planiranje treba delegirati europskoj graničnoj i obalnoj straži uz obvezu godišnjeg izvješćivanja o provedenim mjerama, utrošenim sredstvima i obavljenim misijama. |
|
1.13. |
Kad je riječ o međunarodnoj suradnji, Odbor preporučuje usko povezivanje djelovanjâ predviđenih u Prijedlogu uredbe s razvojem drugih relevantnih politika, osobito sa Sporazumom iz Cotonoua. |
|
1.14. |
Odbor preporučuje jačanje savjetodavnog foruma koji pomaže Agenciji u uključivanju relevantnih organizacija te traži da se i organizirano civilno društvo putem EGSO-a uključi u aktivnosti foruma. |
2. Uvod
|
2.1. |
U području slobodnog kretanja vanjske granice postaju zajedničke. Danas je riječ o više od 50 000 kilometara, što znači da problem sigurnosti u jednoj državi članici ili na njezinim vanjskim granicama može utjecati na sve države članice. |
|
2.1.1. |
Stoga je uzajamno povjerenje temelj zajedničkog područja slobode, sigurnosti i pravde, osobito u pogledu novih izazova, raširenih prijetnji i nepredvidivih pojava koji zahtijevaju bolju suradnju, djelovanja kvalificiranih resursa i bolju informiranost. Točnije, teži se konkretnom ostvarenju solidarnosti kojom se ujedinjuje i jača skup vrijednosti svake pojedine države. |
|
2.2. |
U Ugovoru iz Lisabona pravila o granicama sadržana su u glavi V. dijelu trećem UFEU-a, u poglavlju u kojem je riječ o politikama koje se odnose na vize, azil i useljavanje, u cilju stvaranja „integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama”, kako je predviđeno člankom 77. stavkom 1. točkom (c) UFEU-a, a svrha je navedenih pravila stvaranje „područja slobode, sigurnosti i pravde”. |
|
2.3. |
Na temelju ugovorâ jasno je da slobodno kretanje građana unutar Unije nužno mora odgovarati zajedničkoj politici u kontekstu upravljanja osobama iz trećih zemalja i njihovog nadzora. |
|
2.3.1. |
Daljnje produljenje postojećeg i nedostatnog nadzora vanjskih granica ili ponovno uvođenje novog, neprilagođenog unutarnjeg nadzora nametnulo bi visoke gospodarske troškove cijelom EU-u i ozbiljno narušilo jedinstveno tržište koje je jedan od najvećih uspjeha europske integracije. |
|
2.4. |
Europsko integrirano upravljanje granicama, koje se temelji na modelu kontrole pristupa na četiri razine, obuhvaća:
|
|
2.5. |
Nakon uspostave mreže nacionalnih stručnjaka pod pokroviteljstvom zajedničkog tijela stručnjaka pod nazivom SCIFA (1) u razdoblju 2002. – 2003., osnivanjem Frontexa (2) stvorena je Europska agencija za usklađenost u području nadzora granica. |
|
2.6. |
Agencija za usklađenost zamijenjena je 2016. (3) na temelju iskustva Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu radi poboljšanja nadzora vanjskih granica država članica i schengenskog područja u cilju:
|
|
2.7. |
Od listopada 2016. kada je uspostavljena, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu postala je središnji centar EU-a za vraćanja (4) koji pruža učinkovitu potporu državama članicama u postupcima vraćanja osoba koje nemaju pravo boravka u EU-u. |
|
2.8. |
Europski parlament izjasnio se o navedenom u nekoliko rezolucija i izrazio „veliku zabrinutost u pogledu provedbe Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži (EU) 2016/1624” te ustrajao „u tome da višenamjenske operacije provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u cilju odgovaranja na potrebu da službe za traganje i spašavanje na moru budu na raspolaganju” (5) te na potrebi uvođenja cjelokupne strategije integriranog upravljanja granicama. |
|
2.9. |
Odbor je donio rezoluciju (6) kojom brani schengensko područje i u kojoj je od Vijeća i država članica zatražio da osiguraju slobodu kretanja te je u svojem mišljenju (7) naglasio da se „mora pratiti veća transparentnost u pogledu upravljanja Agencijom i njezinog djelovanja, kao i veća odgovornost Agencije”. |
|
2.10. |
EGSO je pored toga osobito naglasio (8) potrebu da se poboljša „suradnja između Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalnih tijela”, „koordinacija između različitih agencija i institucija koje imaju nadležnost u području kontrole granica, obalne straže, pomorske sigurnosti, spašavanja na moru, carine i ribarstva” te istaknuo da se „upravljanje vanjskim granicama mora usvojiti zajedno s promjenama u zajedničkom sustavu azila”. |
|
2.11. |
„Kada se na vanjskim granicama, bile one morske ili kopnene, osobe nađu u situaciji opasnoj po život i sigurnost, prva je obaveza granične straže i ostalih institucija koje djeluju na licu mjesta, spasiti i na odgovarajući način zbrinuti ljude” (9). |
|
2.12. |
Kako je istaknuto u Europskom migracijskom programu i Globalnom sporazumu za sigurne, propisne i zakonite migracije (10), EGSO snažno naglašava potrebu za poboljšanjem upravljanja migracijama rješavanjem „glavnih uzroka zbog kojih se ljudi odlučuju za život negdje drugdje”. |
3. Prijedlozi Komisije
|
3.1. |
Cilj je prijedloga Europske komisije reformirati europsku graničnu i obalnu stražu razvojem novih kapaciteta Agencije, posebno uspostavom stalnih snaga europske granične i obalne straže i nabavom opreme za Agenciju, ali i pristupiti rješavanju novih ili potencijalnih zadaća na odgovarajući način. |
|
3.2. |
Na temelju ukupnih troškova sadašnjeg i budućeg mandata koji iznose 1,22 milijarde EUR za razdoblje 2019. – 2020. te 11,27 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027., Komisija predlaže da se do 2020. uspostave stalne snage europske granične i obalne straže koje bi imale izvršne ovlasti i sastojale se od 10 000 pripadnika operativnog osoblja EBCG-a (11) kako bi se Agenciji osigurao vlastiti učinkovit i fleksibilan operativni ogranak i sudjelovanje Agencije prilagodilo operativnim potrebama. |
|
3.3. |
Uspostavu stalnih snaga trebalo bi integrirati u europsku graničnu i obalnu stražu koja dobro funkcionira, pri čemu bi države članice, Unija i agencije EU-a (12), a posebno Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, trebale biti dobro koordinirane i raditi na ostvarenju zajedničkih i dijeljenih ciljeva politike. |
|
3.4. |
U prijedlozima se iz područja primjene isključuju Kraljevina Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina (osim mogućih suradnji koje treba definirati), a primjena je suspendirana za Gibraltar. S druge strane, područje primjene proširilo bi se na Island, Kraljevinu Norvešku, Švicarsku Konfederaciju i Kneževinu Lihtenštajn, kao proširenje schengenskih pravila. |
4. Opće napomene
|
4.1. |
Odbor smatra da u području slobodnog kretanja vanjske granice treba smatrati zajedničkim granicama i da svatko tko uđe u bilo koji dio teritorija Unije ulazi u zajedničko područje slobode, sigurnosti i pravde, sa svim pravima i obvezama koje to podrazumijeva. |
|
4.2. |
EGSO smatra da se previše kasni s provedbom integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama, kako je predviđeno člankom 77. stavkom 2. točkom (d) UFEU-a, u skladu s definicijom čije se utvrđivanje više ne može odgađati i s kojom se slažu sve države članice. |
|
4.3. |
Odbor podržava cilj u skladu s kojim bi se uspostavom vlastitog operativnog ogranka Agencije omogućilo EU-u da raspolaže kapacitetima potrebnima za zaštitu vanjskih granica, sprečavanje sekundarnih kretanja i učinkovitu provedbu vraćanja nezakonitih migranata. |
|
4.4. |
Odbor je prva institucija koja je predložila uspostavu europske granične straže (13) i potpuno podržava taj cilj radi osiguravanja vanjskih granica s pomoću stalnih snaga i učinkovitog europskog integriranog upravljanja vanjskim granicama. U duhu podijeljene odgovornosti, Agencija bi trebala provoditi redovito praćenje upravljanja vanjskim granicama na temelju ne samo informiranosti o stanju i analize rizika, nego i prisutnosti vlastitog stručnog osoblja u državama članicama. |
|
4.5. |
EGSO smatra da bi u slučajevima posebnih i nerazmjernih izazova na vanjskim granicama Agencija na zahtjev države članice mogla organizirati i koordinirati brze intervencije na granicama te, u dogovoru i suradnji s predmetnom državom koja mora zadržati primarnu odgovornost za upravljanje svojim dijelovima vanjske granice, rasporediti timove stalnih snaga europske granične i obalne straže. |
|
4.6. |
Iako smatra da su pojedinačne intervencije Agencije na temelju odluke Europske komisije korisne „u hitnim situacijama i u skladu s transparentnim postupkom koji uključuje žurnu obavijest europskim zakonodavnim tijelima” (14) smatra da je, u nedostatku definiranog okvira, zajedničkog svim državama članicama, za migracijsku politiku Unije i razvojnu pomoć u zemljama iseljavanja, trajno delegiranje ovlasti Komisiji za donošenje samostalnih akata za utvrđivanje prioriteta politika i strateških smjernica za integrirano upravljanje granicama preuranjeno. |
|
4.7. |
Međutim, Odbor se slaže s mogućnošću da se Komisiji dodijele provedbene ovlasti u pogledu priručnika za sustav EUROSUR i FADO, zajedničkih pravila koja se odnose na slike stanja i upravljanje rizicima te financijsku potporu za stalne snage. |
|
4.8. |
EGSO smatra da višegodišnji ciklus strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama trebaju utvrditi Europski parlament i Vijeće nakon savjetovanja s Odborom, a godišnje planiranje delegiralo bi se europskoj graničnoj i obalnoj straži na temelju plana koji utvrđuje Upravni odbor Agencije uz obvezu godišnjeg izvješćivanja o provedenim mjerama, utrošenim sredstvima i obavljenim misijama. |
|
4.9. |
Odbor smatra da je važno jačati savjetodavni forum koji pomaže izvršnom direktoru i Upravnom odboru Agencije u pitanjima koja se odnose na temeljna prava i provedbu višegodišnjeg ciklusa strateške politike uz sudjelovanje Europskog potpornog ureda za azil (EASO), Agencije Europske unije za temeljna prava, Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice i drugih relevantnih organizacija te traži da se organizirano civilno društvo putem EGSO-a uključi u aktivnosti foruma. |
5. Posebne napomene
|
5.1. |
EGSO toplo preporučuje jačanje kontrolnih mehanizama navedenih u Prilogu V., kako u pogledu upotrebe vatrenog oružja tako i u pogledu odbijanja ili odobravanja izdavanja viza na graničnim prijelazima, s obzirom na to da je u oba slučaja riječ o važnim ovlastima uprava nadležnih za javni poredak u državama članicama. |
|
5.1.1. |
Sličnu bi pozornost trebalo posvetiti Prilogu III. i Prilogu V. kako bi se osigurala usklađenost između nacionalnih i europskih propisa i tako spriječilo različito postupanje osoba koje bi se mogle naći na istom mjestu, s jednakim vještinama i kvalifikacijama, ali s različitim pravilima djelovanja. |
|
5.2. |
Trebalo bi izričito zajamčiti razinu obveza predviđenu u državama članicama, posebno u pogledu povjerljivosti. |
|
5.3. |
S obzirom na istovremenu prisutnost različitih tijela graničnih djelatnika – carina, fitosanitarne službe, sigurnost, financije, imigracija i vraćanje, kulturno posredovanje, službenici za temeljna prava, osoblje EASO-a, osoblje ETIAS-a, analitičari EUROSUR-a, službenici za vezu, kao i nacionalno granično osoblje i osoblje Agencije – EGSO smatra da je ključno osigurati pakete EU-a za cjeloživotno osposobljavanje među navedenim tijelima i agencijama (15). |
|
5.4. |
Također treba osigurati da ne bude diskriminacije u postupanju i radnim uvjetima između tijela Agencije i nacionalnih tijela s jednakom razinom osposobljavanja, vještina i kvalifikacija koja obavljaju iste poslove. |
|
5.5. |
Kad je riječ o međunarodnoj suradnji, Odbor preporučuje usko povezivanje djelovanjâ predviđenih u Prijedlogu uredbe s drugim relevantnim politikama, kao i s mjerama u sklopu gospodarskih i trgovinskih sporazuma, a posebno sa Sporazumom iz Cotonoua, u okviru dijaloga između EU-a i zemalja AKP-a. |
Bruxelles, 12. prosinca 2018.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Luca JAHIER
(1) Strateški odbor za imigraciju, granice i azil (SCIFA)
(2) Uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 2007/2004 (SL L 349, 25.11.2004., str. 1.) te izmijenjen Uredbama Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 863/2007 (SL L 199, 31.7.2007., str. 30.), (EU) br. 1168/2011 (SL L 304, 22.11.2011., str. 1.) i (EU) br. 1052/2013 (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).
(3) Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.), koja je stupila je na snagu 6. listopada 2016.
(4) Dosad je EU sklopio 17 sporazuma o ponovnom prihvatu. Sporazum iz Cotonoua, koji je okvir za odnose EU-a sa 79 afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, sadržava i odredbe o vraćanju nezakonitih migranata u njihove zemlje podrijetla.
(5) Uredba (EU) br. 656/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 189, 27.6.2014., str. 93.).
(6) SL C 133, 14.4.2016., str. 1.
(7) SL C 303, 19.8.2016., str. 109.
(8) Vidjeti bilješku 7.
(9) Ibid.
(10) Https:// www.iom.int/global-compact-migration.
(11) Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.
(12) Među ostalim, Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) i Satelitski centar EU-a, Europol ili Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).
(13) SL C 128, 18.5.2010., str. 29.; SL C 303, 19.8.2016., str. 109.; mišljenje EGSO-a „Fond za azil i migracije (FAM) i Fond za integrirano upravljanje granicama” (SOC/600, SL C 62, 15.2.2019., str. 184.).
(14) Vidjeti bilješku 7.
(15) Člankom 69. predviđa se suradnja EBCG-a s drugih 12 agencija i službi EU-a.